Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 12 357
#vragu i rat#
|
|
« on: June 10, 2012, 10:41:10 am » |
|
Nakon dugih i žučnih rasprava — za i protiv, koje su trajale sve od ’70-ih godina, tijekom ’80-ih godina u vojsku bivšeg SSSR-a uveden je nadzorni bojni sustav SNAR-10. Vrlo brzo, nabavile su ga i ostale zemlje — članice bivšeg Varšavskog pakta (VP), tako da je postao standardni nadzorni bojni radarski sustav te skupine zemalja. Osim zemalja članica bivšeg VP intenzivno ga je rabila i vojska bivše Jugoslavije. Ovaj sustav osim temeljnog naziva SNAR -10 ima još nekoliko imena, tako da je na primjer u NATO terminologiji poznat pod nazivom »Big Fred«, a Istočni Nijemci su ga zvali AFMS-10 (Artillerie Funk Meß Station).
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] U početku, ovaj je sustav bio konstruiran isključivo kao sustav za motrenje bojišnice i nije imao mogućnost »snimanja« trajektorije leta topničkih projektila, odnosno proračunavanja i određivanja mjesta ispaljenja topničkog projektila na temelju snimljene trajektorije. Nadzorni bojni radarski sustav SNAR-10 ponajprije je namijenjen za otkrivanje stajaćih i pokretnih neprijateljevih paljbenih točaka (utvrđeni objekti, oklopna bojna vozila) te drugih ciljeva (logistička vozila i ostalo) na prvoj crti bojišnice (forward edge the battle area — FEBA) ili u dubini neprijatelj evog rasporeda (skladišta, radarske postaje, središta veze, zapovjedna mjesta i ostalo ako postoji optička vidljivost). U tom modu rada, operator usmjeri radarsku antenu tako da prati samo ciljeve na razini zemlje, dok druge ciljeve (one u zraku) ignorira. Za precizno određivanje vrsti i pozicije cilja koriste se dvije postaje SNAR-10 koje moraju međusobno biti udaljene najmanje 200—300 m i raditi u paru. Tada, zapovjednik prve postaje je ujedno i zapovjednik voda, što predstavlja temeljni ustroj radarskih postrojbi opremljenih ovakvim nadzornim bojnim sustavima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Vod SNAR-10 obično se pridaje pješačkim ili topničkim postrojbama kojima pomoću radio primo-predajnika daju podatke o ciljevima, a zapovjednik postrojbe — dodjeljuje ciljeve (zadaće) podređenima i donosi odluku o otvaranju paljbe po njima. Osim ciljeva na razini zemlje, nadzorni bojni radarski sustavi SNAR-10 mogu otkrivati ciljeve na vodi (bilo da se radi o ukotvljenim ili plovećim objektima) kao i nisko leteće objekte (zrakoplove i helikoptere koji lete ili lebde). Pri radu, postaje nadzornog bojnog radarskog sustava SNAR-10 ne smiju biti blizu nadzemnih (zračnih) električnih vodova visokog napona (dalekovoda) ili drugih izvora jakog elektromagnetskog polja u vezi mogućih smetnji i krivog pokazivanja otkrivenih ciljeva.
