Ukupno 174 fotografije (uključujući 71 fotografiju izloženu u Galeriji Fotokluba Split) možete vidjeti na ovom linku a tko je u mogućnosti nek svakako posjeti izložbu :
Fotografije iz El Shatta14.09.2014.Dalmovnica: 'Lica El Shatta' - priča o licu ratne DalmacijeDanas, u nedjelju, s Gata svetoga Petra u Splitu ranom je zorom ratni brod HRM-a "Faust Vrančić" isplovio prema Visu i Komiži i dovezao "kopnene" sudionike velike proslave 70. godišnjice dolaska saveznika na Vis u Drugom svjetskom ratu, te dolaska na taj pučinski otok vrhovnog komandanta partizanske vojske Josipa Broza Tita, kao i početka oslobađanja Dalmacije i odlaska njezina naroda u veliki ratni zbjeg; najprije u južnu Italiju, a potom i u daleki El Shatt, u egipatskoj pustinji.
Niz je, dakle, dobrih povoda za današnju višku proslavu, no Dalmovnici je – premda, čast svakome – ovom zgodom ipak najzanimljiviji onaj u vezi s evokacijom odlaska zbjega u El Shatt, jer je riječ o zbilja velikoj i vrlo važnoj dalmatinskoj priči, duboko utisnutoj u kolektivno sjećanje njezinih ratnih, ali i poratnih naraštaja.
Ovaj put su se organizatori – Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije te gradovi Vis i Komiža, a pod visokim pokroviteljstvom Sabora RH – pobrinuli da uz uobičajeno prigodno slovo bude prikazan i film redatelja Aleksandra Stasenka "El Shatt", te da se otvori izložba javnosti dosad nepoznatih fotografija "Lica El Shatta", snimljenih u logoru na Sinaju objektivom Amerikanca Otta Gilmorea i potom pohranjenih u fundus Kongresne knjižnice SAD-a.
No, to su svakako samo dobri dodatni razlozi za, evo, još jedno podsjećanje na legendu o malim velikim ljudima (pretežno iz) Dalmacije, koji su u iznimno dramatičnim ratnim okolnostima, u tuđini i progonstvu, pod vrlo teškim uvjetima izgradili život vrijedan da se pred njim, reklo bi se u našem narodu, skine kapa.
Uz to, naša kuća, "Slobodna Dalmacija", koja je i sama začeta u časnom mosorskom okrilju partizanskog pokreta, ima i neku vrstu ugrađenog refleksa za ovu temu, jer je 1985. godine, uz ogromni interes svojih čitatelja, organizirala veliko putovanje iz Dalmacije na (u to doba prvi put obnovljeno) groblje što ga je zbjeg ostavio za sobom na pješčanoj dini nedaleko od Sueskog kanala i koje je sa svojih 715 grobova postalo – koliko god to izgledalo paradoksalno – nekom vrstom "žive veze" nekadašnje izbjegličke kalvarije s kasnijim životom u domovini: s djecom koja su tamo umrla i pokopana i djecom koja su, srećom, tamo rođena i u njedra domovine svojih majki i očeva došla sa znakovitim, pamtljivim imenima Nila, Sinaj, Elšatka…
Uz to, iako najmanje važno, i ovdje potpisani autor mora priznati da je krvav ispod kože, spominjući da je i osobno vezan čvrstim nitima za veličanstvenu elšatsku storiju. Stjecajem okolnosti, bio sam, naime, jedan od rijetkih, i jedan od prvih, koji je nakon godina grobne tišine imao priliku u vrelini Sinaja – oko granatom raznesenog kipa Meštrovićeva učenika Ante Kostovića "Majka domovina" – vlastitim rukama skidati i onaj stvarni i metaforički pijesak zaborava sa zatrpanih i porazbijanih nadgrobnih ploča na kojima se, tamo na rubu svijeta, iščitavao trag Dalmacije: Marin, Kata, Šime, Danica, Drvenik, Makarska, Hvar, Korčula, Vinišće…
Da bih danas, evo, mogao, ne bez ponosa, citirati svoju rečenicu ispisanu na kamenoj spomen-ploči pred ulazom na to naše grobište u El Shattu, postavljenoj 2003. godine kad ga je po drugi put, nakon nekoliko teških devastacija, obnovila hrvatska Vlada: "U vihoru Drugog svjetskog rata došli su, puni nade u spasenje i povratak, s dalekih obala Dalmacije i ovdje na Sinaju našli vječni mir – domovina ih nikad neće zaboraviti."
