Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspxNA OKRUGLU OBLJETNICU
Stoljeće panamskog kanala: novi ‘trak’ donosit će milijarde dolara
Panamski kanal, čija je gradnja početkom 20. stoljeća opisana kao inženjersko čudo, danas slavi 100. godišnjicu, a tom se prigodom očekuje prezentacija novog plovnog traka na kojemu se radilo od 2009. godine i koji je “težak” oko 5, 5 milijardi dolara. VOA navodi da gradnja novoga kanala osigurava plovidbu većih i težih brodova, koji će ubuduće koristiti slavni prečac između Atlantskog i Tihog oceana.
Prof. dr. Roko Markovina, dugogodišnji šef Katedre za brodogradnju na splitskom FESB-u, podsjetio je kako je izgradnjom Panamskoga kanala udaljenost između mnogih luka na Atlantiku i Tihom oceanu skraćena za otprilike 13.000 kilometara, a između Velike Britanije i Novog Zelanda za 2500 kilometara. To je smanjilo vrijeme putovanja, kao i troškove trgovanja na tim rutama.
Umrlo 27.000 radnika
Tijekom gradnje kanala, koji je Američko udruženje inženjera proglasilo jedinim od sedam čuda modernog svijeta, iskopavano je oko 2.300.000 kubičnih metara zemlje mjesečno. Dok je trajala gradnja kanala, koji se smatra jednim od najznačajnijih ljudskih dostignuća u povijesti, od bolesti je umrlo više od 27.000 radnika. Francuzi su, naime, započeli gradnju konstrukcije na morskoj razini 1880. godine, i to bez prethodne geološke i hidrološke studije regije. Od bolesti, osobito malarije i žute groznice, oboljeli su i umrli brojni zaposleni radnici, kao i direktor francuske kompanije. Procjenjuje se da je tada umrlo oko 22.000 radnika, što je bio jedan od glavnih razloga propasti projekta.
Sjedinjene Američke Države preuzele su opremu i iskopine od Francuza te su počele radove 1904. godine. Unatoč boljoj higijeni, tijekom desetogodišnje američke izgradnje umrlo je više od 5600 zaposlenih.
Prolaskom teretnog broda “Ancon” kanal je službeno otvoren 15. kolovoza 1914. godine. Za kontejnerski brod “Maersk Dellys” plaćena je najskuplja redovita pristojba za prolaz 2006. godine, i to 250.000 dolara. Američki avanturist Richard Halliburton, koji je preplivao kanal 1928. godine, platio je pak najjeftiniju pristojbu – 36 centi. Prema objavljenim podacima, prosječna je pristojba 54.000 dolara.
Kanal je desetljećima nizao uspjehe i svake godine njime prođe više od 14.000 brodova, koji prevezu više od 205 milijuna tona tereta. Pretpostavlja se da je kanalom prošlo gotovo milijun brodova, navodi VOA.
–Odavno postoji ideja o proširenju Panamskoga kanala, jer ovaj dosadašnji ne može primiti sve veće brodove koji se danas grade. To će biti još jedan značajan građevinski pothvat, po nekim izračunima, vrijedan oko 5,5 milijardi dolara. Tako će novi kanal, dužine od oko 80 kilometara, omogućiti prolaz većim brodovima, dužeg i šireg trupa i dubljega gaza, okvirno širine do B=49 metara i gaza oko d=15 metara. To će biti osobito značajno za brodove za prijevoz spremnika, kapaciteta i do 12.000 kontejnera, što je tri puta više nego danas.
Dakle, dimenzije novoga kanala prilagođene su brodovima koji donose najveću zaradu. To su brodovi za prijevoz spremnika, naftnih prerađevina – product, rasutog tereta – bulkers i hlađenog tereta – frigo – informirao nas je dr. Markovina, te dodao:
Financijski problemi
–Očekuje se da će novi kanal udvostručiti propusnost Panamskog kanala u smislu količine prijevoza dobara, što znači da će maksimalni kapacitet od oko 340 milijuna tona godišnje proširenjem doći na više od 600 milijuna tona godišnje, a to će donijeti zaista veliki novac.
Inače, projekt izgradnje novoga kanala izvodi nekoliko poznatih međunarodnih tvrtki iz Španjolske i Italije, dok 90 posto radnika čine Panamci. Bilo je i nekih financijskih problema između Španjolske, Italije i Paname, pa je čak prijetila i obustava radova, ali je, čini se, taj problem ipak riješen. S obzirom na to da se užurbano radilo 24 sata dnevno svih sedam dana tjedno, realizacija projekta je više-manje pod kontrolom.
lola wright
Nikaragvanski kanal grade Kinezi
Nikaragva je predstavila svoj kanal, koji će biti vrijedan oko 40 milijardi dolara. Vlada Nikaragve i skupina HKND sa sjedištem u Hong Kongu precizirali su rutu tog projekta. Gradnju će voditi grupa HKND, a na njezinu je čelu kineski milijarder i vlasnik telekomunikacijske kompanije Wang Jing, koji je prošle godine osigurao 50-godišnju koncesiju od nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege. Osim gradnje kanala, spominje se i naftovod te željeznica koja bi spajala dva oceana, te po dvije pomorske i zračne luke.
Čelnici grupe HKND tvrde da projekt neće biti konkurencija Panamskom kanalu, nego njegova dopuna. Prema prvim najavama, kanal bi trebao biti dug 278 kilometara, širok od 230 do 520 metara, a dubok 27,6 metara.
Početak radova najavljen je u prosincu, a završetak 2019. godine.
Šire se i kroz Suez
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi otvorio je radove na novoj sekciji Sueskoga kanala, a projekt je vrijedan četiri milijarde dolara. Planirano je, naime, da taj kanal proširi kapacitet pomorskog koridora koji je iznimno važan za svjetsku trgovinu. Sisi je za egipatsku televiziju izjavio kako je novi segment kanala, dug 35 kilometara, dio više planiranih većih projekata kojima će se osnažiti uzdrmana ekonomija te zemlje. Sueski kanal ima godišnji prihod od pet milijardi dolara i jedan je od najvećih izvora prihoda za Egipat. Inače, 10 godina trajala je izgradnja postojećeg kanala, dugog 163 kilometra, koji povezuje Sredozemno i Crveno more, a otvoren je krajem studenoga 1869. godine.
Brodovi se dižu za 28 metara
Od dr. Markovine smo čuli da se Panamski kanal sastoji od 17 umjetnih jezera, a brane tvore neku vrstu stubišta. Brodovi se podižu na nekim mjestima gdje je razina vode viša, a onda se spuštaju na drugim mjestima. Gotovo polovica kanala prolazi kroz jezero Gatun. Brodovi koji dolaze s Atlantika podižu se do razine jezera za 28 metara kroz niz od triju brana. Na strani gdje je Tihi ocean nalazi se usjek dugačak 13 kilometara. Brodovi zatim bivaju spušteni 10 metara u prvoj brani, a 18 metara kroz druge dvije brane, tako da se spuste na razinu mora. Kroz brane brodove vuku električne lokomotive koje se kreću duž obala. Danas gotovo 50 posto brodova u tranzitu koristi punu širinu prijevodnica – ustava.