Opis vozila MT-LB
Nadzorni bojni radarski sustav SNAR-10 ugrađen je na amfibijsko gusjenično vozilo MT-LB koje je konstruirano još davne 1964. godine i korišteno kao bazno vozilo za više inačica oklopnih bojnih vozila. To vozilo ima šest potpornih kotača čije je vješanje riješeno s torzij skim polugama i hidrauličkim ublaživačima udara na prvom i šestom potpornom kotaču. Pogonski kotač je sprijeda, a ljenivac koji ujedno služi za napinjanje gusjenica je straga.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Kupola je napravljena od zavarenih čeličnih ploča. Sprijeda, prema zadnjem dijelu raspored u vozilu je organiziran po sljedećem: transmisija je skroz naprijed, zatim dolazi odjel vozača za dva člana posade, zatim motorni odjel (pregradak) i na kraju je odjel specijalne namjene. Kod vozila s ugrađenim nadzornim radarskim sustavom SNAR-10 radarski dio je smješten u polovici odjela specijalne namjene gdje se nalazi i radna postaja zapovjednika (s lijeve strane), odnosno operatora radarske postaje (s desne strane kupole). Desno, straga nalazi se generator. Vozač, kako je to već spomenuto, nalazi se u prednjem lijevom dijelu gusjeničkog vozila i za upravljanje koristi tri papučice (spojka, kočnica i gas) i polugu za upravljanje bočnim spojkama (umjesto volana). Mjenjač je klasičan (nije automatski) sa šest stupnjeva prijenosa naprijed i jednim za vožnju nazad. Iznad vozača je poklopac (luk vozača) koji služi za ulaz—izlaz vozača iz vozila. Motrenje okoline, vozaču je omogućeno pomoću tri prizmatična periskopa od kojih se na srednji može postaviti IC uređaj za vožnju noću, a na svjetla (farove) se postavlja IC filtar. U mirnodopskim uvjetima ili u dubini vlastitog rasporeda noću, koriste se postojeća svjetla ili tzv. ratna svjetla, pri čemu se ugrađena svjetla prekrivaju metalnim poklopcem koji na sebi ima mali prorez za osvjetljavanje prostora izravno ispred vozila. Vozilo MT-LB pokreće osam cilindrični (V8) 177 kW-tni (240 KS) Dieselov motor s predgrijanjem i hlađen vodom. Dva spremnika smještena straga (sa svake strane po jedan) ukupnog volumena 475 litara, omogućuju mu da prijeđe 475 km. Jedna od mana ovog vozila je u tome što ne može plivati i nema ni uređaj za zadimljavanje, odnosno bacače granata zbog vlastite zaštite. Mala kupolica s prednje desne strane vozila opskrbljena je stojnicom 7,62 mm PKT maksimalne elevacije 35° i može gađati ciljeve na zemlji, dok je djelovanje po nisko letećim objektima uvelike ograničeno. Oklop ovog vozila debljine do 10 mm je također slab i pruža skromne mogućnosti zaštite. Tijekom osamdesetih godina, to je vozilo dokompletirano RBK detektorom s promjenjivim pragom osjetljivosti (ugrađenom s prednje strane kupole) i RBK ventilacijskim sustavom. Iako dobar za zaštitu od radiološke kontaminacije, ovaj sustav ne osigurava dovoljan stupanj zaštite od kemijskih otrova i bioloških agenasa. Dekontaminacijski komplet, kao i kod većine ruskih oklopnih vozila smješten je u unutrašnjosti vozila i pruža mogućnost potpune dekontaminacije vozila koristeći energiju ispušnih plinova za svoj rad.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Za vezu s drugim postajama i postrojbama, to je vozilo opskrbljeno radio uređajem R-123M (frekvencijskog opsega 20—51.5 MHz), za unutarnju vezu posade ure- dajem R-124, a s osobama izvan vozila može se stupiti u vezu preko priključaka smještenim na stražnjem dijelu vozila koji je povezan s dva radio/telefona u kupoli (slijeva i zdesna po jedan). Antene radio/telefona i radio uređaja R-123M instalirane su: jedna na tijelo vozila iza kupolice, a druga na okretnu kupolu radarskog sustava iza radarske antene. Kao napajanje radarskog sustava koristi se generator snage 4 kW smješten u stražnjem desnom dijelu vozila, a postoji i mogućnost korištenja vanjskog izvora el. energije napona 220 V i frekvencije 400Hz preko za to predviđenog kabela. SNAR-10 da bi mogao dati poziciju otkrivenog cilja (zemljopisne koordinate — zemljopisnu širinu i duljinu), mora imati podatke o vlastitom položaju u prostoru. Te podatke dobiva od ugrađenog elektro-mehaničkog žiro kompasa izvedenog pomoću trostupnjevanog žiroskopa. Položaj vozila ucrtan je na topokarti razmjera 1:50.000, 1:100.000 ili 1:200.000. Podatci o cilju dobivaju se kao kosa daljina (daljina do cilja i njegov azimut), preračunavaju se u računalu, tako da zapovjednik dobiva poziciju cilja u obliku svjetle točke na karti svog »radnog stola« i putem elektro-mehaničkog pokazivača u obliku numeričkog iznosa zemljopisne širine i duljine.
