PALUBA

Vesti => Vesti sa ratišta => Topic started by: tihi on March 21, 2023, 08:48:16 am



Title: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: tihi on March 21, 2023, 08:48:16 am
Vec evo mesecima citam kako postoji nesloga, neslaganje, pukotine, nazovite to kako hocete izmedju Kijeva i zapada. To je verovatno istina u nekom obimu (sto je i normalno na kraju krajeva) ali cisto sumnjam da ce ozbiljnije uticati na saradnju. Kijevu je potrebno zapadno oruzije, zapadu su potrebni ukrajinski borci. Dokle god ta razmena funkcionise nece biti velikih oscilacija.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 21, 2023, 09:46:33 am
Vec evo mesecima citam kako postoji nesloga, neslaganje, pukotine, nazovite to kako hocete izmedju Kijeva i zapada. To je verovatno istina u nekom obimu (sto je i normalno na kraju krajeva) ali cisto sumnjam da ce ozbiljnije uticati na saradnju. Kijevu je potrebno zapadno oruzije, zapadu su potrebni ukrajinski borci. Dokle god ta razmena funkcionise nece biti velikih oscilacija.

Ta razmena će funkcionisati dok bude zapadnog oružja za davanje i/ili ukrajinskih boraca za pogibiju.

Nakon toga Zapad će prebaciti težište negde na drugo mesto, na primer u Gruziju, a Ukrajinu će "pustiti niz vodu".


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Istria 052 on March 21, 2023, 10:18:05 am
Vec evo mesecima citam kako postoji nesloga, neslaganje, pukotine, nazovite to kako hocete izmedju Kijeva i zapada. To je verovatno istina u nekom obimu (sto je i normalno na kraju krajeva) ali cisto sumnjam da ce ozbiljnije uticati na saradnju. Kijevu je potrebno zapadno oruzije, zapadu su potrebni ukrajinski borci. Dokle god ta razmena funkcionise nece biti velikih oscilacija.
Ulog je veliki, Zapad preko isporuke orużja kreditno zadużuje Ukrajinu, razradjuje sve opcije osim potpunog poraza Ukrajine, jer neće imati od koga naplatiti dug. Cost/benefit računaljka radi..


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on March 21, 2023, 11:32:05 am
Vec evo mesecima citam kako postoji nesloga, neslaganje, pukotine, nazovite to kako hocete izmedju Kijeva i zapada. To je verovatno istina u nekom obimu (sto je i normalno na kraju krajeva) ali cisto sumnjam da ce ozbiljnije uticati na saradnju. Kijevu je potrebno zapadno oruzije, zapadu su potrebni ukrajinski borci. Dokle god ta razmena funkcionise nece biti velikih oscilacija.
Ulog je veliki, Zapad preko isporuke orużja kreditno zadużuje Ukrajinu, razradjuje sve opcije osim potpunog poraza Ukrajine, jer neće imati od koga naplatiti dug. Cost/benefit računaljka radi..

Priče o kreditnom zaduživanju proizilaze iz mržnje prema zapadu. Zapad (SAD) je naoružavao saveznike u Drugom svjetskom ratu na sličan način, ali je devet desetina svog tako nastalog duga bilo otpisano. Zapad je (za sada) obećao i obnovu Ukrajine, naravno dijelom i od sredstava zaplijenjenih Rusiji, a kasnije i od ratne odštete koju Rusija nakon poraza mora platiti.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on March 21, 2023, 11:45:39 am
Ne mrzi niko Zapad, naročito Zapadnu Evropu, ali niko ne poklanja naoružanje na lepe oči.
U Drugom svetskom ratu SAD je uvučena u rat od Engleske, naravno i Japanci su "pomogli" da SAD uđe u svetski rat. Sada već nije tako, SAD se vratio na stari kontinent, nažalost, i ubira sve "plodove" vojnog sukoba u Ukrajini, na račun Evrope.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: milan55 on March 21, 2023, 11:47:25 am
Darko, ta utopija o kojoj pricas ne postoji. Veliki dio Ukrajine je u vlasnistvu americke kreditne kuce "Black Rock". Amerikanci su u WWII dobro naplatili svoje kredite Leand add Lease i slicne.To da li ce se moci zaplijeniti ruski novac cemo jos vidjeti. Za sada nema od toga nista. Postoje pravni problemi i ako to ucine tko ce u buduce u te zemlje deponirati svoj novac. Da bi se to dogodilo a da nije otimacina mora postojati odluka suda. No vidjet cemo. Usula von der Leyen bi se rado posluzila ali za sada ne ide??? A reparacije da do toga dodje moraju zauzeti cijelu Rusiju inace macku o rep.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on March 21, 2023, 11:51:34 am
Darko, ta utopija o kojoj pricas ne postoji. Veliki dio Ukrajine je u vlasnistvu americke kreditne kuce "Black Rock". Amerikanci su u WWII dobro naplatili svoje kredite Leand add Lease i slicne.To da li ce se moci zaplijeniti ruski novac cemo jos vidjeti. Za sada nema od toga nista. Postoje pravni problemi i ako to ucine tko ce u buduce u te zemlje deponirati svoj novac. Da bi se to dogodilo a da nije otimacina mora postojati odluka suda. No vidjet cemo. Usula von der Leyen bi se rado posluzila ali za sada ne ide??? A reparacije da do toga dodje moraju zauzeti cijelu Rusiju inace macku o rep.

Pa ovo sa sudovima je već krenulo. Izdat je nalog za hapšenje za Vladimira Putina. Postupak protiv njega je moguće započeti i u njegovoj odsutnosti. Jedan dio se odnosi na kaznenu odgovornost, ali iza toga sledi civilna (građanska) tj. odštetni postupak. Šteta koju Ukrajini nanose vojne snage Ruske federacije pod neposrednim zapovjedništvom Vladimira Putina se mjeri milijardama dolara. Sve to dolazi na naplatu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: milan55 on March 21, 2023, 11:55:39 am
Tvoj optimizam je ne unistiv. Taj postupak koji navodis je nistavan i odnosi se na , prvo bilo 5000 djece, pa su patoloski lazljivci smanjili na 3000 djece a sada se govori o 1000 ukrajinske djece koji su Rusi zbrinuli i cim se ukaze prilika ce ih vratiti. Na prvom mjestu je sigurnost djece. No nije zabranjeno sanjariti.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on March 21, 2023, 11:59:17 am
Darko, kako ne vidiš da se pravi nova raspodela sveta gde će Evropa najviše stradati.
Ko će Putinu da sudi? Možda u odsustvu. Nema od toga ništa, ili ima isto onoliko veze koliko imaju presude donete u SRJ posle 1999. gidine, protiv Zapadnih vođa tokom bombardovanja Srbije.
Bler je recimo osuđen u SRJ na 20 godina, ratni zločin, a evo bio je u Beogradu. Štaviše, savetuje srpskog predsednika, što baš i nije za neku pohvalu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: BrRista on March 21, 2023, 12:01:32 pm
Evo ga opet nas dragi Darko.
Blago tebi ako verujes u to sto pises.
Kao kada bih ja krenuo da hapsim Putina ili Bajdena toliku moc ima taj sud.
Mislis da bi onaj ko uhapsi ili povredi predsednika Rusije, Amerike, Kine docekao sledece jutro? Pritom ne govorimo o pojedincu nego o narodu.
I zar zaista mislis da bi iko od velikih vojno  reagovao ako bi sutra nestala Holandija ili neka druga zemlja sa karte? Bas. Cuvaju svoje d**** jer znaju da uvek postoji odmazda u kojoj ce i sami debelo da stradaju.
Bas zato se vode proxi ratovi, da se velike sile ne bi direktno sukobile jer je ulog preveliki. Ali sam siguran da amerika ne bi reagovala ni zbog jedne zapadnoevropske kolonije, pardon Zemlje.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on March 21, 2023, 12:13:23 pm
Od sada ćemo razdvojiti, koliko je to moguće, geopolitička pitanja i diskusija na istu, a u temi Rat u Ukrajini (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=25456.19605) će ići vesti, analize i diskusije o stanje na frontu.

Sve učesnike molim, bez vređanja, uvažavajte sagovornika.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on March 21, 2023, 02:48:22 pm
Komentarišite kako hoćete, ali optužba protiv Putina i nalog za njegovo hapšenje su tek prvi korak. Taj prvi korak ima prevashodno za cilj, da zaustavi agresiju Rusije na Ukrajinu, dakle, da zaustavi ratna razaranja, gubljenje ljudskih života, uništavanje infrastrukture i imovine. Drugi korak je vraćanje Rusije među civilizirane zemlje koje sporove ne rešavaju ratom i oružjem nego za pregovaračkim stolim. U ovom trenutku je jasno, da sa Putinom, koji se nikakvog dogovora ne drži, a bome vlada Rusijom kao samodržac već 20 godina, Rusija nema budućnost, tj. ta je vrlo tmurna i neizvesna. Treći korak je, dakle, promena režima u Moskvi, ali ne tako, da Putina zamijeni Medvedev, nego netko tko shvata, da Rusija nije sama na ovom planetu, a da narodi koji žive u neposrednoj blizini Rusije, a koji sami NE ŽELE biti Rusi, na to imaju pravo.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 21, 2023, 04:20:49 pm

Zapad (SAD) je naoružavao saveznike u Drugom svjetskom ratu na sličan način, ali je devet desetina svog tako nastalog duga bilo otpisano.


Može li izvor za ovu tvrdnju?



... netko tko shvata, da Rusija nije sama na ovom planetu...

Izgleda da svi shvataju da Rusija nije sama na ovoj planeti!
Inače zašto zapadni zvaničnici kukaju na globalni jug? :)

Npr. Rusija održava zajedničke vojne vježbe sa Južnoafričkom Republikom, koja je demokratska zemlja.
Nedavno je predsjednik Meksika tokom posjete Vašinktonu nudio da bude mirovni posrednik između SAD i Rusije!

Izgleda da je preko 2/3 čovječanstva bliže Rusiji nego zapadu. Možda ne podržavaju ruske akcije u Ukrajini, ali su bliži Rusiji nego zapadu.
To se moglo vidjeti i na sastancima grupe G20 i prošle i ove godine.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 21, 2023, 04:30:39 pm
Дарко, оптужба против Путина је подигнута у Међународном криминалном суду (International Criminal Court, ICC) који суди појединцима, а који није орган Уједињених нација. Одштету плаћају појединци, а не државе. Јурисдикцију суда не признају (https://en.wikipedia.org/wiki/States_parties_to_the_Rome_Statute_of_the_International_Criminal_Court) Кина, Индија, Израел, Америка, Русија...

Постоји други суд којин решава спорове међу државама, Међународни суд правде (International Court of Justice), који је орган Уједињених нација.

Озбиљност потернице против Путина ће се видети за неколико месеци, у августу је предвиђено да путује на неки међународни скуп у Јужној Африци. Јужна Африка је потписница споразума о ICC. Видећемо да ли ће Путин бити ухапшен, или ће се слободно шетати по свету, попут бившег председника Судана.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: srbin1 on March 21, 2023, 04:36:17 pm
Bas ce tzv. optuznica protiv Putina da zaustavi bilo sta. Ni Rusija ni Ukrajina ne prihvataju nadleznost ICC-a (kao ni npr. SAD, Kina, Indija itd.). I sta sad? Uzgred, ako su vec hteli da ga optuze za nesto, zasto ga nisu optuzili za tzv. ”zlocin” u Buci, ili druge tzv. ratne zlocine za sta Rusiju optuzuju vec mesecima, nego su nasli nesto tako (u poredjenju sa drugim) banalno kao premestanje dece van borbenih podrucja?

Kao drugi korak si naveo ”vracanje Rusije medju civilizirane zemlje koje sporove ne resavaju ratom i oruzjem nego za pregovarackim stolom”. A koje su to zemlje? Koje sporove? Mislis na one u Vijetnamu, Iraku, Srbiji, Avganistanu, Libiji, Siriji itd. da ne nabrajam vise? Takodje navodis da se Putin, a time Rusija, ne drzi sporova. Ko se drzao Minska 1 i 2, a ko nije? Ko je prvi istupio od dogovora za rakete srednjeg dometa (INF)? Ko je prekrsio (usmeni) dogovor o ne sirenju NATO ka istoku?

Treci korak koji navodis je moguc jedino sa totalnim porazom Rusije, ali pitanje je sta ce ostati od sveta pre toga. Ne mozes ti najjacu nuklearnu silu naterati na promenu rezima mirnim putem.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 21, 2023, 04:50:57 pm
Ko je prvi istupio od dogovora za rakete srednjeg dometa (INF)?

Zaboravio si sporazum o protivraketnoj odbrani. :)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 21, 2023, 04:56:38 pm

Izgleda da svi shvataju da Rusija nije sama na ovoj planeti!
Inače zašto zapadni zvaničnici kukaju na globalni jug? :)

Npr. Rusija održava zajedničke vojne vježbe sa Južnoafričkom Republikom, koja je demokratska zemlja.
Nedavno je predsjednik Meksika tokom posjete Vašinktonu nudio da bude mirovni posrednik između SAD i Rusije!

Izgleda da je preko 2/3 čovječanstva bliže Rusiji nego zapadu. Možda ne podržavaju ruske akcije u Ukrajini, ali su bliži Rusiji nego zapadu.
To se moglo vidjeti i na sastancima grupe G20 i prošle i ove godine.

У земљама које су биле колоније, Русија и Кина имају већу подршку него Запад. То се посебно односи на Африку. Можемо да анализирамо зашто је тако, али то је чињеница. Француска је била натерана да повуче војску из Малија, Макрона су у Конгу дочекали са руским заставама и Путиновим сликама.

Што се тиче Латинске Америке, Америка је претрпела велику штету ради подршке коју је пружила Великој Британији, током Фолкланског рата: https://foreignpolicy.com/2023/02/26/the-united-states-has-never-recovered-from-the-falklands-war/ Можда вреди подсетити да су аргентински ратни бродови учествовали у поморској блокади Кубе, током Кубанске кризе. Данас се у Аргентини налази кинеска ”свемирска станица”, а Американцима су потребне визе да посете Бразил. Венецуелу и Кубу не бих помињао.

Када посматрамо геополитичку ситуацију у свету, кроз призму сукоба у Украјини, потребно је да ствари посматрамо са стране, а не навијачки.





Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 21, 2023, 05:24:33 pm
Treci korak koji navodis je moguc jedino sa totalnim porazom Rusije, ali pitanje je sta ce ostati od sveta pre toga. Ne mozes ti najjacu nuklearnu silu naterati na promenu rezima mirnim putem.

Prevario si se, Darko to može. :)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 21, 2023, 05:42:46 pm

Када посматрамо геополитичку ситуацију у свету, кроз призму сукоба у Украјини, потребно је да ствари посматрамо са стране, а не навијачки.
Slažem se.

Svako je sebi najpreči. I tako se države uglavnom i ponašaju.
Reklo bi se da se evropske države ne ponašaju tako, ali to je malo zapetljanije.
 Ko čuva ekonomske interese vladajućih elita razvijenih evropskih država na globalnom jugu? ???
Pa američka vojska! :udri
Tako da vladajuće elite razvijenih evropskih država i sad rade u svoju korist. Što je to na štetu njihovih država, to je nebitno. Ostale evropske države se i ne pitaju, njihovo je da bezpogovorno slušaju.


Globalnom jugu odgovara konkurencija između istoka i zapada, jer tako mogu da prodaju svoje sirovine onom ko više plaća.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on March 21, 2023, 07:59:21 pm
Komentarišite kako hoćete, ali optužba protiv Putina i nalog za njegovo hapšenje su tek prvi korak. Taj prvi korak ima prevashodno za cilj, da zaustavi agresiju Rusije na Ukrajinu, dakle, da zaustavi ratna razaranja, gubljenje ljudskih života, uništavanje infrastrukture i imovine. Drugi korak je vraćanje Rusije među civilizirane zemlje koje sporove ne rešavaju ratom i oružjem nego za pregovaračkim stolim. U ovom trenutku je jasno, da sa Putinom, koji se nikakvog dogovora ne drži, a bome vlada Rusijom kao samodržac već 20 godina, Rusija nema budućnost, tj. ta je vrlo tmurna i neizvesna. Treći korak je, dakle, promena režima u Moskvi, ali ne tako, da Putina zamijeni Medvedev, nego netko tko shvata, da Rusija nije sama na ovom planetu, a da narodi koji žive u neposrednoj blizini Rusije, a koji sami NE ŽELE biti Rusi, na to imaju pravo.
Dakle, ovo je narativa, koji plasiraju mediji na zapadu. U biti to bi se u realnosti moglo nazvati ovako; Prvi je korak izolacija Rusije, koja nije poćela 2022 nego 2014 godine posleduržavnog udara u Ukrajini, sponzorisanog sa strane SAD. Pošto ne ode dobro time, a ne ide i ratom, moramo da pritegnemo Rusiju našim "međunarodnim" institucijama-ta zbog ćega njih finansiramo?!? Drugi je korak vraćanje za pregovaraćki sto, iza koga možemo da lažemo u ime demokratije i da izbegavamo ama baš sve obaveze-pošto mi to možemo, kako bi rekla HRC.
A treći je korak, da napravimo od Rusije skladište sirovina u kojem za dobro zapada rade beli "crnci"-Rusi.

E pa mislim, da ćemo svi mi pre pocrnjeti nego da će ruski narod prihvatiti takvu sudbinu za boljitak zapada.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 21, 2023, 09:01:44 pm

Мислим да је у целом овом сукобу са Русијом потпуно игнорисан раст Кине и њени интереси везани за Русију.

Русија се дефинитивно окреће према Азији, где несумњиво има више пријатеља, али где се помера и економски центар света.

У 2021, Кина је била четврта на свету по извозу аутомобила. извезла је 1,6 милиона, мање од Јужне Кореје (2), Немачке (2,4) и Јапана (3). У прошлој години, Кина је извезла 54% више аутомобила (3,1 милион) и избила на друго место, одмах иза Јапана (3,2 милиона). Готово је извесно да ће у овој години постати највећи извозник. Истовремено је порасла продаја нових аутомобила у Кини, и то за 10%. Кина је највеће тржиште аутомобила на свету, остварили су раст од 10% и купили 23,24 милиона нових аутомобила. Истовремено, цела Европа (ЕУ, Велика Британија, ЕФТА) и САД су заједно купиле 25,02 милиона аутомобила. Према пројекцијама, ове или следеће године, кинескон тржиште аутомобила ће бити веће од европског и америчког заједно.

Председник те и такве Кине је данас у Москви, где са Путином преговара о економским питањима. О испорукама оружја се, наводно, не прича. Кина не мора Русији да испоручи оружје. Може да им испоручи фабрике у којима ће се оружје производити у Русији.

Запад нема адекватан одговор за тај сценарио. Санкције против Русије су биле више-мање пуцањ у празно, јер је Русија под санкцијама зарадила више него пре њих. Санкције против Кине би биле пуцањ у сопствену ногу, зато што би кидање економских веза са Кином девастирало привреду на Западу. Кина би изгубила ”златну милијаду”, али би осталих 6 милијарди људи и даље куповало кинеску робу. Запад би изгубио кинеску милијарду.

Те сировине о којима Дарко прича, које би наводно Запад могао да узме на име репарација, требају Кини. Кина ће знати да их заштити.




Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on March 21, 2023, 09:50:47 pm
Нисам правник, али сам радећи дуго у војној полицији научио шта пролази, а шта не пролази на судовима. Ако оставимо по страни чињеницу да Русија, САД, Кина и многе друге земље не признају надлежност овог "међународног суда"  ова оптужница против Путина једноставно не би прошла ни на једном објективном суду. Једноставно, то је недоказиво. Из тога закључујем да се ради о чисто политичкој одлуци која уствари представља ново доливања уља на ватру. Очигледно се желео подстаћи тај психолошки наратив злочина против деце као нешто најстрашније. кадо на нико у тој западној демократији не жели мир.

Наравно, као контру Руси су покренули истрагу против тужилаца и судија које су учествовале у писању ове оптужнице, а сутра ће покренути истрагу или тужбу против неког шефа државе у ЕУ. Ни то нас неће приближити миру. Очигледно је да су јастребови на обе зараћене стране преузели реч. Сада се више нигде не говори о миру (или могућности мира) већ само и победи или поразу. Дакле, рат ће потрајати још прилично дуго.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 21, 2023, 11:06:06 pm
Наравно, као контру Руси су покренули истрагу против тужилаца и судија које су учествовале у писању ове оптужнице, а сутра ће покренути истрагу или тужбу против неког шефа државе у ЕУ.

Мислим да није немогуће да тужилац или судија Међународног криминалног суда залута негде где не треба и заврши у џаку који ће бити отворен у међународним водама, на некој јахти, на путу за Русију. Суд није орган УН, Русија га не признаје - немају никакав имунитет.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 21, 2023, 11:25:04 pm
Neki dan slušam na radiju o glavnom tužiocu tog suda:
https://en.wikipedia.org/wiki/Karim_Ahmad_Khan
i njegovom bratu:
https://en.wikipedia.org/wiki/Imran_Ahmad_Khan

Pominje se pedofilija, sudska zaštita pedofila...

Znači kontraoptužbe su već počele.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: micha on March 22, 2023, 12:19:47 am



   Klasična zapadna Gebelsovska propaganda! Putin je, po njima, organizovano i sistematski odvodio decu sa ratom razrušenih područja i šta radio sa njima? Pekao u rerni, obučavao da budu Janičari, mučio ih u logorima za decu (a dobro znamo ko je majstor za te stvari kroz istoriju)? Totalna besmislica iskorišćena za blaćenje lidera protivničke države i ograničavanje njegovog kretanja. Pa Miloševića i sve Srpske vojne i političke rukovodioce su držali u Hagu decenijama ali se nijedna ovakva optužnica nije pojavila. Ili se barem nije održala. A mogli su to lepo da montiraju Anglosaksonski tribunali sa perikama od pačjeg perja. Da su Sloba i ostalo društvo kidnapovali 300.000 ljudi, žena i dece iz Krajine 1995. i još toliko sa KiM 1999! Kakvi gnusni lažovi i hohštapleri. Rusi tradicionalno imaju jake diplomate i to datira još od Molotova. Zaharovoj i Lavrovu ne mogu ni pera odbiti a ni Nebenzja ne zaostaje ! Po meni najslabiji među njima, mada sasvim upotrebljiv je Medvedev. Ali još je mlad.





Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 22, 2023, 01:20:34 am
Neki dan slušam na radiju o glavnom tužiocu tog suda:
https://en.wikipedia.org/wiki/Karim_Ahmad_Khan
i njegovom bratu:
https://en.wikipedia.org/wiki/Imran_Ahmad_Khan

Pominje se pedofilija, sudska zaštita pedofila...

Znači kontraoptužbe su već počele.

Oво нису никакве контраоптужбе, рођени брат тужиоца је пре неку годину одлежао 18 месеци у затвору, зато што је учествовао у групном сексу са дечаком старим 15 година. Можда ће Руси само мало потенцирати ту чињеницу, мада то не би требало да има везе са тужиоцем директно.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on March 22, 2023, 07:02:37 am



   Klasična zapadna Gebelsovska propaganda! Putin je, po njima, organizovano i sistematski odvodio decu sa ratom razrušenih područja i šta radio sa njima? Pekao u rerni, obučavao da budu Janičari, mučio ih u logorima za decu (a dobro znamo ko je majstor za te stvari kroz istoriju)? Totalna besmislica iskorišćena za blaćenje lidera protivničke države i ograničavanje njegovog kretanja. Pa Miloševića i sve Srpske vojne i političke rukovodioce su držali u Hagu decenijama ali se nijedna ovakva optužnica nije pojavila. Ili se barem nije održala. A mogli su to lepo da montiraju Anglosaksonski tribunali sa perikama od pačjeg perja. Da su Sloba i ostalo društvo kidnapovali 300.000 ljudi, žena i dece iz Krajine 1995. i još toliko sa KiM 1999! Kakvi gnusni lažovi i hohštapleri. Rusi tradicionalno imaju jake diplomate i to datira još od Molotova. Zaharovoj i Lavrovu ne mogu ni pera odbiti a ni Nebenzja ne zaostaje ! Po meni najslabiji među njima, mada sasvim upotrebljiv je Medvedev. Ali još je mlad.





Кажеш да снажна руска дипломатија датира још од Молотова? Кад су га људи сретали на московским улицама седамдесетих година, говорили су за њим: "још се вучеш, жив си још... гаде!" Модерна руска дипломатија вуче корене још од Горчакова, одмах после срамотно изгубљеног кримског рата, половином 19. века. У року од двадесетак година Руска империја се вратила у ред великих сила, умногом захваљујући мудрој дипломатији Горчакова. Ваљда су се захваљујући данашњем понашању "колективног запада" једном засвагда излечили од идеје равноправне сарадње, поверења и "пријатељства". Евроазијство, евроазијство је кључна идеја. Ваљда није касно.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 22, 2023, 04:16:24 pm
Напомена: текст је објавио Спутник, ја га преносим са Б92 уз извесна скраћења.

"Oni su ludi"; Planiraju rat na dva fronta? (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=03&dd=22&nav_category=78&nav_id=2306878&utm_source=stare_preporuke&utm_medium=b92_mozda_vas_zanima&utm_campaign=b92_stare_preporuke)

Istorijski sastanak u Moskvi između kineskog predsednika Si Đinpinga i ruskog predsednika Vladimira Putina izazvao je neviđenu reakciju zapadnih prestonica.

Bivši agent CIA-e Rej Mekgovern, osnivač "Veteran Intelligence Professionals for Sanity", rekao je da se SAD spremaju za "rat na dva fronta", protiv Rusije i Kine čak i kada samit lidera evroazijskih giganata najavljuje promenu geopolitičke moći.
...
Bivši agent CIA Rej Mekgavern rekao je za Sputnjik da su SAD izgubile svoju samoproglašenu poziciju globalne monopolarne hegemonije kao jedine supersile.

On je napomenuo da je Kina postigla "diplomatski trijumf spajajući Iran i Saudijsku Arabiju" i da je svet sada u prelomnom trenutku.

"Ljudi ne razumeju da se cela korelacija snaga u svetu promenila", rekao je Mekgavern.

"Rusija i Kina su zajedno kao nikada ranije. Ako dođe do sukoba SAD-a sa Rusijom, u Ukrajini ili bilo gde u Evropi, biće problema na Dalekom istoku, Južnom kineskom moru, pritisak na Tajvan", dodao je.

Ekspert za obaveštajne službe je rekao da se SAD upuštaju u "rat na dva fronta", a "luda stvar je što one izgleda nisu svesne toga".
...

Извор (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=03&dd=22&nav_category=78&nav_id=2306878&utm_source=stare_preporuke&utm_medium=b92_mozda_vas_zanima&utm_campaign=b92_stare_preporuke)

За оне који не знају, Америка је дуго времена имала војне способности да води два регионална рата, на 2 краја света, у исто време. Та способност је нарушена у време Барака Обаме, који је упркос противљењу војног врха напустио ову стратегију. Трамп је схватао да не може да води рат на два фронта и покушавао је да смири ситуацију са Русијом, а да се фокусира на Кину, као главног ривала. У исто време је покушавао да реиндустрализује Америку, јер модерна Америка није више индустријска сила каква је била 1941.

Бајден је ствари окренуо наглавачке.




Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 22, 2023, 04:25:21 pm
”Тренутно се дешавају, какве нисмо видели 100 година. А ми смо ти који заједно покрећемо ове промене." (Последње речи које је Си упутио Путину на одласку са свечане вечере.): https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-ukraine-war-depleted-uranium-shells-b2305562.html


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on March 22, 2023, 06:04:59 pm
”Тренутно се дешавају, какве нисмо видели 100 година. А ми смо ти који заједно покрећемо ове промене." (Последње речи које је Си упутио Путину на одласку са свечане вечере.): https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-ukraine-war-depleted-uranium-shells-b2305562.html

Ne bih hteo bio donosač loših vesti ali približavanje Kine i Rusije približava nešto drugo, a to je raspad Rusije i odlazak njenog istočnog dela nazad u interesnu sferu Kine. Nećemo plakati, a ako mi neko ne veruje neka zna, da Kina ima nekoliko hiljada godina iskustva sa "stratagemom", dakle strateškim planiranjem na duge staze, gde su razdoblja od 20 do 100 godina nešto posve normalno. To zapad ne poznaje (nije čak nikad niti usvojio, niti u doba feudalizma ili možda tek tada), dok Rusija tu nema niti za burek. Đonom se jednostavno ne ide osim ako stvarno ne postoji druga alternativa. Putin nije grobar Ukrajine. Putin je grobar Rusije.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 22, 2023, 07:00:22 pm

Ne bih hteo bio donosač loših vesti ali približavanje Kine i Rusije približava nešto drugo, a to je raspad Rusije i odlazak njenog istočnog dela nazad u interesnu sferu Kine. Nećemo plakati, a ako mi neko ne veruje neka zna, da Kina ima nekoliko hiljada godina iskustva sa "stratagemom", dakle strateškim planiranjem na duge staze, gde su razdoblja od 20 do 100 godina nešto posve normalno. To zapad ne poznaje (nije čak nikad niti usvojio, niti u doba feudalizma ili možda tek tada), dok Rusija tu nema niti za burek. Đonom se jednostavno ne ide osim ako stvarno ne postoji druga alternativa. Putin nije grobar Ukrajine. Putin je grobar Rusije.

Зашто би Кина тежила подели Русије, када цела Русија може да постане део њене интересне сфере? (На начин на који су Немачка, Јапан и Велика Британија део америчке интересне сфере.) Нико никога неће окупирати, нема потребе за тим. Кина има подручја која су слабије насељена од Сибира. Добијаће ресусрсе који јој требају, као што их добија данас. У случају потребе, послаће милион војника на камповање, на границу Пољске и у Калинград.

Петар Велики је увео Русију у Европу. Путин уводи Русију у Азију.

Америка је једна од 8 држава на планети које су довољне саме себи, способне да преживе. Једног дана ће се пробудити и засукати рукаве. Европа ће се пробудити из пијанства које јој ствара илузују значаја. Мамурлук ће бити тежак, али када се отрезни, биће егзотична туристичка дестинација.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 22, 2023, 07:39:34 pm
Боро, отворио сам посебну тему, да не загађујемо тему која се бави ратним дешавањима: https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=37909.0

 


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 22, 2023, 08:22:07 pm
Jedan zanimljiv tekst. Pominju se i presedani u vidu agresija na Jugoslaviju, Irak i Libiju.

Tekst je dugačak, ali ga vrijedi pročitati.


"Wertheim: Raste rizik od trećeg svetskog rata


Mislim da raste rizik od trećeg svetskog rata, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Stiven Vortajm (Stephen Wertheim), analitičar Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir i profesor Univerziteta Jejl.

"Postoji rizik od sukoba između NATO-a i Rusije u Evropi, koji je trenutno najveći. Zatim, tu je i rastući rizik od sukoba između SAD i Kine, posebno oko Tajvana. Bilo je tako davno za većinu Amerikanaca, kao i druge, otkako smo se bavili ovim problemom rata velikih sila koji mnogi ljudi ne mogu da zamisle. Ne mogu da shvate šta bi zapravo značio takav sukob. To može navesti na rizično ponašanje, misleći: 'Oh, zapravo, neće doći do pravog rata velikih sila'", ističe Vortajm.

Autor je više knjige, među njima i "Sutra, svet: Rađanje globalne nadmoći SAD" (Tomorrow, the World: The Birth of U.S. Global Supremacy).

Magazin Prospect smatra Vortajma jednim od 50 vodećih mislilaca u svetu u vreme COVID-a 19.

On kaže da raste rizik od nuklearne eskalacije i da je nepoznanica kako će se rat u Ukrajini završiti, ali se nada da će Ukrajina povratiti izgubljene teritorije, iako će to biti teško.

Ukoliko se rat ne završi na taj način, onda će morati da se postigne neka vrsta rešenja - bilo kroz eksplicitne pregovore ili scenarija zamrznutog konflikta. No, to takođe može biti rizično, jer se sukob može ponovo pokrenuti i Moskva će zadržati mogućnost da napravi štetu u Ukrajini ispaljujući rakete na nju kada to poželi", navodi Vortajm.

Po njegovim rečima, mnoge zemlje na globalnom Jugu doživljavaju rat u Ukrajini kao posrednički između Rusije i Zapada.

"Radije bi se klonili bilo kakve bliske povezanosti sa jednom ili drugom stranom, a mislim da i nasleđe Iraka, u kombinaciji sa narušavanjem suvereniteta drugih zemalja u vojnim intervencijama u proteklih nekoliko decenija, utiče na stav da obe strane greše, omogućavajući Vladimiru Putinu nesrećno opravdanje da je preduzeo preventivni rat, kao Sjedinjene Države protiv Iraka Sadama Huseina", smatra profesor Univerziteta Jejl.

Naglašava da Vašington nije osmislio pristup koji bi bio privlačan zemljama na globalnom Jugu.

"Kada predsednik Bajden opisuje rat u Ukrajini kao borbu demokratije protiv autokratije, mnogi ljudi širom sveta to tumače da SAD možda ne bi podržale Ukrajinu da nisu prihvatile karakter njene vlade. Drugim rečima, istinski princip ovde nije odbrana suverene zemlje od neisprovocirane i nelegalne agresije, već zemlje koja izgleda onako kako SAD žele. U tom smislu, implikacija je da je suverenitet uslovljen odobrenjem Vašingtona. Stoga se može razumeti zašto neke zemlje ne vide ulog, interes da podrže zapadnu stranu", ukazuje profesor Stiven Vortajm.

Mirovni napori Kine uglavnom predstava
RSE: Kineski predsednik Si Đinping je stigao u Moskvu. Da li nastoji da ojača savezništvo sa Rusijom u cilju oponiranja Zapadu ili da se nametne kao mirovni posrednik?

Vortajm: Čini se da Sijeva poseta Moskvi ima za cilj učvršćivanje strateškog partnerstva između dve zemlje, odnosa zasnovanog na zajedničkim političkim i ekonomskim interesima, a posebno na međusobnom neprijateljstvu prema Sjedinjenim Državama.

Peking se u ratu priklonio ruskoj strani, pružajući značajnu ekonomsku i diplomatsku podršku koja omogućava Moskvi da izdrži sankcije Zapada. Istina je da Kina promoviše takozvani mirovni plan i da nastoji da se pozicionira kao neutralni posrednik u sukobu.

