Zanimljivosti

[oficir neaktivne rezerve]

Ta njihova motka majka mara ko pravi WC.

A ne ko kod mene na terenu.
Neformacijska pravougaona 2mx2m rupa duboka 2,5 m sa 4 bagremove pritke u H rasporedu i dva šatorska krila.
Kada posle nedelju dana kolena ojačaju i držanje ravnoteže bude rutina, možeš i novine da čitaš dok ideš "sproć seb", da izvinete.

[Kuzma®]

Nemac je to napravio. Mozda neki inzenjer iz Mercedesa, mozda iz Porsea.

[Jure Stefanovski]

Hoće li film slovenskog redatelja Žige Virca "Houston, we have a problem!" odgovoriti na pitanje je li bivša Jugoslavija imala svemirski program koji je prodala SAD-u, a koji je Amerikance vinuo u svemir?

Više na: http://www.dalmacijanews.com/Magazin/View/tabid/75/ID/115422/Bivsa-Jugoslavija-prodala-svemirski-program-SAD-u-VIDEO.aspx .

[vandrej]

Prvoaprilska šala?

Žigu Virca pratim več odkad je počeo kao pig destroyer i za ovu pri put čujem.

[Jester]

Ne zna se ko je luđi kapetan ili putnici
<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/PytXU6yiCaM?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[Pero™]

Na sahrani Huga Chaveza skupilo se po ocenama 6-9 miljona ljudi.

Link do slike:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[vathra]

Na sahrani Huga Chaveza skupilo se po ocenama 6-9 miljona ljudi.

У таквим гужвама се рачуна да на квадратни метар може да стане 4 човека. Да би се скупило 6-9 милиона људи, треба да се дупке попуне два квадратна километра површине. На овим сликама све заједно нема ни десети део тога.

[Pero™]

Broj 6-9 sam našao na nekim nezavisnim internet stranama. 9 se i meni čini puno jer bi to značilo praktično svakog trečeg stanovnika. I logistički je skoro nemoguče premestiti 9 miljona ljudi, pa se još pobrinuti za njih (voda, hrana, WC, doktori, itd)

Mislim da ovo nisu sve slike. Ipak i da jih je deset puta manje to je odprilike 1 miljon. Ni to nije malo.

[Solaris]

E ovo kupujem prvom prilikom  

ZAGREB - U zagrebačkom hotelu Esplanade, zastupnik hi fi opreme Audio Cinema Art održao je prezentaciju high-end sistema od vrtoglavih dva milijuna kuna. Sistem se sastoji od KEF Muon zvučnika i legendarnog američkog high-end proizvođača elektronike McIntosh. KEF Muon primjer je jednih od najneobičnije dizajniranih zvučnika u povijesti audio industrije. Zvučnik je visine 2 metra i 115 kg težine. Britanski proizvođač zvučnika je za ovaj projekt angažirao jednog od najpoznatijih produkt dizajnera današnjice, Ross Lovegrovea. Rezultat je state-of-the-art zvučnik u limitiranoj seriji. Svega 100 parova je napravljeno od kojih je veći dio odavno prodan bez obzira na vrtoglavu cijenu od gotovo 160 000 eura.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto : Davor Pongračić / CROPIX

   fotogalerija

[kumbor]

Isuse, kakav je lijepi.

[micha]

   Kak' trokrilni!

[Jester]

A uhu je sasvim svejedno jer skoro isti je zvuk i sa radija kosmaj ili sa ovog čuda 

[kumbor]

Pa, i nije baš tako, ali ovako nešto je u svakom slučaju preterivanje. Najprirodniji zvuk bi bio da postavite filharmonijski orkestar na livadu, a vi sednete pred njih na optimalno rastojanje. Naravno, toga u stvarnosti nema i ne može biti.

[Brok]

Mobilni telefon danas slavi 40 godina jer je Motorolin inženjer Marti Kuper 3. aprila 1973. godine načinio prvi javni poziv sa mobilnog telefona. U Menhetnu je Kuper nazvao Džoela Endžela, šefa rivalskog istraživačkog odeljenja Bell Labs rekavši mu:“Džoel, ovde je Marti. Zovem te sa mobilnog telefona, pravi ručni prenosivi telefon“. Taj, sada već legendarni poziv načinjen je sa Motorola DynaTAC 8000x telefona, koji je imao masu od 1,1 kilogram, što je prilično daleko od današnjih laganih telefona. Treba naglasiti da se ovaj telefon našao u prodaji tek 10 godina nakon predstavljanja prototipa i koštao je 4000 dolara.

Izvor: mobile.benchmark.rs

Ali nije u tome caka, već u narednom. Ne znam, svašta ima po netu, i da još sve bude gore ovo je objavljeno prvog aprila.

Na snimku iz 1938.godine žena priča preko bežičnog uređaja?

01.04.2013.

Slobodno bi ste se mogli zapitati da li je ovo prvi mobilni telefon? Jedna žena na jednom snimku iz 1938 godine koristi moderni mobilni telefon ,ova misterija bi konačno izgleda je rešena....

Crno-beli snimak devojke koja ćaska sa nekim preko bežične slušalice – nastao tridesetih godina u jednoj fabrici u SAD – privukao je veliku pažnju na netu. Pristalice teorija zavere već su ga nazvale dokazom o putovanju kroz vreme, navodeći i druge primere starijih snimaka koji prikazuju modernu tehonologiju godinama pre nego što je izumljena.