|
|
« Last Edit: June 10, 2012, 10:47:59 am by SOLARIS 1972 »
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 12 357
#vragu i rat#
|
|
« Reply #1 on: June 10, 2012, 10:47:05 am » |
|
Radarski sustav
Radarski sustav radi na nosećoj frekvenciji od 35 GHz kao dvo protežni pulsni radar. Otkrivanje ciljeva zasniva se na pulsnom načelu i Dopplerovu učinku. Pri radu u pulsnom modu, reflektirani val se odbija od neke prepreke i taj se val registrira na pokazivaču. Od veličine reflektirajuće površine ovisi i jačina dobijenog vala, a prema tome se prepoznaje obilježje cilja (čovjek, manje vozilo, tank, kamion itd.). Kao i svi radari i ovaj ima mogućnost brisanja stalnog odraza (šuma, pojedino drveće, nepomični objekti, planine i si.), tako da se na pokazivaču pokazuju samo pokretni ili novi ciljevi. Dopplerov učinak je jednostavan i temelji se na razlici odašiljane i primljene frekvencije. Naime, ako radarska antena (sustav) emitira frekvenciju »f0« i površina od koje se odbija radarski val miruje, odbijena frekvencija bit će isto »f0«. Ako se površina od koje se odbija emitirani radarski val kreće prema radaru, tada će odbijeni radarski val imati frekvenciju fr = fQ + fd, odnosno ako se kreće od radara tada će reflektirani radarski val imati frekvenciju fr = fG — fd (fr — frekvencija reflektiranog vala, fd — Dopplerova frekvencija). Na temelju te razlike u frekvenciji određuje se smijer i brzina kretanja »osvijetljenog« cilja (reflektirajuće površine).
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Ovaj je sustav do 1982. godine imao mogućnost motrenja samo ciljeva na razini zemlje, a od 1982. godine odnosno od kada je antena 1RL-127-1 zamijenjena s antenom 1RL- -232-1, ovaj nadzorni bojni radarski sustav ima mogućnost motrenja i ciljeva u zraku. Antena je postavljena na stražnjem dijelu kupole i u pohodnom položaju je spuštena, odnosno preko nje se postavlja zaštitna ceradna navlaka. Pri radu, navlaka se skida a antene pomoću elektromehaničkih sklopova ili ručno postavlja u radni položaj (izdiže se). Širina odašiljanog radarskog snopa je 0,36° u užem modu ili 1,32° u širem modu rada, dok se antena zakreće (skanira) u opsegu ± 13,2°.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Operator radarskog sustava nalazi se u kupoli, a njegova radna postaja opremljena je cijelom »šumom« prekidača, preklopnika i tipki, te s dva pokazivača od kojih je onaj s lijeve strane »A« pokazivač i služi za određivanje daljine i obilježja cilja, dok drugi — »B« pokazivač omogućava operatoru i očitavanje azimuta cilja. Operator radarskog sustava pomoću jednostavnog preklopnika može birati da li će radarski sustav raditi u pulsnom ili Dopplerovom modu. Za motrenje bojišnice gdje se očekuje veći broj ciljeva obično se koristi Dopplerov mod jer je povoljniji i brži i lakše se može odrediti smjer i brzina kretanja pojedinog cilja, dok pulsni mod rada zahtijeva dodatna računanja. U početku, kad se motri bojišnica, operator bira najširi sektor motrenja Od 26,4° (13,2° + 13,2° = 26,4°) a nakon uočavanja nekog od ciljeva može selektirati uži mod rada i temeljitije ga motriti pri čemu tada saznaje obilježja cilja i smjer njegovog eventualnog kretanja.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Ukoliko operator ima zadaću motrenja zračnog prostora, tada on pomoću preklopnika ispod B pokazivače prebaci u mod motrenja zračnog prostora i pomoću drugog preklopnika selektira jedan od šest ponuđenih opsega motrenja. Opsezi motrenja zračnog prostora su sljedeći: 0—10 km, 0—26 km, 8—18 km, 16—26 km, 24—50 km, ili ±2 km. Ovaj posljednji opseg se koristi nakon uočavanja cilja za preciznije određivanje njegovog položaja i smjera kretanja, odnosno za registriranje da li bojno djeluje ili ne.