U stvarnosti, kineski predlozi se uglavnom sastoje od poznatih teza. Prema tome, čini se da su napori Kine uglavnom samo predstava: Si bi želeo da Zapadna Evropa i globalni Jug vide Kinu kao konstruktivnog diplomatskog aktera koji ne sledi u potpunosti Putinovu Rusiju.

Međutim, iako ne očekujem da će Kina izvršiti pritisak na Rusiju da zaustavi rat, važno je da Peking još nije pružio Moskvi direktnu vojnu pomoć za invaziju na Ukrajinu.

Ako bi Kina isporučila municiju, bespilotne letelice i drugu opremu, to bi povećalo izglede ruske vojske i podiglo međunarodne uloge u ovom ratu. Osim toga, Kina može igrati ulogu u obuzdavanju Moskve od upotrebe nuklearnog oružja.

Približavanje Rusije i Kine treba da bude otrežnjujuće za SAD
Za Sjedinjene Države, rastuće približavanje između Kine i Rusije trebalo bi da bude otrežnjujuće.

Mada neki u Vašingtonu deluju oduševljeno što se vraćaju tenzije nalik Hladnom ratu, loše je za Amerikance, ali i za čovečanstvo, što je svet tako intenzivno podeljen. Uspon Kine, agresija Rusije i dugoročni bezbednosni izazovi sa Iranom i Severnom Korejom — pokazuju da projektovanje američke moći izaziva otpor.

Moćne sile nastoje da uspostave ravnotežu prema SAD. Američke bezbednosne obaveze, date desetinama zemalja u srećnijim vremenima, mogle bi da dođu na naplatu.

U budućnosti, Sjedinjenim Državama biće potrebna daleko disciplinovanija strategija od težnje za globalnom hegemonijom koju je sledila od završetka Hladnog rata.

SAD želele 2003. da stvore presedan za preventivne ratove
RSE: O ratu u Ukrajini i tenzijama oko Tajvana nastavićemo razgovor kasnije. Ove sedmice je 20. godišnjica američke intervencije na Irak. U kojoj meri je ona bila opravdana, iako je izvedena godinu i po dana posle terorističkih napada na SAD?

Vortajm: Mislim da se sada većina Amerikanaca i drugih ljudi širom sveta slaže da invazija na Irak nije bila opravdana i da je to bila greška.

Glavno obrazloženje za rat je bilo da režim Sadama Huseina poseduje takozvano oružje za masovno uništenje, odnosno hemijsko i biološko oružje i, potencijalno, mogao bi u roku od nekoliko godina da nabavi nuklearno oružje, ukoliko bi se ukinule sankcije uvedene Iraku nakon prethodnog, Zalivskog rata 1991.

Sada znamo da je Sadam blefirao i da nije imao hemijsko ili biološko oružje.

Bilo je preuveličanih tvrdnji američkih lidera u to vreme i netačnih procena obaveštajnih službi.

Međutim, problem sa ratom je mnogo dublji, jer da je čak Sadam Husein posedovao svo oružje kao što su tvrdile SAD, to je i dalje bio nezakonit rat, jasno kršenje zabrane upotrebe sile prema Povelji UN bez odobrenja Saveta bezbednosti ili u samoodbrani.

Bušova administracija je otvoreno govorila da želi da stvori presedan da bi Sjedinjene Države mogle da vode preventivne ratove.

Dakle, Sjedinjene Države su u suštini polagale pravo da prosuđuju da li druge zemlje treba da imaju suverenitet, zatim da na sopstvenu inicijativu napadnu neku zemlju i sruše njen režim.

Stoga mislim iz ove, naknadne perspektive da je to veći problem sa ratom u Iraku, a ne da li su tačne tvrdnje obaveštajnih službi da je Irak ima oružje za masovno uništenje.

Rat u Avganistanu nedovoljan za demonstraciju moći SAD
RSE: Da li je to bio deo doktrine "odgovornost da se zaštiti" (the responsibility to protect), koja je primenjena u NATO intervenciji protiv Srbije 1999?

Vortajm: Za američku vladu, posle terorističkih napada 11. septembra, ne mislim da je odluka o invaziji na Irak bila uglavnom motivisana humanitarnim razlozima.

Mislim da ste u pravu da je pojam "odgovornost da se zaštiti" odigrao ulogu u omogućavanju Sjedinjenih Država da uđu u rat, jer su se neki ljudi na levom političkom spektru, koji su podržavali rat i bombardovanje Srbije 1999. godine u pokušaju da zaštite Kosovare, navikli na ovaj presedan da SAD i njihovi saveznici imaju to pravo da zaobilaze Savet bezbednosti UN u preduzimanju, po međunarodnom pravu, nelegalnog rata.

Stoga mislim da bi protivljenje ratu u Iraku moglo biti jače da nije bilo želje da se interveniše i iz humanitarnih razloga jer je bilo nekih istaknutih Amerikanaca koji su smatrali da je dobra ideja da se skine diktator, zbog Sadamove stravične brutalnosti, što je bilo apsolutno tačno, a što je omogućavalo racionalnu podršku invaziji.

Mislim da je veći problem to što su ljudi koji su se najvatrenije zalagali za napad na Irak posle 11. septembra 2001, poput zamenika ministra odbrane Pola Volfovica (Paul Wolfowitz), ministra odbrane Donalda Ramsfelda (Rumsfeld), potpredsednika Dika Čejnija (Dick Cheney) - bili više zainteresovani za demonstraciju američke moći i očuvanje njene globalne hegemonije, uključujući regionalnu dominaciju na Bliskom istoku.

Smatram da je za njih napad na zemlju koja nije bila uključena u napade 11. septembra zapravo imao izvesnu logiku, jer bi mogao pokazati da su SAD u stanju da oblikuju svet i pokažu svoju moć, nakon što su bile pogođene razornim terorističkim napadom.

Pomenuti političari su se plašili da ulazak u Avganistan, potraga za Al Kaidom, pa čak i svrgavanje talibanskog režima, nije bilo dovoljno da se demonstrira američka snaga.

Zašto su obustavljene međunarodne inspekcije u Iraku 2003?
RSE: Kako komentarišete tvrdnje da glavni motiv za napad na Irak nije bio njegovo navodno oružje za masovno uništenje, već želja neokonzervativaca da pokrenu novu strategiju promene režima u autoritarnim državama ili onima sa diktatorskom vlašću? To navode i ljudi koji su u to vreme snažno podržavali rat, a sada ističu da su pogrešili, poput Maksa Buta (Max Boot).

Vortajm: Mislim da je faktor oružja za masovno uništenje važan u objašnjavanju zašto su Sjedinjene Države napale Irak 2003. godine.

Da je postojalo široko rasprostranjeno uverenje da Irak ne poseduje takvo oružje, bilo veoma teško da se pronađe dovoljno opravdanja i domaće političke podrške za invaziju.

Međutim, to ne objašnjava u potpunosti zašto je Bušova administracija tako brzo posle 11. septembra izvršila invaziju na zemlju koja nije imala nikakve veze sa terorističkim napadima na SAD, kada su imale pune ruke posla u potrazi za stvarnim počiniocima.

To takođe ne objašnjava zašto je Bušova administracija isključila međunarodne inspektore za oružje u martu 2003. nakon što su posetili stotine lokacija bez prethodne najave, koji su verovali da ostvaruju napredak, ali nisu mogli da potvrde da li Irak ima oružje za masovno uništenje.

Ako je to oružje bilo zaista najvažnije pitanje, onda bi imalo smisla da se nastavi sa tim inspekcijama, a ne da se pokrene invazija.

Smatram da moramo da tražimo druge razloge zašto su Sjedinjene Države htele da izvrše invaziju.

Važno je da se osvrnemo na činjenice koje ste pomenuli, a to je da je nužno da SAD budu najmoćnija supersila sa svojim savezima i vojnim snagama, u svakom strateški značajnom delu sveta, čak i nakon pada Sovjetskog Saveza.

Zabrinutost zbog uspona Kine od 2003.
RSE: Da lje demonstracija te globalne premoći neka vrsta arogancije (hubris) velikih sila, u tom kontekstu i SAD,jedine supersile u to vreme u svetu, jer Rusija u kojoj je Putin tek tada došao na vlast nije bila toliko jaka. Takođe, tek je započinjao uspon Kine, tako da se smatralo da je moć SAD neograničena.

Vortajm: Postoji velika arogancija američkih lidera kada je reč o američkoj moći, kao što je pokazalo iskustvo u Iraku, ali i u vezi sa njenim položajem u svetu.

Naime, trebalo je da se predvidi da će u nekom trenutku druge sile ojačati. Kina je već imala stope rasta veće od očekivanih nakon terorističkih napada 11. septembra i činjenica je da su do 2003. u administraciji u Vašingtonu bili zabrinuti zbog njenog uspona.

Stoga mislim da su SAD, zapravo, bile prilično uznemirene jer ako bi se nastavio taj međunarodni otpor njihovoj moći – kao što se pokazalo 11. septembra kada su teroristi došli sa strane spremni da izvrše samoubistvo da bi ubili Amerikance – onda bi se suočile sa velikim problemima.

U tom slučaju bi se ovi savezi i vojni položaj koje su SAD smatrale svojom velikom snagom pretvorile u slabosti. Otpor u Evropi, Aziji, na Bliskom istoku, mogao bi dovesti do beskonačnog rata, a ne mira.

Dakle, ta zabrinutost je naterala ljude koji su bili vezani za ovaj projekat američke dominacije da uguše pojavu otpora i napadnu Irak, iako tom projektu nisu učinili nikakvu uslugu, što je ironija.

Akt o oslobađanju Iraka iz 1998.
RSE: Džordž Buš Stariji (George Bush) je naterao Sadama da se povuče iz Kuvajta, ali nije krenuo na Bagdad da bi ga srušio, verovatno se plašeći vakuma koji bi nastao što bi otvorilo prostor za uticaj Irana. Međutim, njegov sin, Džordž Buš Mlađi, povukao je 12 godina kasnije suprotan potez.

Takođe, za razliku od prvog Zalivskog rata, kada su Saudijska Arabija i Turska aktivno podržavale kampanju protiv Sadama, bile su mnogo uzdržanije pa i kritičnije 2003. Kako je moguće da donosioci odluka nisu uzeli u obzir sve ove opasnosti i rizike?

Vortajm: Nije lako odgovoriti na vaše pitanje jer su neki od ljudi koji su bili u prvoj Bušovoj administraciji i koji su uvažavali razloge da se ne ide na Bagdad, takođe bili arhitekte ulaska u Bagdad 2003. Čejni i Volfovic su bili u vladi i 1991.

Uočljivo je da administracija nije održala nijedan sastanak na kome bi se razmotrili spoljnopolitički principi Džordža Buša Mlađeg tako da se uoči invazije na Irak u martu 2003. odmere njene prednosti i nedostaci.

Bilo je mnogo sastanaka, ali su svi bili fokusirani na pitanje: šta je naš sledeći korak u suočavanju sa Sadamom Huseinom i pojačavanju pritiska?

Mislim da je posle 11. septembra vladala velika anksioznost, emocija u vladi. Nekoliko ličnosti u establišmentu imalo je uticaja u deceniji nakon završetka prvog Zalivskog rata u pozivima na promenu režima u Bagdadu.

Krajem 1990-ih je postignut konsenzus da Sjedinjene Države traže promenu režima u Iraku, što nije nužno značilo invaziju na njega, ali je akt o oslobođenju Iraka usvojen ogromnom većinom u Kongresu 1998. godine.

To je značilo vođenje politike koja bi rezultirala padom Sadama Huseina – možda njegovim obuzdavanjem, uključujući sankcije, regularne vazdušne udare u cilju održavanja zone zabranjenih letova (nad kurdskim područjem), možda sponzorisanjem opozicionih grupa na terenu.

Međutim, činjenica da je Sadam Husein bio na vlasti do 11. septembra 2001. predstavljala je neku vrstu poniženja u glavama onih koji bi se zalagali za njegovo uklanjanje.

Dakle, oni su zaista u svojim mislima odvojili pitanje svrgavanja Sadama Huseina od toga šta će nakon toga biti u Iraku.

To pomaže u objašnjenju zašto Bušova administracija nije na adekvatan način osmislila plan za upravljanje Irakom nakon Sadama.

Obama zažalio zbog intervencije u Libiji
RSE: Jedna od posledica rata u Iraku, makar indirektna, jeste nastojanje SAD da ne budu na isti način vojno involvirane u Siriji, Libiji. Da li to znači da su izvukle neke pouke?

Vortajm: Od kada je Barak Obama stupio na dužnost 2009. godine, Sjedinjene Države su nastojale da izbegnu velike ratove u cilju promene režima i pretvaranje drugih zemalja u demokratske.

On se ipak upustio u intervenciju u kojoj je svrgnut Moamer Gadafi u Libiji, mada SAD nisu poslale kopnene trupe, tako da je po Obaminom mišljenju to bila drugačija vrsta rata od onog u Iraku.

Međutim, i on je zažalio zbog te intervencije jer nije promovisala stabilnost u Libiji, već je umesto toga postala propala država i ponovo uzavreo lonac sa građanskim ratom i terorističkim aktivnostima.

Jasno je da je nasleđe Iraka takođe uticalo na američko donošenje odluka u vezi sa Arapskim prolećem i naročito građanskim ratom u Siriji, u kojem su SAD obezbedile veliku količinu oružja pobunjeničkim grupama, ali nisu na kraju intervenisale u pokušaju da svrgnu Bašara al-Asada.

Teško je reći da li bi SAD ipak pokušale da to urade, da nije bilo nasleđa Iraka, ali mislim da su ove lekcije naučene možda protiv želja mnogih kreatora spoljne politike u Vashington.

Donald Tramp je došao na funkciju ukazujući na katastrofu koju je prouzrokovao rat u Iraku i iznenadio mnoge posmatrače u Vašingtonu stekavši kredibilitet kod birača odbacivanjem ideje o izgradnji nacije ili unapređenju demokratije kroz ratove za promene režima.

Mislim da se taj pristup vidi i kod Džoa Bajdena, koji je povukao američke trupe iz Avganistana izjavivši da je završena era velikih vojnih operacija za preuređenje drugih zemalja.

Smatram da bi dublje sagledavanje smisla rata primoralo Vašington da se suoči sa činjenicom da treba često da očekuje da će američka vojna moć nailaziti na otpor.

Takođe, sve više liči na fantaziju ideja da Sjedinjene Države mogu da preuzmu bezbednosne obaveze u odbrani drugih zemalja, rastegnu svoje snage tamo, očekujući da će trošak biti mali i da zapravo neće morati da ih brane.

I na kraju, ta ideja da Sjedinjene Američke Države mogu da reformišu druge zemlje tako što će slediti scenario iz Vašingtona sprečavajući ih na taj način da osporavaju američke interese, takođe liči sve više kao neuspeh.

Uostalom, tako je, iskreno, trebalo da izgleda i posle 11. septembra, s obzirom da su teroristi objavili rat SAD navodeći niz pritužbi na politiku SAD na Bliskom istoku.

Da li je problem previše ili premalo moći SAD?
RSE : U kojoj meri je rat u Iraku otvorio prostor za uticaj Rusije. Naime, uticaj Sovjetskog Saveza je bio veoma snažan na Bliskom istoku tokom Hladnog rata, ali je skoro nestao 1990-ih.

No, poslednjih godina - posebno u Siriji, zatim u Libiji - vidimo ponovno angažovanje Rusije. Pomenuli ste posredovanje Kine u sporazumu Irana i Saudijske Arabije. Dakle, u kojoj meri je rat u Iraku bio važan ne samo za SAD, već i u obezbeđivanju prostora za druge aktere?

Vortajm: Rat u Iraku je svakako faktor u tome. Mislim da pitanje koje ste postavili, a koje je teško, glasi: da li je postojao oblik američke dominacije na Bliskom istoku koji je mogao da uspe i ne dozvoli mogućnost Rusiji ili Kini da imaju uticaj koji smo videli tokom protekle decenije.

Ili je problem u tome što su Sjedinjene Države postavile kao dominantna sila u regionu, što ih je gotovo neizbežno dovodilo u iskušenje da rade stvari poput vođenja rata u Iraku, a samim tim sve više i više suprotstavljaju sve nasrtljivijoj Rusiji i Kini.

Drugim rečima, da li je problem premalo ili previše američke moći. Ja lično smatram da je problem previše njene moći, da je trebalo da Sjedinjene Države budu mnogo uzdržanije u nastojanju da kontrolišu Bliski istok od samog početka, da imaju mnogo manje ambiciozne bezbednosne ciljeve nakon završetka Hladnog rata.

Onda bi možda odnosi Vašingtona sa Moskvom i Pekingom u ovom trenutku bili bolji i mogao bi da odigra ulogu koju je Kina imala u posredovanju oko sporazuma o normalizaciji između Teherana i Rijada.

Zašto je globalni Jug uzdržan prema ratu u Ukrajini?
RSE: Rekli ste da je invazija na Irak izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti, što Rusija često navodi kao primer "licemerja Zapada" braneći svoju invaziju na Ukrajinu. Istovremeno, mnoge nezapadne zemlje, iz različitih razloga, za sada ne podržavaju zapadne sankcije Rusiji.

Naravno, teško je reći da li bi Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i bez ovog, iračkog presedana. Ali, u kojoj meri je igrao ulogu u ovom neutralnom stavu prema ruskoj invaziji na Ukrajinu?

Vortajm: Smatram da su SAD ovom hipokrizijom nanele štetu sebi i Ukrajini, tvrdeći da se zalažu za suverenitet i poštovanje povelje, ali, pre 20 godina učinile su upravo suprotno.

Dobro, Vašington bi možda želeo da to zaboravi, ali većina sveta pamti. Mislim da Ukrajina, nažalost, plaća cenu za američku hipokriziju, za šta zvanični Kijev nije kriv.

Upečatljivo je koliko je svet neutralan prema ovom sukobu, nema mnogo entuzijazma za zbivanja u Ukrajini.

Dosta ljudi ne doživljava rusku invaziju kao nešto za šta treba aktivno da navijaju, ali na globalnom Jugu, mnogi vide sukob uglavnom kao posrednički rat između dve suprostavljene strane, između Rusije i Zapada.

Radije bi se klonili bilo kakve bliske povezanosti sa jednom ili drugom stranom, a mislim da i nasleđe Iraka, u kombinaciji sa narušavanjem suvereniteta drugih zemalja u vojnim intervencijama u proteklih nekoliko decenija, utiče na stav da obe strane greše, omogućavajući Vladimiru Putinu nesrećno opravdanje da je preduzeo preventivni rat, kao Sjedinjene Države protiv Iraka Sadama Huseina.

Podozrenje prema pojmu 'borba demokratije i autokratije u Ukrajini'
RSE: Da li je to jedan od razloga zašto Zapad i SAD, pre svega, nisu voljni da se direktno umešaju u oružani sukob sa Rusijom, osim rizika od nuklearnog rata koji bi mogao da izazove Treći svetski rat, da ne bi bili doživljeni kao kršioci povelje UN?

Vortajm: Pa, mislim da su ulozi i rizici direktnog vođenja rata protiv Rusije u Ukrajini verovatno glavni razlozi zašto se Bajdenova administracija klonila intervencije.

Međutim, smatram da Vašington nije osmislio pristup koji bi bio privlačan zemljama na globalnom Jugu.

Kada predsednik Bajden opisuje rat u Ukrajini kao borbu demokratije protiv autokratije, mnogi ljudi širom sveta to tumače da SAD možda ne bi podržale Ukrajinu da nisu prihvatile karakter njene vlade.

Drugim rečima, istinski princip ovde nije odbrana suverene zemlje od neisprovocirane i nelegalne agresije, već zemlje koja izgleda onako kako SAD žele.

U tom smislu, implikacija je da je suverenitet uslovljen odobrenjem Vašingtona. Stoga se može razumeti zašto neke zemlje ne vide ulog, interes da podrže zapadnu stranu.

Na taj način Bajdenova administracija nastavlja logiku koja je dovela Sjedinjene Države u Irak, polažući pravo da arbitriraju koja je zemlja suverena na osnovu karaktera njene vlade i da li je u saglasju sa SAD-om ili ne.

Zašto Centralna Azija podržava Ukrajinu?
RSE: Ali, da li je to rizičan pristup ovih, nezapadnih zemalja, imajući u vidu presedane sa ruskim ratom u Gruziji 2008. i priznanjem separatističkih regija Abhazije i Južne Osetije, zatim aneksijom Krima 2014, kao i sadašnju invaziju na Ukrajinu.

Stoga postoji rizik da ove zemlje takođe mogu u budućnosti biti predmet narušavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Dakle, da li je ovaj pasivni pristup ili neutralnost kratkovid po njih?

Vortajm: Teško je reći da li je to u celini kratkovido. Potpuno se slažem sa vama da bi bilo mnogo bolje da svet dosledno podržava princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali se taj princip narušava.

Rusija ga je prekršila i voleo bih da vidim da se više ljudi identifikuje sa Ukrajinom u ovom ratu, koja je na strani zakonitosti i ispravnog međunarodnog poretka.

Doduše, neke zemlje u centralnoj Aziji, koje su najdirektnije ugrožene od Rusije, reaguju na ovaj rat možda sa iznenađujućom količinom podrške Ukrajini, jer vide da sadašnja ruska vlada ne priznaje istinski suverenitet država koje su nekada bile deo ruskog carstva ili Sovjetskog Saveza.

Stoga one prepoznaju važnost povelje UN o uzdržavanju od sile i principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Nažalost, mnoge druge koje su dalje od Rusije ili možda imaju veze sa njom, nisu prepoznale taj interes već im je primarno da se sukob što je brže moguće privede kraju, računajući da je neutralan stav najbolji pristup za ostvarenje tog cilja.

Nada da će Ukrajina povratiti teritorije
RSE: Teško je predvideti, ali kako će se ovaj rat završiti, da li će to biti neka vrsta primirja, privremenog kompromisa, zamrznutog sukoba, ili postoji rizik od njegovog širenja izvan granica Ukrajine, pa čak i od trećeg svetskog rata.

Vortajm: Postojaće rizik od eskalacije ovog sukoba, sve dok traje, i to je realna zabrinutost. Čini se da će sukob trajati još neko vreme.

Ne znam kako će se ovaj rat završiti. To je dinamično i nepredvidivo, ali mnogi na Zapadu se nadaju, među njima i ja, da će Ukrajina povratiti svu teritoriju koju je izgubila od Rusije nakon njene invazije u februaru prošle godine.

Videćemo šta će doneti prolećna ofanziva, ali i dalje izgleda kao strašno težak zadatak za Ukrajinu da u potpunosti povrati svu ovu izgubljenu teritoriju.

Ukoliko se rat ne završi na taj način, onda će morati da se postigne neka vrsta rešenja - bilo kroz eksplicitne pregovore ili scenarija zamrznutog konflikta.

No, to takođe može biti rizično, jer se sukob može ponovo pokrenuti i Moskva će zadržati mogućnost da napravi štetu u Ukrajini ispalljujući rakete na nju kada to poželi.

Rizik od nuklearne eskalacije
RSE: Da, ali ako postoji mogućnost da Rusija izgubiti ovaj rat konvencionalnim oružjem, ona to sebi ne može dozvoliti, pre svega Vladimir Putin. Stoga postoji rizik od upotrebe nuklearnog oružja koga Rusija ima napretek.

Vortajm: Mislim da je realan rizik od nuklearne eskalacije. Veoma je teško proceniti šanse da Vladimir Putin upotrebi nuklearno oružje.

Ta opasnost bi bila najveća ako ukrajinske snage pokušaju da vrate Krim. Ukrajina ima sva prava da to učini po međunarodnom pravu.

Ali, ako Vladimir Putin bude suočen sa realnom mogućnošću ne samo da izgubi rat koji je pokrenuo i uložio toliki kredibilitet u februaru 2022, već i da izgubi Krim, koji je inkorporirao u sastav Rusije 2014, to bi ga uplašilo i mogao bi da krene putem drugih vladara koji su u prošlosti gubili ratove i njihova moć bila ugrožena.

Ukoliko dođe do upotrebe nuklearnog oružja na bojnom polju, prvi put od 1945. godine, biće nam veoma teško da shvatimo kako će se to okončati.

Verovatno će doći do neke vrste odgovora, od strane Sjedinjenih Država i NATO-a i onda bismo se našli u nuklearnoj eskalaciji bez presedana.

I Kina i SAD narušavaju status kvo oko Tajvana
RSE: Kada je reč o Tajvanu, pitanje da li bi SAD branile ovo ostrvo u slučaju invazije Kine, Bajden je prošle godine je rekao "da", što je tumačeno na različite načine.

Vortajm: Situacija je veoma zabrinjavajuća. Mislim da postoji ozbiljna šansa da, ako Kina napravi blokadu oko Tajvana ili izvrši invaziju, Sjedinjene Države intervenišu. Vašington se i dalje pridržava doktrine takozvane strateške dvosmislenosti.

Pošto je usvojio politiku "jedne Kine", to znači da se neće definitivno obavezati da će braniti Tajvan, ali ni da ga neće braniti.

Dakle, mnogo zavisi od konkretnih okolnosti, da li će, na primer, Kina blokirati Tajvan ili izvršiti sveopšti napad.

Trenutno zabrinjava porast tenzija i narušavanja statusa kvoa sa obe strane. Kada je predsednik Bajden rekao da će Sjedinjene Države poslati trupe na Tajvan da ga brane u slučaju kineskog napada, on je devalvirao politiku "jedne Kine" koju su SAD koristile da dopuste svim stranama da prihvate status kvo i žive sa njim.

Sjedinjene Države ne bi trebalo da tretiraju Tajvan kao entitet koji je trajno odvojen od kontinentalne Kine i do te mere da donosioci odluka u Pekingu stiču utisak da Vašington to smatra konačnim rešenjem, skoro javno govoreći o tome.

Mislim da je onda Kina još motivisanija nego što bi inače bila da pokrene dramatičnu vojnu akciju u pokušaju da pokori Tajvan.

Dakle, mnogi analitičari kada proučavaju implikacije rata u Ukrajini po mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza, upozoravaju da ako Zapad učini premalo da osigura ukrajinsku pobedu, onda bi Kina mogla biti ohrabrena da krene na Tajvan.

Mislim da je to opravdana zabrinutost, ali postoji i još jedan faktor koji moramo uzeti u obzir.

Naime, iz perspektive Pekinga takođe može izgledati da Zapad ne poštuje vitalni interes drugih velikih sila, ako se direktno uključi ili pokuša da obezbedi ukrajinsku pobedu i to u meri u kojoj Kina smatra da SAD neće poštovati njen vitalni interes, a to je integracija Tajvana.

To bi moglo da učini Peking još spremnijim za invaziju. Tako da mislim da postoji zaista složena dinamika koja se često tretira na jednodimenzionalni način, posebno u medijima.

Na šta treba da se fokusira Vašington?
RSE: Krajem 1990-ih, pa čak i početka 2000-ih, kada je Kina primljena u Svetsku trgovinsku organizaciju, tadašnji američki predsednik Bil Klinton to pozdravio nadajući se da će to dovesti do njene demokratizacije i da će dve najmoćnije zemlje biti partneri.

Tada je lansirana ideja "Kimerike" (Kina i Amerika). Ona očito pripada prošlosti jer su sada ove dve zemlje suparnici, a možda u budućnosti i neprijatelji. Poslednjih godina se sve češće govori u kom trenutku će Kina ekonomski nadmašiti SAD i kako će se to odraziti na globalnu ravnotežu snaga.

Vortajm: Mnogi u Vašingtonu dele zabrinutost koju opisujete, da su Sjedinjene Države ili preopterećene ili čak suočavaju sa potiskivanjem svoje moći, posebno od strane Kine. Razmatraju se dve alternative.

Jedna je da SAD u suočavanju sa usponom Kine fokusiraju bezbednosne resurse u Aziji u cilju stvaranja protivteže zvaničnom Pekingu, možda da ga čak i obuzdaju.

Oni koji su najviše zabrinuti za bezbednost u Aziji, počinju da favorizuju povlačenje SAD sa Bliskog istoka, kao i prebacivanje tereta odbrane na evropske saveznike kako bi mogli da se brane od pretnje koju predstavlja Rusija.

Podrška za ovaj pristup postoji u obe stranke – Republikanskoj i Demokratskoj, možda eksplicitnije među republikancima.

Ali, ipak, primarni pristup koga se Sjedinjene Države pridržavaju, u stvari, liči na viziju globalne hegemonije koja je proizašla iz Hladnog rata pre tri decenije.

SAD i dalje imaju oko 500 hiljada vojnika stacioniranih na Bliskom istoku, što je otprilike broj na kraju Obamine administracije, tako da nakon sve ove debate da budu disciplinovanije i fokusiraju na nadmetanje velikih sila, stvari u ovoj regiji se nisu toliko promenile u strukturnom smislu.

Slično tome, kada je u pitanju evropska odbrana, SAD su sada stvarno posvećene podršci Ukrajini, zemlji koja nije članica NATO-a, u njenom ratu protiv Rusije, i ne vidimo mnogo kretanja ka evropskoj strateškoj autonomiji.

U stvari, rat je u mnogome pojačao zavisnost evropskih saveznika od Sjedinjenih Država, za oružje i za sveukupne političke vojne odnose, a Vašington zaista ne preduzima radnje koje bi omogućile Evropi da postane autonomnija od njega.

To je od suštinskog značaja za Evropu, jer će nositi najveći deo tereta u odbrani svojih država od agresora, odnosno Rusije.

Dakle, umesto disciplinovanijeg pristupa sa fokusom na bezbednosne potrebe u Aziji, i dalje vidimo pokušaj SAD da budu prisutne u raznim svetskim regijama, pa je pitanje da li će se to pokazati mudrim za 10 godina ili kao veoma rizično kockanje.

To bi značilo da će SAD stati u odbranu, recimo, članica NATO-a ako Rusija izvrši agresiju na njih, zatim da bi moglo doći do krize na Tajvanu i da Vašington iznenada napusti neke od svojih saveznika i partnera da bi se izborio sa tim nepredviđenim okolnostima i zaista ih ostavi na cedilu.

Ljudi su zaboravili kako izgleda sukob velikih sila
RSE: Ne postoji suštinski konsenzus o bilo kom principu za funkcionisanje međunarodnog sistema, pa to zavisi najviše od odnosa snaga. Da li će budući svet biti multipolarni, ili bipolarni – tačnije Zapad i "ostatak sveta"?

Mnogi stručnjaci sugerišu da ova situacija prilično podseća na onu uoči Prvog svetskog rata, sa usponom Nemačke, kao sada Kine, što je na kraju dovelo do poremećaja balansa uspostavljenog nakon pobede nad Napoleonom i izbijanja prvog globalnog sukoba. Postoji li sada rizik od trećeg svetskog rata?

Vortajm: Mislim da raste rizik od Trećeg svetskog rata. Postoji rizik od sukoba između NATO-a i Rusije u Evropi, koji je trenutno najveći.

Zatim, tu je i rastući rizik od sukoba između Sjedinjenih Država i Kine, posebno oko Tajvana.

Bilo je tako davno za većinu Amerikanaca, kao i druge (države i narode) otkako smo se bavili ovim problemom rata velikih sila koji mnogi ljudi ne mogu da zamisle, šta bi zapravo značio takav sukob.

To može navesti na rizično ponašanje, misleći: "Oh, zapravo neće doći do pravog rata velikih sila". Ovde je reč o tri zemlje koje imaju nuklearno oružje, što je novi element u svemu ovome.

Dakle, mislim da je veoma teško sagledati kako će svet izgledati čak za samo pet godina. Po mom mišljenju, dva su ključna pitanja, jedno je ishod rata u Ukrajini i kakav će odnos biti između Rusije i Zapada.

Drugo je pitanje odnosa u Aziji između Sjedinjenih Država i Kine, da li će ove dve zemlje pronaći način da prihvate uslove suživota ili će proceniti da su u egzistencijalnom sukobu, što će dovesti do većeg ekonomskog razdvajanja i potencijalno sveobuhvatnog rata.

Mnoge varijable su u igri i čini mi se da se se globalni poredak ni u jednom drugom trenutku posle Hladnog rata nije suočio sa izazovima ovih razmera."


IZVOR (https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-stiven-vortajm/32327939.html)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on March 22, 2023, 10:13:14 pm
Komentarišite kako hoćete, ali optužba protiv Putina i nalog za njegovo hapšenje su tek prvi korak.

Prvi korak za sto, i u kojem smjeru?

Taj prvi korak ima prevashodno za cilj, da zaustavi agresiju Rusije na Ukrajinu, dakle, da zaustavi ratna razaranja, gubljenje ljudskih života, uništavanje infrastrukture i imovine.

Mozes li nam pojasniti kako ce tocno optuznica protiv Putina zaustviti agresiju Rusije na Ukrajinu?

Drugi korak je vraćanje Rusije među civilizirane zemlje koje sporove ne rešavaju ratom i oružjem nego za pregovaračkim stolim.

Kako si ti zamislio da ce Putin pregovarati kada mu ovi prijete hapsenjem u koju god zapadnu zemlju dodje na hipotetske pregovore?

U ovom trenutku je jasno, da sa Putinom, koji se nikakvog dogovora ne drži,

Kojeg dogovora se to Putin nije drzao?


a bome vlada Rusijom kao samodržac već 20 godina,

Haj da se u necem slozimo.

Rusija nema budućnost, tj. ta je vrlo tmurna i neizvesna.

Pa trenutno je dosta bistrija od Ukrajinske buducnosti, ako smijem primijetiti...

Treći korak je, dakle, promena režima u Moskvi, ali ne tako, da Putina zamijeni Medvedev, nego netko tko shvata, da Rusija nije sama na ovom planetu, a da narodi koji žive u neposrednoj blizini Rusije, a koji sami NE ŽELE biti Rusi, na to imaju pravo.

