Oslobođena dvojica uhapšenih francuskih novinara u VenecueliTanjug 31.01.2019.
Dvojica francuskih novinara koja su uhapšena dok su izveštavala o političkim previranjima u Venecueli, oslobođena su danas, saopštili su iz uredništva emisije "Kotidijan" TV šou (QuotidienTV show ) za koju novinari rade.Srećni smo što možemo da objavimo da su Batist de Monstije i Pjer Kaj oslobođeni i da će uskoro doputovati u Pariz, objavio je Kotidijan na Tviteru, prenosi Rojters. Ranije je agencija EFE javila da je fotograf Leonardo Munos, Kolumbijac, nestao juče ujutru u Karakasu i da su dvoje reportera, panca Gonsala Domingesa i Kolumbijku Mauren Barigu kasnije iz njihove kancelarije odveli pripadnici venecuelanske obaveštajne službe Sebin.
panska vlada je saopštila i da je državljanin Venecuele koji radi za špansku novinsku agenciju takođe bio priveden. Ova hapšenja su usledila nakon deportacije dvojice čileanskih novinara uhapšenih tokom ove nedelje u Venecueli. Vrhovni sud je zabranio opozicionom lideru Huan Gvaidu, koji se proglasio za prelaznog predsednika, da napusti zemlju, dok on poziva na nove ulične proteste. Evropski parlament priznao je danas venecuelanskog opozicionog lidera Huana Gvaida kao de fakto predsednika Venecuele.
----------------------------------------------------------------------------
Oslobođena trojica novinara španske agencije EFE u VenecueliTanjug 01.02.2019.
Španska državna novinska agencija EFE objavila je da je oslobođeno troje njihovih novinara koji su tokom noći bili privedeni u Karakasu, glavnom gradu Venecuele.Novinari su sada sa pomoćnikom španskog konzula u Venecueli, navodi EFE, prenosi AP. Ranije je saopšteno da su oslobođena i dvojica francuskih novinara koja su uhapšena dok su izveštavala o političkim previranjima u Venecueli. To je saopštilo uredništvo emisije "Kotidijan" TV šou za koju novinari rade. Za dvojicu novinara iz Čilea je naloženo da budu deportovani. Španski premijer Pedro Sančes je pozvao na neodložno oslobađanje novinara. EFE je prethodno objavila da je kolumbijski fotograf Lepnardo Munjos nestao u sredu ujutru u Karakasu, a da su pripadnici obaveštajne službe Venecuele (SEBIN) kasnije uhapsili dvoje novinara, Španca Gonzalo Domingeza i Kolumbijca Maurena Brigu.
Španska vlada navodi da je državljanin Venecuele koji radi za špansku novinsku agenciju takođe bio priveden. On nije identifikovan. Kriza u Venecueli se sve više produbljuje - Vrhovni sud je zabranio opozicionom lideru, koji se proglasio za prelaznog predsednika, da napusti zemlju, dok Huan Gvaido poziva na nove ulične proteste. Vrhovni sud Venecuele je, takođe, doneo odluku da zamrzne bankovne račune Gvaida. Ova odluka doneta je u vreme eskalacije borbe za vlast nakon sto je Gvaido prošle nedelje proglasio za prelaznog predsednika.
Evropska unija je u subotu, podseća Bi-Bi-Si, dala predsedniku Venecuele Nikolasu Maduru ultimatum da raspiše izbore u roku od osam dana ili će taj blok priznati Gvaida za predsednika. Gvaido (35), opozicioni poslanik i predsednik Skupštine, traži nove izbore. Maduro, kog podržava vojni vrh, optužuje Gvaida za državni udar pod palicom SAD.
-----------------------------------------------------------------------------------
Gutereš: UN spremne da povećaju aktivnosti u VenecueliTanjug 01.02.2019.