Kao mjere zaštite od elektronskog ometanja, operatoru su ponuđene tri opcije. Prva je rad na minimalnoj potrebnoj snazi izlaznog radarskog vala od 14 do 70 kW. druga je rad u opsegu odašiljanih frekvencija od 34,55 GHz do 35,25 GHz, a kao treća opcija ponuđena e duljina rada radara od 10, 20, 30, 40 ili 60 sekundi s pauzom između emitiranja serije radarskih signala od 1, 2, 3, 5 ili 10 sekundi. Sve mjere protuelektronske zaštite operator poduzima na temelju zapovi- jedi nadređenog ili samostalno, a postavlja ih ručno. Kad radarski sustav radi u modu širokokutnog motrenja, a promotri se cilj, tada se na B pokazivaču pojavi svjetla točka. Da bi se odredile polarne koordinate cilja, operator zaustavlja antenu radara i prelazi na uskokut- ni mod rada. Pomoću potenciometara miče vodoravnu svjetlu crtu po zaslonu, dok ne pokrije svjetlu točku. Time se dobiva daljina do cilja. Zatim, pomiče okomitu svjetlu crtu sve dok je ne poklopi sa svjetlom točkom (svjetle crte križaju se točno na svjetloj točki). Na taj način dobivena je i kutna pozicija cilja u odnosu na radarsku antenu, odnosno polarne koordinate promotrenog cilja koje se mogu očitati na instrumentima smještenim na ploči ispod B pokazivača. Pretvorba polarnih koordinata u pravokutne koordinate izvodi se pomoću elektromehaničkog računala izrađenog isključivo za rješavanje ovakvih zadaća i prikazuju se u radnoj postaji zapovjednika na stolu gdje je pričvršćen zemljovid (1:50.000) u obliku svjetle točke, odnosno na ploči zapovjednika kao X i Y koordinate. Određivanje obilježja promotrenog cilja može izvoditi operator radarskog sustava preko jačine odraza na pokazivaču A, za što je potrebno veliko iskustvo, ili ako je omogućena optička vidljivost onda tu zadaću može izvršiti zapovjednik pomoću optičkog sustava za motrenje TV-240. Ovaj je sustav ugrađen na kupolu i dopušta micanje optičke osi samo u okomitom smjeru (po elevaciji), pa je za točno motrenje potrebno kupolu s radarskom antenom usmjeriti točno prema cilju.
Umjesto zaglavka
Ovaj nadzorni radarski sustav je tipičan za vrijeme i mjesto svog nastanka. Naime, neudobnost i skromne osobine glavne su značajke bivše sovjetske tehnike. Neshvatljivo je da gusjenično vozilo koje je korišteno za mnoge inačice oklopnih bojnih vozila u ovoj inačici ne može svladavati vodene prepreke plivanjem, a namijenjen je za motrenje i otkrivanje ciljeva na prvoj crti bojišnice. Sam nadzorni radarski sustav zahtijeva od operatora radarskog sustava veliko iskustvo u prepoznavanju otkrivenih ciljeva jer mala pogreška može dovesti do teških posljedica, pogotovo ako se tank ili neko drugo bojno vozilo zamijeni s kamionom ili sličnim neborbenim vozilom.
Žiro kompas [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Nadalje, način i metode određivanja koordinata ciljeva su relativno netočne (moguća je i veća pogreška jer se pozicija cilja u prostoru određuje pomoću topokarte 1:50.000, a 1 mm na zemljovidu predstavlja 50 m u prirodi), predaja koordinata drugim postrojbama nije imuna na ometanja i spora je (jer se vrši radio-uređajima i šifriranim tekstom). U vrijeme svog nastanka ovaj je nadzorni sustav odgovarao potrebama, ali danas u vrijeme primjene visokih tehnologija u vojnoj tehnici vrata nekog od muzeja širom su mu otvorena. ■
|
|
|
Logged
|
|
|
|
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
Offline
Gender:
Posts: 7 442
|
|
« Reply #2 on: June 10, 2012, 01:25:57 pm » |
|
Radar SNAR-10 je korišten za otkrivanje ciljeva i korekciju vatre pokretne obalske artiljerije, topova 130mm u JRM. Na osnovu odraza od ''gejzira'' projektila koji su padali u more blizu cilja vršila se korekcija vatre. Sve korekcije su vršene maltene ručno uz pomoć SUVOA M.70.