Izložba "Lica El Shatta" prigodno je postavljena i u galeriji Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, što će, vjerujem, potaknuti i pokojeg prolaznika – dosad slabo ili nimalo upućenog u faktografiju velikog ratnog zbjega – da tu uzbudljivu priču "sasluša" i u dimenziji koja se ipak ne može do kraja iščitati s "lica" izloženih (inače sjajnih) fotografija.
Da nauči i zapamti kako je iz Dalmacije u zbjeg krenulo 39.670 izbjeglica, a u Egipat ih pristiglo 29.199; da je tamo rođeno 475 djece i u 715 grobova sahranjeno 856 pokojnika; da su sklopljena 322 braka, bile uređene škole i crkve (Hvarani su 1944., čuvajući dugu tradiciju, održali i svoju dojmljivu procesiju Za križem), tiskao se izbjeglički list i priredila početnica za najmlađe đake; literarni kružok vodio je Ranko Marinković, logorskim zborom ravnao maestro Josip Hatze, a Hajduk ponosno – pred svojim navijačima – odigrao utakmicu s timom zapadnih saveznika…
Uistinu, El Shatt je priča koju Dalmacija ne može i neće nikad zaboraviti.
Autor : Mladen Krnić
Izvor :
SD14.09.2014.
OBLJETNICE
Sedamdeset godina od dolaska Tita i saveznika na Vis te početka oslobađanja DalmacijePod pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije, a u suradnji s gradovima Komižom i Visom, u Komiži je održana svečana proslava 70. obljetnice dolaska saveznika na Vis, dolaska Tita i Vrhovnog štaba NOVJ, te početka oslobađanja Dalmacije i odlaska zbjega u El Shatt.
Tim povodom u nedjelju ujutro ratnim brodom HRM-a “Faust Vrančić” iz Splita u Komižu stigli su brojni gosti i uzvanici koji su prvo, u pratnji svojih domaćina obišli znamenitu Titovu špilju, a potom sudjelovali na svečanoj akademiji u prepunom komiškom Spomen domu. Nakon minute šutnje i odavanja pijeteta i zahvalnosti svim umrlim sudionicima zbjega, poginulim borcima NOB-a, hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama fašizma i nacizma, tijekom jednoipolsatnog programa proslave na pozornici su se redali brojni govornici.
Prvo se nazočnima u ime domaćina obratila Tonka Ivčević, komiška gradonačelnica, pa viški poteštat Ivo Radica, a zatim je o teškim danima za vrijeme Drugog svjetskog rata na Visu i u Dalmaciji, o dolasku partizana i anglo-američkih snaga na Vis, te o zbjegu u El Shatt govorio Krešimir Sršen, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmtinske županije.
Potom je prikazan 22-minutni dokumentarni film "El Shatt“, autora Aleksandra Stasenka, te našoj javnosti dosad nepoznate fotografije iz izbjegličkih logora u Egiptu, koje je prije 70 godina snimio američki fotograf Otto Gilmore. Nazočnima se u ime župana Zlatka Ževrnje obratio dožupan Visko Haladić, a zatim Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, pa izaslanici predsjednika Sabora RH i predsjednika RH, saborski zastupnik Damir Rilje i komodor Predrag Stipanović, zamjenik zapovjednika HRM-a.
U glazbenom dijelu programa nastupila je otočna klapa "Liket". Poslije svečane akademije izaslanstva su, zajedno s domaćinima, položili vijence pred spomen-pločom poginulim stanovnicima otoka Visa u NOB-u.
Autor : Bogoljub Mitraković
Izvor :
SDNekoliko fotografija sa obilježavanja događaja ;
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
izvor :
fb stranica Moj otok Vis