Zanimljivo, Rusi trenutno biraju Putina, i sutra bi ga izagrali na najpostenijim mogucim izborima. Dakle ako sam te dobro shvatio, nama treba netko drugi tko ce rusima reci tko ce njima vladati i na koji nacin. Sve u ime demokracije? Jesam li te dobro shvatio?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: micha on March 23, 2023, 12:28:53 am
   U isto vreme Entoni Blinken je juče odgovarao Senatskoj komisije i na pitanje senatora: Da li bismo mi izručili Putina ako bi on hipotetički posetio SAD? odgovorio: Pa mi nismo potpisnici Rimskog sporazuma i morao bih to da proverim u dokumentima!

  https://www.youtube.com/watch?v=94owCAJ6CUA (https://www.youtube.com/watch?v=94owCAJ6CUA)




Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on March 23, 2023, 07:05:51 am


Неки од уважених чланова Форума мисле да је још увек време варјага - викинга, чија је једна "дружина" негде у десетом веку допловила до словенскоруских земаља, где су им словеноруси наводно рекли: " дођите и владајте нама, јер ми сами то не умемо"! То је време давно прошло, упамтите то, једном засвагда.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on March 23, 2023, 07:49:08 pm
Neki dan slušam na radiju o glavnom tužiocu tog suda:
https://en.wikipedia.org/wiki/Karim_Ahmad_Khan
i njegovom bratu:
https://en.wikipedia.org/wiki/Imran_Ahmad_Khan

Pominje se pedofilija, sudska zaštita pedofila...

Znači kontraoptužbe su već počele.

Oво нису никакве контраоптужбе, рођени брат тужиоца је пре неку годину одлежао 18 месеци у затвору, зато што је учествовао у групном сексу са дечаком старим 15 година. Можда ће Руси само мало потенцирати ту чињеницу, мада то не би требало да има везе са тужиоцем директно.



Као што знамо "крв није вода". Кад Руси, а можда и неки медији на западу који нису баш под пуном контролом идејних подстрекача ове оптужнице, онда ће се ова "међународни суд" наћи пред озбиљним персоналним проблемима. Вероватно ће том тужиоцу, као случајно истећи мандат и замениће га неки бољи кандидат.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 26, 2023, 08:05:38 am
Пентагон: нема индиција да Русија спрема употребу нуклеарног оружја

ВАШИНГТОН– Министарство одбране САД саопштило је данас да нема индиција да се Русија спрема да употреби нуклеарно оружје, након што је Москва најавила постављање тактичког нуклеарног наоружања у Белорусији.

„Видели смо извештаје о најави Русије и наставићемо да пратимо ову ситуацију. Нисмо приметили ниједан разлог за прилагођавање сопственог стратешког нуклеарног става, нити било какве назнаке да се Русија спрема да употреби нуклеарно оружје”, наводи се у писаној изјави Министарства одбране САД, преноси Танјуг.

Пентагон је још саопштио да Вашингтон „остаје посвећен колективној одбрани НАТО алијансе”.

Председник Владимир Путин саопштио је данас да је Русија постигла договор са суседном Белорусијом о постављању тактичког нуклеарног оружја на њеној територији, али да неће кршити СТАРТ споразуме о неширењу.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/544726/pentagon-rusija-nuklearno-oruzje)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 26, 2023, 08:07:27 am
Ne znam šta još može da snakcioniše...

Бајден запретио: Увешћемо Русији санкције „историјских размера“

Америка и Канада намеравају да наставе д врше притисак на Русију и то увођењем санкција „историјских размера”, изјавио је амерички председник Џозеф Бајдена.„Наставићемо да вршимо притисак на Путина увођењем историјских санкција и ограничења”, рекао је Бајден на заједничкој конференцији за новинаре са канадским премијером Џастином Трудоом.

Истовремено, Бајден је рекао и да ће Америка наставити да испоручује Украјини и војну и хуманитарну помоћ.

Амерички лидер се осврнуо и на недавну посету кинеског председника Си Ђинпинга Москви рекавши да је зближавање Русије и Кине „сувише преувеличано”, док је Америка далеко успешнија када је реч о формирању алијанси.

„Какве су они обавезе преузели на себе у економском плану? Због чега је трговина порасла”, упитао је Бајден новинара који му је поставио питање да прокоментарише сусрет руског и кинеског председника.

„Не односим се лакомислено према Кини и Русији, међутим, мислим да преувеличавамо, преноси Спутњик.

 У последња три месеца чујем да Кина планира да испоручи Русији огромне количине наоружања, али то још увек нису учинили. То не значи да то неће урадити, али ипак још увек нису”, додао је Бајден.

Иначе, амерички председник је посетио Отаву мање од недељу дана након што је кинески председник Си Ђинпинг посетио Москву.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/544714/bajden-amerika-rusija-sankcije)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 26, 2023, 08:15:04 am
Nemački analitičar: Vojske Zapada su slabe, feminizirane i dženderisane, nisu sposobne za ratovanje i zato su im potrebni Ukrajinci

Ratovi na Balkanu devedesetih i sada u Ukrajini imaju sličnosti. Kod vas su Amerikanci koristili Osamu bin Ladena i Al kaidu kao proksi ratnike za svoje interese u Evropi, a u Ukrajini koriste ekstremiste u ratu sa Rusijom.

Vojske zapadnih zemalja danas su slabe, feminizirane i dženderisane tako da nisu sposobne za ratovanje i zato su im potrebni Ukrajinci. Sama Evropa je postala igračka Amerike i u njoj nema više suverenih država. Izuzetak su Mađarska i Viktor Orban.

Ovako, o ratovima u Evropi nakon 1945, govori Jirgen Elsaser, nemački publicista, nekada vatreni levičar, danas urednik magazina „Kompakt“, jedinog u Evropi koji je imao hrabrosti da na naslovnoj strani nedavno objavi sliku Vladimira Vladmiroviča Putina.

Elsaser, koji je bio jedan od retkih zapadnih intelektualaca koji je digao glas zbog satanizovanja Srba u ratovima devedesetih i protiv hapšenja i izručenja Hagu Slobodana Miloševića. U razgovoru, za „Novosti“, podseća kako je Miloševiću ponudio da svedoči u njegovu korist pred haškim sudom, a protiv politike NATO i evropskih zemalja:

– Posetio sam gospodina Miloševića u haškom zatvoru 2003. i tada sam ga prvi put video. Impresionirao me je kao moderan i pristojan čovek, a naročito mi se dopao njegov visoki lični moral. Na primer, predložio sam mu da kao njegov svedok na suđenju govorim o korumpiranosti Karle del Ponte, tadašnje glavne tužiteljke Haškog tribunala, zašta sam imao materijalne dokaze. Milošević mi je tada odgovorio: Ne želim taj vid borbe i ne želim da rušim nju lično. Hoću da se borim politički i da govorimo o činjenicama vezanim za moj i srpski slučaj.

*Žestoko ste branili Miloševića u tekstovima koje ste tada pisali…

– Sećam se njegovih reči: „Nije NATO Jugoslaviju (Srbiju) napao zbog Slobodana Miloševića, nego je mene napao zbog Srbije“. Kao njegov najveći politički domet smatram odluku da ujedini patriotske snage zemlje u borbi protiv globalnog zla.

*Nemačka je devedesetih na Balkanu ponovo „obukla“ čizme?

– Nemci su imali agresivnu ulogu ne samo 1999. kada su naši avioni bombardovali Jugoslaviju nego i početkom ratova na Balkanu. Prvi put nemački avioni su ponovo bacali bombe po Evropi 1995, u BiH, i to na položaje bosanskih Srba.

Kada razmišljam o tome, mislim da je razlog to što su Nemci mislili da će im biti dozvoljeno da povrate svoj snažan uticaj na jugoistoku kontinenta, a ispalo je da su samo pomagali Amerikancima da naprave Balkan za svoje vojne potrebe i da su pomogli muslimanima u BiH i na Kosovu da naprave svoje tzv. državne strukture.

Vratilo im se tako što su morali da prihvate ogroman broj izbeglica sa područja zemalja u stvaranju. A ti ljudi se dobrim delom nikad nisu integrisali u nemačko društvo nego su preuzeli kriminalne poslove u gradovima širom Nemačke.

*Vaša knjiga „Kako je džihad stigao u Evropu“ bila je „bomba“ na Starom kontinentu 2006.

– Da, prvi sam pisao o Al kaidi i Osami bin Ladenu i njihovim ranim radovima u BiH gde su se ovi afirmisali. Džihad je preko Bin Ladena stigao na Stari kontinent, a ironično su ga podržavale armije najmoćnijih zemalja Evrope ratujući kroz NATO protiv Srba.

Renata Flotau iz „Špigla“ i ja smo bili jedina dva novinara sa tim zapaljivim informacijama, s tim što njeni urednici nisu dozvolili da piše na ovu temu, a ja sam ceo taj deo svoje karijere devedesetih i u prvoj dekadi ovog stoleća posvetio tome. Takvo je vreme bilo. Svi su morali da budu protiv Srba.

*Nemački glas je bio najsnažniji da „Srbi na Balkanu trebaju da se denacifikuju po uzoru na njih“?

– Denacifikacija Nemačke je bila laž i sramota savremene demokratije. U odnosu na Nemačku, naročito Zapadnu, ta denacifikacija je zaustavljena oko 1947-1948. kada je Amerika odlučila da uz pomoć bivših nacista okrene Zapad protiv SSSR.

Sada je reč denacifikacija mantra NATO i američkih lidera protiv patriota u svim zemljama, i to u isto vreme protiv nemačkih, srpskih, francuskih, italijanskih… Pravi nacisti su brigade Azov i kabinet Vladimira Zelenskog kojeg NATO podržava i hrani parama i oružjem. Upravo se nacistički ekstremizam Ukrajinaca podržava oružjem i velikim parama.

*Ima li državni suverenitet šansu u današnjoj Evropi?

– Nema takvih zemalja u EU. Jedino Mađarska, tačnije njen premijer Viktor Orban, odudaraju od opšte slike. Suvereniteti zemalja su zgaženi od NATO i mašinerije zvane Evropska unija. Suverenitet je okupiran od Međunarodnog monetarnog fonda i tzv. finansijskih elita.

Možemo uzvratiti udarac i možemo se boriti na istoj liniji sa Rusijom protiv ovog poretka. Evropske nacije sada su toliko slabe da povrate suverenitet same tako da im je Rusija šansa. Kada Rusi uspeju i pobede u ovom ratu, to će biti podstrek i za Evropljane.

*U vašoj zemlji samo desni AfD i levičarski Der linke dižu glas. Desnica i levica zajedno?

– Der linke je samo deo levičara, a većina političara i glasača je izdala. Manjina se okupila oko Sare Vagenkneht i oni se bore protiv NATO politike. Kada je u pitanju AfD, ja ih zovem patriotske snage. Ipak, ni jedna od ove dve opcije nema strukturu. Čak i kada recimo Der linke izađe na demonstracije, AfD ih ne sledi… i obrnuto. Ove dve opcije i dalje imaju mogućnost da se ujedine oko zajedničke ideje i da nastupe zajedno, ali postoji nešto što se zove surevnjivost.

U „ratu“ ste sa NATO godinama…?

– NATO je agresivni pakt koji od kada postoji ratuje i ruši suverenitet svih nacija. Pretvorio se u ubojito i supermoćno oružje kapitalista i najkrupnijeg finansijskog sektora. Kada je nastajao 1949, prvi njegov sekretar lord Ismej je kazao da mu je uloga da „drži Amerikance unutra, Ruse napolju, a Nemce ispod“. Što se tiče Nemaca, uspeli su u tome.

*Kada očekujete mir u Ukrajini?

– Nadam se brzoj pobedi ruske vojske i stabilnom unificiranju ruske države u istočnoj Ukrajini, tj. Donbasu. Ostatak Ukrajine treba da bude neutralna zemlja kojoj će se garantovati opstanak na mirovnoj konferenciji od strane velikih sila.

*Kako vidite Putina, a kako Bajdena?

– Putin je patriota i čovek koji se bori protiv imperijalizma za novi multipolarni svet. Na drugoj strani tasa imamo Bajdena, dedu kojem je problem i da obuje cipele i koji je pod potpunom kontrolom svoje duboke države.

*Kako ocenjujete ovaj rat koji upravo besni i koliko je „Davos“ tu umešan?

– Vodi se bitka dobra i zla i upravo ulazimo u treći svetski rat kroz sukob u Ukrajini. Trenutno je ratno polje Ukrajina, gde se koriste ukrajinski neonacisti. Kroz ovakav rat elite iz Davosa žele da proguraju tzv. veliki reset i da na kraju niko nema ništa i da budemo srećni. Dobro je da postoje zemlje koje neće da prihvate ovakav svetski poredak.

To su Rusija i Kina i protiv njih i njihovih lidera se puca iz svih propagandnih oružja jer su to tvrđave protiv uništenja pristojnosti ljudske rase. Cilj velikog reseta je deindustrijalizacija sveta kroz tzv. zeleni kapitalizam, gde će većina čovečanstva biti sirotinja i van ikakvog političkog uticaja. Nažalost, oni žele da promene i sam ljudski DNK.

*Da li će uspeti?

– Njihov poslednji sastanak u januaru 2023. je bio siromašniji jer se mnogo lidera nije pojavilo. Mislim da su se razišli oko liderstva i neki veoma uticajni ljudi, kao što je Ilon Mask, počeli su da se odvajaju od agresivnih elita oko Kalusa Švaba, Džefa Bezosa, Bila Gejtsa i njihovog koncepta dubokih država. Takav razvoj situacije daje nam nadu da oni neće uspeti u svojim namerama.

Izvor (https://webtribune.rs/nemacki-analiticar-vojske-zapada-su-slabe-feminizirane-i-dzenderisane-nisu-sposobne-za-ratovanje-i-zato-su-im-potrebni-ukrajinci/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 26, 2023, 09:08:21 am
Komentar B.P: ne veruj Danajcima ni kada darove nose. Ispregovarani su Minsk I i II, pa...

Blinken izjavio spremnost za pregovore sa Rusijom

SAD su spremne da pregovaraju sa Rusijom o rešavanju ukrajinskog konflikta, ako Moskva pristane. Ovo je izjavio američki državni sekretar, Entoni Blinken.

„Ako vidimo bilo kakve znake da Rusija teži konstruktivnoj diplomatiji, iskoristićemo ovu priliku da pregovaramo“, rekao je Entoni Blinken tokom saslušanja u Komitetu za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma.

Ranije je, ruski predsednik Vladimir Putin, naglasio, da se ukrajinski konflikt može rešiti, ako Kijev pristane na ozbiljan razgovor sa Moskvom.

Blinkenovo saslušanje u Senatu propalo je zbog aktiviste koji je pozvao na razgovore sa Rusijom, prenose mediji. Rusija i Ukrajina su pokušale da reše konflikt mirnim putem, ali pregovori nisu doveli do kraja.

Izvor (https://webtribune.rs/blinken-izjavio-spremnost-za-pregovore-sa-rusijom/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 26, 2023, 05:02:01 pm
Ne znam šta još može da snakcioniše...

Бајден запретио: Увешћемо Русији санкције „историјских размера“

...

Ове санкције су већ сада ”историјских размера”, тако да ни ја не знам шта је још остало. Да укину визе руским дипломатским представницима у УН? Покушају да одсеку Русију са интернета?

Трудо је недавно најавио како ће Канада наставити да снабдева Украјину оружјем, па је послао један тенк. Канада је у јануару имала око 15 исправних тенкова. Мислим да је и ова најава санкција у истом стилу.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 26, 2023, 05:04:33 pm
Kisindžer: Drugi hladni rat će biti opasniji od prvog

Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer smatra da bi drugi hladni rat mogao biti opasniji od prvog.

Na pitanje novinara španskog “Munda”, da li će drugi hladni rat biti potencijalno opasniji od prvog, Kisindžer je odgovorio potvrdno. Po njegovom mišljenju, on može početi između SAD i Kine. Bivši američki zvaničnik je to objasnio činjenicom da ove zemlje imaju slične finansijske resurse, što nije bio slučaj tokom prvog hladnog rata.

Kisindžer smatra da “očekivanje kineske vesternizacije” više nije ubedljiva strategija. On je takođe izrazio mišljenje, šta je potrebno da bi se okončao sukob u Ukrajini.

Izvor (https://www.vesti-online.com/kisindzer-drugi-hladni-rat-ce-biti-opasniji-od-prvog/)

– Na kraju, moramo da nađemo mesto za Ukrajinu i mesto za Rusiju, ako ne želimo da Rusija postane kineska ispostava u Evropi – rekao je Kisindžer.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 26, 2023, 05:40:52 pm
Kisindžer: Drugi hladni rat će biti opasniji od prvog

Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer smatra da bi drugi hladni rat mogao biti opasniji od prvog.

Na pitanje novinara španskog “Munda”, da li će drugi hladni rat biti potencijalno opasniji od prvog, Kisindžer je odgovorio potvrdno. Po njegovom mišljenju, on može početi između SAD i Kine. Bivši američki zvaničnik je to objasnio činjenicom da ove zemlje imaju slične finansijske resurse, što nije bio slučaj tokom prvog hladnog rata.

Kisindžer smatra da “očekivanje kineske vesternizacije” više nije ubedljiva strategija. On je takođe izrazio mišljenje, šta je potrebno da bi se okončao sukob u Ukrajini.

Izvor (https://www.vesti-online.com/kisindzer-drugi-hladni-rat-ce-biti-opasniji-od-prvog/)

– Na kraju, moramo da nađemo mesto za Ukrajinu i mesto za Rusiju, ako ne želimo da Rusija postane kineska ispostava u Evropi – rekao je Kisindžer.

Кисинџер и у стотој години има више можданих вијуга него Бајден и пола његове адинистрације. Његова политика је било раздвајање Кине и СССР, и то је радио веома успешно. Бајден је гурнуо Русију у загрљај Кине и више се не поставља питање да ли ће Русија постати кинеска ипостава у Европи, она то већ јесте. Русија се окреће Азији, чак и на спортском плану (https://apnews.com/article/fifa-russia-soccer-football-asia-tajikistan-4f8ad36087411a031e1e423a914636f2).

Кисинџер говори о финансијским ресурсима, али постоје две ствари у којима Америка заостаје:

- Индустријски капацитети САД нису ни близу оних које је ова држава имала током хладног рата са СССР и не могу се упоређивати са кинеским. Била би потребна реиндустрализација, али не на зеленој платформи Џоа Бајдена. Када ти треба челик за бродове, копаш угаљ и производиш кокс. Не постављаш соларне панеле. Сваки други трговачки брод је произведен у Кини, САД има мање од 1% учешћа. Највеће од 12 кинеских војних бродоградилишта је веће од свих америчких заједно.

- Кина је испред Америке у 37 од 44 кључне напредне технологије (https://www.reuters.com/technology/china-leads-us-global-competition-key-emerging-technology-study-says-2023-03-02/). У неким областима је та предност практично недостижна. Нпр, током протеклих пет година, Кина је објавила 48,49% светски значајних истраживачких радова који су везани за напредне авионске моторе, укључујући хиперсоничне, и у њој је седам од 10 водећих светских истраживачких институција (у овој области).

За нови хладни рат, Америци је потребан неко далеко способнији од Бајдена и његове екипе.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on March 26, 2023, 07:46:45 pm
Нећу постављати цели текст већ само линк ка тексту Драгана Бисенића на сличну тему о којој је говорио Фазан.

https://oko.rts.rs/svet/5083933/geopoliticki-zemljotres-trajace-20-godina-sijeva-poseta-moskvi-i-obrisi-nove-evroazije.html


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 26, 2023, 07:48:01 pm
Neki dan slušam na radiju o glavnom tužiocu tog suda:
https://en.wikipedia.org/wiki/Karim_Ahmad_Khan
i njegovom bratu:
https://en.wikipedia.org/wiki/Imran_Ahmad_Khan

Pominje se pedofilija, sudska zaštita pedofila...

Znači kontraoptužbe su već počele.

Oво нису никакве контраоптужбе, рођени брат тужиоца је пре неку годину одлежао 18 месеци у затвору, зато што је учествовао у групном сексу са дечаком старим 15 година. Можда ће Руси само мало потенцирати ту чињеницу, мада то не би требало да има везе са тужиоцем директно.



Као што знамо "крв није вода". Кад Руси, а можда и неки медији на западу који нису баш под пуном контролом идејних подстрекача ове оптужнице, онда ће се ова "међународни суд" наћи пред озбиљним персоналним проблемима. Вероватно ће том тужиоцу, као случајно истећи мандат и замениће га неки бољи кандидат.

Mandat mu ističe 2030. godine.

https://en.wikipedia.org/wiki/Prosecutor_of_the_International_Criminal_Court


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on March 27, 2023, 11:54:00 am
I Finally Understand Why We Hate Russia (https://readingjunkie.com/2022/03/13/i-finally-understand-why-we-hate-russia/)

Pisao Ian Kummer (https://readingjunkie.com/author/ianmichaeladmin/). Nemam vremena za prevod, ako je neko raspoložen . Zanimljivo viđenje jednog Amerikanca.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on March 27, 2023, 05:28:21 pm
Кина може да распореди 1500 нуклеарних бојевих глава до 2035. године након руске „испоруке“ обогаћени уранијум у пекиншко постројење ЦФР-600 (https://eurasiantimes.com/new-chinas-cfr-600-facility-boosted-by-russian-enriched-uranium/)

Безбедносни естаблишмент Сједињених Држава огласио је аларм могуће трке у наоружању због најновијег билатералног споразума Путин-Си о критичном трансферу технологије који би Кина могла да искористи за производњу нуклеарних бојевих глава.

Амерички званичници су на ивици. Недавни самит руског председника Владимира Путина и његовог кинеског колеге Си Ђинпинга довео је до дугорочног споразума усмереног на одрживи развој такозваних реактора на бази брзих неутрона.

Амерички државни секретар Антони Блинкен се, како се извештава, дотакао споразума Кине и Русије и изразио забринутост током саслушања у Конгресу у среду.

„Разговарали су о партнерству без ограничења“, рекао је Блинкен, истичући да нова област забринутости за Бајденову администрацију потиче од нуклеарне сарадње између Русије и Кине, наводи Никкеи Асиа.

Руски гигант нуклеарне технологије Росатом државна нуклеарна енергетска корпорација наводно је у децембру испоручила 25 тона високо обогаћеног уранијума кинеском ЦФР-600, првом постројењу за брзе реакторе.

Кинески брзи реактори користе течни метал уместо воде за умерене операције. Ови брзи реактори су базирани на руској технологији.

Блумберг је известио да су аналитичари забринути да би кинеско постројење могло произвести довољно горива за прављење око 50 нуклеарних бојевих глава годишње користећи руске залихе.

У Конгресу је упаљен аларм због односа између Росатома и Кинеске националне нуклеарне корпорације која управља постројењем ЦФР-600, називајући га „опасним“ и подстичући администрацију Џоа Бајдена да заустави такав руски трансфер нуклеарног материјала у кинеска постројења.

Пре годину дана, Бајденова администрација је разматрала санкције Росатому, док су републикански сенатори представили нацрт закона о забрани увоза у САД из руске компаније.

„Нуклеарна сарадња Русије и Народне Републике Кине иде много даље од само цивилних пројеката“, пре две недеље су председавајући конгресних комитета за оружане снаге, спољне послове и обавештајне службе заједно написали писмо саветнику за националну безбедност Џејку Саливану, наводи извештај Блумберга.

Извор (https://eurasiantimes.com/new-chinas-cfr-600-facility-boosted-by-russian-enriched-uranium/)

Напомена: поставо сам вест овде зато што је овај развој догађаја директна последица сукоба око Украјине. Текст је објављен на канадско-индијском сајту eurasiantimes.com (https://eurasiantimes.com/publish-your-news/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 27, 2023, 09:26:49 pm
„Тајмс”: Америка озбиљно мења стратегију у Украјини

Сједињене Државе разматрају строжу стратегију за сукоб у Украјини и желе да она победи и поврати све своје територије, пише Тајмс, позивајући се на високог званичника америчке администрације.

„Циљ је да се осигура суверенитет и независност Украјине, а то ће значити повратак територије“, рекао је извор.

То значи пооштравање америчке стратегије према Украјини, пише Тајмс. Како се наводи, раније јавно изречени циљ није био „пораз Русије као такве“, већ одбрана Украјине од Русије. Вашингтон жели да обезбеди Кијеву јаку војну позицију у тренутку почетка дипломатских преговора.

Међутим, према речима саговорника листа, такав развој догађаја не треба очекивати у блиској будућности, осим тога „Русија не показује интересовање за преговоре“. С тим у вези, Вашингтон ће наставити да подржава Кијев „како би помогао Украјини да опстане као независна демократска земља“.

Украјинска страна је више пута изјављивала да је завршетак непријатељстава и прелазак на дипломатско решење сукоба могућ само повлачењем руских трупа на границе из 1991. године. Председник земље Владимир Зеленски нагласио је да би повратак на границе које су биле на почетку специјалне операције значило замрзавање сукоба.

Амерички државни секретар Ентони Блинкен је такође напоменуо да су покушаји замрзавања сукоба неприхватљиви, а главни елемент мирног решења треба да буде потврда суверенитета Украјине и повлачење руских трупа, преноси Спутњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/545022/amerika-rat-ukrajina-pobeda)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 02, 2023, 04:48:15 pm
На периферији рата у Украјини

Краткорочно посматрано, званичне политике Запада и Русије воде у правцу спуштања нове завесе. Она неће бити Черчилова, односно гвоздена, али може бити погубна за државе које на време не схвате да ли су са једне или друге стране демаркационе линије чији се обриси већ постепено исцртавају.

[attachment=1]
Џозеф С. Нај, истакнути харвардски професор, који је, поред других функција, вршио и дужност председника Националног обавештајног савета САД објавио је 1999. године у америчком „Форин аферсу” чланак под насловом „Поновно дефинисање националног интереса” (Redefining the National Interest). Поменути чланак Хенри Кисинџер цитира у делу под називом „Да ли је Америци потребна спољна политика?” и то приликом разматрања феномена ,,хуманитарних интервенција” које су САД водиле широм планете. Ово дело нам, из америчког угла, може користити за разумевање тренутних међународних односа. Нај у свом тексту, а према Кисинџеру, истиче да интервенција мора да садржи неколико елемената да би постигла успех: 1) оправданост циља у очима других, 2) високу вероватноћу успеха и 3) истицање јаког националног интереса. Са становишта наведених елемената тренутни сукоб у Украјини задаје главобољу, како Западу, тако и Русији. Испоручена цена прве године сукоба у Украјини недвосмислено ће расти у 2023. години.

Од почетка рата зараћене стране учврстиле су своје међународне позиције и прецизније дефинисале, односно прилагодиле, геополитичке интересе. Запад чврсто стоји уз Украјину пружајући јој економску помоћ, војну опрему, али и кроз увођење нових пакета санкција Русији. Геостратешки посматрано, Африка и Блиски исток постали су простор у којем Русија види прилику за дисперзију притиска који осећа на својим западним границама. Овде треба имати у виду и то да је Кремљ скоро па компензовао економске губитке на Западу преоријентисањем на тржишта Азије. Кина је објавила 12 тачака које се односе на ефикасно решавање украјинске кризе, наравно у складу са интересима Пекинга. Овом прокламацијом Кина је капарисала место на шаховској табли централног дела евроазијског континента. Судећи по реакцијама НАТО-а, САД и европских званичника, Вашингтон овај део света сматра својом утицајном зоном и противи се директном политичком утицају Кине. Да ли Кина игра дуплу игру? Остаје да видимо у годинама које долазе. Иницијатива ,,Појас и пут” за Пекинг је од изузетне важности, а Кина ће чинити све што је у њеној моћи, као уосталом и друге светске силе, да заштити своје економске интересе. Не заборавимо, ово је сукоб који је претња глобалном поретку у којем Кина игра значајну улогу и у оквиру којег је остварила до сада незабележен економски и технолошки развој. Важно је да анализирамо догађаје на бојном пољу око Бахмута или гласине о Придњестровљу, међутим по Србију је битније да мотри на процесе који се одигравају на ,,периферији” међународног политичког бојишта.

Председници САД и Русије су крајем фебруара ове године, у Варшави и Москви, послали јасне поруке да мир има алтернативу, а да је друга солуција рат, по потреби и нуклеарни. Самопроглашени чувари ,,демократских” и ,,традиционалних” вредности до скора су говорили о потреби да се преговорима дође до мира. Утисак је да се у међународним односима стигло до тачке у којој ниједној страни није у интересу мир, већ се међу главним циљевима истиче тотални рат.

Пропагандни окршај, као један од важних сегмената сваког рата, попримио је нову димензију. Сукобљене стране користе све расположиве медијске ресурсе у борби за своју верзију стварности. Запад, уз ретке изузетке, заснива своју пропаганду на наративу који таргетира руски политички и војни врх. С друге стране, Кремљ покушава да представи САД као главног кривца за рат који се тренутно води на истоку Европе, свођењем Европске уније, а посебно Немачке, на послушно и незрело геополитичко дете Вашингтона. Русија има проблем са НАТО трупама на својим границама и са правом се осећа угроженом. Уосталом, наведена безбедносна претња била је и један од разлога због којег је Москва ушла у рат.

Међутим, док се новински чланци пуне сензационалистичким насловима о украјинској борби ,,Давида против Голијата”, шпијунским кризама на релацији Бела кућа – Пекинг, односно о Путину који се спрема да започне трећи светски рат, геополитичка мапа света се мења и мимо наше пажње учвршћује нове стратешке закономерности.

Најпре, претходне године, у односу на 2021, продаја америчке војне опреме увећана је са 138 милијарди на преко 205 милијарди долара. Посебно треба обратити пажњу на уговоре о купопродаји наоружања које су САД склопиле са Пољском и Грчком. Вашингтон поклања огромну пажњу поменутим земљама и види их као стратешке партнере високог приоритета. ,,Земљотрес дипломатија” допринела је побољшању односа Анкаре и Атине. Грчка, заједно са Кипром и Израелом, како је недавно истакао председник америчког сенатског Комитета за међународне односе Роберт Менандез, има значајну улогу у оквиру новог америчког концепта безбедности у Европи.  Тако се може доћи и до претпоставке да западни центри моћи желе Турску као савезника и четвртог актера у тој стратешкој замисли. Поменута стратегија умрежавања Грчке, Кипра и Израела од виталног је значаја Западу са циљем остваривања контроле на источном Средоземљу. Међу кључним моментима, уколико говоримо о будућем стратешком опредељењу Турске, су председнички и парламентарни избори који би требало да буду одржани 14. маја ове године. Стратегија контроле источног Средоземља може имати велики утицај и на политичке прилике у Србији.

Француско-немачки предлог, као платформа за дијалог Београда и Приштине, уз јачање источног крила НАТО-а и преламање интереса великих сила на Балкану Београду дефинитивно сужавају маневарски простор. Грубо посматрано, чини се да је политика Србије у одређеним сегментима слична спољној политици Кине, уз уважавање чињенице да је ова друга светска сила, а Србија геополитички играч регионалног карактера којег Запад жели јасно да ограничи. Обе државе се залажу за мир и поштовање међународног права. Међутим, одлука да Србија остане на европском путу и да снажи односе са САД брише знак једнакости у поменутој једначини. Српску позицију додатно компликује питање увођења санкција Русији које се у изворима који упућују на изјаве појединих европских бирократа третира као важније у контексту евроинтеграција него ли питање решења косовскометохијске кризе. Када yз претходно наведено додамо донекле оправдане бојазни у вези са потенцијалним сукобом у Молдавији и на Тајвану, али и заоштравање односа Русије и САД, морамо бити свесни да је свака одлука донета на државном нивоу ,,ход по ивици ножа” која ову земљу може да сачува или, пак, да доведе до економске и сваке друге капитулације.

Краткорочно посматрано, званичне политике Запада и Русије воде у правцу спуштања нове завесе. Она неће бити Черчилова, односно гвоздена, али може бити погубна за државе које на време не схвате да ли су са једне или друге стране демаркационе линије чији се обриси већ постепено исцртавају. Поменута линија не мора нужно бити исцртана повлачењем граница интересних сфера на мапи света. Она може бити успостављена по областима у којима велике силе остварују своје интересе. Између осталог, кључне области су енергетика, монетарна политика, економија, безбедност, телекомуникације, али и борба за сировине.

Тренутна ситуација нас приморава да међународне односе посматрамо као низ шаховских табли које истовремено егзистирају. На свакој од њих уочавамо другачији распоред фигура. Глобализација, односно међузависност односа може бити једна од почетних тачака која ће се узимати у обзир приликом креирања новог светског поретка као што регионализам, уз јасно подвучене црвене линије када говоримо о државним и националним интересима, може бити оквир и штит за даљи просперитет и очување Србије.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/545146/Pogledi/Na-periferiji-rata-u-Ukrajini)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 02, 2023, 05:13:51 pm
NEMCIMA JE DOSTA AMERIKANACA U SVOJOJ ZEMLJI: "Posle 78 godina, sada je vreme da američki vojnici odu kući"

BERLIN mora da raskine sa postojećim „odnosom ekstremnog podaništva“ prema Americi i njenoj spoljnoj politici „obeležene kršenjem međunarodnog prava“, izjavila je u petak Sevim Dagdelen, zamenica šefa frakcije Levice u Bundestagu. Nemačka mora da zahteva da se američke snage stacionirane na njenoj teritoriji povuku zajedno sa američkim nuklearnim oružjem, insistirao je poslanik.

- Posle 78 godina, sada je vreme da američki vojnici odu kući“, rekla je Dagdelen na skupu povodom obeležavanja 75. godišnjice Maršalovog plana. Američke vojne baze deluju „kao vanzemaljske zone u kojima se [nemački] ustav ne primenjuje - rekao je poslanik, koji je i član parlamentarnog odbora za spoljne poslove.

 - Vašington koristi svoje baze na nemačkom tlu za vođenje ratova u inostranstvu i pokretanje „smrtonosnih udara bespilotnih letelica - rekao je Dagdelen, dodajući da su neke od ovih akcija „kršene međunarodnog prava“.

Ona je kritikovala i redovne sastanke NATO-a u američkoj bazi Ramštajn u Nemačkoj, gde se razgovara o vojnoj pomoći Kijevu. Vašington je domaćin ovih konferencija „kao da je okupacioni statut još uvek na snazi“, rekao je poslanik, dodajući da je Berlin takođe dozvolio SAD da ga stave „na liniju vatre“ isporukom nemačkih tenkova Leopard Ukrajini.

Nemački zakonodavci doneli su odluku o povlačenju američkog nuklearnog oružja sa teritorije zemlje još 2010. godine, ali to oružje je i dalje na mestu, rekla je Dagdelen.

- Ostajemo pri svom stavu: američko nuklearno oružje mora da nestane - dodala je ona.