Interesantno je da radar radi sa veoma visokom frekvecijom - preko 30 GHz, a antena ne rotira stalno, već se ručno zakreće prema sektoru koji se osmatra.
Sam radar je mogao biti perspektivan u obalskoj artiljeriji, da je izvršena implementacija u neki sofisticiraniji računarsko - komandni sistem za praćenje situacije i upravljanje gađanjem. Na tome se počelo raditi sredinom osamdesetih godina prošloga veka, ali projekat nije završen ....
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 16 530
|
|
« Reply #3 on: June 10, 2012, 06:17:40 pm » |
|
Radar | | Tip antene | Parabolična | Band | "K" (35,5 do 35,25 GHz) | Daljina odkrivanja gibajučih ciljeva brez MTI (Moving target indication) | | Vozila | 16 km | Brodovi | 30 km | Granate | 10 km | Daljina odkrivanja gibajučih ciljeva sa MTI (Moving target indication) | | Vozila | 10 km | Vreme zasedanja VP | 5 min | Vreme odlaska sa VP | 5 min | [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 12 357
#vragu i rat#
|
|
« Reply #4 on: June 11, 2012, 05:43:39 pm » |
|
Taktičko-tehničke karakteristike:
Radarski sustav
• Najveća daljina otkrivanja cilja:
— bojna vozila 16 km
— brodovi 30 km
— granate (< 100 mm) 10 km
• Preciznost određivanja pozicije cilja u polarnim koordinatama:
— vrijeme određivanja <2ms
— pogreška pozicije < 20 m
pravokutnim koordinatama:
— pogreška pozicije < 30 m
• Izlazna snaga na anteni: 14—70 kW
• Frekvencijski opseg rada: 34,5—35,25 GHz
• Frekvencija ponavljanja odašiljanog signala:
— cilj bliži od 26 km: 4,41 KHz
— cilj dalji od 24 km: 2,54 KHz
• Prilagođavanje odašiljane frekvencije: ručno i automat.
• Vrijeme otkrivanja cilja: 20 s
• Širina sektora motrenja: 26,4°
• Širina radarskog snopa: 0,360x1,30
• Minimalna rezolucija između dva cilja:
— kutna: 6°
— daljina: 50 m
• Neprekidno vrijente rada: 12 h
• Spremnost za rad uz koordinate radara
— određene: 5 min
— neodređene • < 20 min
• Određivanje intervala
— odašiljanja radar, signala: 1,2,5,10 s
— ponavljanja odašiljanja radar, signala: 10,20, 30,40 i 60 s
• Klizanje frekvencije (wobbling): 4,41 KHz
Vozilo
» Brojnost posade: _ 4 člana
• Protežnosti vozila (D/Š/V):
— pohodni položaj: 6430/2850/2360 mm
— radni položaj 6430/2850/2890 mm
• Težina vozila: 12,61
• Najveća brzina:
— po cestama: 60 km/h
— izvan cesta: 30 km/h
• Prijeđeni put s 1. punjenjem spremnika 475 km
• Manevarske osobine
— svladavanje uspona 35°
— najveći bočni nagib: 25”
— okomite prepreke: 610 mm
— iskopine, najveće širine: 2410 mm
— klirens: 400 mm
— vodene prepreke (svladavanje gazom): 1300 mm
• Motor V8, dizel, hlađen vodom
• Tip: 3aMZ-238V
• Izlazna snaga: 177 kW(240 KS) pri 2100 o/min
• Omjer snaga/težina: 14(19) kW/t (KS/t)
• Širina gusjenica: 350 mm
• Duljina nalijeganja gusjenica na tlo: 3700 mm
• Ostvareni tlak: 46 (0,46) kPa (kp/cmJ)
Dodatna oprema
• Oznaka dekontaminacijskog kompleta: DK-4 ili DK-4K
• Radiološki detektor i dozimetar: DP-3B
• RBK ventilacijski sustav: FPT-200M
• Manometar: DTNMP-10
• Strojnica PKT 7,62 mm
— djelovanje u okomitoj ravnini (elevacija): —5° do +35”
— djelovanje u vodoravnoj ravniji 360“ Periskopi: PP-61B
— polje vida: 13“
— povećanje 8 x
• Sustav motrenja zapovjednika: TV-240
— polje vida: 23°
— povećanje 2,3 x
• Genertor: AM-4-0/230 Tsh-400-A4/220
— izlazni napon: 220 V