Međutim, javio se korisnik koji tvrdi da je devojka sa slike njegova prabaka i da zaista drži u ruci mobili telefon – predratni prototip napravljen u jednoj fabrici za komunikacije u Masačusetsu. Kratki snimak žene, nazvan „Putnik kroz vreme u filmu iz 1938” prikazuje devojku obučenu u haljinu u stilu tridesetih u društvu drugih ljudi, takođe obučenih u odeću iz tog vremena.

Ona kao da živo razgovara sa nekim preko uređaja koji drži prislonjen na uho, nalik savremenom mobilnom telefonu. Snimak je napravljen u fabrici u vlasništvu američkog industrijskog giganta Duponta.Snimak je postavljen pre godinu dana a nedavno je identitet devojke razrešen zahvaljujući njenom rođaku. „Devojka na snimku je moja prabaka Gertruda Džouns”, kazao je korisnik potpisan kao „planetcheck”.

"Imala je 17 godina.Pitao sam je za snimak i jasno ga se seća. Rekla je da je Dupont imao odsek za telekomunikacije u fabrici i da su eksperimentisali sa bežičnim telefonima. Gertrurda i njenih pet koleginica dobile su te bežične telefone na sedmodnevnu probu. Ona je na snimku razgovarala sa jednim od naučnika koji je bio sa njene desne strane dok je hodala.

Ovaj snimak je drugi video zapis na kome se mobilni telefon vidi navodno pre nego što je izumljen 2010. godine iskrsnuo je snimak iz jednog filma Čarlija Čaplina iz 1928. gde se, navodno, takođe vidi žena kako razgovara mobilnim telefonom.

Izvor: blic.rs

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/VLU3F9glcgg?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[Solaris]

Ekonomski paradoksi
Džaba ti kompjutor: američki nobelovac dokazao da informatizacija nije povećala produktivnost

Suprotno raširenom uvjerenju, uvođenje kompjutora u poslovnu svakodnevicu nije povećalo produktivnost svjetske ekonomije. Porast je, u odnosu na pretkompjutorsko doba, štoviše, znatno manji, te izrazito neproporcionalan razmjerima i troškovima uvođenja informatičke tehnologije. O tome piše naš makroekonomist dr. Petar Filipić u svojoj novoj knjizi “Ekonomski paradoksi“. Konkretno, ako uzmemo Hrvatsku kao primjer, godine 2005. u hrvatskom gospodarstvu i industriji bilo je gotovo 11 puta više kompjutora nego 1995. godine (1.051.531 prema 97.624), ali porast produktivnosti u istom razdoblju bio je nerazmjerno manji: u tih 10 godina BDP po stanovniku porastao je jedva jedan i pol put (s 3337 na 5238 američkih dolara).

Riječ je o tzv. paradoksu produktivnosti, čije se otkriće pripisuje američkom ekonomistu Robertu Solowu. Američki je nobelovac poslovnom svijetu poručio da investira milijarde u nešto što ne daje pozitivan ekonomski rezultat, iz čega proizlazi da je upitan temeljni ekonomski princip po kojem je ponašanje investitora i menadžera − racionalno. Naravno, zbog iznimno narasle upotrebe kompjutora, kao i zbog njihove evidentne korisnosti, ali i zbog zdravog razuma, nitko nije pomišljao na to da zaustavi kompjutorsku revoluciju, ali su američki znanstvenici počeli istraživati efikasnost ulaganja u informacijsku tehnologiju kako bi otkrili zašto “najkorisniji izum čovječanstva“ statistički ne daje očekivane rezultate.

Šest hipoteza

Kako ističe Filipić, došlo se do zapanjujućih nalaza: iako više 90 posto poduzeća u SAD-u više ulaže u sustav upravljanja informacijama nego u ukupnu amortizaciju opreme, pokazalo se da je više od 40 posto tih poduzeća imalo negativne financijske efekte od uvođenja kompjutora, a da su u više od 30 posto poduzeća ove investicije bile veće od direktnih troškova proizvodnje. Zaključno, rezimirajući istraživanja o utjecaju kompjutora na produktivnost, znanstvenici su ponudili šest hipoteza o mogućim razlozima izostanka očekivanog pozitivnog utjecaja.

Prva je “hipoteza neadekvatnog menadžmenta” (ulaganje u kompjutore podcjenjuje troškove nove kompjutorske tehnologije, poput kontinuiranog obrazovanja, i stoga se kupuje više opreme nego što je potrebno za dostizanje kratkoročnog profitnog optimuma), “hipoteza redistribucije” (stope povrata ulaganja privatnih tvrtki dosta su visoke, ali taj efekt služi samo za natjecanja s ostalim poduzećima u istoj djelatnosti), “hipoteza kašnjenja učinaka obrazovanja” (informacijska tehnologija generirat će najbolje produktivne efekte ako je društvo organizirano da ih adekvatno prihvati), “hipoteza neodgovarajućeg mjerenja” (statistike ne mjere dodatne efekte koje donosi informatička tehnologija, poput kvalitete, raznovrsnosti...), “hipoteza indirektnih faktora” (činitelji koji nisu u izravnoj vezi s kompjutorima “vuku“ mjere produktivnosti prema dolje), te ”hipoteza premalog udjela kompjutora” (kompjutori imaju premali udio u vrijednosti ukupnih osnovnih sredstava da bi bitno utjecali na porast ukupne produktivnosti.)

DAMIR PILIĆ

Piši propalo

•• Kako piše dr. Filipić, američki znanstvenici ustvrdili su da četiri od pet voditelja informatike ne razumije vezu između njihove aktivnosti i poslovnog rezultata poduzeća. Također se pokazalo da više od 80 posto informatičkih projekata ne postiže poslovne učinke, da četiri od pet ovih projekata prekorači cijenu i rok, a da se dva od tih pet projekata napusti prije krajnje implementacije.

  SD