U odgovoru na pismo, koje je putem Tvitera uputio opozicioni lider Huan Guaido, generalni sekretar UN Antonio Gutereš ponovo je ponudio svoju pomoć za pronalazak političkog rešenja za aktuelnu krizu u Venecueli, ističući da je zabrinut zbog situacije i njenog uticaja po narod u toj zemlji.Guaido, koji se prošle nedelje proglasio privremenim predsednikom, u pismu, datiranom na 26. januar, zatražio je međunarodnu humanitranu pomoć, pod koordinacijom UN, prenosi AP. Portparolka UN Stefani Dujarik rekla je da je Gutereš naveo u odgovoru da su Ujedinjene nacije
"spremne da povećaju svoje aktivnosti u Venecueli u oblastima humanitarne pomoći i razvoja". Ona je, međutim, naglasila da je Gutereš rekao Guaidu da su UN-u za to potrebni
"pristanak i saradnja" vlade Nikolasa Madura, kojeg priznaju UN. Dujarik rekla da Gutereš ponovo naglasio da o priznavanju vlada odlučuje Generalna skupština UN, koju čine 193 države članice, a ne generalni sekretar.
-------------------------------------------------------------------------
Venecuela je spremila 20 tona zlata za slanje, destinacija nepoznata: Jedan detalj možda otkriva u kom pravcu sveta ideI.Z.K. , Agencije 01.02.2019.
Venecuela se priprema za isporuku ogromne količine zlata iz zemlje, navedeno je u nedavnim izveštajima bivšeg venecuelanskog ekonomiste. Međutim, niko ne zna gde se isporučuje ta pošiljka.Hose Gera, bivši ekonomista i aktuelni zakonodavac, izjavio je da je ruski "Boeing 777", koji je nedavno sleteo u zemlju, odvezao 20 tona zlata. Gera nije pružio dokaze o tome kako to zna, međutim kako navodi "Blumberg", pozivajući se na izvor sa direktnim znanjem o tome, centralna banka Venecuele je sa strane ostavila 20 tona zlata i spremila za slanje. Kako navodi "Blumberg", to zlato vredi 840 miliona dolara i iznosi oko 20 odsto imovine zemlje u plemenitim metalima.
Venecuela je u političkoj krizi, nakon što je lider opozicije Huan Guaido proglasio sebe privremenim predsednikom. Njega je podržao niz zemalja i međunarodnih organizacija. Međutim, aktuelni predsednik Nikolas Maduro tvrdi da je on legitimni vladar. Prema rečima Guaida, venecuelanska ekonomija je bila glavni motiv za borbu za vlast, jer je valuta zemlje bolivar u rekordnoj hiperinflaciji.
Kako Maduro gubi kontrolu nad već oskudnim finansijama i rezervama zemlje zahvaljujući američkim sankcijama, ključno pitanje je to ko može da kontroliše oko 200 tona venecuelanskog zlata. Zemlja duguje milijarde svojim pokroviteljima Rusiji i Kini, kao i vlasnicima obveznica, a takođe joj je neophodna i čvrsta valuta da bi kupila hranu za svoje gladne ljude. Venecuela već godinama pokušava da poveća svoje zlatne rezerve ohrabrivanjem rudarstva i stavljanjem vojsku na čelo ogromnih teritorija koje daju dragoceni metal. Državni prerađivač zlata Minerven topi rudu u šipke, koje vojni avioni odvoze u vazdušne baze oko Karakasa. Vojnici ga redovno istovaruju u oklopna vozila za centralnu banku i dalje.
SAD rade na tome da predsednik Narodne skupštine Huan Guaido, koji kaže da je on zakoniti predsednik nacije, bude zadužen za finansije zemlje i da "izgladne režim". Prošle sedmice, Banka Engleske je odbila zahtev Madurovih zvaničnika da povuku 1,2 milijarde dolara zlata koje su tamo pohranjene nakon što su vodeći američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Majkla Pompea i savetnika za nacionalnu bezbendost Džona Boltona, lobirali kod svojih britanskih kolega da režimu ukinu pristup prekomorskim resursima. U ponedeljak, avion koji pripada "Nordwind Airlines-u", popularnom ruskom čarter operateru sa sedištem u Moskvi, sleteo je na međunarodni aerodrom u blizini Karakasa, pokazuju podaci sa veb stranice "FlightRadar24" za praćenje leta. Portparol te kompanije odbio je da komentariše svrhu leta.