 - Američka administracija odaje utisak da ne želi saveznike, već samo lojalne vazale - rekao je poslanik, ukazujući na nemar Amerike prema interesima i zahtevima svojih partnera. Prema Dagdelenu, „sve manje zemalja širom sveta je spremno da to prihvati“. Istinsko „prijateljstvo“ treba da se zasniva na međusobnom poštovanju ljudskih prava i međunarodnog prava, dodao je poslanik.

Nemačka je domaćin daleko najvećem broju američkog vojnog osoblja od svih evropskih zemalja. Preko 35.000 američkih vojnika bilo je stacionirano na njenom tlu od 2022. godine. Italija, koja je domaćin drugom najvećem broju američkih vojnika, je daleko iza, jer je tamo istovremeno bilo stacionirano oko 12.000 američkih vojnika, preneo je RT.

Izvor (https://www.novosti.rs/planeta/svet/1222748/sevim-dagdelen-nemacka-berlin-americka-vojska?ref=aklamator&ak=Nl4NnLMb&utm_source=aklamator_com&utm_medium=referral&utm_campaign=NEMCIMA_JE_DOSTA_AMERIKANACA_U_SVOJ)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on April 03, 2023, 11:51:28 am
NEMCIMA JE DOSTA AMERIKANACA U SVOJOJ ZEMLJI: "Posle 78 godina, sada je vreme da američki vojnici odu kući"

Kada ih Merkelova nije ispratila, koju su prisluškivali, verovatno i ucenjivali, narednih 10 i više godina amerikanci tek sada imaju neku moralnu osnovu kao izgovor zašto su još prisutni u Nemačkoj.
EU bi sama morala da stvori svoje odbradbene snage kao što ih ima i USA, a ne da služi u NATO paktu, da se oslobodi američkog prokektorata, da se UN sa celom administracijom preseli na stari kontinent gde mu je i mesto, u Ženevu, Zagreb, Beograd... ima stvarno lepih gradova na starom kontinentu.
Ovo sve je trebalo raditi pre početka sukoba u Ukrajini, a ne sada.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on April 03, 2023, 08:37:14 pm
Da bi zaštitila interese u odnosu sa Rusijom, južnoafrička vlada zabranila je prodaju oružja Poljskoj koje bi predali Ukrajini. Zanimljiv tekst (https://bnn.network/breaking-news/war/south-africa-bans-arms-sales-to-poland-in-support-of-russian-interests/amp/) , Već sam na drugoj temi objavio koja ruska "ČVK" čuva Predsednika  ;)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 03, 2023, 08:51:55 pm
Quote
Краткорочно посматрано, званичне политике Запада и Русије воде у правцу спуштања нове завесе. Она неће бити Черчилова, односно гвоздена, али може бити погубна за државе које на време не схвате да ли су са једне или друге стране демаркационе линије чији се обриси већ постепено исцртавају. Поменута линија не мора нужно бити исцртана повлачењем граница интересних сфера на мапи света. Она може бити успостављена по областима у којима велике силе остварују своје интересе. Између осталог, кључне области су енергетика, монетарна политика, економија, безбедност, телекомуникације, али и борба за сировине.

Још пре неколико година у једној дискусији са нашим старим чланом "Заставником Џемом" (кога нажалост одавно нема на Палуби) смо констатовали да актуелна економска и општа политика Запада и Кине и Русије води новој подели света која ће бити оштрија и доследнија него хладноратовска. Шта више, ако се то и оствари врло је могуће (ако не дође до светског нуклеарног рата) да се уствари створе два паралелна "света" која егзистирају један поред другог а међусобно се не познају и не сарађују.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on April 03, 2023, 10:22:40 pm
Ух, то су биле дискусије, Заставник Џемо због посла не може да приступи Палуби, појавио се пре пар година.
Те анализе су биле нешто најбоље што сам читао на Палуби. И дан данас наиђем на те анализе, жао ми је што их није било више на више дешавања. Заћо је увек имао одличне, тачне и свеже информације, које нису биле доступне баш свима, и он је поред Јевђе био одличан у анализама али и у истраживању и доношењу информација (вести).
Баш жалим за тим временима, ми остали смо углавном пратили те геополитичке анализе и учили.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 06, 2023, 07:54:39 pm
Поигравање правдом

Налог Међународног кривичног суда за Путиново хапшење је илустрација чињенице како принципи владавине права и независног судства могу да буду супротни правилима и традицијама реалполитике.

Колико је политизовано међународно право у временима оштрог конфликта Русије и Запада у стању да држи корак са политичким реалностима света и какве су шансе да по налогу Међународног кривичног суда Владимир Путин буде ухапшен и суђен за ратне злочине?

Одговор је познат свима у Вашингтону, Берлину или Кијеву, на локацијама на којима се последњих месеци ужурбано радило на лишавању слободе првог лидера једне земље сталне чланице Савета безбедности.

Већ у првим недељама после руске инвазије пред Међународним кривичним судом (ИЦЦ) и Међународним судом правде покренути су поступци за ратне злочине у Украјини између осталог и зато што ови трибунали, за разлику од националних судова, не дају имунитет председницима, премијерима и другим високим званичницима.

Упркос томе, неће бити ништа од спектакуларног процеса Владимиру Владимировичу који се од свих злочина које су починиле руске инвазионе трупе – од агресије на суверену земљу до напада на породилиште у Мариупољу – лично терети за илегалну депортацију украјинске деце за Русију.

Налог из Хага је индиректна потврда да су шансе за мирно решење рата у Украјини засад готово непостојеће. Како преговарати са ратним злочинцем? Савет безбедности УН може да одложи одлуке суда уколико процени да оне представљају препреку за успостављање мира и стабилности, али то очигледно није била идеја судија ИЦЦ који имају задатак да додатно изолују Путина и Русију.

Политичка позадина пресуде враћа на питање шта је било са уништавањем Југославије, Ирака, Авганистана, Либије или Сирије? Судски налог би, са становишта правде, свакако деловао убедљивије да је пропраћен најавом суђења за утврђене ратне злочине које су Украјинци починили против Руса, али може ли ико да замисли позив на хапшење Володимира Зеленског?

Показује се још једном да трибуналом УН, основаног Римским статутом 1998. и формално активним од 2002, управља онај ко има највећи допринос буџету Светске организације – Сједињене Државе. САД су одбиле да уђу у чланство ИЦЦ, што не спречава председника Џозефа Бајдена да налог за хапшење опише као „оправдан”.

Русија је била у ИЦЦ све до 2016, када се повукла суочена са оптужбама око рата за Крим две године раније. Путин се овим поводом није оглашавао, али је његов споуксмен Дмитриј Песков кратко рекао да је налог за хапшење „ништаван”, колико и оптужбе за инвазију. Потом је Путинов блиски савезник, Дмитриј Медведев, претећи дао до знања да би сваки покушај хапшења био протумачен као декларација рата Русији.

Украјина, на чијој су територији почињени злочини, такође није у ИЦЦ, иако је после окупације Крима саопштила да прихвата јурисдикцију суда на својој територији. Председник Зеленски каже да се ради о „историјској одлуци”.

Три кључна актера су, дакле, ван суда који сада гони руског председника. То што је суђење Путину у домену политичке фантазије може да се објасни и другим, не само лицемерним аргументима.
Најављени процес често се пореди са оним у Нирнбергу када је суђено нацистима. Постоји ту једна велика разлика. Хитлеров режим је капитулирао после војног пораза. У украјинском рату нема ни победника ни поражених и тешко да ће их бити.

Постоје и препреке техничке природе. ИЦЦ не може да хапси, а нема суђења без личног присуства. Већ се до сада показало колико међународни трибунали тешко доказују личну умешаност лидера у злочине који су почињени.

Било би лакше доказати акт руске агресије, али то није у надлежности ИЦЦ. Отуда идеја о формирању посебног суда за Украјину који би процес отворио у Путиновом одсуству. Да би био основан, морао би да заобиђе Савет безбедности где Русија има право вета и да иде на Генералну скупштину, али „диригована правда” не успева да добије подршку ни половине чланства УН.

Сада су 132 државе које су ратификовале Статут ИЦЦ, међу њима и Србија, у обавези да хапсе Путина уколико се нађе на њиховој територији. Кретање руског председника је сужено. У Берлину су саопштили да би га одмах лишили слободе уколико крочи на тле Немачка. Исто су поручили и из Загреба.

Колико год привођење Путина делује апсурдно и личи на испразан гест солидарности са Зеленским, Москва предузима све мере да се заштити. Предложена је забрана свих активности ИЦЦ на територији Русије и кажњавање свих који „помажу и подржавају” тај суд. Отворен је кривични поступак против званичника и судија ИЦЦ.

У Москви су свесни да се Путин неће појавити пред судом, али морају да брину јер је свет изградио своје перцепције и није пријатно бити у истом друштву са Слободаном Милошевићем, бившим суданским председником Омаром Баширом, који ИЦЦ-у и данас успешно измиче или либијским вођом Муамером Гадафијем, који је убијен.

Милошевић је испоручен тек пошто је оборена његова власт. Ако се следи та аналогија, режим у Кремљу морао би да буде срушен, а Путин ухапшен. Нова власт би онда разматрала да ли да га испоручи Хагу.

Налог за Путиново хапшење тешко да ће променити политичку динамику у Русији. Чак може да појача подршку председнику у јавности. Велики део света, попут Кине и Индије које такође нису у ИЦЦ-у, је скептичан. Чак се и Мађарска, чланица НАТО и ЕУ, успротивила резолуцији уније, а премијер Виктор Орбан је саопштио да Путин у Мађарској не би био ухапшен.

У проблему су међутим државе које већ у агенди имају најављени долазак руског председника. Јужна Африка је у августу домаћин самита земаља Брикса и не зна шта да ради. Допустила је својевремено да Башир у земљу дође и из ње несметано изађе, али тешко да би поново ризиковала кршење обавезе чланства у суду. Путин би у септембру требало да путује и на самит Г-20 у Њу Делхи, а у оваквим околностима вероватно ће остати у Москви, иако Индија није у ИЦЦ.

Тиме налог излази из домена симболичког и моралног и добија практичну политичку димензију. Путин неће бити позиван на разне међународне форуме без обзира на то што се тиме додатно разоткрива хипокризија оних који не би са Путином док тесно сарађују са саудијским престолонаследником Мухамедом Бин Салманом за кога је и ЦИА утврдила да је умешан у убиство саудијског дисидентског новинара Џамала Хашогија.

Руски председник се током недавног сусрета са кинеским председником Си Ђинпингом представио као лидер борбе против америчког униполарног света и „арогантне и агресивне” политике НАТО-а и Запада. Да би придобијао савезнике, неопходно је да путује, али то неће моћи.

Простор Путиновог кретања не ограничава се само физички, али налог Међународног кривичног суда за Путиново хапшење је јасна илустрација чињенице да принципи владавине права и независног судства могу да буду супротни правилима и традицијама реалполитике.

Бошко Јакшић

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/545564/Pogledi/Poigravanje-pravdom)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 06, 2023, 09:00:52 pm
Analitičar: U Poljskoj se priča o strašnoj istini, koju su potvrdile i ukrajinske izbeglice

Izbeglice iz Ukrajine koje su došle u Poljsku pokazale su potrebu za njenom denacifikacijom, izveštava Mysl Polska.

Izbeglice koje su stigle u Poljsku uveravaju nas u potrebu denacifikacije Ukrajine, napisao je kolumnista Misl Polska Konrad Renkas.

„Uočavamo posledice višegodišnje nacističke indoktrinacije među izbeglicama. Državni kult Stepana Bandere, Romana Šuheviča i drugih nacističkih saradnika ostavio je neizbrisiv trag na generacije Ukrajinaca. Ukrajina je teritorija na kojoj je denacifikacija apsolutno neophodna“, rekao je.

Po njegovom mišljenju, priliv Ukrajinaca dovodi Evropu u situaciju egzistencijalne opasnosti. Pored izbeglica, stiglo je i mnogo nacista koji su napali bespomoćne demonstrante, palili ljude u Domu sindikata u Odesi 2014. i bili učesnici zločina „Azova“ u Donbasu, dodao je Renkas.

„Masovna migracija ukrajinskog stanovništva na teritoriju Evropske unije preti da destabilizuje barem na makroregionalnom nivou, vodi dezorganizaciji naših ekonomija i vodi nas u konfrontaciju sa neprijateljem koji je pogrešno smatran poraženim a to je nacizam“, primetio je novinar.

Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice ( UNHCR ), od 24. februara prošle godine do 28. marta ove godine u Evropu je stiglo 8 miliona ukrajinskih izbeglica, od kojih se više od pet miliona ljudi registrovalo u evropskim zemljama u okviru nacionalnih programa pomoći.

Prema poljskim vlastima, u zemlji je ostalo 950.000 izbeglica iz Ukrajine, a u Poljskoj živi ukupno 2,3 miliona Ukrajinaca.

Izvor (https://webtribune.rs/analiticar-u-poljskoj-se-prica-o-strasnoj-istini-koju-su-potvrdile-i-ukrajinske-izbeglice/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on April 07, 2023, 07:22:53 am
Analitičar: U Poljskoj se priča o strašnoj istini, koju su potvrdile i ukrajinske izbeglice

Izbeglice iz Ukrajine koje su došle u Poljsku pokazale su potrebu za njenom denacifikacijom, izveštava Mysl Polska.

Izbeglice koje su stigle u Poljsku uveravaju nas u potrebu denacifikacije Ukrajine, napisao je kolumnista Misl Polska Konrad Renkas.

„Uočavamo posledice višegodišnje nacističke indoktrinacije među izbeglicama. Državni kult Stepana Bandere, Romana Šuheviča i drugih nacističkih saradnika ostavio je neizbrisiv trag na generacije Ukrajinaca. Ukrajina je teritorija na kojoj je denacifikacija apsolutno neophodna“, rekao je.

Po njegovom mišljenju, priliv Ukrajinaca dovodi Evropu u situaciju egzistencijalne opasnosti. Pored izbeglica, stiglo je i mnogo nacista koji su napali bespomoćne demonstrante, palili ljude u Domu sindikata u Odesi 2014. i bili učesnici zločina „Azova“ u Donbasu, dodao je Renkas.

„Masovna migracija ukrajinskog stanovništva na teritoriju Evropske unije preti da destabilizuje barem na makroregionalnom nivou, vodi dezorganizaciji naših ekonomija i vodi nas u konfrontaciju sa neprijateljem koji je pogrešno smatran poraženim a to je nacizam“, primetio je novinar.

Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice ( UNHCR ), od 24. februara prošle godine do 28. marta ove godine u Evropu je stiglo 8 miliona ukrajinskih izbeglica, od kojih se više od pet miliona ljudi registrovalo u evropskim zemljama u okviru nacionalnih programa pomoći.

Prema poljskim vlastima, u zemlji je ostalo 950.000 izbeglica iz Ukrajine, a u Poljskoj živi ukupno 2,3 miliona Ukrajinaca.

Izvor (https://webtribune.rs/analiticar-u-poljskoj-se-prica-o-strasnoj-istini-koju-su-potvrdile-i-ukrajinske-izbeglice/)

Nekoliko riječi o autoru, g. Renkasa. Osim što je bio podpredsjednik proruske partije Zmiana ("Promena") radi se o političaru i aktivistu. Samo po sebi to nije sporno, ali ako se ima u vidu proruska orjentacija, te dnažna podrška Putinovom režimu, onda njegove reči zvuče malo drukčije. Zvuče kao ponavljanje ruskih stajališta o Ukrajini, te opravdavanje agresije Rusije na Ukrajine, bez, naravno, ikakvih realnih dokaza i stvarnog opravdanja. Ruska agresija je u temelju anti-Ukrajinska, sa željom da izbriše samostalnu i neovisnu Ukrajinu sa lica zemlje, a Ukrajince uništi kao narod.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 07, 2023, 11:24:46 am
Иако ово што је Дарко написао објективно стоји, не бих баш багателисао и изјаву Ренкаса јер у њој има поприлично истине, посебно када је у питању култ Бандере и других нацистичких сарадника. Паљење људи у Одеси није измишљено.  Појава нацитичких симбола и и идеологије и у регуларној Украјинској војсци, па и међу делом грађана. Да додам и то да је на територији балтичких земаља и данас присутно величање  добровољаца који су учествовали у ДСВ на страни нацистичке Немачке. Њима се подижу споменици а руше совјетски.  Нацизам никако не треба багателисати без обзира што је он и онда и сада био ( на тим просторима ) антируски, па условно (у контексту рата у Украјини) некима сада звучи чак и корисно и у суштини неважно, маргинално. И Хитлер је словио за небитног и маргиналног политичара...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on April 07, 2023, 11:31:23 am
Neko možda i bagateliše nacizam, ali ga zato Putin, ali bome i svi komunisti po zapadu itekako koriste u dnevno-političke svrhe, a Putin ga navodi i kao razlog za rat protiv Ukrajine. Niti je Ukrajina napala Rusiju, niti je nacizam službena ideologija Ukrajine (za razliku nacističke Nemačke gde je to stvarno bio). Na šta se ko loži dok mu nad glavom lete meci i esplodiraju granate to je individualna stvar. Ima i među Wagnerovcima nacista, pa šta. Rusija (i Putin) po tom pitanju mora da oladi ako iole želi da ga itko shvata ozbiljno. Kako on to ne čini, posledice su da mu se ne veruje ništa.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 09, 2023, 08:25:02 am
Peskov: Makron izjavom o nuklearnom oružju zapravo kritikovao SAD

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ironično je reagovao na izjavu francuskog predsednika Emanuela Makrona o nedopustivosti postavljanja nuklearnog oružja jedne zemlje na teritoriju druge i rekao da su to ustvari “žestoke kritike prema SAD od predsednika Francuske”.

– Prošlo je dosta vremena otkako smo čuli tako žestoke kritike prema SAD od predsednika Francuske – ironično je komentarisao Peskov za TV Rusija 1 izjavu Makrona, prenosi TASS.

Ranije je na konferenciji za novinare u Pekingu , Makron izjavio da se Francuska protivi raspoređivanju nuklearnog oružja van teritorije zemlje koja ga poseduje.

Ruski predsednik Vladimir Putin je 25. marta saopštio da će Rusija, na zahtev Belorusije, rasporediti u toj državi svoje taktičko nuklearno oružje, što, kako navodi TASS , SAD već duže vremena sprovode na teritoriji svojih saveznika.

Izvor (https://www.vesti-online.com/peskov-makron-izjavom-o-nukleranom-oruzju-zapravo-kritikovao-sad/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 15, 2023, 12:30:48 pm
Амерички официр о рату у Украјини: Вашингтон на прагу геополитичког фијаска, као порази у Вијетнаму и Авганистану

Вашингтон стоји на прагу геополитичког фијаска у Украјини, пише бивши официр ратне морнарице Сједињених Америчких Држава Бајрон Кинг за издање „Дејли реконинг”.

„Војни стручњаци у Вашингтону почели су да износе предвиђања да ће у конфликту Русија победити, а Украјина изгубити. И, шта ово значи за вас. Па, свет ће се убрзо променити, имам у виду велике промене”, наводи официр.

Такође је казао и да Американци треба да буду спремни да Америку чека катастрофа која се по размерама може поредити са поразом у Вијетнаму и Авганистану, преноси Спутњик.

„Ни Америка ни земље НАТО немају довољну војно-индустријску базу да би остварили оне обиме које Русија може да обезбеди на сталној основи”, појаснио је Кинг.

Он је закључио да ће се по Кијев такође све изузетно лоше завршити, а у будућности то исто очекује НАТО и велики део остатка Европе.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/548095/amerika-ukrajina-poraz)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 15, 2023, 07:28:15 pm
Najsurovija analiza ikad o Bajdenu i SAD – Rat protiv Rusije biće poslednji rat koji možemo sebi priuštiti

Jedan od najuticajnijih američkih TV voditelja Taker Karlson, analizirao je odgovor američke administracije na sukob u Ukrajini i devaluaciju dolara i upozorio da se Sjedinjenim Državama crno piše.

Skoro 80 godina, od kraja Drugog svetskog rata, američki dolar je bio svetska valuta. Praktično nije bilo mesta na celom svetu gde neko nije znao kako dolar izgleda. Dolar je bio univerzalan – ne samo univerzalan u trgovini, iako je većina međunarodnih transakcija obavljena u dolarima – već i kao dugoročni „čuvar“ vrednosti na globalnom nivou.

Svetska centralna banka skladištila je američke dolare daleko više od bilo koje druge valute. Pošto je bilo toliko američkih dolara u opticaju van zemlje, cena pozajmljivanja novca unutar zemlje ostala je veštački niska i to je jedan od razloga što su u ovoj zemlji, Americi, ljudi srednje klase mogli da kupuju sopstvene domove. U međuvremenu, američka vlada je uspela da nagomila astronomske dugove bez mnogo očiglednih posledica.

S vremena na vreme, Kongres bi raspravljao o nečemu što se zove gornja granica duga, ali to je bilo apstraktno. Za većinu ljudi, čitava tema se nije činila mnogo relevantnom za njihove živote, jer većinu vremena zaista nije bila. Amerika je štampala američki dolar.

Kontrolisali smo globalnu rezervnu valutu i to je za nas značilo da je novac jeftin. Imali smo privilegije koje niko na svetu nije imao. Bilo je veoma lepo, ali šta bi se desilo kada bi se to završilo? Nismo želeli ni da razmišljamo o tome jer bi posledice bile ružne, zaista ružne, ali smo počeli da brinemo o tome pre godinu dana, kada je ruska vojska prešla ukrajinsku granicu.

To je samo po sebi bio destabilizujući događaj. Sukob je uvek destabilizujući događaj. Ona uvek dovodi u pitanje postojeći poredak, ali je reakcija Zapada delovala previše zloslutno. Kreatori politike u SAD su poludeli.

Predsednik Džozef Bajden, uz pomoć svojih republikanskih saveznika u Senatu, bio je odlučan ne samo da sruši rusku vladu, već i da raznese posleratni ekonomski poredak koji je tako velikodušno služio SAD tako dugo. Dakle, tada smo mislili da stvarna pretnja našoj budućnosti nisu samo milijarde koje šaljemo Zelenskom. To je bilo nepromišljeno, ali verovatno neće utući Ameriku. Prava pretnja bile su ekonomske sankcije bez presedana koje je Bajden uveo.

Cilj tih sankcija bio je da naškode Rusiji, ali je čak i u martu prošle godine bilo očigledno da će one naštetiti Sjedinjenim Državama mnogo više nego Rusiji.

Trebalo bi da se pripremimo da izgubimo poziciju vlasnika svetske rezervne valute. To se dešava polako ali sigurno. Sada, izgleda da Bajdenova ekipa nema pojma da se ovo dešava ili možda žele da se to dogodi.

Džo Bajden se u govoru o stanju nacije hvalio kako je skinuo 30 poena ruske rublje u jednom danu. Ura! Bravo mi! Morali bi da se zapitamo da li postoji loša strana ovoga? Da li je ovo Pirova pobeda? Hajde da vidimo.

Ova politika je naterala Rusiju, Kinu, Indiju, Tursku i druge zemlje da ubrzaju svoje bekstvo od američkog dolara. Da budemo jasni. To je većina globalne ekonomije. Ovo je možda najnepromišljenija i najdestruktivnija stvar koju je bilo koji američki predsednik ikada učinio Sjedinjenim Državama.

Dakle, to je bilo prošle godine i u to vreme je bilo samo vikanje u vetar. Takvi stavovi su nazivani apsurdnim, čak i izdajničkim. Bajden i njegovi saveznici opisali su sankcije Rusiji kao moralno suštinske. Zaplenili smo jahte oligarha. Zatvorili smo „Epl stor“ u Moskvi. Svi smo bili ubeđeni da su to važne pobede i svako ko se pitao kakve su njihove dugoročne ekonomske posledice bio je Putinov čovek. To je bio konsenzus u Vašingtonu prošlog proleća.

Morate da se zapitate da li su ti ljudi zaista verovali u to što su govorili ili su gluplji nego što izgledaju?

Ove sankcije nikada nisu funkcionisale onako kako su oni planirali, jer za razliku od Sjedinjenih Država, Rusija nema privredu koja se finansira u kasnoj fazi. Ruski oligarsi se ne bogate od kreditnih promena. Oni se bogate prodajom stvarnih stvari koje su ljudima potrebne za život: nafte, prirodnog gasa, gvožđa, đubriva, uglja, pšenice. Prema nekim merilima, Rusija ima najveću zalihu resursa na svetu.

Godinu dana kasnije, uprkos sankcijama – najvećim ikad, kako nam je rečeno – ruska rublja je jednako jaka u odnosu na američki dolar kao i pre sukoba u Ukrajini. Dakle, tim sankcijama nismo baš naudili Rusiji, sigurno ne dugoročno, ali smo naudili sebi.

Kritična karakteristika rezervne valute je njena apolitičnost koju Bajden sada uništava nakon što su obe strane u Vašingtonu uništile stabilnost dolara inflacijom, citira Karlson tekst u „Dejli kurijeru“.

Sada je Bajdenova administracija odlučila da koristi dolar kao oružje. Zajedno, ova dva faktora šalju poruku strancima, a to je da treba da pobegnu dok još mogu.

Kao odgovor na sukob Rusije sa Ukrajinom, SAD su zamrzle dolarske rezerve ruske centralne banke. Da bude jasno, to nije bila američka imovina. To su bili dolari u vlasništvu ruske centralne banke i ruskog naroda. Zaplena je imala za cilj da izazove kolaps banaka i ruskog kreditnog sistema. Nije uspelo. Umesto toga, razotkrila je spremnost Bajdenove administracije da stavi šapu na bilione dolara koje stranci s pravom poseduju. Teško je preceniti opasnost od ovog predsedana.

Ove sankcije nikada nisu funkcionisale onako kako su oni planirali, jer za razliku od Sjedinjenih Država, Rusija nema privredu koja se finansira u kasnoj fazi. Ruski oligarsi se ne bogate od kreditnih promena. Oni se bogate prodajom stvarnih stvari koje su ljudima potrebne za život: nafte, prirodnog gasa, gvožđa, đubriva, uglja, pšenice. Prema nekim merilima, Rusija ima najveću zalihu resursa na svetu.

Godinu dana kasnije, uprkos sankcijama – najvećim ikad, kako nam je rečeno – ruska rublja je jednako jaka u odnosu na američki dolar kao i pre sukoba u Ukrajini. Dakle, tim sankcijama nismo baš naudili Rusiji, sigurno ne dugoročno, ali smo naudili sebi.

Kritična karakteristika rezervne valute je njena apolitičnost koju Bajden sada uništava nakon što su obe strane u Vašingtonu uništile stabilnost dolara inflacijom, citira Karlson tekst u „Dejli kurijeru“.

Sada je Bajdenova administracija odlučila da koristi dolar kao oružje. Zajedno, ova dva faktora šalju poruku strancima, a to je da treba da pobegnu dok još mogu.

Kao odgovor na sukob Rusije sa Ukrajinom, SAD su zamrzle dolarske rezerve ruske centralne banke. Da bude jasno, to nije bila američka imovina. To su bili dolari u vlasništvu ruske centralne banke i ruskog naroda. Zaplena je imala za cilj da izazove kolaps banaka i ruskog kreditnog sistema. Nije uspelo. Umesto toga, razotkrila je spremnost Bajdenove administracije da stavi šapu na bilione dolara koje stranci s pravom poseduju. Teško je preceniti opasnost od ovog predsedana.

Svi smo mi videli da se to dešava, ali niste mogli ništa da vidite jer je Rusija loša. Ne možemo čak ni da gledamo njihove hokejaške timove. U redu. Šta mislite da se dogodilo dok smo mi skakali gore-dole i pričali o Vinstonu Čerčilu?

Pa pametni stranci a ima ih, verovali ili ne, počeli da odbacuju američki dolar. Zašto? Zato što američki dolar više nije bio pouzdan čuvar vrednosti. Odjednom, to je bilo političko oružje koje se moglo koristiti po volji protiv svakoga ko ga je držao.

Šta bi se dogodilo ako biste se, na primer, kritikovali transrodnu teologiju i iznervirali Kampanju za ljudska prava? Pa, američka vlada bi mogla da vas proglasi nemoralnim i konfiskuje vam sav novac jer su to upravo uradili sa Rusijom i kao rezultat, dolari počinju da izgledaju mnogo manje privlačno ostatku sveta i tako je počela dedolarizacija koja se neverovatno ubrzala.

Dakle, Rusija je najavila da će poslovati u Aziji, Africi i Latinskoj Americi u kineskoj valuti.

Brazil, koji ima potpuno novu vladu koju podržava Bajdenova administracija, najavio je da će učiniti istu stvar. Pakistan – dugogodišnji saveznik SAD, radi isto. Indija i Malezija, dve najveće svetske ekonomije, najavile su da će svoju trgovinu obavljati u sopstvenim valutama, a ne u dolarima. Čak i Francuska, koju smo oslobodili, koristi kinesku valutu u novoj trgovini tečnim prirodnim gasom. Kina i Saudijska Arabija su sada glavni poslovni partneri i tako…

Ovo se dešava širom sveta i sve to isključuje američki dolar i dešava se mnogo brže nego što je iko mogao da predvidi, a ipak izgleda da niko u Vašingtonu nije svestan da se to dešava. Dakle, ako želite da ostatak sveta veruje vašoj valuti, poslednja stvar koju biste uradili je da je koristite kao oružje ili da odštampate previše toga.

Štampanje previše vaše valute izaziva inflaciju i to smanjuje vrednost valute. Niko ne želi da ima valutu koja svake godine sve manje vredi. To je gradivo iz osnovne škole, ali Bajdena to ne zanima. Dakle, on štampa više novca. Nedavno je najavio još milijardi dolara za demokratije u razvoju. Ne za vas ili bilo koga u našoj zemlji kome je to potrebno, već za strane vlade.

Trebalo bi da se zapitamo šta Sjedinjene Države imaju što će nam pomoći da zadržimo svoju vrednost? Bajden nastavlja da šalje sadržaj našeg trezora, naše dolare korumpiranim oligarsima u istočnoj Evropi i širom sveta, a ipak u isto vreme on rasprodaje najvrednije američke rezerve – strateške rezerve nafte. Za razliku od američkog dolara, nafta, koja je u rezervi, ima inherentnu vrednost. Nafta je najgušće skladište prenosive energije poznato čoveku.

Dakle, za razliku od „fijat“ valuta kao što je dolar, nafta će uvek imati vrednost. Zato Rusija nije sada osiromašena jer imaju mnogo nafte, ali mi imamo manje jer su strateške rezerve isceđene. U poslednjoj fiskalnoj godini, Bajdenova administracija je prodala 218 miliona barela nafte, između ostalog i Kini. Koliko je još nafte ostalo? Šta će se dogoditi kad ispraznimo skladišta?

A šta je sa našim zlatom? Pa, američke zlatne rezerve nisu u potpunosti revidirane generacijama. Mi zapravo ne znamo koliko zlata ima u Fort Noksu. Zbog toga strateške naftne rezerve postaju još vitalnije, a sada nestaju i sa njima i moć Sjedinjenih Država.

U nekom trenutku, šta će ostati? Oni će isušiti Velika jezera i slati vodu u pustinju Gobi za uzgoj pamuka. Oni će prodavati zavese. Kako to popraviti?

Pa, pomoglo bi da se odmah okonča sukob u Ukrajini, što bismo mogli da uradimo jer smo zaduženi za NATO, ali mi ni ne pokušavamo. Zapravo, mi se još više zalažemo za direktan sukob sa nuklearno naoružanom Rusijom, a političari u Vašingtonu ostaju zaglibljeni u svojim čudnim fantazijama iz Drugog svetskog rata gde su svi Vinston Čerčil a Zelenski je šef francuskog Otpora.

Osvrnuvši se na komentar lidera republikanaca u Senatu Miča Mekoela koji je rekao da je poraz Rusije „najvažniji događaj u svetu“, Karlson je poručio da ne da nije najvažniji, već nije ni 15 na listi.

Daleko je ispod prekida uvoza fentanila u ovu zemlju i daleko je ispod očuvanja snage američkog dolara, ali ako politika Bajdena i Mekonela nastavi, sve veći broj zemalja će početi da okreće leđa dolaru i šta će se tada desiti?

Pa, svi ti dolari će se vratiti kući i vrednost naše valute će još više pasti, a to će dovesti do siromaštva širom Sjedinjenih Država, što će dovesti do tipične političke i kulturne nestabilnosti koja neizbežno prati ekonomski kolaps, katastrofu.

To smo već videli u Nemačkoj ranih 1920ih. Novčanice u kolicima. Hoćeš da kupiš šoljicu kafe? To će biti 30 kilograma valute. Deca se igraju sa bezvrednim hrpama nemačkih maraka. To se zvalo Vajmarska republika i ta vlada je pala zbog hiperinflacije, a zatim je ekonomski kolaps doveo do komunističkih revolucija širom Nemačke i na kraju nacista.

To je dobro poznato. Ali evo stvari koje se izgleda niko ne seća – šta je dovelo do ekonomskog kolapsa koji je zapalio svet? Zašto je nemačka vlada uništila sopstvenu valutu? Pa, jednostavno. Nemačka vlada se previše zadužila da bi platila besmisleni rat.

Da, besmisleni rat je to učinio i ako to zvuči poznato, to je zato što smo radili upravo ono što smo decenijama ponavljali. Uradili smo to u Vijetnamu. Uradili smo to u Iraku. Uradili smo to u Avganistanu i svaki put smo se izvukli, jer smo jedinstveno držali svetsku rezervnu valutu, ali ovaj put bi mogao biti veoma, veoma drugačiji. Rat protiv Rusije biće poslednji rat koji možemo sebi priuštiti, zaključio je Karlson.

Izvor (https://webtribune.rs/najsurovija-analiza-ikad-o-bajdenu-i-sad-rat-protiv-rusije-bice-poslednji-rat-koji-mozemo-sebi-priustiti/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: micha on April 16, 2023, 12:02:21 am



   Odličan članak! Sada potpuno drugačije gledam na sve sukobe koje je izazvala SAD u zadnjih 70 godina. Ovaj je po svemu drugačiji i bojim se za opstanak poretka u svetu koji postoji od Jalte naovamo. Ekonomski pad zapada će izazvati krizu i na Balkanu, a to još nismo osetili i biće teže od svih naših dosadašnjih kriza .






Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 16, 2023, 06:25:29 pm
   Odličan članak! Sada potpuno drugačije gledam na sve sukobe koje je izazvala SAD u zadnjih 70 godina. Ovaj je po svemu drugačiji i bojim se za opstanak poretka u svetu koji postoji od Jalte naovamo. Ekonomski pad zapada će izazvati krizu i na Balkanu, a to još nismo osetili i biće teže od svih naših dosadašnjih kriza .