— izlazna frekvencija: 400 Hz
— izlazna snaga: 4 kW
— spremište 451
— potrošnja 31/h, mot. benzina
• Radio-uređaji: 2xR-123M
• Telefoni: 2xTA-57
• Uređaj za unutarnju vezu: R-124
• Navigacijski sustav:
— žiroskopski: 1G13M s ucrtavanjem prijeđenog puta
— žiro-kompas - 1G25-1 (prije 1G11N)
• Topnička busola: PAB-2M
• Sustav za grijanje: OV-65G
|
|
« Last Edit: June 11, 2012, 06:02:02 pm by SOLARIS 1972 »
|
Logged
|
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #6 on: January 19, 2013, 07:52:41 am » |
|
Snar 10
|
|
|
|
nradukic
mornar
Offline
Gender:
Posts: 5
|
|
« Reply #7 on: August 22, 2013, 01:03:46 am » |
|
Nisam znao gde da postavim pitanje, pa cu ovde. 2002. godine sam imao prilike da vidim veoma slican sistem, manjih dimenzija koji nije bio na MT-LB vec na nekom drugom gusenicaru. Video sam ga u krugu kasarne gde sam radio kao VpU. Cini mi se da sam to vozilo video i u varijanti artiljerijskog traktora, ali kazem opet manji je i od MT-LB i od AT59. Da li neko slucajno zna o cemu je rec??? Hvala [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] P.S. nasao sam, u pitanju je najverovatnije SNAR-2. Ali nista nisam od podataka uspeo da nadjem o njemu. Izvor
|
|
« Last Edit: August 22, 2013, 05:03:08 pm by leut »
|
Logged
|
|
|
|
nradukic
mornar
Offline
Gender:
Posts: 5
|
|
« Reply #8 on: August 22, 2013, 01:45:06 am » |
|
A evo i linka ka zanimljivom sajtu gde uz modernizaciju pod nazivom SNAR-10M mozete naci i ostale proizvode kompanije Strela. http://www.npostrela.com/en/products/76/182/
|
|
|
Logged
|
|
|
|
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 10 721
|
|
« Reply #9 on: August 22, 2013, 05:04:14 pm » |
|
Nisam znao gde da postavim pitanje, pa cu ovde. 2002. godine sam imao prilike da vidim veoma slican sistem, manjih dimenzija koji nije bio na MT-LB vec na nekom drugom gusenicaru. Video sam ga u krugu kasarne gde sam radio kao VpU. Cini mi se da sam to vozilo video i u varijanti artiljerijskog traktora, ali kazem opet manji je i od MT-LB i od AT59. Da li neko slucajno zna o cemu je rec??? Hvala [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] P.S. nasao sam, u pitanju je najverovatnije SNAR-2. Ali nista nisam od podataka uspeo da nadjem o njemu. IzvorZna li netko je li nekadašnja JNA zaista imala ovo vozilo i ako je, u kojem broju?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
Offline
Gender:
Posts: 6 208
|
|
« Reply #10 on: August 23, 2013, 06:50:32 am » |
|
Ja ga do sada nisam sreo u JNA inventaru, ali to ne mora nista da znaci.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
nradukic
mornar
Offline
Gender:
Posts: 5
|
|
« Reply #11 on: August 25, 2013, 08:24:56 pm » |
|
Nisam, ni ja i bas sam se zbunio. Bilo je parkirano u delu jednog magacina u Pantelejskoj kasarni u Nisu. Jedino sto nisam siguran da li je Snar-2 ili Snar-6 jer spolja izgledaaju isto. Ulazio sam unutra i igrao se sa rucnim podizanjem antene
|
|
|
Logged
|
|
|
|
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #12 on: April 19, 2014, 03:50:18 pm » |
|
Jedna mala. SNAR-10 JNA/VJ u priobalju.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 62 007
|
|
« Reply #14 on: April 27, 2014, 07:46:11 am » |
|
Još jedan SNAR-10.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|