Ministar finansija Simon Zerpa odbio je da govori o zlatu i rekao da nema nikakvog ruskog aviona na međunarodnom aerodromu Simon Bolivar. Rusko ministarstvo spoljnih poslova nema informacije o čarter letu, rekla je portparolka Marija Zaharova u poruci u sredu. Nema planova za evakuaciju Rusa iz Venecuele, rekla je ona.
Prodaja zlata Emiratima?U međuvremenu je Rojters javio da Venecuela namerava u narednim danima da proda 15 tona zlata Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz rezervi venecuelanske Centralne banke koje bi bilo isplaćeno u evrima. To je Rojtersu rekao neimenovani zvaničnik koji je upoznat sa tim planom. Prodaja rezervi zlata ove godine počela je 26. januara, kada su u UAE poslate tri tone zlata, tvrdi zvaničnik. Kako je naveo, prošle godine je Venecuela u Tursku izvezla zlato u vrednosti od 900 miliona dolara. Plan je bio da se UAE do februara proda 29 tona zlata da bi se obezbedila likvidnost za uvoz osnovnih proizvoda, dodaje izvor.
Ruska podrška VenecueliKremlj je proteklih godina obasipao podrškom latinoameričku zemlju, što je Venecuelu učinilo jednim od najvećih primalaca ruskih kredita i investicija, kao i zemljom u kojoj je veliki uticaj Moskve u regionu kojim dominiraju SAD. Rusija je obećala da će "učiniti sve" kako bi zaštitila Madura od napora Sjedinjenih Država da ga svrgne nakon što je Trampova administracija objavila nove sankcije protiv Venecuele u ponedeljak, bez elaborisanja koraka koje će preduzeti. Visoki zvaničnik ruskog ministarstva finansija, u međuvremenu, upozorio je da bi Venecuela mogla imati problema s plaćanjem u skladu sa sporazumom o reprogramiranju duga u iznosu od 3,15 milijardi dolara koji je postignut 2017. godine. Ministarstvo je kasnije izjavilo da Rusija očekuje da Venecuela ispuni svoje obaveze, navodi se u saopštenju.
-----------------------------------------------------------------------------------
Američka intervencija u Venecueli bi mogla da bude spas za MaduraI.Z.K. 01.02.2019.
Nekada jedna od najdugovečnijih demokratija Latinske Amerike i zemlja sa najvećim rezervama sirove nafte u svetu, Venecuela je dovedena na ivicu kolapsa zbog dugogodišnjeg lošeg upravljanja ekonomijom, neobuzdane korupcije i sve veće autoritarnosti vlade predsednika Nikolasa Madura. Sve više se govori o mogućnosti da SAD sprovedu vojnu intervenciju u toj zemlji.Glad i siromaštvo su sada široko rasprostranjeni, a venecuelanska valuta je praktično obezvređena. Hiperinflacija je prošle godine dostigla 1,3 miliona odsto, a ove godine bi mogla da dođe i do 10 miliona odsto, navodi Međunarodni monetarni fond (MMF). Više od tri miliona Venecuelanaca su već pobegli iz zemlje u susedne države, što je izazvalo veliku humanitarnu krizu. Američki predsednik Donald Tramp je 23. januara rekao da su
"sve opcije na stolu" ako Maduro iskoristi vojnu silu kako bi obuzdao proteste koji potresaju zemlju poslednjih nedelja.