Svetski poredak ne može da ostane isti, sad, u kojoj meri i "na koju stranu" će se promeniti, videćemo. Isto tako, velika ekonomska kriza, bolje rečeno depresija je neizbežna. Ostaje pitanje koliko godina će biti potrebno da bude prevaziđena...

Za sada, prvo da stane rat!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on April 16, 2023, 07:09:14 pm
   Odličan članak! Sada potpuno drugačije gledam na sve sukobe koje je izazvala SAD u zadnjih 70 godina. Ovaj je po svemu drugačiji i bojim se za opstanak poretka u svetu koji postoji od Jalte naovamo. Ekonomski pad zapada će izazvati krizu i na Balkanu, a to još nismo osetili i biće teže od svih naših dosadašnjih kriza .

Svetski poredak ne može da ostane isti, sad, u kojoj meri i "na koju stranu" će se promeniti, videćemo. Isto tako, velika ekonomska kriza, bolje rečeno depresija je neizbežna. Ostaje pitanje koliko godina će biti potrebno da bude prevaziđena...

Za sada, prvo da stane rat!

Stat će, kad se Rusija povuče iz Ukrajine.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on April 16, 2023, 07:20:19 pm
Svetski poredak ne može da ostane isti, sad, u kojoj meri i "na koju stranu" će se promeniti, videćemo. Isto tako, velika ekonomska kriza, bolje rečeno depresija je neizbežna. Ostaje pitanje koliko godina će biti potrebno da bude prevaziđena...

Za sada, prvo da stane rat!
Rat se jednoga dana mora završiti, ali normala na koju smo navikli i do sada živeli će biti dramatično izmenjena.
Menja se svetski poredak, sve se menja, i ništa neće biti isto.

Rusija se neće povući iz Ukrajine, ne sme to da dozvoli, bar u ovom trenutku. Oni će ići najverovatnije još, nadam se ne puno, te će sesti za pregovarački sto. Da se Rusija povuče iz DNR i LNR, kao i sa Krima, nema šanse.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on April 16, 2023, 07:28:04 pm
Повлачење Русије из Украјине не би променило ништа на глобалном економском плану.

Бајден није први који је посегао за блокадом туђих пара, то је пре тога урађено у Либији, Сирији, Венецуели... Оно што је другачије је што је у питању огромна количина пара. Такође, по први пут је направљен циркус од SWIFT система.

Употреба долара у војно-политичке сврхе није нова. Реган је захваљујући долару добио хладни рат. Подизањем интересних стопа, привукао је долар у Америку, а онда га користио за војне пројекте и повлачио из оптицаја. Смањењем количине долара у оптицају, долару је скочила вредност.

Међутим, за разлику од Бајдена и веселе дружине, ни у једном тренутку није угозио статус долара као неутралног светског средства плаћања.

Рубикон је пређен и више ништа неће бити исто.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on April 16, 2023, 07:56:46 pm
I dalje zastupam tezu da je ovo dogovoreni rat između Rusije i USA.
Negde sam to pisao, ta me je "potkačio" jedan proruski orijntisan korisnik, parafraziram, "kako te nije sramota da tako nešto pišeš kada svaki dan gine toliko Rusa". Kao da Ukrajinci ne ginu.
I slažem se sa tom konstatacijom, ta odluka o dogovorenom ratu nije doneta na nivou vojski, Vlada ili predesdnika, već na nivou "dubokih država" kako ruske tako i američke, zapravo, sve to ide iz jednog centra, a možemo ga zvati duboka država, svestska vlada u senci, 3.0000 bogataša koji upravljaju svetom.., uopšte je to nevažno.
U svemu najgore prolazi običan narod Ukrajine i Rusije, koji zaista prolivaju krv zato što se tako nešto tamo negde dogovorio, isključivo zarad svojih interesa kao i zbog ostvarenja dogovorene agende.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on April 17, 2023, 01:21:13 am
Evo nekih lokalnih događaja Ukrajinaca iz 2014. godine, gde se vide nedvosmislena obeležja SS pripadnika nacističke Nemačke, što je za svaku osudu.

Ovo su snimci iz 2014. godine. Prenos posmrtnih ostataka i sahrana trojice vojnika pripadnika SS divizije "Galicija" u Ivano-Frankovsku, zapadna Ukrajina, oblast Lavov.


http://files.paluba.info/brok/video/ukrajina/sahrana_trojice_pripadnika_ss_u_ukrajini.mp4


https://www.youtube.com/watch?v=ebbXyTvChV0


Materijal poslao i ustupio Milan Longtrip (https://www.paluba.info/smf/index.php?action=profile;u=1587).



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 17, 2023, 09:49:27 am
Глас опозиције у Украјини: Нуклеарна апокалипса се може избећи суђењем Зеленском

Међународно суђење режиму украјинског председника Владимира Зеленског, попут војног трибунала у Нирнбергу, помоћи ће да се избегне нуклеарни рат, написао је украјински опозициони политичар Виктор Медведчук у чланку за портал "Аргументи и факти".

Према речима Медведчука, државе које не жели „понављање трагедије Немачке прошлог века и данашње Украјине на свом тлу“ треба да удруже снаге и „одрже суђење по примеру Међународног војног суда у Нирнбергу“, дајући правне оцене деловања режима Зеленског, његових претходника и покровитеља. Према мишљењу Медведчука, таква тужба „ће спречити буђење нацизма у другим земљама“.

„Само заједничким снагама, излечењем Украјине од „куге“ нацизма, извођењем закључака из њеног примера и кажњавањем починилаца, човечанство ће моћи да избегне нуклеарну апокалипсу, до које други Хитлер може да доведе планету, вођен својом политиком мизантропских идеја нацизма“, рекао је он.

Медведчук сматра да су западни политичари и обавештајне агенције од 2005. до 2022. године уз помоћ „компрадорских елита трансформисале масовну свест украјинског народа, чинећи га послушним оруђем за своје геополитичке амбиције усмерене против Руске Федерације. Медведчук је уверен да је то омогућило да се уједињени народ, који је још јуче живео у једној држави, разједини и сукобљени у грађанском рату у Донбасу.

Политичар је изразио мишљење да је за време мандата Владимира Зеленског „Украјина коначно претворена у неонацистичку државу“. Медведчук сматра да су „Зеленски и његови присташе потпуно уништили основна права и слободе Украјинаца“, која су садржана у Уставу Украјине, као и у међународним правним актима. Према његовом мишљењу, Украјина је престала да буде демократска, правна, суверена држава и „претворила се у колонију Запада“.

Истовремено, Медведчук је приметио да је владајући режим у Украјини у агонији, „као Хитлеров режим у априлу 1945. године, а његови „сапутници“ већ траже нове господаре“.

„Али свој пут, обилно заливен сузама и крвљу становника Донбаса, посут смрћу хиљада Украјинаца и Руса, они морају завршити на исти начин као и њихови идеолошки инспиратори и учитељи из Трећег Рајха, по чијим обрасцима је изграђена нацистичка диктатура у Украјини“, закључио је политичар, преноси Спутњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/548319/medvedcuk-nirnberg-sud-zelenski)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 18, 2023, 07:16:43 pm
Европске амбиције у рововима Украјине

САД, Кину и Русију супротстављају многе различите амбиције и погледи на свет, али заједничко им је да желе фосилизовану Европу како им не би постала достојан ривал.

Време је за тајм-аут.

Често се догоди да због брзине развоја догађаја њихови сведоци не региструју важност онога што им је пред очима: Европска унија, која је себе доживљава као лабораторију света који долази, за годину и нешто више дана од руске инвазије Украјине, доживела је тектонске промене.

Криза је потврдила доминантну улогу Америке, маргинализовала захтеве о већој „стратешкој аутономији” Европе и потиснула њену амбицију да постане независан актер глобалне сцене, оснажила НАТО приморавајући чланице ЕУ да јачају своје одбрамбене структуре, пребацила европски центар гравитације на Исток и променила концепт неутралности.

Све је, до скора, било другачије. Уљушкана у миру и просперитету, без обзира на повремене кризе, Европа је желела да верује да је с ратом у Југославији дефинитивно завршена њена конфликтна историја и да ће трговина и међузависност бити најбољи гаранти против оружаних конфликата.

Те деценије сурвале су се у највећем европском копненом рату од 1945. Војна сила постала је аргумент спољне политике. Европљани су до скора предности чланства у ЕУ видели махом у економији, сада их виде у јачању безбедности. Уместо стратешке аутономије почело је да се говори о стратешкој одговорности.

Обмотана у плаво-жуте украјинске заставе, Европа се колективно обавезала да ће помоћи жртву агресије. Обезбеђене су десетине милијарди евра. Милиони украјинских избеглица дочекани су широких руку, у драстичном контрасту са временом мигрантске кризе 2015.

У Кијеву су у једном тренутку рекли да су им потребни савремени тенкови и да им највише одговарају немачки „леопарди 2”. Влада у Берлину у принципу није имала ништа против, али је страховала од реакције Москве, имајући у виду да немачки тенкови на истоку изазивају непријатна сећања на времена нацистичког похода на Русију. Половина Немаца је против слања оружја, а четири од пет мисли да је важније брзо успоставити мир него да Украјина победи.

Суочен са отпором који је отворио кризу идентитета, канцелар Олаф Шолц је одбио. Не задуго прекршио је табу. Немачка се преко ноћи одрекла политике мира и у име европских слобода почела да наоружава себе и Украјину. Испоставило се да Zeitenwende, тачка преокрета за Немачку, како је описао Шолц, важи за читав континент.

Епизода са тенковима разоткрила је колико безбедност Европе зависи од САД, а администрација Џоа Бајдена није желела да допусти да Европљани у својој удобности посматрају рат из другог реда, без обзира што је на њиховом тлу.

Пошто су сломили Немце, утишали суверенизам француског председника и потврдили сврху постојања НАТО-а, Американцима није било тешко да добију сагласност других европских чланица НАТО-а које су пожуриле да дају своје доприносе. Вашингтон је прекоатлантске савезнике постројио у једну колону.

Европа је потврдила да нема сопствени одговор на ратну кризу и да није способна да формулише заједничку спољну и политику безбедности. Испарила су обећања председнице Европске комисије Урсуле фон дер Лајен из 2019. да ће од ЕУ направити независног играча у глобалним пословима. Такве амбиције су још једном покопане.

Европа, изграђена на пацифистичким принципима, приморана је да се наоружава и повећава војне буџете. Французи и Немци могуће размишљају о неопходности да ЕУ створи сопствене одбрамбене потенцијале, али Вашингтон није приправан да дели командну палицу. Само Америка може да брани демократски поредак Европе.

САД су умешно наплатиле што су прве наговестиле руску инвазију, што су обликовале највећи део санкција, што су успеле да поравнају разлике у непомирљивом ставу према Русији чланица са Истока и компромисима склоних Берлина, Париза или Рима. Најближи амерички савезници, Британци, срећни су што је Америка повратила лидерство.

Све стратешке одлуке доносе се у Вашингтону. Нико се не буни. Чак ни традиционално независни Французи, па САД од Европљана очекују да се исто тако дисциплиновано придруже сучељавању Вашингтона са Пекингом.

Азија је њима важнија од Европе, али то јединство биће теже остварити од овог око Украјине. Одласци Емануела Макрона и фон дер Лајен за Пекинг то потврђују. Једино се треба надати да Америка у својој офанзивној доминацији неће покушати да од Европљана направи вазале јер би то било лоше и по једне и по друге.

Како ствари стоје са унутрашњим јединством уније за које у Бриселу кажу да је незабележено од пада Берлинског зида? Хомогенизација је, ако се изузме Мађарска, највидљивија у политици санкција, али и она је остварена по диктату Вашингтона и није резултат спонтаних интеграционих процеса.

Могу Европљани да истичу да их је руска инвазија емотивно зближила као ретко кад до сада, да је рат од ЕУ коначно направио једну кућу, могу да се носталгично присећају времена Доналда Трампа када су – запрепашћени понашањем станара Беле куће – обећавали да ће преузети ствари у своје руке, али Европа је поново подељена.

Рат је актуелизовао питање проширења отварајући претпоставке за консолидовање западне сфере утицаја у Украјини, Молдавији и на западном Балкану, али Пољска, чији је рејтинг повећан ратом, и друге државе са прве линије фронта захтевају равноправан третман. Заокупљена „институционалним причама”, ЕУ се излаже ризику да се удаљи од реалности на терену.

И док су потврђене традиционалне линије европских подела, обновљен је хладни рат са значајним примесама идеологије. Радикално је измењен концепт неутралности. Финска је ушла у НАТО, Шведска чека на одлуку Анкаре. Швајцарска, која је од 1815. симбол неутралности, придружила се западним санкцијама Русији, а влада у Берну близу је сагласности да швајцарска муниција оде као помоћ Кијеву.

Европа је могуће шампион мултилатерализма, али је баш зато мета Американаца који желе да сачувају униполарни свет, с једне стране, и Русије и Кине које би да доминирају светом на тоталитаран начин, какав је Европљанима неприхватљив. Земље „Глобалног југа”, попут Индије, Турске, Израела, Саудијске Арабије, Јужне Африке или Бразила, које могу да утичу на глобални однос снага, симпатишу Украјину, али не виде своје место у „западном рату”.

Конфликт у Украјини неће бити скоро завршен, а може ли оваква Европа спремно да дочека еру нових конфронтација Истока и Запада? Тешко, док год одлучну битку за њену будућност, геостратешко прегруписавање и место у новој безбедносној архитектури воде Сједињене Државе. САД, Кину и Русију супротстављају многе различите амбиције и погледи на свет, али заједничко им је да желе фосилизовану Европу како им не би постала достојан ривал.

Европа је јача него икад, али је у новом хаотичном свету слабија него што је била пре 24. фебруара 2022, дана руске инвазије. Себи дугује одговор на питање како ће се од силе мира претворити у наоружаног протагонисту света? И докле ће бити спремна да плаћа цену рата?

Boško Jakšić

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/548063/Pogledi/Evropske-ambicije-u-rovovima-Ukrajine)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 19, 2023, 05:26:48 pm
Египат, уместо за Русију, прави оружје за Украјину

Списи откривају како земље које се нису сврстале ни на једну страну балансирају између САД и Русије да би оствариле своје интересе – Сиси је тражио америчко напредно оружје.

Кад је сазнала да се Каиро тајно припрема да прави ракете за Москву, администрација Џозефа Бајдена убедила је Египћане не само да одустану од продаје оружја Кремљу, већ и да почну да производе муницију за другу страну у рату – Украјину.

Како показују нови детаљи из докумената Пентагона објављених на интернету, Бајден је „тихом дипломатијом” почетком марта приволео Каиро на заокрет од 180 степени, открива „Вашингтон пост”.

Престонички дневник је прошле седмице јавио да је египатски председник Абдел Фатах ел Сиси у фебруару одлучио да извезе ракете у Русију. И међу демократама и међу републиканцима у Капитолу одмах су се јавили они који су сматрали да је Сиси изневерио америчко-египатско савезништво, па су затражили да Бајденова администрација преиспита однос према Каиру. Исти лист сада јавља како се завршила та епизода. Уместо да, као што су намеравале, произведу 40.000 ракета за Русију, египатске власти су пристале на захтев америчких високих званичника који су стизали у Каиро и прихватиле да производе артиљеријску муницију за Украјину. Међу званичницима који су долазили у Египат био је и шеф Пентагона Лојд Остин, који је посетио Каиро у марту. Очигледно је позадина Остинове посете била да с домаћинима договори да ће Египат продавати муницију Америци, а да ће Вашингтон онда тај арсенал достављати Украјини.

Ово се сазнало из америчких обавештајних података који су се недавно појавили на друштвеним мрежама и четовима. Реч је о класификованом материјалу који су службе прикупљале последњих месеци и који је разоткрио неке од америчких тајни, али и тајни држава које је Вашингтон шпијунирао.

Америчке власти су прошле недеље ухапсиле Џека Тешеру (21), припадника Националне ваздушне гарде у Масачусетсу, због сумње да је објавио државне тајне на платформи „Дискорд”. Тешера је пред судом у Бостону оптужен за недозвољено изношење и објављивање тајних докумената. Подаци које је млади гардиста постављао на „Дискорд” нису привукли пажњу власти све док се нису проширили по другим платформама и мрежама. Тешери прети казна од 15 година затвора.

Бајденова влада данима поправља штету коју је нанело објављивање докумената. Изашло је на видело да Вашингтон није шпијунирао само Русију, већ и савезнике у Украјини, Јужној Кореји, Израелу и Египту.

Тешера се запослио у ИТ одељењу обавештајног огранка Националне ваздушне гарде пошто је прошао безбедносне провере. Прво је преписивао документа и њихов садржај објављивао у својој групи, а онда је износио материјал из базе, код куће сликао списе и делио те фотографије с корисницима платформе.

Захваљујући овим документима увидело се и како су земље попут Египта, који се није сврстао ни на једну страну у Украјини, балансирале између САД и Русије да би оствариле своје интересе. Египат је један од најзначајнијих америчких савезника у арапском свету, али има развијене односе и с Москвом.

Према објављеним документима, Сиси је искористио чињеницу да је Америка тражила нове произвођаче муниције за Украјину. Одустао је од ракета, пристао да прави муницију, али и тражио од Бајдена напредно америчко оружје за Египат.

Американци редовно прислушкивали Гутереса

На основу првих „процурелих” информација, сазнало се да је Америка прислушкивала генералног секретара УН Антонија Гутереса на једном састанку и оценила да он има исувише разумевања за Москву. Сад је испливало да је Вашингтон шпијунирао Гутереса и у другим приликама. Бајденова администрација се обавестила да је први човек Ист ривера био „бесан” што није могао да добије визу за Етиопију и што га је украјински председник Володимир Зеленски обмануо током посете Кијеву. Гутерес се жалио да кад је у марту отишао у Кијев, није имао појма да ће га Зеленски одвести на догађај где су одликовани војници, па је испало да генерални секретар Уједињених нација дели медаље војницима једне стране у рату.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/548741/Egipat-umesto-za-Rusiju-pravi-oruzje-za-Ukrajinu)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 21, 2023, 04:50:49 pm
Medvedev poručio Pistorijusu: Ko želi da napadne Rusiju, mora biti spreman na paradu u Berlinu

Nemac koji želi napade na Rusiju, mora da bude spreman na paradu u Berlinu, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, komentarišući skandaloznu izjavu nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa, koji je napade Kijeva na rusku teritoriju nazvao normalnim.

“Ministar odbrane Nemačke je, bez mnogo razmišljanja, lupio nešto o vojnim dejstvima na našoj teritoriji. On, nesumnjivo, zavidi vojskovođama Trećeg rajha na slavi. Pa, zapravo ga treba podsetiti na istorijske znake. Nemac koji želi napade na Rusiju, mora da bude spreman na našu paradu u Berlinu”, napisao je Medvedev na svom Tviter nalogu.

Ranije je list “Frankfurter algemajne cajtung” objavio da je ministar odbrane Nemačke Boris Pistorijus izjavio da su ograničeni napadi Ukrajine na teritoriju Rusije prihvatljiva taktika sve dok ne stradaju civili.

Oružane snage Ukrajine gotovo neprestano granatiraju ruske pogranične teritorije: napadaju dronovima i organizuju sabotaže. Njihove mete su stambena naselja. Napadi uglavnom rezultiraju ranjavanjem civila.

Izvor (https://www.vesti-online.com/medvedev-porucio-pistorijusu-ko-zeli-da-napadne-rusiju-mora-biti-spreman-na-paradu-u-berlinu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 21, 2023, 04:53:42 pm
“Britanija će biti naš večiti neprijatelj dok im ostrvo ne potone”

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je danas da je London istorijski ispoljavao i nastaviće da ispoljava neprijateljstvo prema Moskvi.

“Britanija je uvek bila, a i sada je, naš večiti neprijatelj. Bar će tako biti dok njihovo arogantno, odvratno vlažno ostrvo ne potone u morski ambis od talasa koji će pokrenuti najsavremeniji ruski sistem naoružanja”, naveo je Medvedev na Telegramu.

Medvedev je komentarisao najnovije sankcije Velike Britanije protiv pet osoba umešanih u istragu protiv zatvorenog ruskog opozicionara Vladimira Kara-Murze, koji je označen kao strani agent u Rusiji, prenosi Tas, javlja Tanjug.

Moskovski gradski sud osudio je prošle nedelje Kara-Murzu na 25 godina zatvora zbog izdaje i širenja lažnih vesti o ruskoj vojsci. Pored toga, on je kažnjen sa 400.000 rubalja i zabranom da se bavi novinarstvom na sedam godina.

Izvor (https://www.vesti-online.com/britanija-ce-biti-nas-veciti-neprijatelj-dok-im-ostrvo-ne-potone/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 21, 2023, 04:56:01 pm
Robert Kenedi mlađi: Sve što nam govore o ratu Rusije i Ukrajine je laž

Konkurent Džozefu Bajdenu za predsedničku nominaciju demokrata, sin nekadašnjeg američkog ministra pravde Roberta Kenedija i bratanac predsednika Džona F. Kenedija, poručio je da Amerikance “lažu” kada kažu da je sukob u Ukrajini problem za SAD.

– Mi smo u Ukrajini iz pravih razloga, jer podržavamo Ukrajince, navijamo za slabije. Moj sin Konor bio je u Ukrajini i borio se protiv Rusa, ali moramo da postavimo pitanje zašto smo mi u Ukrajini – rekao je Robert F. Kenedi mlađi koji je juče objavio svoju kandidaturu.

– Ako smo tamo da iscrpimo Ruse, kako je rekao ministar odbrane Lojd Ostin, ili da smenimo Vladimira Putina, što je rekao Bajden, onda mi koristimo Ukrajince kao pione, ubijamo ih u proksi ratu dve sile – poručio je on.

– Niko o tome ne govori, ali je poginulo 14.000 ukrajinskih civila, 300.000 vojnih lica. Rusi ubijaju Ukrajince u odnosu 7:1, 8:1 i oni to ne mogu da podnesu. Sve što nam govore o ovom ratu je laž – rekao je Kenedi mlađi.

Kenedi je kritikovao administraciju zbog ukidanja bonova na hranu i socijalne zaštite za najsiromašnije Amerikance, dok istovremeno šalje 113 milijardi dolara Ukrajini.

Predsednički kandidat za 2024. tvrdi da zemlja spašava bankare i plaća za sukob koji ne može sebi da priušti.

– Naša demokratija se pretvara u korporativnu plutokratiju – poručio je Kenedi.

Iako nije favorit, istraživanje “Ju-Ej-Ej Tudeja” i Univerziteta Safok pokazalo je da bi 14 odsto birača koji su 2020. glasali za Bajdena, sada glasalo za Kenedija.

Izvor (https://www.vesti-online.com/robert-kenedi-mladi-sve-sto-nam-govore-o-ratu-rusije-i-ukrajine-je-laz/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 22, 2023, 04:40:30 pm
Rusi odlučni da Nemcima odgovore “istom merom”

Nemačke vlasti odlučile su da masovno proteraju ruske diplomate, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova, ističući da će Moskva odgovoriti istom merom.

“Ruska strana je odlučila da odgovori istom merom i protera nemačke diplomate iz Rusije, kao i da značajno ograniči maksimalan broj zaposlenih u nemačkim diplomatskim predstavništvima u Rusiji, a 5. aprila Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je o ovoj odluci zvanično obavestilo nemačkog ambasadora u Rusiji Gezu Andreasa fon Gejra”, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je indikativno to što je nemačka strana, uprkos ponovljenim uveravanjima da neće obaveštavati medije o ovom pitanju, prekršila obećanje tako što je predstavnike medija “redovno koristila za organizovanje kontrolisanog curenja informacija o masovnom proterivanju ruskih diplomata”, prenosi TASS.

Ministarstvo je u saopštenju navelo da Rusija najoštrije osuđuje ove akcije zvaničnog Berlina, koji “nastavlja demonstrativno da uništava čitav niz rusko-nemačkih odnosa, uključujući diplomatske odnose”.

Nedavno je i Norveška proterala 15 službenika ruske ambasade u Oslu, optužujući ih da su “obaveštajci koji deluju pod okriljem diplomatskog položaja”.

Izvor (https://www.vesti-online.com/rusi-odlucni-da-nemcima-odgovore-istom-merom/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 22, 2023, 06:45:14 pm
НАТО шаргарепа за Украјину, игре без граница и рукавица

Војни напад против једне чланице сматраће се нападом на све, гласи члан 5 оснивачког уговора Атланског савеза... нема много илузија и дилема око захтева Кијева за хитан пријем у НАТО.

Све земље чланице НАТО-а сагласиле су се да ће Украјина на крају постати чланица Алијансе, али је сада главни фокус да се обезбеди да Кијев победи Русију, изјавио је неколико пута генерални секретар НАТО-а Јенс Столтенберг.

Први пут од почетка рата он се лично појавио у Кијеву, демонстрирајући тиме чврсту опредељеност савеза у овом сукобу.

Говорећи и у ваздухопловној бази Рамштајн у Немачкој, на састанку контакт групе за помоћ Украјини,  Столтенберг је нагласио да тек када се рат у Украјини заврши, Кијев може да рачуна на пријем а до тада ће му се помоћи да има снаге за одвраћање нових напада. Преведено, победите па вас учлањујемо.

Министар одбране Немачке Борис Писторијус, домаћин састанка, исто је потврдио да сада није време за одлуку о чланству Украјине у НАТО-у:

„Тај план тренутно није на дневном реду - рекао је Писторијус за Зид-Дојче Функ.

Према речима немачког министра, неће бити брзе одлуке о томе да ли ће се Украјина придружити ЕУ или НАТО-у. „Врата су отворена, али сада није време за одлуку”, сматра Писторијус.

Додао је да пријем Украјине у НАТО мора бити размотрен након завршетка рата, а „не сада, из солидарности”.

Орбан опомиње

У дану када је шеф НАТО-а саопштио да су „све чланице алијансе сагласне да приме Украјину у савез” говорећи о дугорочном гледању, мађарски премијер Виктор Орбан је и то довео сместа и јавно - у сумњу. Орбан је једном речју на Твитеру изразио изненађење због Столтенбергове тврдње. „Шта?!”, написао је у твиту Мађар, реагујући на изјаву шефа НАТО-а. Подсетио је све њих да је ширење НАТО-а на исток, и најава уласка Украјине у алијансу био један од разлога што је Русија, како је то образложио Кремљ, покренула инвазију у фебруару 2022.

Намера да се Украјина ухвати у коло с НАТО-ом није нимало нова идеја. На самиту НАТО савеза још 2008. године у Букурешту, Алијанса је пожелела добродошлицу за тежње Украјине и Грузије ка чланству. Алијанса се тада сложила да ће „ове државе постати чланице НАТО савеза”, али датум њиховог уласка у НАТО тада није одређен. Таква дистанца последњих година, и то очигледна, важна је за разумевање свега што се догађа последњих 14 месеци.

Крајем септембра 2022. године, Владимир Зеленски је објавио да Украјина конкретно подноси захтев за улазак у НАТО и то, по убрзаној основи. Објава је уследила непосредно након што је Русија објавила да припаја четири украјинска региона и одржала референдуме које међународна заједница сматра нелегитимним.

Коментаришући тада јавну жељу Зеленског, генерални секретар НАТО- а Јенс Столтенберг, признао је да остаје непромењен став блока о праву сваке земље да сама одређује свој пут и о политици  „отворених врата” савеза, али је нагласио да ће алијанса сада концентрисати напоре само на помоћ Кијеву да се одбрани.

Упорни Зеленски

Володимир Зеленски је ипак упоран у томе да Кијев уведе у алијансу. Осим реторике коју је спремио, планира да лично присуствује самиту НАТО.а који се одржава у Виљнусу у јулу.

Самиту у Виљнусу од 11. до 12. јула присуствоваће већина лидера чланица Атлантског савеза,. То укључује америчког председника Џоа Бајдена, јер се зна ко одлучује, а ко „воду носи”.

Министар спољних послова Украјине Дмитриј Кулеба тврди да Украјина неће бити задовољна ниједном другом одлуком самита НАТО-а у Виљнусу, осим позивом да се придружи алијанси. Наравно, биће позива, али „одложено”.

„Ако савезници одлуче да по питању чланства у НАТО-у 130. пут потврде политику отворених врата, онда је то за Украјину неприхватљив резултат самита у Виљнусу”, рекао је Кулеба.

Додао је да је за Украјину неприхватљива понуда за продубљивање сарадње, ако се истовремено не учини ниједан корак ка чланству у НАТО.

„У Вилњусу НАТО треба да направи корак ка чланству и одлучи шта ће се десити по питању безбедносних гаранција за Украјину између „сада” и тренутка када Украјина постане чланица НАТО-а”, рекао је Кулеба, додајући да Кијев „ни у ком случају неће доносити никакве сурогат одлуке”.

НАТО савезници не признају и неćе признати ниједну од анектираних територија као део Русије. Украјина има право да поново преузме своју територију, а савезници у НАТО-у подржавају право Украјине да изабере свој пут”, прецизирао је то већ неколико пута Столтенберг а тако нешто ће Зеленски и чути у Виљнусу. Није тешко да се погоди.

Једногласно као препрека

Али аналитичари хладније глава знају добро да би улазак Украјине у НАТО пакт довео до рата између Русије и чланица пакта. Русија би се пријемом Украјине нашла у много опаснијој позицији и вероватно би најавила ако се то догоди, где би она, када и како употребила нуклеарно оружје. То би, јасно је, охладило и уплашило оне Европљане, који су јој у првој линији.На пример, Чехе, Румуне, Турке…

За улазак у НАТО потребна је једногласна подршка чланица алијансе. То је главна „квака!“Један глас „против” или уздржан, значи да нема пријема. Игре око пријема Финске и Шведске то показују и доказују. Зато се ни неће у Виљнусу формално гласати све док се не обезбеди потпуна подршка. Алиби савеза биће - ето ми, већина, бисмо, али нисмо једногласни.

Јасно је и њима и целом свету шта би биле директне последице пријема. У оснивачком уговору НАТО-а пише да савез штити територијални интегритет сваке чланице, свим средствима. .

„Војни напад против једне чланице ће се сматрати нападом на све”, стоји у члану 5 уговора. А Украјина нема велики део територије под контролом, тачније,  суверенитетом. Пријем, свима је јасно, значио би директан тотални и велики сукоб.

Зеленски је више пута поновио обећање да ће војно да поврати сву украјинску територију коју сада држи Русија, Само да се земља осуши, да стигне тражено наоуружање и још штошта - па да крене у офанзиву.

И без обзира на све околности, Зеленски остаје упоран – да ће његова земља да поднесе захтев за убрзано придруживање НАТО:

„На истој смо страни, сарађујемо тесно, војска и наоружање нам је већ по НАТО стандардима, шта је још потребно...пита се он. Ко се заправо стварно пита, добро зна  Зеленски одговор.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/549164/NATO-sargarepa-za-Ukrajinu-igre-bez-granica-i-rukavica)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on April 24, 2023, 07:08:16 pm
Robert Kenedi mlađi: Sve što nam govore o ratu Rusije i Ukrajine je laž


Jesu li ovu informaciju prenijeli Radio slobodne Evrope i Glas Amerike na Srpskom?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 24, 2023, 07:11:58 pm
Robert Kenedi mlađi: Sve što nam govore o ratu Rusije i Ukrajine je laž


Jesu li ovu informaciju prenijeli Radio slobodne Evrope i Glas Amerike na Srpskom?

Stvarno ne znam, ni jedan od ta dva medija nikada nisam pratio. Naveo sam izvor u postu, za dalje prenošenje ne znam. Zašto pitaš baš za te dve radio stanice?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on April 24, 2023, 07:26:04 pm
Izgleda, da je porodica Kenedi genetski sklona skraćivanju života  brzim stvarima...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 24, 2023, 08:18:54 pm
Кинески план за Украјину циља глобално

Кинески мировни план лансиран је да би се разговарало о будућем светском поретку. Украјина је само повод, свакако недовољан да би Пекинг кварио односе са Москвом

Лансиран крајем фебруара, непосредно пред одлазак кинеског председника за Москву, мировни план Пекинга за прекид рата у Украјини многима је деловао кредибилно, а онда су се његови аутори повукли у заветрину.

Зашто Си Ђинпинг није позвао председника Володимира Зеленског, како је рекао да ће учинити чим се врати са разговора са Владимиром Путином? Зашто је допустио да се угаси првобитна наклоност Кијева кинеској иницијативи? Зашто су остали неуслишени апели европских политичара да Си својим ауторитетом утиче на Путина?

Председници Си и Зеленски последњи пут су о продубљењу „искреног пријатељства” разговарали јануара 2022, два месеца пре него што је Русија, један од најближих кинеских партнера, извршила инвазију.

Геополитика је учинила да се Кина одмакне од украјинског тржишта које је било прво по кинеском увозу кукуруза и гвоздене руде и друго по набавкама наоружања. Кинеске компаније требало је да граде нову линију кијевског метроа.

Пекинг се све време устезао да критикује руску анексију Крима 2014, док је Кијев доспео под растући притисак САД да се дистанцира од Кине, што је 2021. утицало да се раскине 3,6 милијарди долара вредан уговор о продаји украјинске фирме за космичка истраживања кинеским инвеститорима.

Кина каже да у украјинском рату држи неутралну позицију, мада ниједном није осудила агресију. Званични Пекинг све време понавља да НАТО сноси „неподељену одговорност” за конфликт. Онда се понудио да посредује између Москве и Кијева у ризичној мисији која Пекингу нуди велику награду: значајан престиж и утицај како би се оспорило глобално лидерство Америке.

Зеленски се и даље надао да ће добити подршку Кине која је понављала поштовање суверенитету и територијалном интегритету Украјине. Кинески мировни план назвао је „важним сигналом” и понављао да жели да верује да Кина не наоружава Русију, што је сумња коју испољавају његови западни савезници.

Током Сијевог мартовског боравка у Москви потврђен је закључак из времена Путинове посете Пекингу 2022. да „нема граница” у сарадњи две земље чија садашња срдачност надвладава ривалство у временима хладног рата.

Односи са Русијом су најбољи последњих деценија. Насупрот томе, Кина одржава оштар став према Западу. Прошле недеље одбила је посету државног секретара Ентонија Блинкена чиме се још једном потврдило да је сарадња са САД на најнижем нивоу од успостављања дипломатских односа 1979.

Русија и Кина успоставиле су заједнички фронт против америчког хегемонизма. Пошто је то платформа, јасно је да је кинески план од 12 тачака неприхватљив Вашингтону. Секретар Блинкен тумачи да би замрзавање конфликта омогућило Русији да консолидује територијална освајања, регрупише и освежи своје снаге да би поново напала.

Руси су учтиво саопштили да пажљиво проучавају кинески предлог, али из изјаве споуксмена Кремља јасно се наслућивала процена да руски циљеви примирјем не би били остварени. „Ништа се не мења. Специјална војна операција се наставља јер данас је то једини начин да ми на фронту остваримо наше циљеве”, изјавио је Дмитри Песков додајући да је кинески план у овом тренутку „неостварљив” – због неспремности украјинске стране.

„Нема сумње да Кина располаже веома ефикасним и командним потенцијалом за посредовање, али ситуација са Украјином је сложена и за сада нема перспектива за политичко решење”, поновио је недавно Песков.

Да ли то може да се тумачи да је Путин покопао Сијеве мировне амбиције? Да не жели да му његов стратешки партнер превише одмакне? Тако делује, али ради се о двојици лидера чија је комбинаторика све а не лака за тумачење. Пре ће бити да је све унапред утаначено.

Кинези су знали да и Москва и Кијев одбијају преговоре. Русија хоће да консолидује своја освајања и тражи да Кијев прихвати „нове реалности”. Украјина захтева да Руси претходно напусте „сваки метар” окупиране земље.

Колико би уопште Сијев позив Зеленском променио ситуацију? Биће то када се стекну услови и време, каже председница Европске комисије Урсула фон дер Лајен да је, у друштву француског председника Емануела Макрона, чула од кинеског председника. Си ће, другим речима, урадити оно што сматра неопходним и када процени да је то неопходно, без обзира на то шта други кажу.

Кинеска спољна политика усмерена је да земљи створи што боље позиције на светској сцени. Позив на мир, пропраћен оптужбама САД, треба да оснажи моралну позицију Пекинга који већ рачуна на тзв. Глобални југ, државе попут Индије, Ирана, Саудијске Арабије, земаља Африке.

То објашњава зашто, упркос мировној иницијативи у Украјини, Кина није понудила конкретне предлоге да би се дошло до мирног решења. Али медијаторство у покушају већ се исплатило током посета немачког канцелара, француског председника, шпанског премијера и председнице Европске комисије.

Си је добио прилику да удаљи ЕУ од свог највећег ривала, Америке, и у томе је у знатној мери успео јер су Макронове изјаве око Тајвана потврдиле поделе унутар ЕУ на земље које су скептичне према Кини и желе боље односе са САД, и друге, које су привучене кинеским тржиштем и траже већу аутономију од Америке. Си ће свакако желети да експлоатише те разлике.

Кина је, уз Америку, један од добитника рата и објективно, такође као Америка, нема разлога да га прекида иако је могуће једина држава која има потенцијал да „промени игру” Кремља. То је илузорно очекивати. Си позива на мир, али није спреман да притиска Путина и Русију позове на повлачење из Донбаса.

Зашто је Кина онда ризиковала да понуди мировни план за који се претпостављало да неће добити ширу подршку? Ако је идеја у старту била да Пекинг своју глобалну дипломатску статуу ојача – као што је то учинио посредовањем у нормализацији односа Ирана и Саудијске Арабије – могао је да зна да ће у случају Украјине остати без тријумфа.

Кинески мировни план лансиран је да би се разговарало о будућем светском поретку. Украјина је само повод, свакако недовољан да би Пекинг кварио односе са Москвом. Сваки мировни преговори о Украјини требало би да се тичу „новог светског поретка”, јасно каже и шеф руске дипломатије Сергеј Лавров.

Кијев је на погрешној страни Сијевих амбиција и његовог „борбеног духа”. Не уклапа се у кинеско-руску стратегију партнерства и координације за „нову еру” мултиполарног света. Мировне преговоре ове године не треба очекивати, као ни одлазак Сија за Кијев упркос позиву Зеленског.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/549061/Pogledi/Kineski-plan-za-Ukrajinu-cilja-globalno)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 26, 2023, 05:23:47 pm
Си разговарао са Зеленским: Кина шаље представнике у Украјину

ПЕКИНГ- КИЈЕВ - Кинески председник Си Ђинпинг разговарао је данас телефоном са украјинским председником Володимиром Зеленским, којем је пренео да ће Кина послати представнике у Украјину и са свим странама разговарати о решавању кризе у тој земљи.

Ово је први контакт двојице лидера од  почетка сукоба у Украјини, а Си је пренео Зеленском да ће Кина послати специјалне представнике у Украјину и са свим странама разговарати о решавању кризе у тој земљи.

Си је рекао да ће се Кина усредсредити на промовисање мировних преговора и уложити напоре да дође до прекида ватре што је пре могуће, преноси Ројтерс.

Зеленски је на Твитеру објавио да је имао дуг и садржајан разговор са Сијем.

"Верујем да ће то, као и именовање украјинског амбасадора у Кини, дати снажан подстицај развоју наших билатерални односа", поручио је Зеленски, пренео је Танјуг.

Си је почетком априла изразио спремност да разговара са Зеленским.

Украјински председник је у више наврата тражио од Сија да се састану, посебно после посете кинеског председника Москви у марту.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/549785/zelenski-si-djinping-kina-ukrajinja-rusija)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on April 28, 2023, 11:37:00 am
Robert Kenedi mlađi: Sve što nam govore o ratu Rusije i Ukrajine je laž


Jesu li ovu informaciju prenijeli Radio slobodne Evrope i Glas Amerike na Srpskom?

Stvarno ne znam, ni jedan od ta dva medija nikada nisam pratio. Naveo sam izvor u postu, za dalje prenošenje ne znam. Zašto pitaš baš za te dve radio stanice?

Zato što se hvale svojom objektivnošću i sve koji drugačije pišu smatraju ruskim propagandistima i dezinformatorima.
Naravno nisu jedini.


Izgleda, da je porodica Kenedi genetski sklona skraćivanju života  brzim stvarima...

Je li to zapadna sloboda govora?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on April 29, 2023, 07:39:50 pm
Sloboda govora za politićare takvog formata (odnosno njihove porodice) ne postoji, pošto je njihov mogući utjecaj na društvo toliko, da "dubokoj državi" prave probleme. Ne toliko finansijske nego vremenske-remete vremenski tok događaja, pa se stvari ne poklapaju. A onda se vide mogući korjeni određenih zbivanja, koja nisu više toliko "demokratska".
U prošlosti sloboda govora na zapadu nije bivala toliki problem, pošto se je moglo štetne pojedince izolovati. Danas sa svim oblicima društvenih mreža i internetom to je nemoguće, pa svaki takav pojedinac, koji za sobom vuće određeni broj sledioca, iziskuje daleko veće napore za njegovo izolovanje. Pod crtom, iz tih razloga sasvim je prirodna težnja ćak i "liberalnog" zapada, da uvede cenzuru-kroz kojekave fektčekere i veštaćku inteligenciju, koja dosledno izvodi cenzuru "za naše dobro". Baš...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on April 30, 2023, 06:18:54 am
Robert Kenedi mlađi: Sve što nam govore o ratu Rusije i Ukrajine je laž


Jesu li ovu informaciju prenijeli Radio slobodne Evrope i Glas Amerike na Srpskom?

Stvarno ne znam, ni jedan od ta dva medija nikada nisam pratio. Naveo sam izvor u postu, za dalje prenošenje ne znam. Zašto pitaš baš za te dve radio stanice?

Ваљда зато што су то демократске радиостанице, најдемократскије, најистинитије, најверодостојније и најбоље на свету! ;D :dosada


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on April 30, 2023, 08:04:27 am
Zato što su zapadnjacima puna usta: objektivnosti, istine, potrebe da se sasluša i druga strana...
Pa da vidimo koliko njihovi mediji poštuju to! :laugh:


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on April 30, 2023, 08:29:49 am
Nema "saslušavanja druge strane" kad ta druga strana započne rat.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 30, 2023, 08:30:28 am
Кијев послао српским медијима препоруке о исправној терминологији

Поједини медији у Србији примили су документ на енглеском језику, мејлом од украјинске амбасаде.

Списак „исправних“ фраза, наратива и имена послата мејлом медијима у Србији је аутентичан и настаао је по налогу Министарства спољних послова у Кијеву, потврдила је амбасада Украјине у Београду.

„То је препорука коју смо упутили медијима како би користили исправну терминологију у свом извештавању о рату у Украјини“, саопштила је амбасада дневном листу Новости. Како преноси РТ Балкан, мејл је у четвртак послат свим штампаним и електронским медијима у Србији.

Према упутствима, новинари би требало да користе „агресорски рат Русије против Украјине“ уместо да га називају кризом, сукобом, ратом или чак „руским ратом у Украјини“. Друга смерница инсистира на томе да се „непровоцирана војна инвазија у пуном обиму” треба користити уместо „специјалне војне операције”.

Пентагон и више медија у САД и Великој Британији већ користе ову терминологију, али је нејасно да ли су је усвојили на „препоруку“ украјинског министарства спољних послова или је било обрнуто.
Овај мејл долази након што су САД и ЕУ затражиле од Београда цензуру и забрану руских медија као што су РТ Балкан и Спутњик, као и да се сузбију „руски наративи“ о Украјини.

Чини се да документ понегде збуњује званичне наративе за препоручену фразу, захтевајући употребу „легитимних напора Украјине да деокупира Крим, који је део украјинске суверене територије унутар међународно признатих граница“, уместо „напада Украјине на Крим", на пример.

„Сигурни смо да ће руске терористе, све оне који уништавају нашу државу и доприносе томе, а такође оправдавају ратне злочине Русије, осудити и казнити цела међународна заједница“, недавно је саопштила украјинска амбасада у Београду.

Влада у Кијеву инсистира на коришћењу својих фраза и назива места, као што је наметање „Кyив“ говорницима енглеског језика.

Један истакнути украјински активиста објаснио је прошлог месеца да језик „игра кључну улогу“ у хибридном рату, јер „ствара менталну мапу у нашем уму коју користимо да схватимо шта се дешава“.

[attachment=1]
Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/550307/termini-ukrajina-mediji-srbija)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 30, 2023, 08:49:06 am
Noam Čomski: Rusija u Ukrajini humanija nego što su SAD bile u Iraku

[attachment=1]
Američki intelektualac i lingvista Noam Čomski, višedecenijski kritičar američke spoljne politike, kaže u razgovoru za nedeljnik „Nju stejtsman“ da se Rusija u Ukrajini ponaša uzdržano i umereno.

Upoređuje način ratovanja Rusije sa američkim tokom invazije na Irak 2003. godine i ističe da bi Rusi mogli Kijev da učine nemogućim za život, kao što je bio Bagdad. Tvrdi da Ukrajina nije slobodan akter, već zavisi od onoga što odrede SAD. Smatra da Vašington provocira Kinu kao što je provocirao Rusiju širenjem NATO saveza.

Čuveni američki intelektualac, lingvista, filozof, pisac i profesor Noam Čomski jedan je od najglasnijih kritičara spoljne politike Sjedinjenih Američkih Država još od Vijetnamskog rata.

Njegov esej „Odgovornost intelektualaca“ iz 1967. godine osudio je američku intelektualnu elitu, naročito stručnjake iz oblasti društvenih nauka i vašingtonske tehnokrate, zbog, kako Čomski smatra, pomoći tadašnjoj američkoj administraciji da „opere ruke“ od neprihvatljivih vojnih poduhvata i opravda zločine počinjene u Vijetnamu.

Iako je, 56 godina kasnije, sukob u Ukrajini potpuno drugačiji od rata u Vijetnamu i Sjedinjene Američke Države ne ratuju na tuđoj teritoriji, već podržavaju suverenu zemlju koja se našla na udaru Rusije, Čomski je jednako kritičan prema američkoj politici, ali i Ukrajini, u kojoj je rođen njegov otac, pre nego što je 1913. emigrirao u SAD.

U razgovoru za nedeljnik Nju stejtsman, Čomski kaže da SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo odbijaju pregovore u Ukrajini zarad sopstvenih nacionalnih interesa, iako je zemlja već ozbiljno devastirana ratom.

„Ukrajina nije slobodan akter, ona zavisi od onoga što SAD odrede“, ističe Čomski i kaže da SAD snabdevaju Kijev oružjem samo kako bi oslabile Rusiju.

„Za SAD je sve ovo jeftino. Za samo delić kolosalnog vojnog budžeta, u stanju su da ozbiljno degradiraju vojne snage svog jedinog pravog vojnog protivnika“, objašnjava Čomski.

Smatra da se Rusija ponaša uzdržano i umereno. Upoređuje način ratovanja Rusije u Ukrajini sa američkim tokom invazije na Irak 2003. godine, tvrdeći da se uništavanje infrastrukture velikih razmera nije dogodilo u Ukrajini.

„Nesumnjivo, Rusija bi to mogla da uradi, verovatno sa konvencionalnim oružjem. Mogla bi da učini Kijev nemogućim za život, kao što je bio Bagdad, mogla bi da pređe u napad na linije snabdevanja u zapadnoj Ukrajini“, ističe Čomski.

„Kada SAD i Britanija krenu u rat, hvataju pravo za gušu“

Na pitanje da li implicira da se Rusija u Ukrajini bori humanije nego SAD u Iraku, Čomski kaže da je to sasvim očigledno.

Ističe da su delegacije Ujedinjenih nacija morale da budu povučene kada je počela invazija na Irak jer je napad bio tako ozbiljan i ekstreman.

„To je američki i britanski stil ratovanja. Pogledajte žrtve. Sve što znam su zvanične brojke, a zvanični podaci Ujedinjenih nacija kažu da ima oko 8.000 civilnih žrtava u Ukrajini. Koliko je civilnih žrtava bilo kada su SAD i Britanija napale Irak?“, pita Čomski.

Naglašava da je dokaz uzdržanosti Rusije i broj stranih zvaničnika koji su otputovali u Kijev od izbijanja rata.

„Kada su SAD i Britanija razarale Bagdad, da li je bilo koji strani lider išao u posetu? Ne, jer kada SAD i Britanija krenu u rat, hvataju pravo za gušu. Oni uništavaju sve – komunikacije, transport, energetiku, sve što čini da društvo funkcioniše“, nabraja Čomski.

„Ukrajina nikada neće biti članica NATO saveza“

Upitan kako bi moglo da izgleda potencijalno rešenje rata u Ukrajini, Čomski kaže da, pre svega, Ukrajina nikada neće biti članica NATO saveza.

„To je crvena linija na kojoj je insistirao svaki ruski lider, od bivšeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina do bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova. Ukrajina dobija status Austrije tokom Hladnog rata ili Meksika danas. Meksiko ne može da se pridruži vojnom savezu neprijateljskom prema SAD. Ne postoji ugovor o tome, ali je savršeno očigledno“, objašnjava Čomski.

Komentarisao je i želju Švedske i Finske da postanu članice NATO saveza. Iako su obe zemlje eksplicitno navele invaziju na Ukrajinu kao razlog zahteva za pridruživanje, Čomski kaže da tvrdnje da bi Rusija mogla da ugrozi bilo koju zemlju predstavljaju zapadnu propagandu.

Ističe da zato ulazak Švedske i Finske u NATO nema nikakve veze sa strahom od ruskog napada, već da pridruživanje vojnom savezu daje vojnoj industriji obe nordijske zemlje nove mogućnosti velikog tržišta i omogućava im pristup modernoj opremi.

Kao što je Vašington provocirao Rusiju, tako otvoreno provocira i Kinu

Kritike na račun američke spoljne politike nisu se završile samo na Ukrajini. Kao što je Vašington provocirao Rusiju širenjem NATO saveza, tako otvoreno provocira i Kinu zbog Tajvana, tvrdi Čomski.

„SAD pokušavaju da opkole Kinu prstenom stražarskih država naoružanih naprednim preciznim oružjem usmerenim ka Kini“, kritikuje Čomski američku odbrambenu saradnju sa zemljama kao što su Japan, Južna Koreja i Australija.

Ističe da zato ulazak Švedske i Finske u NATO nema nikakve veze sa strahom od ruskog napada, već da pridruživanje vojnom savezu daje vojnoj industriji obe nordijske zemlje nove mogućnosti velikog tržišta i omogućava im pristup modernoj opremi.

Kao što je Vašington provocirao Rusiju, tako otvoreno provocira i Kinu

Kritike na račun američke spoljne politike nisu se završile samo na Ukrajini. Kao što je Vašington provocirao Rusiju širenjem NATO saveza, tako otvoreno provocira i Kinu zbog Tajvana, tvrdi Čomski.

„SAD pokušavaju da opkole Kinu prstenom stražarskih država naoružanih naprednim preciznim oružjem usmerenim ka Kini“, kritikuje Čomski američku odbrambenu saradnju sa zemljama kao što su Japan, Južna Koreja i Australija.

„Koja je pretnja od Kine u ovom trenutku? Pretnja dolazi iz SAD uz, naravno, Britaniju. Velika Britanija je u ovom trenutku samo lakej. To više nije nezavisna država“, smatra Čomski.

Iako kaže da Kina „nije lepa zemlja“ i da krši međunarodno pravo u Južnom kineskom moru, Čomski ističe da priča o ratu zbog Tajvana dolazi samo sa Zapada.

Izvor (https://webtribune.rs/noam-comski-rusija-u-ukrajini-humanija-nego-sto-su-sad-bile-u-iraku/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Istria 052 on April 30, 2023, 09:11:03 am
Sloboda govora za politićare takvog formata (odnosno njihove porodice) ne postoji, pošto je njihov mogući utjecaj na društvo toliko, da "dubokoj državi" prave probleme. Ne toliko finansijske nego vremenske-remete vremenski tok događaja, pa se stvari ne poklapaju. A onda se vide mogući korjeni određenih zbivanja, koja nisu više toliko "demokratska".
U prošlosti sloboda govora na zapadu nije bivala toliki problem, pošto se je moglo štetne pojedince izolovati. Danas sa svim oblicima društvenih mreža i internetom to je nemoguće, pa svaki takav pojedinac, koji za sobom vuće određeni broj sledioca, iziskuje daleko veće napore za njegovo izolovanje. Pod crtom, iz tih razloga sasvim je prirodna težnja ćak i "liberalnog" zapada, da uvede cenzuru-kroz kojekave fektčekere i veštaćku inteligenciju, koja dosledno izvodi cenzuru "za naše dobro". Baš...
Jedne od najboljih cenzura su uslovljavanje oglasavanjem, zatrpavanje trash informacijama i blamiranje odgovvornog pojedinca ili grupe.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on April 30, 2023, 10:25:21 am
Nema "saslušavanja druge strane" kad ta druga strana započne rat.

Baš tako!!! :laugh:

Zato su svi zapadni mediji u Iraku prenosili samo iračka saopštenja, zar ne?
Tokom NATO agresije na Jugoslaviju, na NATO konferencijama za štampu nije bilo ni jednog novinara iz slobodnih medija!

Šalu na stranu, mediji su učesnici rata.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 01, 2023, 09:08:24 am
Београд на нишану Кијева

Кијев све чешће фаулира Београд. Све су чешће оптужбе, претње и поигравање стрпљењем. Почело је то да буде видљиво, у троуглу Кијев-Загреб-Београд:

„Питамо се би ли Зоран Милановић могао да постане председник своје земље с таквом реториком деведесетих година, док се Хрватска борила да сачува своју државност? Подсећамо да је Хрватска због спољне агресије могла да изгуби трећину територија. Ипак, захваљујући херојској борби, Хрвати су успели да заштите независност своје државе", написао је крајем јануара на Фејсбуку портпарол украјинског министарства спољних послова Олег Николенко. Реаговао је на изјаву председника Хрватске да је „сасвим јасно да Крим више никада неће бити Украјина".

Ревизија захвалности

„Пуцајући” на Милановића, Влада у Кијеву је рафал осула по Србији „да је спровела спољну агресију на Хрватску”. Овакво опасно и неистинито тумачење је некако прошло “испод радара” можда због тога јер Кијев није рекао директно да је Србија била агресор, али ко би био други, Аустрија, Словенија, Мађарска.. ко? На кога је мислио Николенко ако није на Србију. Није одговорио, није појаснио. Да ли је то украјинска захвалност Србији што је осудила агресију и подржала њен територијални интегритет.

Не треба бити превише политички писмен да се схвати шта значе и колику тежину имају ове речи о рату у Хрватској пре скоро три деценије. И шта то може да изазове у односима између Кијева и Београда.

Ако је неко помислио да је то тренутни гаф, непажња, несмотреност једног дипломате… преварио се.

Уздржаност без стила

Следећи чин: Украјина је уздржана и гласа против чланства самопроглашеног Косова у Савету Европе. Исто нам је то. Додуше и пре тога приређивала и кад је лажна држава Косово асплицирала за чланство у Унеско и Интерпол. Њихови представници као зомби кад се гласа или нестану из сале или гледају кроз прозор. Уздржани и они који нису присутни се не рачунају у систему гласања, само се гледа „за” и „против”. Зато је приступ западних земаља према земљама које не признају Косово не да гласају за Косово, него да буду уздржане, јер тиме смањују Србији број земаља које су против. Лукави Украјинци помислили су да ће уздржаношћу „заситити вука и да ће овце остати на броју”. Кијев се правда да је под великим притиском да призна Косово, а да му значи  то што се Србија више пута изјаснила да подржава њен територијални интегритет и суверенитет, на копну, мору и у ваздуху. Али на муци се доказује или проказује. Срби су разочарани таквим понашањем. Најава Београда о реципроцитету у спољној политици не значи да Србија некоме прети, али јасно је речено да ће имати у то у виду.

Овако да пишете

А онда стиже нови гаф. Некако опет испод радара, Кијев шаље српским медијима препоруке о исправној терминологији када се пише о ономе шта се догађа у тој зрмљи. Списак „исправних“ фраза, наратива и имена послата мејлом медијима у Србији настао је по налогу Министарства спољних послова у Кијеву.

Према упутствима, српски новинари би требало да користе „агресорски рат Русије против Украјине“ уместо да га називају кризом, сукобом, ратом или чак „руским ратом у Украјини“. Друга смерница инсистира на томе да се „непровоцирана војна инвазија у пуном обиму” треба користити уместо „специјалне војне операције”.

„Списак препоручене терминологије о руско-украјинском рату“, како се документ званично зове, садржи и захтева ништа друго него цензуру.

Стигла је и табела на адресе већине редакција. У њој се, на пример, наводи да је погрешно написати „украјинска криза, украјински конфликт или рат у Украјини“, а правилно „агресорски рат Русије против Украјине или руска агресија на Украјину“. У „упутству“ има  тврдњи, из којих произилази да је сваки руски грађанин понаособ ратни злочинац, под условом да подржава Путина. Запањује и забрана да се каже да је Украјини потребно примирје и да су потребни мировни преговори. Уместо тога, министарство каже да се мора рећи да је неприхватљив сваки мир, да је неприхватљиво свако примирје док Украјина не победи, тачније, док не ослободи сваки педаљ своје територије.

Чак овако иритантни захтеви нису примљени претерано бучно. Рекло би се, подсмешљиво, Украјина, миљеник западних медија слуша наређења и прослеђује. Ова матрица препоручених наратива одавно постоји, користи се и шири дискретније, али то власт у Кијеву не уме. Нема шлифа да лукаво потури И спроведе као што то раде њени спонзори него шаље циркуларно писмо не рачунајући да би то могло да јој се врати као бумеранг. Цех необучености за овакво “ратовање” није само истина која прва страда него и поверење.

Срби већ дуго примају бројне ударце двоструких стандарда, цинизма и лицемерног односа, и најважније – уцена и ултиматума.  Е па то све теже пролази. Чекамо следећи ударац.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/550407/kijev-beograd-odnosi)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 01, 2023, 09:16:28 am
Američki stručnjaci: Nakon Bahmuta, Rusija će preuzeti inicijativu

Ukrajina bi trebalo da sedne za pregovarači sto i pokuša da osigura mir dok još može, smatraju američki stručnjaci Majkl Gfeler i Dejvid Randel

Nema ničeg patriotskog kod Amerikanaca koji mašu ukrajinskom zastavom, isto kao što nije „izdaja“ dovesti u pitanje neograničenu vojnu pomoć stranoj državi u stranom ratu.

Reći da Ukrajina ne može da savlada Rusiju bez mnogo većeg američkog angažmana nije proruski, već stav zasnovan u realnosti, pišu bivši američki diplomata Dejvid Randel i nekadašnji politički savetnik Centralne komande američke vojske i stručnjak za postsovjetski prostor Majkl Gfeler za „Njuzvik“.

Između 2014. i 2022. godine, na istoku Ukrajine vođen je krvav, separatistički ustanak. Kako bi sprečili potencijalnu rusku intervenciju, vlada u Kijevu je utvrdila naselja nedaleko od linije fronta i izgradila nove puteve snabdevanja. U toj odbrambenoj konstrukciji, Bahmut je bio važno čvorište.

Pre nekoliko meseci, pišu autori, kada smo govorili o tome da će Bahmut pre ili kasnije pasti u ruske ruke, mnogi čitaoci su nam odgovarali sa neodobravanjem. „Zar ne razumete da Ukrajina pobeđuje u ovom ratu“, pisali su oni.

Ukrajinci jesu pružili žestok otpor u onome što će biti upamćeno kao jedna od najkrvavijih borbi 21. veka, ali je veći deo Bahmuta, uključujući i ključne železničke pruge, sada bod ruskom kontrolom, navode oni.

Borbe su trajale duže nego što smo očekivali, ali ovaj poraz je ukrajinske snove o uspostavljanju svojih granica iz 2014. godine učinio još više nezamislivim bez direktnog mešanja NATO-a.
Nakon preuzimanja kontrole nad Bahmutom i dolaska toplijeg letnjeg vremena, Rusija se nalazi u poziciji da iskoristi taj po njih pozitivan razvoj događaja i preuzme inicijativu, pišu Randel i Gfeler.

Rusija je pre sedam meseci mobilisala 300.000 rezervista i iskoristila to vreme da ih obuči. Ona je povećala proizvodnju naoružanja i prikupila velike količine opreme i municije. Stotine hiljada ruskih vojnika nalazi se na istoku Ukrajine, gde su započeli na sporadične ofanzive duž linija fronta.

Ukrajina je, sa druge strane, sve svoje napore usredsredila na jednu tačku – Bahmut, koji se mesecima nalazi na konstantnom udaru ruske artiljerije, raketa i dronova. Ukrajinci su u Bahmutu izgubili hiljade iskusnih vojnika koji ne mogu biti zamenjeni nedavno mobilisanim regrutima koji su prošli tek dve nedelje obuke.

Odbrana Bahmuta bila je moguća zahvaljujući zapadnom naoružanju. U početku to su bili sistemi kratkog dometa poput „džavelina“ i „stingera“, zatim HIMARS-i i „patrioti“, a poslednjih meseci najavljene su isporuke i teškom naoružanja poput „abrams“ tenkova. Glavni sponzori Kijeva ne odustaju ni nakon što se „ratna plima“ okrenula protiv Ukrajinaca, pa sada pozivaju na slanje i borbenih aviona.

Takve isporuke izazvale su negodovanje u Rusiji, koja smatra da se sada nalazi u otvorenom ratu sa NATO-om, navode autori. „Ne morate da bude prorok da biste videli na koji način ove isporuke dovode do eskalacije, i zašto bi ih trebalo obustaviti.“

Mi nismo generali, podsećaju Randel i Gfeler, ali razumemo ekonomiju. Oduvek je izgledalo malo verovatno da država od 44 miliona stanovnika čiji je BDP 2021. godine iznosio tek oko 200 milijardi dolara može da savlada rivala od 145 miliona stanovnika i BDP-om od 1,8 biliona dolara.

Prema podacima Svetske banke, Ukrajina je pre početka sukoba imala oko 44 miliona stanovnika, ali je tek polovina njih i dalje u svojim domovima. Jedanaest miliona Ukrajinaca je prebeglo u Evropu ili su interno raseljeni. Nekoliko miliona je otišlo u Rusiju, dok ih još toliko živi u oblastima pod ruskom kontrolom.

Ukrajinski BDP se tokom prošle godine smanjio za čak 30 odsto, dok je ruski pad bio svega tri procenta. Rublja je jednako jaka kao i na početku sukoba, a MMF predviđa da će ekonomski rast u Rusiji prevazići onaj u Nemačkoj ili Velikoj Britaniji. Zapadne sankcije, očigledno, nisu uništile rusku privredu.

Dok je Rusija u velikoj meri sposobna da podmiruje sopstvene potrebe za hranom, energentima i vojnom opremom, većina ukrajinske infrastrukture potpuno je uništena. Ona je potpuno zavisna od vojne i ekonomske pomoći sa Zapada, čije se zalihe municije sve brže troše. U ratu izdržljivosti, vreme definitivno nije na strani Kijeva.

Moskva potencijalno prisustvo NATO-a na Krimu percipira na isti način na koji bi Vašington gledao na ruske rakete na Kubi, ili kinesku pomorsku bazu u Kanadi. Nikada nije bilo realno očekivati da će Rusija prihvatiti gubitak Krima bez odlučujućeg poraza na bojnom polju, zaključuju autori.

Uslovi mira koje Ukrajina može da očekuje danas nepovoljniji su od onih pre sedam meseci. Iz perspektive Moskve, referendumi koji su u septembru 2022. godine održali u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju znače da se te oblasti sada nalaze u okviru Rusije. Ona će, dakle, insistirati na njihovom potpunom zauzimanju.

Klasični zahtevi za „pravedan rat“ uključuju razumnu mogućnost pobede u njemu. Dok čitava generacija ukrajinskih muškaraca umire na bojnom polju, tužna realnost je da Ukrajina ima otprilike isto toliko šansi da dobije rat protiv Rusije kao što bi Meksiko dobio rat sa Sjedinjenim Državama.

Produženje sukoba neće promeniti tu jednačinu. Osim ako nismo spremni da rizikujemo značajnu eskalaciju koja bi mogla uključiti snage NATO-a u rat protiv Rusije, najbolji način da se osigura opstanak održive, nezavisne ukrajinske države je otpočinjanje pregovaranje što pre, zaključuju autori.

Izvor (https://webtribune.rs/americki-strucnjaci-nakon-bahmuta-rusija-ce-preuzeti-inicijativu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 07:52:47 am
Na zvaničnom sajtu Predsednika Ukrajina juče objavljena peticija (https://petition.president.gov.ua/petition/191554) za koju građani mogu glasati sledeća tri meseca. Neophodno je sakupiti 25 000 potpisa za predlog da se u Ukrajini ustanovi državno vojno odlikovanje "orden Stepana Bandere"  za herojstvo i hrabrost u zaštiti teritorijalne celovitost Ukrajine.

[attachment=1]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 02, 2023, 08:14:52 am
Šta je sledeće, orden Adolfa Hitlera? :krsta


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Istria 052 on May 02, 2023, 08:29:18 am
Na zvaničnom sajtu Predsednika Ukrajina juče objavljena peticija (https://petition.president.gov.ua/petition/191554) za koju građani mogu glasati sledeća tri meseca. Neophodno je sakupiti 25 000 potpisa za predlog da se u Ukrajini ustanovi državno vojno odlikovanje "orden Stepana Bandere"  za herojstvo i hrabrost u zaštiti teritorijalne celovitost Ukrajine.

[attachment=1]

Ljudi, da li je to moguce?!!!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: micha on May 02, 2023, 09:42:37 am


   Već viđeno u svim državama bivše SFRJ i svugde gde su CIA i MI-6 kao izvršni organi NWO uspostavili svoj Playground! Obezbeđivanje svega svetog i razaranje osnovnih moralnih i društvenih vrednosti. Ubijanjem logike, davanjem nezasluženih zasluga pripadnicima manjina i političkih disidenata, otvaranjem davno zatvorenih bolnih istorijskih sukoba i revizija istorijskih činjenica su psihološki metodi kojima analitičari i sociopate plaćeni od strane nosioca svetske vlasti sprovode u delo novi svetski poredak.

    Apsolutnom kontrolom medija i nevidljivom blokadom protivnika svođenja ljudskog društva na poslušno stado uspevaju da obmanjuju javnost i ispune svoje ciljeve. Opšta nezainteresovanost i izostanak empatije i humanosti su prva posledica medijske ofanzive koju sprovode decenijama. Zato i ne čudi ovakva drskost da osuđenog ratnog zločinca i krvnika vaskrsavaju i dižu na nivo heroja za potrebe potpunog raskida sa Ukrajinskim poreklom i vezom sa Rusijom ali i ostalim slovenskim narodima. Drugi razlog je provera koliko je narod indoktriniran i da li će se i koliko ljudi usprotiviti ovom besmislu. Ako taj broj pobunjenih bude znatan, povući će predlog i ostaviti ga za kasnije, kada cvikeraši iz Lenglija procene da je došlo vreme.





Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 02, 2023, 10:16:48 am
Na zvaničnom sajtu Predsednika Ukrajina juče objavljena peticija (https://petition.president.gov.ua/petition/191554) za koju građani mogu glasati sledeća tri meseca. Neophodno je sakupiti 25 000 potpisa za predlog da se u Ukrajini ustanovi državno vojno odlikovanje "orden Stepana Bandere"  za herojstvo i hrabrost u zaštiti teritorijalne celovitost Ukrajine.

[attachment=1]


Na toj istoj web stranici je znak (+) i link za stvaranje nove peticije. Drugim rečima, svatko može, kao što to i priliči u slobodnim državama, stvoriti peticiju i ponuditi je u potpis. Iniciator te peticije koje navodiš je neki Bogdan Romanovič (ime može biti istinito ali i lažno, peticija može biti verodostojna, a može biti i deo ruske propagande, upravo u smeru "vidi Ukrajince, naciste", i sve tako u krug.).

O Stjepanu Banderi se je izrekao i Ukrajinski sud, kada je potvrdio ukinuće dodjele odlikovanja od strane Juščenka (tako Wikipedija).