Međutim, izgledi za promenu režima u Venecueli izgledaju klimavo, posebno oni kakve predlažu iz Vašingtona, navodi "Forin polisi". Dok je dvadesetak zemalja sledilo vođstvo Sjedinjenih Država i priznalo lidera opozicije Huana Guaida kao privremenog predsednika Venecuele, postoje dobri razlozi za opreznost prema najnovijim potezima Vašingtona. Istorija američkog pokušavanja promene režima u regionu i Trampova politika, zapravo rade protiv venecuelanske opozicije koja se suočava sa i dalje jakim neprijateljem.
Trampov dugačak jezikPrema navodima "Volstrit žurnala", Guaido je svoju objavu unapred koordinisao sa Sjedinjenim Američkim Državama kao deo zajedničkog napora SAD i njenih latinoameričkih saveznika da nateraju Madura na ostavku. Izgleda da je Trampova administracija već neko vreme raspravljala o promeni režima u Karakasu. U avgustu 2017. godine, Tramp je iznenadio Pentagon objavivši da je na stolu "vojna opcija" za Venecuelu - tvrdnja koju je navodno ponovio i pred nekoliko uznemirenih južnoameričkih lidera nekoliko nedelja kasnije. U septembru 2018. godine, "Njujork Tajms" je objavio da su se zvaničnici Trampove administracije više puta susreli sa nezadovoljnim vojnim oficirima Venecuele kako bi razgovarali o mogućnosti državnog udara. Iako je Vašington na kraju odlučio da ne podrži planove državnog udara, Maduro se uhvatio za tu priču i nastavlja da optužuje Sjedinjene Države za političku krizu u zemlji.
Donald Tramp ne pazi šta pričaOvo naglašava opasnost od onoga što izgovaraju Tramp i članovi njegove administracije, kada je u pitanju promena režima. Dok zvaničnici administracije mogu da vide promenu režima kao moralno zdrav odgovor na humanitarnu krizu koja se odvija u Venecueli, mnogi u regionu su skeptični prema namerama Vašingtona - iz razumljivih razloga.
Duga istorija mešanja SAD u politiku Latinske AmerikeKada je Maduro upozorio svoje pristalice prošle sedmice da
"ne veruju gringosima", on je podsetio na dugu istoriju američkog mešanja u politiku Latinske Amerike, koja datira još od Monroove doktrine iz 1823. godine. Zaista, kako je istoričar Greg Grandin jednom sumirao,
"do 1930. godine, Vašington je poslao brodove sa topovima u latinoameričke luke preko šest hiljada puta, napao Kubu, Meksiko (opet), Gvatemalu i Honduras, vodio dugotrajne gerilske ratove u Dominikanskoj Republici, Nikaragvi i Haitiju, aneksirao Portoriko i uzeo deo Kolumbije kako bi stvorio i panamsku naciju i Panamski kanal." Akademska literatura o promenama režima oslikava ogromnu negativnu sliku o izgledima za uspeh: Studije su pokazale da promene režima nametnute od stranih država ne poboljšavaju političke ili ekonomske odnose između država koje intervenišu i država u kojima je intervenisano. One retko dovode do demokratije, i, bez obzira da li se sprovode tajno ili otvoreno, povećavaju verovatnoću da će država u kojoj se desila intervencija, doživeti građanski rat. Ipak, bez obzira na to što je promena režima oruđa bila neefikasna, SAD ju je često koristila.
U aprilu 2002, Maduroov prethodnik i mentor, Ugo Čaves, bio je smenjen na dva dana u vojnom udaru pre nego što je povratio vlast. Nakon toga, Čavea je optužio Sjedinjene Države da igraju ulogu u državnom udaru i kasnije je tvrdio da Sjedinjene Države pokušavaju da ga ubiju. (Deklarisani dokumenti američke vlade kasnije su otkrili da, iako je CIA bila upoznata sa prevratom iz 2002. godine, Vašington nije podržao državni udar, već je izdao
"ponovljena upozorenja da Sjedinjene Države neće podržati bilo kakve vanustavne poteze da se svrgne Čaves.") Ipak, Čaves je nastavio da koristi navode o mešanju SAD i da tako predstavlja sebe kao socijalističkog narodnog heroja i da potkopava njegove političke protivnike do kraja njegovog predsedavanja.