Stjepan Bandera ostaje kontroverzna osoba o kojoj povijest još nije donijela zadnju riječ. Da se borio protiv Sovjeta, jeste, i to mu u trenutačnoj situaciji u Ukrajini diže popularnost. Ali kako je sudjelovao i u Holokaustu to je malo vjerojatno da će ova "peticija" biti važna za bilo šta drugo osim za rusku propagandu, a Rusija se danas više nego ikada loži na "staru slavu" kad su razbucali Nijemce. Zaboraviše Rusi, da Ukrajinci nisu Nijemci i da nisu Ukrajinci napali Rusiju nego oni (Rusi) Ukrajinu i da se svatko brani kad ga netko napadne na vlastitom ognjištu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 02, 2023, 10:34:42 am
"Što se ostalog tiče, smatram da Kartaginu treba razoriti!"

Katon


Taman sam pomislio da je Darko napisao jedan dobar, normalan post, kad na kraju opet o Kartagini! :)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 02:36:26 pm
Šteta nemamo Poljake na forumu da produskituju sa @darko  o temi ( na istoj su strani u ovom sukobu). Prštalo bi perje kad je reč o Banderi...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 03:21:25 pm


Na toj istoj web stranici je znak (+) i link za stvaranje nove peticije. Drugim rečima, svatko može, kao što to i priliči u slobodnim državama, stvoriti peticiju i ponuditi je u potpis. Iniciator te peticije koje navodiš je neki Bogdan Romanovič (ime može biti istinito ali i lažno, peticija može biti verodostojna, a može biti i deo ruske propagande, upravo u smeru "vidi Ukrajince, naciste", i sve tako u krug.).

O Stjepanu Banderi se je izrekao i Ukrajinski sud, kada je potvrdio ukinuće dodjele odlikovanja od strane Juščenka (tako Wikipedija).

Stjepan Bandera ostaje kontroverzna osoba o kojoj povijest još nije donijela zadnju riječ. Da se borio protiv Sovjeta, jeste, i to mu u trenutačnoj situaciji u Ukrajini diže popularnost. Ali kako je sudjelovao i u Holokaustu to je malo vjerojatno da će ova "peticija" biti važna za bilo šta drugo osim za rusku propagandu, a Rusija se danas više nego ikada loži na "staru slavu" kad su razbucali Nijemce. Zaboraviše Rusi, da Ukrajinci nisu Nijemci i da nisu Ukrajinci napali Rusiju nego oni (Rusi) Ukrajinu i da se svatko brani kad ga netko napadne na vlastitom ognjištu.

Prvo i osnovno. Peticiju mogu da podnesu i da za nju glasaju ,jedino punoletni građani Ukrajine koji u potpunosti navedu sve lične podatke koji se čuvaju u bazi podataka . Sve tamo piše . Pogledaj rezultate ostalih peticija. Ti kao i obično, sam sebi skačeš u stomak znajući u čemu je problem a opravdavajući nekakvom rehabilitacijom Bandere koja je poništena reagovanjem Donjecka i to sasvim opravdano.

Kažeš moguće i ruska propaganda ! Ti si video i ruski potpis u slučaju ukrajinske rakete / traktorske prikolice na vagi u Poljskoj.Čitaš li ti ukr novine i mišljenja ili nemaš pametnija posla nego da nas ovde zamajavaš tvojim mudrolijama ?

Ponavljam..ruski stav o Banderi je jasan. Priupitaj Poljake pa se onda raspiši...

Quote

Współtworzona przez Banderę frakcja OUN-B ponosi odpowiedzialność za zorganizowane w latach 1943–1944 ludobójstwo polskiej ludności cywilnej na Wołyniu i w Małopolsce Wschodniej, którego ofiarą padło około 100 000 osób[

Izvor wikipedia na poljskom (https://pl.wikipedia.org/wiki/Stepan_Bandera) ...prevedi sam sebi




Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 03:49:52 pm


Iniciator te peticije koje navodiš je neki Bogdan Romanovič (ime može biti istinito ali i lažno, peticija može biti verodostojna, a može biti i deo ruske propagande, upravo u smeru "vidi Ukrajince, naciste", i sve tako u krug.).



Na tvoje mudrolije uvek odgovaram činjenicama. Ako te zanima ko je "taj neki " , pročitaj ovde (https://24tv.ua/ukrayini-proponuyut-stvoriti-orden-banderi-yak-vidreaguvali-rosiyi_n2305616) u ukrajinskim novinama.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 02, 2023, 04:12:58 pm
Jeдини разлог зашто Бандера није завршио на бандери је хладни рат и идеја да би се могла формирати нека војна јединица од његових присталица, у случају сукоба са СССР. Да га КГБ није отровао, вероватно би га током шездесетих обесили у Израелу.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 04:46:03 pm
Да га КГБ није отровао, вероватно би га током шездесетих обесили у Израелу.

 Прочитати (https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B0,_%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%BF%D0%B0%D0%BD_%D0%90%D0%BD%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87) под "Убийство" на руском. Ипак су га они ликвидирали метком пуњеним цијанидом. Занимљиво


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 02, 2023, 06:32:56 pm
Прочитати (https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B0,_%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%BF%D0%B0%D0%BD_%D0%90%D0%BD%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87) под "Убийство" на руском. Ипак су га они ликвидирали метком пуњеним цијанидом. Занимљиво
The murder weapon - a syringe pistol with potassium cyanide - he hid in a newspaper rolled up in a pipe. (Орудие убийства — пистолет-шприц с цианистым калием — он спрятал в свёрнутой в трубку газете.)

[attachment=1]

Није у питању метак. Пиштољ о коме говоре је онај за давање ињекција. Нешто слично овоме:


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 06:58:19 pm
Да, поред тога , била ми је занимљива хронологија . Хвала.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 07:49:00 pm
Tačnije o ovome je reč , ipak je ovakva naprava u  pitanju sa patronama cijanida.

[attachment=1]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 02, 2023, 08:04:13 pm
Илустрација оружја из књиге "Убио сам Степана Бандеру" ,Јуриј Сушко.

извор (https://www.labirint.ru/screenshot/goods/381076/7/)



[attachment=1]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 03, 2023, 12:48:22 pm
Kina po prvi put nije bila uzdržana,glasala za rezoluciju UN koja govori o "agresiji na Ukrajinu".

Borelj pozdravio rezoluciju UN o Rusiji kao agresoru, uz glas Kine

Brisel -  Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj pozdravio je danas rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se ruski rat protiv Ukrajine kvalifikuje kao agresija, ukazavši da je za tu rezoluciju, između ostalih, glasala i Kina.

"Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju, u saradnji sa Savetom Evrope, sa 122 glasa 'za', uključujući ključne partnere grupe G20 kao što su Kina, Brazil, Indija i Indonezija. Pozdravljamo rezoluciju, koja jasno kvalifikuje rat protiv Ukrajine kao 'agresiju Ruske Federacije'", naveo je Borelj na Tviteru.

Za rezoluciju Generalne skupštine UN, usvojenu 26. aprila, glasalo je 122 zemalja, pet je bilo protiv, a 18 uzdržano.

https://www.tanjug.rs/svet/politika/28066/borelj-pozdravio-rezoluciju-un-o-rusiji-kao-agresoru-uz-glas-kine/vest      


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on May 03, 2023, 01:34:35 pm
Илустрација оружја из књиге "Убио сам Степана Бандеру" ,Јуриј Сушко.

извор (https://www.labirint.ru/screenshot/goods/381076/7/)



[attachment=1]

Mozda je bio i kishobran i Ricin ko sa Markovim


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 04, 2023, 06:03:47 pm
Robert Kenedi mlađi: Sve što nam govore o ratu Rusije i Ukrajine je laž


Jesu li ovu informaciju prenijeli Radio slobodne Evrope i Glas Amerike na Srpskom?

Stvarno ne znam, ni jedan od ta dva medija nikada nisam pratio. Naveo sam izvor u postu, za dalje prenošenje ne znam. Zašto pitaš baš za te dve radio stanice?

Evo izjave direktorke USAGM:

"Direktorka USAGM: Globalni rat informacijama je na prekretnici



Izvršna direktorka Američke agencije za globalne medije (USAGM) rekla je u sredu da agencija koju vodi igra ključnu ulogu na globalnom nivou u omogućavanju publici da pristupi verodostojnim i nepristrasnim vestima koje se suprotstavljaju medijima koje vode autoritarni režimi.

"Nalazimo se na prekretnici", rekla je Amanda Benet u pripremljenom svedočenju za pododbor Senata za spoljne poslove koji nadgleda Stejt department i druge međunarodne aktivnosti, prenosi Glas Amerike.

"Autoritarni režimi koriste zlonamerni uticaj, dezinformacije, propagandu i manipulaciju informacijama kako bi zatvorili protok informacija i podrili one koji traže informacije zasnovane na činjenicama o svetu oko sebe. Vlade [Narodne Republike Kine], Irana i Rusije često rade zajedno na pojačavanju svog zloćudnog uticaja", nastavila je ona.

USAGM procenjuje da 394 miliona ljudi pristupa njenim programima svake nedelje.

Benet je rekla da je USAGM izgrađena za ovaj trenutak sa više od 4.000 medijskih partnera širom sveta koji se suprotstavljaju uticaju državnih medija.

Prema USAGM, programi RFE i VOA su pregledavani osam milijardi puta na ruskom i ukrajinskom jeziku u godini nakon početka ruske invazije, a jedna od četiri odrasle osobe u Iranu koristile su alate za zaobilaženje koje je podržavao OTF za pristup informacijama.

"Ovo je najvažnije vreme za ovu agenciju od Hladnog rata, a možda i od Drugog svetskog rata", rekla je Benet. "USAGM mora biti pozicionirana tako da bude dosledno konkurentna u današnjem opasnom svetu manipulacije informacijama i velikih ulaganja autoritarnih režima i drugih loših aktera".

USAGM je nezavisna agencija koja emituje vesti i informacije. Agencija nadzire Glas Amerike (VOA) i Ured za emitovanje Kube, kao i Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty, Radio Slobodna Azija, Bliskoistočne radiodifuzne mreže i Fond za otvorenu tehnologiju.

Agencija traži 944 miliona dolara
USAGM je zatražila 944 miliona dolara za fiskalnu 2024. godinu, što je povećanje od 59 miliona dolara u odnosu na tekuću godinu. Neki zakonodavci postavljaju pitanje da li agencija dobro koristi sredstva poreskih obveznika.

"Imamo veoma otvoren sistem", rekao je demokratski senator Ben Kardin, upoređujući mreže USAGM sa medijima koje finansiraju države. "Vrlo pažljivo čuvamo novinarsku nezavisnost vaše agencije i to ćemo i daje činiti. Ali mi kao kreatori politike želimo da budemo sigurni da svoje resurse i prioritete stavljamo u one delove sveta gde smo najranjiviji".

USAGM je poslednjih godina prošla kroz strukturne promene koje je režirao Senat kako bi se pozabavila različitim prioritetima u entitetima, tehnološkim preprekama, vladinom birokratijom i niskim finansiranjem u poređenju sa medijima koje finansira država u drugim zemljama.

Ranije ove godine, predsedavajući Odbora Predstavničkog doma za spoljne poslove Majkl Mekol izrazio je zabrinutost zbog prakse zapošljavanja i moguće cenzure na Glasu Amerike, napisavši u pismu Benetovoj: "Kao javno finansirana medijska organizacija, imperativ je da USAGM i VOA budu u skladu sa ovim strogim zahtevima za integritet i nepristrasnost, držeći rukovodstvo USAGM podalje od procesa donošenja uredničke odluke"."


IZVOR (https://www.slobodnaevropa.org/a/amanda-benet-usagm/32394759.html)

Evo zašto me interesuje jesu li Glas Amerike i Radio slobodna Evropa prenijeli izjavu Roberta Kenedija.
Da vidimo da li se ove medijske kuće drže novinarskih standarda ili direktorka Benet i senator Kardin lažu?
Da vidimo da li će potrošiti 885.000.000 dolara ove, a 944.000.000 iduće godine na širenje istine ili na propagandu?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 04, 2023, 06:13:43 pm
Mislim da svi već imamo formirana mišljenja (doduše različita) o tome da li će prenositi istinu ili svoju propagandu.

Ko bi dao gotovo milijardu dolara nekome da prenosi istinu kada ta istina često ne ide finansijeru u prilog? Dobro, neka prenosi istinu ali malo, kada treba...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 04, 2023, 06:19:56 pm
Boro, to što si napisao, sve je jasno. :)
Ali da ti odgovorim na pitanje zašto baš ova dva medija.
Sve je u stilu one izreke:"ko o čemu, vojnik o skraćenju i k.... o poštenju".


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 04, 2023, 07:20:27 pm
Boro, to što si napisao, sve je jasno. :)
Ali da ti odgovorim na pitanje zašto baš ova dva medija.
Sve je u stilu one izreke:"ko o čemu, vojnik o skraćenju i k.... o poštenju".

Slažem se u potpunosti.

Interesantno je da se Zapad veoma protivio "izvozu revolucije" (Iran) ili "izvozu komunizma" (SSSR), ali "izvoz demokratije" je poželjan, čak može i nametanje silom oružja?! A ko kaže i na osnovu kojih dokaza da je baš liberalni sistem ono najbolje za Čoveka, "Kraj istorije"? Mislim da će ipak biti još istorije, da je F. Fukujama malo požurio.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 04, 2023, 07:36:28 pm
Boro, to što si napisao, sve je jasno. :)
Ali da ti odgovorim na pitanje zašto baš ova dva medija.
Sve je u stilu one izreke:"ko o čemu, vojnik o skraćenju i k.... o poštenju".

Slažem se u potpunosti.

Interesantno je da se Zapad veoma protivio "izvozu revolucije" (Iran) ili "izvozu komunizma" (SSSR), ali "izvoz demokratije" je poželjan, čak može i nametanje silom oružja?! A ko kaže i na osnovu kojih dokaza da je baš liberalni sistem ono najbolje za Čoveka, "Kraj istorije"? Mislim da će ipak biti još istorije, da je F. Fukujama malo požurio.

Između dobra i zla nema znaka jednakosti. Relativiziranje dobra i zla dovodi do zla.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 04, 2023, 07:39:49 pm
Svojevremeno je bio poželjan i izvoz diktatura, Pinoče u Čileu (Aljende je bio demokratski izabran predsjednik), svrgavanje Mortasadeka u Iranu (a bio je zakoniti premijer)...

A možda je i danas poželjan izvoz diktatura? Pa i Janukovič je bio demokratski izabran predsjednik!
I Morsi (ma šta mislili o njemu) je bio izabrani predsjednik Egipta.

I dođosmo do geopolitike. Bitnije je protiv koga je neki režim, nego da li je demokratski ili ne.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 04, 2023, 07:43:26 pm

Između dobra i zla nema znaka jednakosti. Relativiziranje dobra i zla dovodi do zla.

Je li za tebe masovno istrebljivanje (prvenstveno) domorodačkog stanovništva u Gvatemali od sredine šezdesetih do kraja osamdesetih, dobro ili zlo?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 04, 2023, 08:05:30 pm
Boro, to što si napisao, sve je jasno. :)
Ali da ti odgovorim na pitanje zašto baš ova dva medija.
Sve je u stilu one izreke:"ko o čemu, vojnik o skraćenju i k.... o poštenju".

Slažem se u potpunosti.

Interesantno je da se Zapad veoma protivio "izvozu revolucije" (Iran) ili "izvozu komunizma" (SSSR), ali "izvoz demokratije" je poželjan, čak može i nametanje silom oružja?! A ko kaže i na osnovu kojih dokaza da je baš liberalni sistem ono najbolje za Čoveka, "Kraj istorije"? Mislim da će ipak biti još istorije, da je F. Fukujama malo požurio.

Između dobra i zla nema znaka jednakosti. Relativiziranje dobra i zla dovodi do zla.

"A što se ostalog tiče, smatram da Kartaginu treba razoriti".

Katon


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on May 04, 2023, 09:18:46 pm
Boro, to što si napisao, sve je jasno. :)
Ali da ti odgovorim na pitanje zašto baš ova dva medija.
Sve je u stilu one izreke:"ko o čemu, vojnik o skraćenju i k.... o poštenju".

Slažem se u potpunosti.

Interesantno je da se Zapad veoma protivio "izvozu revolucije" (Iran) ili "izvozu komunizma" (SSSR), ali "izvoz demokratije" je poželjan, čak može i nametanje silom oružja?! A ko kaže i na osnovu kojih dokaza da je baš liberalni sistem ono najbolje za Čoveka, "Kraj istorije"? Mislim da će ipak biti još istorije, da je F. Fukujama malo požurio.

Između dobra i zla nema znaka jednakosti. Relativiziranje dobra i zla dovodi do zla.

Једино остаје питање ко одређује шта је добро а шта зло? У пракси, посебно у међународним односима то обично одређује ко има моћ, ко је јачи или је победник.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 05, 2023, 07:21:38 am
Boro, to što si napisao, sve je jasno. :)
Ali da ti odgovorim na pitanje zašto baš ova dva medija.
Sve je u stilu one izreke:"ko o čemu, vojnik o skraćenju i k.... o poštenju".

Slažem se u potpunosti.

Interesantno je da se Zapad veoma protivio "izvozu revolucije" (Iran) ili "izvozu komunizma" (SSSR), ali "izvoz demokratije" je poželjan, čak može i nametanje silom oružja?! A ko kaže i na osnovu kojih dokaza da je baš liberalni sistem ono najbolje za Čoveka, "Kraj istorije"? Mislim da će ipak biti još istorije, da je F. Fukujama malo požurio.

Između dobra i zla nema znaka jednakosti. Relativiziranje dobra i zla dovodi do zla.

Једино остаје питање ко одређује шта је добро а шта зло? У пракси, посебно у међународним односима то обично одређује ко има моћ, ко је јачи или је победник.

To nije tačno. Šta je dobro i šta je zlo zna svaki roditelj i to prenosi svojoj deci. Dobro je ono što traje, zlo je samo privremeno.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on May 05, 2023, 07:44:33 am
Ovo sto se trenutno desava je da se na zapadu praktikuje Marksisticka-Maoisticka Zapadna "socijalisticka kulturna revolucija", kraj price ce da bude sistem slican kao u Kini sa "Social Credit System" i "zapadnim vrednostima"


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 05, 2023, 10:52:36 am
Ukrajinski delegat udario u lice ruskog kolegu u Ankari (VIDEO)

[attachment=1]
Ukrajinski delegat udario je u lice ruskog predstavnika tokom skupa crnomorskih država u glavnom gradu Turske, Ankari, nakon što mu je ukrajinska zastava oteta dok je pokušavao da se ubaci u kadar tokom video obraćanja glavnog ruskog delegata u Ankari, javlja Rojters.

Ukrajinac Oleksandr Marikovski objavio je na Fejsbuku video snimak kako udara Rusa i vraća plavo-žutu zastavu. Incident se dogodio u hodniku parlamentarne zgrade, gde se u četvrtak održavala skupština Crnomorske ekonomske saradnje (BSEC).

Pre tog incidenta, neki ukrajinski delegati pokoškali su se sa bezbednjacima koji su pokušali da ih udalje dok su protestovali, uzvikujući i noseći svoje zastave pored glavnog ruskog delegata, koja je pokušala da se obrati skupštini, dodaje britanska novinska agencija.

Fotografije incidenta postavljene su na sajtu turskog parlamenta, a Mustafa Šentop, predsednik narodne skupštine Turske, osudio je incident.

– Osuđujem ovakvo ponašanje koje remeti miroljubivu atmosferu koju Turska pokušava da uspostavi – naveo je Šentop.

Na BSEC skupu su bile delegacije iz 13 zemalja.

Izvor (https://www.vesti-online.com/ukrajinski-delegat-udario-u-lice-ruskog-delegata-u-ankari-video/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 05, 2023, 10:56:28 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 05, 2023, 10:58:37 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ko o čemu, baba o uštipcima.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on May 05, 2023, 11:01:31 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 05, 2023, 11:04:48 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....

Može bit a ne mora da bidne. Koliko sam video snimak, ukrajinskom delegatu je taj rus oteo zastavu, nakon čega je ukrajinski delegat poleteo za njim da mu je preotme i vrati. Koliko je pri tome bilo potrebno fizičke sile, ne znam. Da li je i šta je dobio rus, isto tako ne. Zastava je vraćena, a Rus očito sada glumi plačip...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 05, 2023, 11:21:22 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....

Može bit a ne mora da bidne. Koliko sam video snimak, ukrajinskom delegatu je taj rus oteo zastavu, nakon čega je ukrajinski delegat poleteo za njim da mu je preotme i vrati. Koliko je pri tome bilo potrebno fizičke sile, ne znam. Da li je i šta je dobio rus, isto tako ne. Zastava je vraćena, a Rus očito sada glumi plačip...

Pogledaj bolje. Rus je davao izjavu a Ukrajinci su se gurali sa zastavom sa ciljem ometanja. Tako i piše u tekstu. Kako možeš tako selektivno da posmatraš stvari?

Da nisu Ukrajinci ometali Rusa ukrajinskom zastavom, ovaj je ne bi oteo i tako dalje...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on May 05, 2023, 11:25:05 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....

Može bit a ne mora da bidne. Koliko sam video snimak, ukrajinskom delegatu je taj rus oteo zastavu, nakon čega je ukrajinski delegat poleteo za njim da mu je preotme i vrati. Koliko je pri tome bilo potrebno fizičke sile, ne znam. Da li je i šta je dobio rus, isto tako ne. Zastava je vraćena, a Rus očito sada glumi plačip...

Oteo mu je zastavu, i to bi bilo "krivicno delo" otimanja imovine, ali ga nije fizicki napao...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 05, 2023, 11:43:57 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....

Može bit a ne mora da bidne. Koliko sam video snimak, ukrajinskom delegatu je taj rus oteo zastavu, nakon čega je ukrajinski delegat poleteo za njim da mu je preotme i vrati. Koliko je pri tome bilo potrebno fizičke sile, ne znam. Da li je i šta je dobio rus, isto tako ne. Zastava je vraćena, a Rus očito sada glumi plačip...

Pogledaj bolje. Rus je davao izjavu a Ukrajinci su se gurali sa zastavom sa ciljem ometanja. Tako i piše u tekstu. Kako možeš tako selektivno da posmatraš stvari?

Da nisu Ukrajinci ometali Rusa ukrajinskom zastavom, ovaj je ne bi oteo i tako dalje...

Evo ga jedan snimak. Rus prilazi zastavi, otima je i vraća se prema kameri. Nikakve izjave nije davao u trenutku otimanja zastave Ukrajine iz ruku ukrajinskog delegata.

https://www.canberratimes.com.au/video/x8ko9lz/fists-start-flying-when-a-russian-diplomat-steals-ukrainian-flag/ (https://www.canberratimes.com.au/video/x8ko9lz/fists-start-flying-when-a-russian-diplomat-steals-ukrainian-flag/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 05, 2023, 11:45:17 am
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....

Može bit a ne mora da bidne. Koliko sam video snimak, ukrajinskom delegatu je taj rus oteo zastavu, nakon čega je ukrajinski delegat poleteo za njim da mu je preotme i vrati. Koliko je pri tome bilo potrebno fizičke sile, ne znam. Da li je i šta je dobio rus, isto tako ne. Zastava je vraćena, a Rus očito sada glumi plačip...

Oteo mu je zastavu, i to bi bilo "krivicno delo" otimanja imovine, ali ga nije fizicki napao...

Pri diplomatama moš soli na rep da mu staviš kod "krivičnih dela". Štiti ih imunitet. I jednog i drugog.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: srbin1 on May 05, 2023, 12:35:52 pm
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ako cemo po "zapadnim vrednostima", on UKR delegat nije smeo da izvrsi fizicki napad jer nije bio napadnut, tako da bi trebao da odgovara za agresiju i uzrokovanje "Actual Bodily Harm"....

Može bit a ne mora da bidne. Koliko sam video snimak, ukrajinskom delegatu je taj rus oteo zastavu, nakon čega je ukrajinski delegat poleteo za njim da mu je preotme i vrati. Koliko je pri tome bilo potrebno fizičke sile, ne znam. Da li je i šta je dobio rus, isto tako ne. Zastava je vraćena, a Rus očito sada glumi plačip...

Pogledaj bolje. Rus je davao izjavu a Ukrajinci su se gurali sa zastavom sa ciljem ometanja. Tako i piše u tekstu. Kako možeš tako selektivno da posmatraš stvari?

Da nisu Ukrajinci ometali Rusa ukrajinskom zastavom, ovaj je ne bi oteo i tako dalje...

Evo ga jedan snimak. Rus prilazi zastavi, otima je i vraća se prema kameri. Nikakve izjave nije davao u trenutku otimanja zastave Ukrajine iz ruku ukrajinskog delegata.

https://www.canberratimes.com.au/video/x8ko9lz/fists-start-flying-when-a-russian-diplomat-steals-ukrainian-flag/ (https://www.canberratimes.com.au/video/x8ko9lz/fists-start-flying-when-a-russian-diplomat-steals-ukrainian-flag/)

Nije davao on licno, ali Zaharova jeste (plavusa u plavom odelu). Ima jedan prethodni snimak gde su ukrajinski delegati isticali Ukrajinsku zastavu sa trozubom, zajedno sa zastavom Desnog Sektora, pored/iza Zaharove dok je govorila na sednici. Opomenuti su od strane turskog predsedavajuceg. Po tom snimku se moze prepoznati Zaharova u snimku koji si postavio.

[attachment=1]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 05, 2023, 03:38:51 pm

To nije tačno. Šta je dobro i šta je zlo zna svaki roditelj i to prenosi svojoj deci. Dobro je ono što traje, zlo je samo privremeno.

Ne odgovori mi za Gvatemalu. ???


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 05, 2023, 03:52:25 pm
У питању су два инцидента. У првом су Украјинци стали са заставама иза руске делегације, док је говорила. Након тога је дошло до кошкања и избачени су. У другом је Украјинац држао заставу у холу изван сале, а Рус је пришао и отео је. Украјинац га је онда ударио.

Реакција бесног Турчина који је избацио Украјинце из сале ми је била најбоља, све са типичним источњачким махањем рукама. Отприлике их је сиктерисао.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on May 05, 2023, 04:14:57 pm
Taj ruski predstavnik je oteo tu zastavu.

Ko o čemu, baba o uštipcima.

Slično bih reagovao da sam na mestu ukrajinskog zavničnika, jedino ne bih udarao ruskog predsatvnika, ali bih sve uradio šta je u mojoj moći da vratim zastavu svoje države otete od čoveka koji predstavlja zemlju koja je izvršila agresiju na moju zemlju u ovom slučaju na Ukrajinu.

Pomenuti snimak:



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 05, 2023, 07:54:53 pm
Često se pominje globalni jug. Pa da vidimo šta kaže neko iz Latinske Amerike.


"Kolumbijski predsjednik o tvrdnji da je Rusija isključivo kriva za rat u Ukrajini: "To nam se ne čini poštenim"



Predsjednik je dodao da je svima u interesu da se rat zaustavi.


Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, koji je u službenoj posjeti Španiji, pozvao je u četvrtak na početak bezuslovnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.

"Stav Latinske Amerike je da treba postojati mirovni sporazum jer smo pretrpjeli porast gladi zbog rasta cijena hrane", rekao je Petro u intervjuu za španjolske novine El País.

Predsjednik je potom dodao da je svima u interesu da se rat zaustavi.

"Nismo zainteresirani da se ovaj rat nastavi", rekao je on, ne priznajući da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prije više od 14 mjeseci.

Na konferenciji sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom, Petro je dodao da je u ratu protiv droge u Latinskoj Americi tokom godina ubijeno više ljudi nego u ratovima u Ukrajini, Siriji ili Iraku.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva iznio je slične zahtjeve. I Petro i Lula nisu prihvatili tvrdnju da je Rusija, kao osvajač, isključivo kriva za rat.

"Ovaj nam se diskurs ne čini poštenim. Iste zemlje koje odbacuju ovu invaziju također su izvršile invazije, i ne mislim samo na invazije na Bliskom istoku, već i na one koje je pretrpjela Latinska Amerika", poručio je.

Petro je, u govoru donjem domu španjolskog parlamenta u Madridu u srijedu, također kritikovao poricatelje klimatskih promjena i založio se za obnovljivu i čistu energiju.

"Imamo misiju, a to je spasiti čovječanstvo. Ili ćemo se promijeniti ili ćemo izumrijeti", zaključio je.

Petrov govor je bojkotovala desničarska populistička stranka Vox."


IZVOR (https://www.face.ba/vijesti/rat-u-ukrajini/kolumbijski-predsjednik-o-tvrdnji-da-je-rusija-iskljucivo-kriva-za-rat-u-ukrajini-to-nam-se-ne-cini-postenim/168005)



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 07, 2023, 06:14:54 am
Берлин дозволио истицање украјинске заставе на Дан победе – руска забрањена

Управни суд у Берлину укинуо је раније уведену забрану истицања украјинске заставе код споменика совјетским војницима 8. и 9. маја, саопштио је проукрајински адвокат Патрик Хајнеман. Међутим, забрана за руску и совјетску заставу остаје на снази, а Русија ту одлуку сматра неприхватљивом.

„Успели смо да докажемо да је незаконито то што је берлинска полиција забранила украјинску заставу 8. и 9. маја“, написао је Хајнеман на Твитеру, преноси Спутњик.

Међутим, код спомен обележја совјетским војницима у немачкој престоници биће забрањено истицање руске и совјетске заставе.

„Одлучно не прихватамо одлуку власти Берлина према којој је 8. и 9. маја код главних совјетских војних споменика посетиоцима забрањено да истичу руску државну заставу, као и симболе који су нераскидиво повезани са Даном победе и ослобађањем Немачке и Европе од нацизма, укључујући знамење победе, заставу СССР, георгијевску ленту, елементе историјске војне униформе, па чак и песме из ратних година“, саопштио је руски амбасадор у Немачкој Сергеј Нечајев.

Како је истакао, руска страна сматра такав приступ „неморалним и неприхватљивим“.

„Захтевамо потпуно укидање тих забрана“, рекао је Нечајев.

Он је подсетио да је Совјетски Савез платио мирно небо животима 27 милиона својих грађана који су погинули на бојном пољу, који су умрли од прекомерног принудног рада, глади и болести, који су стрељани, спаљени и мучени до смрти током нацистичког рата за истребљење.

„Данас видимо како се у Европи нацисти и њихови следбеници дижу у ранг националних хероја. Дискредитује се подвиг Црвене армије, скрнаве се совјетски војни гробови, уништавају се и руше спомен обележја. Историја се фалсификује у корист актуелне политичке ситуације, покушавају се изједначити жртве и џелати, победници и губитници. Са тим се немогуће помирити. Нацизму се не сме дати ниједна шанса за оживљавање, између осталог и у облику русофобије“, поручио је руски амбасадор.

Према његовим речима, становници Немачке, укључујући ветеране Великог отаџбинског рата и руске сународнике, „треба да имају прилику да достојно, у складу са дугогодишњим традицијама, одају почаст и захвалност погинулим војницима Црвене армије и жртвама нацизма“.

Раније је берлинска полиција саопштила да ће у немачкој престоници другу годину заредом 8. и 9. маја бити забрањено ношење застава и симбола Русије, Украјине и СССР-а код споменика совјетским војницима како би се избегли сукоби. Међутим, то се не односи на дипломате и ветеране.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/551177/berlin-dan-pobede-ruska-zastava)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 07, 2023, 06:19:19 am
Ру­си не од­у­ста­ју од Па­ра­де по­бе­де у Мо­скви

На­пад дро­но­ви­ма на Кремљ ни­је пред­у­зет да се уби­је Пу­тин, не­го да се от­ка­же тра­ди­ци­о­нал­ни вој­ни де­фи­ле, али се при­пре­ме на­ста­вља­ју, а пла­ни­ра­ни су и обра­ћа­ње ру­ског ли­де­ра и при­су­ство стра­них др­жав­ни­ка

По­сле на­па­да дро­но­ви­ма на сам Кремљ, зва­нич­на Мо­сква не од­у­ста­је од уоби­ча­је­не Па­ра­де по­бе­де и обра­ћа­ња ру­ског пред­сед­ни­ка Вла­ди­ми­ра Пу­ти­на. Иако Кремљ оце­њу­је на­пад дро­но­ви­ма као пла­ни­ра­ни те­ро­ри­стич­ки акт и по­ку­шај ата­ка на пред­сед­ни­ка, за са­да на­ста­вља с при­пре­ма за обе­ле­жа­ва­ње Да­на по­бе­де 9. ма­ја, на ко­јем је, као и обич­но, пла­ни­ра­но и при­су­ство стра­них др­жав­ни­ка. За Мо­скву је улог пре­ве­ли­ки, јер је обе­ле­жа­ва­ње Да­на по­бе­де над фа­ши­змом ви­ше не­го ика­да сим­бо­лич­но. По­го­то­во што по­ли­тич­ки за­пад на раз­ли­чи­те на­чи­не по­ку­ша­ва да оне­мо­гу­ћи одр­жа­ва­ње вој­не па­ра­де, па по­је­ди­не др­жа­ве за­слу­жне за по­бе­ду у Дру­гом свет­ском ра­ту или са­да од­у­ста­ју од обе­ле­жа­ва­ња или ме­ња­ју фор­мат.

Ме­ре пре­до­стро­жно­сти су по­ве­ћа­не с об­зи­ром на рат у Укра­ји­ни и број­не прет­ход­не на­па­де на ру­ску по­гра­нич­ну област, али и на скла­ди­шта и објек­те у ду­би­ни ру­ске те­ри­то­ри­је, а по­сле нај­но­ви­јег ин­ци­ден­та већ су по­диг­ну­те на нај­ви­ши ни­во. Ор­га­ни­зо­ва­ње па­ра­де на Цр­ве­ном тр­гу би­ће са­да по­себ­но зах­тев­но за ру­ске без­бед­но­сне слу­жбе, по­го­то­во што је на­пад дро­но­ви­ма на са­мо ср­це Кре­мља из­у­зет­но по­ни­жа­ва­ју­ћа ак­ци­ја ко­ја по­ка­зу­је да је удар на ру­ског пред­сед­ни­ка мо­гућ. На­пад дро­но­ви­ма у сре­ду то­ком но­ћи сва­ка­ко да ни­је мо­гао да угро­зи жи­вот са­мог Пу­ти­на, што и ни­је био циљ, али је но­ви по­ка­за­тељ да се, по­сле уби­ства Дар­је Ду­ги­не на­до­мак Мо­скве и вој­ног ре­пор­те­ра Вла­дле­на Та­тар­ског у Санкт Пе­тер­бур­гу, рат­на пси­хо­за по­но­во ши­ри на ду­би­ну ру­ске те­ри­то­ри­је и уно­си рат­ни не­мир у жи­вот „обич­них Ру­са”.