Imajući u vidu ovu istoriju, mnogiu Venecueli ostaju sumnjičavi prema motivima Vašingtona, a samo 36 odsto ima pozitivno mišljenje o Sjedinjenim Državama. Shodno tome, priznavanje Guaida od strane Trampove administracije je verovatno mač sa dve oštrice: Iako može da poveća njegov status u očima saveznika SAD, verovatno će podriti i njegov legitimitet među Venecuelancima koji su sumnjičavi prema američkom mešanju.
Zašto američko priznavanje Guaida možda ne donese značajne promenePostoje i druge prepreke na putu nada Vašingtona. Za početak, malo je verovatno da će priznavanje Guaida doneti značajne promene. Nije novost da Sjedinjene Države žele da Maduro siđe sa čela zemlje, tako da podrška Guaidu verovatno neće promeniti postojeće kalkulacije balansa moći ključnih domaćih igrača u Venecueli. Isto važi i na međunarodnom nivou. Maduro zadržava podršku svojih stranih pristalica, pre svega Rusije i Kine, koje su njegovom režimu ne samo obezbedile milijarde stranih investicija, već mogu i efektivno da blokiraju bilo koju rezoluciju Saveta bezbednosti UN protiv Venecuele.
Istorija takođe ukazuje na malo razloga za optimizam. Ovo nije prvi put da Sjedinjene Države pokušavaju da podriju strani režim tako što će diplomatski priznati njegove domaće protivnike. Vašington je odbio da prizna odabranog predsednika Manuela Norijegea u Panami nakon spornih izbora 1989. Tokom devedesetih, Vašington nije priznao talibanski režim u Avganistanu. Tadašnji predsednik Barak Obama je 2011. godine priznao libijske opozicione snage, dok je Muamer el Gadafi još bio na vlasti. Sledeće godine, Obama je priznao sirijsku opozicionu koaliciju kao legitimne predstavnike sirijskog naroda. U svakom od ovih slučajeva, međutim, uskraćivanje diplomatskog priznanja od strane Vašingtona samo po sebi je malo oslabilo de facto kontrolu strane vlade nad njenom teritorijom, a aktivnosti SAD su kasnije eskalirale do prikrivenih ili otvorenih pokušaja promene režima. Guaido ima i veliki problem da pridobije podršku vojske, a ona mu je najbitnija ako želi da sruši Madura.
Šta sve rizikuje Trampova administracijaU srcu politike Trampove administracije leži rizik: Ako Maduro padne i demokratija procveta, odnosi sa Karakasom će se verovatno poboljšati, a Vašington može tvrditi da je bio na pravoj strani istorije. Međutim, ako Maduro ostane na vlasti, Sjedinjene Države rizikuju da budu saučesnik u onome što su Maduro i njegove pristalice opisali kao
"pokušaj državnog udara". Maduro će takođe postići propagandnu pobedu protiv Sjedinjenih Država, a on može i dalje ismevati Guaida kao jednu od američkih
“političkih marioneta”.
Što je još gore, pošto su rizikovali svoju reputaciju protiv Madura, američki kreatori politike mogu se osećati primoranim da eskaliraju svoje akcije. Ako diplomatija ne uspe i američki političari pokušaju da promene režim na druge načine, mogu se sresti sa katastrofom. Unutar Venecuele postoji mala podrška stranoj intervenciji. Anketa u novembru 2018. godine, na primer, pokazala je da bi samo 35 odsto Venecuelaca podržalo
"stranu vojnu intervenciju da se predsednik Maduro ukloni sa svoje pozicije".
Izvor:
www.blic.rs