Бри­тан­ска аген­ци­ја Рој­терс већ је упо­зо­ри­ла да не­ко­ли­ко ру­ских гра­до­ва упра­во због без­бед­но­сних ри­зи­ка уки­да обе­ле­жа­ва­ње Да­на по­бе­де, за­пра­во ме­ња фор­мат. Марш „Бе­смрт­ног пу­ка”, од­но­сно тра­ди­ци­о­нал­но оку­пља­ње гра­ђа­на ко­ји но­се фо­то­гра­фи­је сво­јих пре­да­ка ко­ји су жи­во­те да­ли у бор­би про­тив фа­ши­зма, већ је по­ло­ви­ном про­шлог ме­се­ца у Мо­скви от­ка­зан у об­ли­ку у ко­јем је до са­да прак­ти­ко­ван. Про­шле го­ди­не у ње­му је уче­ство­вао и сам Пу­тин но­се­ћи фо­то­гра­фи­ју свог оца, ко­ји је по­ги­нуо у бор­би про­тив фа­ши­ста. Са­да ће се ова ма­ни­фе­ста­ци­ја у Мо­скви обе­ле­жи­ти ис­ти­ца­њем фо­то­гра­фи­ја на про­зо­ри­ма ауто­мо­би­ла, при­ред­ба­ма у шко­ла­ма и оку­пља­њи­ма у за­тво­ре­ном про­сто­ру.

На­пад на Кремљ дро­но­ви­ма, ко­ји су не­у­тра­ли­са­ни вој­ним ра­дар­ским си­сте­ми­ма, али су ипак оште­ти­ли ку­по­лу Ка­та­ри­ни­не дво­ра­не Се­нат­ског двор­ца, сва­ка­ко да ни­је слу­ча­јан. Иако је Мо­сква за те­ро­ри­стич­ки на­пад оп­ту­жи­ла САД, „без ко­јих се не до­га­ђа ни­шта” у ра­ту у Укра­ји­ни, до­го­ди­ла се и про­ме­на на­ра­ти­ва у Ки­је­ву. Са­вет­ник укра­јин­ског пред­сед­ни­ка пр­во је твр­дио да су за на­пад од­го­вор­не „пар­ти­зан­ске гру­пе” у ру­ском дру­штву, а са­да пре­вла­да­ва те­за да је ак­ци­ја за­пра­во из­ве­де­на под „ту­ђом за­ста­вом”. То зна­чи да је Ру­си­ја са­ма из­ве­ла на­пад ка­ко би за­о­штри­ла од­но­се. И сам Кремљ је пр­во твр­дио да је за на­пад од­го­во­ран Ки­јев, да би пре­кју­че порт­па­рол Кре­мља Дми­триј Пе­сков ре­као да Мо­сква зна да укра­јин­ске вла­сти би­ра­ју сред­ства и ме­те за уда­ре по дик­та­ту Ва­шинг­то­на и да „ Ки­јев ра­ди оно што му се ка­же”.

А на­пад на се­ди­ште ру­ског пред­сед­ни­ка зна­чи пре­ла­зак „цр­ве­них ли­ни­ја” и отва­ра пут у пот­пу­но не­пред­ви­ђен след до­га­ђа­ја. Ни­ко не ве­ру­је да би овим на­па­дом Пу­тин мо­гао да бу­де уби­јен, али са­ма свр­ха не­дав­не ак­ци­је је ја­сна: иза­зи­ва­ње шо­ка и од­ла­га­ње па­ра­де за Дан по­бе­де, а да­ле­ко­се­жно – пад мо­ра­ла и бу­ђе­ње сум­ње у по­бе­ду у Укра­ји­ни. Све ће, на­рав­но, са­да за­ви­си­ти од од­го­во­ра Ру­си­је, ко­је уме­ре­ни ру­ски зва­нич­ни­ци оце­њу­ју као не­ми­нов­не, али без от­кри­ва­ња де­та­ља. Они екс­трем­ни­ји, по­пут за­ме­ни­ка пред­сед­ни­ка Са­ве­та без­бед­но­сти Дми­три­ја Ме­две­де­ва, ко­ји и ина­че за­сту­па ра­ди­кал­ни­је ста­во­ве, зах­те­ва­ју удар по скуп­шти­ни и пред­сед­нич­ком се­ди­шту у Ки­је­ву.

На­пад на Кремљ је са­мо по­след­њи у ни­зу ата­ка на стра­те­шке ру­ске објек­те по­след­њих не­де­ља, а њи­хов број је дра­стич­но по­рас­тао. У че­твр­так уве­че, дру­ги дан за­ре­дом, за­па­ли­ло се дру­го скла­ди­ште го­ри­ва у ру­ској ре­ги­ји Кра­сно­дар, а по­жар је та­ко­ђе иза­зван на­па­дом дро­на. Два те­рет­на во­за из­ле­те­ла су у по­не­де­љак и уто­рак из ши­на у ре­ги­ји Бр­јан­ска, не­да­ле­ко од гра­ни­це с Укра­ји­ном, у одво­је­ним, али иден­тич­ним ин­ци­ден­ти­ма. Ло­кал­ни ру­ски гу­вер­нер је ре­као да је до иска­ка­ња во­зо­ва из ши­на до­шло због под­ме­та­ња им­про­ви­зо­ва­них екс­пло­зив­них на­пра­ва. Про­шлог ви­кен­да функ­ци­о­не­ри Кри­ма су на­ве­ли да је Укра­ји­на дро­но­ви­ма на­па­ла ве­ли­ко скла­ди­ште го­ри­ва у лу­ци Се­ва­сто­пољ.

До са­да је Ру­си­ја из­ве­ла број­не на­па­де на ва­жну укра­јин­ску ин­фра­струк­ту­ру и ко­манд­не цен­тре, али ни­кад ни­је из­вр­ши­ла ва­зду­шне уда­ре на кан­це­ла­ри­ју укра­јин­ског пред­сед­ни­ка Во­ло­ди­ми­ра Зе­лен­ског. Они ко­ји ве­ру­ју да је са­ма Мо­сква ин­сце­ни­ра­ла на­пад на Кремљ са­да сма­тра­ју да ће па­жња мо­ра­ти да се усме­ри на то да ли ће ру­ска стра­на од­го­во­ри­ти ре­ци­проч­но или ће усле­ди­ти по­но­вљен на­пад баш у вре­ме одр­жа­ва­ња Па­ра­де по­бе­де. У сва­ком слу­ча­ју оче­ку­је се но­ва еска­ла­ци­ја и од свих зна­чај­них по­ли­тич­ких пред­став­ни­ка с обе стра­не мо­гу се чу­ти пред­ви­ђа­ња да ће то зна­чи­ти да рат ула­зи у не­кон­тро­ли­са­ну фа­зу. Мо­жда то зву­чи пе­си­ми­стич­ки, али ни­су не­ре­ал­не про­це­не да ово не­ће би­ти по­след­њи на­пад на Кремљ.

Зва­нич­на Мо­сква се за са­да не из­ја­шња­ва о то­ме да ли су дро­но­ви лан­си­ра­ни из Укра­ји­не и уз по­моћ пре­ци­зног из­ви­ђа­ња НА­ТО-а усме­ре­ни да за­о­би­ђу зо­не ру­ског ПВО си­сте­ма или су их ди­вер­зант­ске је­ди­ни­це по­кре­ну­ле из Под­мо­ско­вља. У сва­ком слу­ча­ју ово је за ру­ске вој­не без­бед­но­сне струк­ту­ре ве­ли­ки иза­зов јер мо­ра­ју да обез­бе­де ру­ског пред­сед­ни­ка, стра­не зва­нич­ни­ке и вој­ску на Цр­ве­ном тр­гу.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/551165/rusija-moskva-dronovi-parada)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 07, 2023, 01:02:26 pm
Чавушоглу: Сједињене Државе су тражиле од нас да пошаљемо Украјини С-400, одбили смо

АНКАРА – Министар спољних послова Турске Мевлут Чавушоглу изјавио је данас да су Сједињене Америчке Државе тражиле од Анкаре да пошаље своје противваздушне системе С-400 Украјини, али да је Турска то одбила.

„Рекли смо не”, рекао је Чавушоглу за „Хабертурк”, наводећи да су Сједињене Државе дале различите предлоге у вези са С-400, а успут је рекао да се ти предлози тичу турског суверенитета.

Упитан о повратку Турске пројекту америчких борбених авиона Ф-35, Чавушоглу је рекао да „Турска не жели сада да се враћа на Ф-35, већ жели свој новац назад”.

„То је зато што производимо сопствене националне борбене авионе. Такође, желимо да унапредимо односе са Сједињеним Државама и за то смо успоставили неопходне механизме. Међутим, постоји разлог за лоше односе са Америком, јер је организација ФЕТО активна у Америци, док Вашингтон подржава Радничку партију Курдистана (ПКК)”, додао је Чавушоглу, пренела је турска медијска кућа „Јаринлар”.

Турска сматра ПКК и ФЕТО терористичким организацијама, преноси Танјуг.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/551221/cavusoglu-oruzje-odbili-amerika)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 07, 2023, 01:16:24 pm
Новинарка Политике би требало да прочита свој текст пре него што га објави.Како је Путинов отац могао погинути "у борби против фашиста" ако је Владимир рођен 1952-е ???


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 08, 2023, 07:57:58 am
Kisindžer: Sukob u Ukrajini se bliži prelomnoj tački

Pregovori o rešavanju ukrajinskog sukoba, zahvaljujući posredništvu Kine, trebalo bi da počnu krajem ove godine, izjavio je bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer u intervjuu za televiziju CBS.
Prema njegovim rečima, sukob u Ukrajini se, verovatno, bliži prelomnoj tački.


– Sada, kada se Kina priključila pregovorima, sve će doći na svoje mesto. Mislim da će krajem godine biti reči o pregovaračkom procesu i čak i o realnim pregovorima – istakao je Kisindžer, koji krajem meseca puni 100 godina.

Na pitanje da li bi pristao da na molbu američkog lidera ode u Moskvu na pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, odgovorio je da bi bio sklon da pristane na to.
Kisindžer je, takođe dodao da bi otputovao u Moskvu u ulozi pomoćnika predsednika SAD za nacionalnu bezbednost.

Ranije je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da Moskva nikada ne odbija da pregovara, ali da se dijalog o situaciji u Ukrajini može održati samo uz uzimanje u obzir legitimnih ruskih interesa i zabrinutosti.

Kina je 24. februara objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o rešavanju konflikta u Ukrajini, a kao najvažnija stavka navodi se momentalni prekid neprijateljstava i prelazak na mirovne pregovore.

U dokumentu pod nazivom “Stav Kine o političkom rešavanju ukrajinske krize”, kineski spoljnopolitički resor navodi i da će Kina nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u nastavku mirovnih pregovora.

Izvor (https://www.vesti-online.com/kisindzer-sukob-u-ukrajini-se-blizi-prelomnoj-tacki/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 08, 2023, 08:00:05 am
U Berlinu će se ipak vijoriti ruske zastave

Administrativni sud Berlina ukinuo je zabranu nošenja ruske zastave 8. i 9. maja, navodi portal rbb24, pozivajući se na policiju.

Kako navodi izdanje, radi se o događaju koji je zakazan za 9. maj u Ulici 17. juna.

“Administrativni sud Berlina dozvolio je i demonstraciju ruskih zastava i simbola”, navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako je rekao radio-stanici predstavnik policije, oni su uložili žalbu na ovu odluku Vrhovnom upravnom sudu.

Berlinska policija je u petak saopštila da će u glavnom gradu Nemačke, drugu godinu zaredom, 8. i 9. maja, kako bi se izbegli neredi, biti zabranjeno nošenje zastava i simbola Rusije, Ukrajine i SSSR ispred sovjetskih spomenika. To se, međutim, ne odnosi na diplomate i veterane.

Istovremeno, dan ranije, proukrajinski advokat Patrik Hajneman napisao je na Tviteru da je upravni sud Berlina ukinuo zabranu nošenja ukrajinske zastave ispred sovjetskih spomenika 8. i 9. maja.

Izvor (https://www.vesti-online.com/u-berlinu-ce-se-ipak-vijoriti-ruske-zastave/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on May 08, 2023, 08:04:13 am
U Berlinu će se ipak vijoriti ruske zastave

Administrativni sud Berlina ukinuo je zabranu nošenja ruske zastave 8. i 9. maja, navodi portal rbb24, pozivajući se na policiju.

Kako navodi izdanje, radi se o događaju koji je zakazan za 9. maj u Ulici 17. juna.

“Administrativni sud Berlina dozvolio je i demonstraciju ruskih zastava i simbola”, navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako je rekao radio-stanici predstavnik policije, oni su uložili žalbu na ovu odluku Vrhovnom upravnom sudu.

Berlinska policija je u petak saopštila da će u glavnom gradu Nemačke, drugu godinu zaredom, 8. i 9. maja, kako bi se izbegli neredi, biti zabranjeno nošenje zastava i simbola Rusije, Ukrajine i SSSR ispred sovjetskih spomenika. To se, međutim, ne odnosi na diplomate i veterane.

Istovremeno, dan ranije, proukrajinski advokat Patrik Hajneman napisao je na Tviteru da je upravni sud Berlina ukinuo zabranu nošenja ukrajinske zastave ispred sovjetskih spomenika 8. i 9. maja.

Izvor (https://www.vesti-online.com/u-berlinu-ce-se-ipak-vijoriti-ruske-zastave/)

Pametan neki sudija, bolje da ih okacimo nego da ponovo moraju da dodju Rusi da to urade  ;D ;D ;D


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 08:56:53 am
U Berlinu će se ipak vijoriti ruske zastave

Administrativni sud Berlina ukinuo je zabranu nošenja ruske zastave 8. i 9. maja, navodi portal rbb24, pozivajući se na policiju.

Kako navodi izdanje, radi se o događaju koji je zakazan za 9. maj u Ulici 17. juna.

“Administrativni sud Berlina dozvolio je i demonstraciju ruskih zastava i simbola”, navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako je rekao radio-stanici predstavnik policije, oni su uložili žalbu na ovu odluku Vrhovnom upravnom sudu.

Berlinska policija je u petak saopštila da će u glavnom gradu Nemačke, drugu godinu zaredom, 8. i 9. maja, kako bi se izbegli neredi, biti zabranjeno nošenje zastava i simbola Rusije, Ukrajine i SSSR ispred sovjetskih spomenika. To se, međutim, ne odnosi na diplomate i veterane.

Istovremeno, dan ranije, proukrajinski advokat Patrik Hajneman napisao je na Tviteru da je upravni sud Berlina ukinuo zabranu nošenja ukrajinske zastave ispred sovjetskih spomenika 8. i 9. maja.

Izvor (https://www.vesti-online.com/u-berlinu-ce-se-ipak-vijoriti-ruske-zastave/)

Pametan neki sudija, bolje da ih okacimo nego da ponovo moraju da dodju Rusi da to urade  ;D ;D ;D

Ovo zvuči kao pretnja.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 08, 2023, 09:06:34 am
Darko, ne budi na kraj srca, vidiš li tri smajlija? Zar ti to ne deluje kao šala? Ili ti je krivo što su dopuštene i ruske zastave pa tumačiš to kako tumačiš?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 09:11:33 am
Darko, ne budi na kraj srca, vidiš li tri smajlija? Zar ti to ne deluje kao šala? Ili ti je krivo što su dopuštene i ruske zastave pa tumačiš to kako tumačiš?

U vreme kada Rusi bombarduju Ukrajinu pod izlikom, da rade "denacifikaciju", takva "šala" nije nimalo umesna. Na kraju krajeva, bombardovati je moguće i sa osmehom na usnama, te sa sve tri smajlija. Stoga smajliji ne znače "naravno, da se šalim" nego "možda se šalim, a možda i ne".

Za mene je van pameti bilo kakva "proslava" usred Berlina. Šta se slavi? Vlastiti poraz ili šta?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 08, 2023, 09:20:46 am
To ćeš morati da pitaš Nemce.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 09:24:59 am
To ćeš morati da pitaš Nemce.

Nema potrebe, nek rade šta hoće, njihova država njihova stvar.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 08, 2023, 09:37:45 am
To ćeš morati da pitaš Nemce.

Nema potrebe, nek rade šta hoće, njihova država njihova stvar.

U pravu si. Kad pročitaš ovo, brišem celu ovu našu prepisku.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 08, 2023, 10:27:03 am
Ovo ne treba brisati već da služi za nauk zašto je Vili Brant klekao u poklon svim žrtvama nacizma i žrtvi onih koji su nas od tog zla oslobodili . Ta zastava mora stajati na vrh koplja svima vidna.
Reinkarnacija nacizma mora ostati u pepelu istorije...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 08, 2023, 10:30:13 am
U pravu si Milane, neka ostane.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 10:42:37 am
Ovo ne treba brisati već da služi za nauk zašto je Vili Brant klekao u poklon svim žrtvama nacizma i žrtvi onih koji su nas od tog zla oslobodili . Ta zastava mora stajati na vrh koplja svima vidna.
Reinkarnacija nacizma mora ostati u pepelu istorije...

Dog god traje to istitravanje oko drugog svetskog rata, taj još u nečijim očima nije završen. Pitam se jedino zašto bi jedino nemački nacionalizam morao ostati u pepelu istorije, dok npr. arapski (koji je porobio i pobio tokom stoljeća mnogo miliona ljudi) ne? Ili kineski? Ili čak ruski? Zapad je koliko toliko krenuo prema napred, ali Rusija se na nacizam stalno voli vraćati i opevati pobedu nad Hitlerom?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 08, 2023, 10:49:35 am
To ćeš morati da pitaš Nemce.

Nema potrebe, nek rade šta hoće, njihova država njihova stvar.
  Pa sad . . . ni država nije sasvim njihova(još su im okupacione snage u njoj) a stvar nikada nije ni bila samo njihova.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 08, 2023, 10:55:17 am
Ovo ne treba brisati već da služi za nauk zašto je Vili Brant klekao u poklon svim žrtvama nacizma i žrtvi onih koji su nas od tog zla oslobodili . Ta zastava mora stajati na vrh koplja svima vidna.
Reinkarnacija nacizma mora ostati u pepelu istorije...

Dog god traje to istitravanje oko drugog svetskog rata, taj još u nečijim očima nije završen. Pitam se jedino zašto bi jedino nemački nacionalizam morao ostati u pepelu istorije, dok npr. arapski (koji je porobio i pobio tokom stoljeća mnogo miliona ljudi) ne? Ili kineski? Ili čak ruski? Zapad je koliko toliko krenuo prema napred, ali Rusija se na nacizam stalno voli vraćati i opevati pobedu nad Hitlerom?
Tvoje jeftine insinuacije ovde ne prolaze  :jok
Reč je o nacizmu i zastavi koja treba da se vije za zasluge i opomenu ako se povampiri .
Ko te ne zna, skupo bi te platio, spustio nemačk nacizam kao ideologiju na nivo nacionalizma- patriotizma....

Karaya...Bandera,..Pavelić.. takvi feniksi ponovo će u pepelu izgoreli uz ogromne žrtve kojima će opet podizati spomenike i neko će morati da klekne ponovo.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 11:00:42 am
Ne znam zašto mešaš Banderu u ovo, pa upravo Bandera ti je primer "običnog" nacionaliste. On, naime, 1944 nije želeo da sarađuje sa Nemcima (Nemci su ga i zatvorili nakon što je predložio neovisnu Ukrajinu).

Treba da znaš, ako su svi koje ti se ne dopadaju proglasiš nacistima onda nitko nije više nacista.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 08, 2023, 11:03:42 am
Ti opet pravdaš Banderu...priupitaj Poljake ( na istoj ste strani)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 11:27:38 am
Ti opet pravdaš Banderu...priupitaj Poljake ( na istoj ste strani)

Pa Bandera im je ubio nekog ministra ili tako nešto. Tada su granice isto tako bile malo drukčije, tako da ne bismo o tome. Banderi ne pakovati.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 08, 2023, 03:13:11 pm
Činjenica je da se sami Nijemci  i NJemačka država odriču nacizma. Tako da je ovo za njih škakljivo pitanje.


Dog god traje to istitravanje oko drugog svetskog rata, taj još u nečijim očima nije završen. Pitam se jedino zašto bi jedino nemački nacionalizam morao ostati u pepelu istorije, dok npr. arapski (koji je porobio i pobio tokom stoljeća mnogo miliona ljudi) ne? Ili kineski? Ili čak ruski? Zapad je koliko toliko krenuo prema napred, ali Rusija se na nacizam stalno voli vraćati i opevati pobedu nad Hitlerom?

Možda bi po odgovor na to pitanje trebao otići u Tel Aviv?

Ne insistiraju na tome samo balkanci ili Rusi.



Pa Bandera im je ubio nekog ministra ili tako nešto. Tada su granice isto tako bile malo drukčije, tako da ne bismo o tome. Banderi ne pakovati.

Slažem se da je pitanje Poljsko-Ukrajinskih odnosa komplikovano. Odnosi između Ukrajine i Poljske su bliski koliko je velika prijetnja od Rusije. To nije ništa novo. Nisu li u 2. Balkanskom ratu Srbi i Turci zajedno ratovali protiv Bugara?
Slažem se i da Banderi ne treba pakovati. Niti bilo kome drugom.

Nego, neodgovori mi za Gvatemalu. Teško mi je raspravljati sa nekim ako ne znam njegove kriterijume za dobro i zlo. :)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 08, 2023, 03:52:17 pm
Ne znam zašto mešaš Banderu u ovo, pa upravo Bandera ti je primer "običnog" nacionaliste. On, naime, 1944 nije želeo da sarađuje sa Nemcima (Nemci su ga i zatvorili nakon što je predložio neovisnu Ukrajinu).

Treba da znaš, ako su svi koje ti se ne dopadaju proglasiš nacistima onda nitko nije više nacista.

То што се сукобио са Немцима 1944. га не ослобађа одговорности за злочине његових батаљона на почетку рата, укључујући убиство око 5000 Јевреја у Лавову и више од 50000 Пољака у Галицији. Треба имати на уму да су Украјинци (ОУН, Организација украјинских националиста) још од 1943, након што су схватили да Немачка губи рат, почели да сваљују кривицу за своје злочине на Немце и Пољаке.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 08, 2023, 04:14:18 pm
Ne govorimo o Jevrejima niti o Poljacimam nego o Banderi. Bandera je bio u nemačkom zatvoru do 1944, nakon toga odrekao mogućnost saradnje sa njima, gotova priča. Ubili su ga gori od njega.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on May 08, 2023, 04:49:11 pm
Banderi ne pakovati.

Ufff... da, bas mu smjestaju!

Nego pitanje, tko je po tebi bio veci antifasist,, Stepan Bandera ili Draza Mihailovic?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 08, 2023, 05:26:25 pm
Ne govorimo o Jevrejima niti o Poljacimam nego o Banderi. Bandera je bio u nemačkom zatvoru do 1944, nakon toga odrekao mogućnost saradnje sa njima, gotova priča. Ubili su ga gori od njega.

Bandera, Poljsko-Ukrajinski odnosi, antisemitizam u Poljskoj i Carskoj Rusiji, kao i u cijeloj Evropi su veoma široka pitanja.
Ali ne utiču značajno na današnju geopolitiku. Pa da ne idemo previše u OFF.

Ali odnos prema pokoljima u Gvatemali i te kako imaju uticaja na opredjeljenje u Latinskoj Americi.
Dark uporno izbjegava odgovor, ali to je njegovo pravo.
Danas se u svjetlu rata u Ukrajini mnogi pozivaju na međunarodno pravo.
A primjera kršenja međunarodnog prava ima na pretek (Jugoslavija, Irak, Libija, Sirija, Mauricijus...).
Uzmite za primjer okupaciju ostrva Diego Garsija uprkos odluci međunarodnog suda pravde da se vrati Mauricijusu. I to od onih što su najglasniji u insistiranju na poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Kad je u pitanju međunarodno pravo svjedoci smo nečuvenog licemjerija. Ono u praksi i ne postoji. Sve se svodi na pravo jačeg. I upravo geopolitičke promjene će se dogoditi samo zbog promjene u odnosu snaga.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 09, 2023, 07:42:02 am
Ne govorimo o Jevrejima niti o Poljacimam nego o Banderi. Bandera je bio u nemačkom zatvoru do 1944, nakon toga odrekao mogućnost saradnje sa njima, gotova priča. Ubili su ga gori od njega.

Bandera, Poljsko-Ukrajinski odnosi, antisemitizam u Poljskoj i Carskoj Rusiji, kao i u cijeloj Evropi su veoma široka pitanja.
Ali ne utiču značajno na današnju geopolitiku. Pa da ne idemo previše u OFF.

Ali odnos prema pokoljima u Gvatemali i te kako imaju uticaja na opredjeljenje u Latinskoj Americi.
Dark uporno izbjegava odgovor, ali to je njegovo pravo.
Danas se u svjetlu rata u Ukrajini mnogi pozivaju na međunarodno pravo.
A primjera kršenja međunarodnog prava ima na pretek (Jugoslavija, Irak, Libija, Sirija, Mauricijus...).
Uzmite za primjer okupaciju ostrva Diego Garsija uprkos odluci međunarodnog suda pravde da se vrati Mauricijusu. I to od onih što su najglasniji u insistiranju na poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Kad je u pitanju međunarodno pravo svjedoci smo nečuvenog licemjerija. Ono u praksi i ne postoji. Sve se svodi na pravo jačeg. I upravo geopolitičke promjene će se dogoditi samo zbog promjene u odnosu snaga.

Evo, priznajem, međunarodno javno pravo (ne mešati sa međunarodnim privatnim pravom) je jedan od dva ispita na studiju prava koje nisam položio, kriv sam. Ono što znam je da je međunarodno javno pravo pokušaj, da se nerešena pitanja rešavaju dogovorom i na miran način, dok je rat u međunarodnim odnosima uvek alternativa. Stoga, da, može izgledati brutalno, ali što je dozvoljeno Bogu nije volu i tu nema mnogo diskusije.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Lox on May 09, 2023, 10:07:15 am
Ovo ne treba brisati već da služi za nauk zašto je Vili Brant klekao u poklon svim žrtvama nacizma i žrtvi onih koji su nas od tog zla oslobodili . Ta zastava mora stajati na vrh koplja svima vidna.
Reinkarnacija nacizma mora ostati u pepelu istorije...
Samo je pitanje treba li stajati baš Ruska zastava ili ona Sovjetska. Jer su se u toj vojsci borili mnogi narodi, pa je tako poginulo i 8 milijuna Ukrajinaca.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 10:27:44 am
Pitanje je na mestu ali nije jasno zašto si zaboravio da je RF de facto i de jure pravni naslednik SSSR-a . Samim tim ,obe zastave su u punoj snazi adekvatne obeležavanju datuma. Za sve postoji razlog , odnosno zašto-zato.
Kao što je SRJ ( Savezna Republika Jugoslavija /Državna zajednica Srbije i Crne Gore) bila pravni naslednik SFRJ.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 09, 2023, 10:37:00 am
Ovo ne treba brisati već da služi za nauk zašto je Vili Brant klekao u poklon svim žrtvama nacizma i žrtvi onih koji su nas od tog zla oslobodili . Ta zastava mora stajati na vrh koplja svima vidna.
Reinkarnacija nacizma mora ostati u pepelu istorije...
Samo je pitanje treba li stajati baš Ruska zastava ili ona Sovjetska. Jer su se u toj vojsci borili mnogi narodi, pa je tako poginulo i 8 milijuna Ukrajinaca.

Procentualno je u drugom svetskom ratu poginulo najviše upravo Ukrajinaca.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 10:41:32 am
Pogledaj ranija obeležavanja Dana pobede ne samo na Crvenom trgu. Ukrajinska zastava uvek je imala svoje zasluženo mesto. Kasnije se promenila vremena pa su umesto proslave pobednika u 2.sv.ratu stigli do samoubistva iz zasede , šikanirajući veterane širom Ukrajine "osvešćeni post istinama" veličajući nacizam.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 09, 2023, 10:43:32 am
Pogledaj ranija obeležavanja Dana pobede ne samo na Crvenom trgu. Ukrajinska zastava uvek je imala svoje zasluženo mesto. Kasnije se promenila vremena pa su umesto proslave pobednika u 2.sv.ratu stigli do samoubistva iz zasede , šikanirajući veterane širom Ukrajine "osvešćeni post istinama" veličajući nacizam.

Šta imaju Ukrajinci da slave Dan pobede u Moskvi?!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 10:47:15 am


Procentualno je u drugom svetskom ratu poginulo najviše upravo Ukrajinaca.

Ako bi bio ljubazan da nam dešifruješ pojam Ukrajinca osim po državljanstvu. U Rusiji postoji termin za građane te države koji nisu etnički Rusi, nazivaju se Rusijani. U Srbiji takođe , svi smo Srbijanci bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost , dakle nisu svi Srbi naravno.

Kako je to rešeno kod vas ?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 10:50:11 am
Pogledaj ranija obeležavanja Dana pobede ne samo na Crvenom trgu. Ukrajinska zastava uvek je imala svoje zasluženo mesto. Kasnije se promenila vremena pa su umesto proslave pobednika u 2.sv.ratu stigli do samoubistva iz zasede , šikanirajući veterane širom Ukrajine "osvešćeni post istinama" veličajući nacizam.

Šta imaju Ukrajinci da slave Dan pobede u Moskvi?!

Ko im brani da proslavljaju u Kijevu? Do 2014.redovno se proslavljalo i tamo...u znak centralne proslave koja se održava na Crvenom trgu, maršala i jedinica iz Republike Srbije rame uz rame sa ostalima. Da li su jedinice iz tvoje države ikada tamo bile i zašto nisu ?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 09, 2023, 10:56:58 am

Procentualno je u drugom svetskom ratu poginulo najviše upravo Ukrajinaca.

Ako bi bio ljubazan da nam dešifruješ pojam Ukrajinca osim po državljanstvu. U Rusiji postoji termin za građane te države koji nisu etnički Rusi, nazivaju se Rusijani. U Srbiji takođe , svi smo Srbijanci bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost , dakle nisu svi Srbi naravno.

Kako je to rešeno kod vas ?

Nisam baš mislio na merenje krvnih zrnaca nego na stanovnike Ukrajine. Ukrajina je, tada u okviru Sovjetskog Saveza postojala i tada, nije bila izmišljena tek nedavno.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 09, 2023, 10:59:13 am
Pogledaj ranija obeležavanja Dana pobede ne samo na Crvenom trgu. Ukrajinska zastava uvek je imala svoje zasluženo mesto. Kasnije se promenila vremena pa su umesto proslave pobednika u 2.sv.ratu stigli do samoubistva iz zasede , šikanirajući veterane širom Ukrajine "osvešćeni post istinama" veličajući nacizam.

Šta imaju Ukrajinci da slave Dan pobede u Moskvi?!

Ko im brani da proslavljaju u Kijevu? Do 2014.redovno se proslavljalo i tamo...u znak centralne proslave koja se održava na Crvenom trgu, maršala i jedinica iz Republike Srbije rame uz rame sa ostalima. Da li su jedinice iz tvoje države ikada tamo bile i zašto nisu ?

Svako se loži na ono što ima. Ako nema šta da pokaže za vreme sadašnje i buduće, dobra je i prošlost. Samo od prošlosti se ne živi. Zato, verovao ili ne, na zapadu ne slave prošle ratove kao što to čine Rusi.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 11:03:37 am


Zato, verovao ili ne, na zapadu ne slave prošle ratove kao što to čine Rusi.

Nisi odgovorio na prethodna pitanja, samo postavljaš nova...

https://www.danas.rs/svet/u-parizu-zabranjeni-skupovi-oko-avenije-jelijsejskih-polja-na-dan-pobede/


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Istria 052 on May 09, 2023, 11:19:14 am
Na žalost, nemoralne politike  (namjerno loše selektirane tvz " političke elite", koriste svaku priliku da se "politiziraju" i neke vrlo etične stvari kao što je i Dan pobjede.  


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 11:38:07 am

Procentualno je u drugom svetskom ratu poginulo najviše upravo Ukrajinaca.

Ako bi bio ljubazan da nam dešifruješ pojam Ukrajinca osim po državljanstvu. U Rusiji postoji termin za građane te države koji nisu etnički Rusi, nazivaju se Rusijani. U Srbiji takođe , svi smo Srbijanci bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost , dakle nisu svi Srbi naravno.

Kako je to rešeno kod vas ?

Nisam baš mislio na merenje krvnih zrnaca nego na stanovnike Ukrajine. Ukrajina je, tada u okviru Sovjetskog Saveza postojala i tada, nije bila izmišljena tek nedavno.

Oni tada nisu bili ni Ukrajinci ni Rusi već Sovjeti...kao kod nas Jugosloveni. U jednom Mariopolju je živelo 100 000 etničkih Grka sada tokom ovih ratnih godina od 2014. Pogledaj malo popise stanovništva Ukrajine u poslednjih 100 godina i nacionalni sastav. (https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D1%81%D0%B5%D1%83%D0%BA%D1%80%D0%B0%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BF%D0%B8%D1%81%D1%8C_%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F_(2001)) Zatim granice "Ukrajine" pre stvaranja SSSR- a i potom birokratsko širenje granica kao Republike uokviru SSSR-a ( Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika).


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 09, 2023, 11:47:58 am

Procentualno je u drugom svetskom ratu poginulo najviše upravo Ukrajinaca.

Ako bi bio ljubazan da nam dešifruješ pojam Ukrajinca osim po državljanstvu. U Rusiji postoji termin za građane te države koji nisu etnički Rusi, nazivaju se Rusijani. U Srbiji takođe , svi smo Srbijanci bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost , dakle nisu svi Srbi naravno.

Kako je to rešeno kod vas ?

Nisam baš mislio na merenje krvnih zrnaca nego na stanovnike Ukrajine. Ukrajina je, tada u okviru Sovjetskog Saveza postojala i tada, nije bila izmišljena tek nedavno.

Oni tada nisu bili ni Ukrajinci ni Rusi već Sovjeti...kao kod nas Jugosloveni. U jednom Mariopolju je živelo 100 000 etničkih Grka sada tokom ovih ratnih godina od 2014. Pogledaj malo popise stanovništva Ukrajine u poslednjih 100 godina i nacionalni sastav. (https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D1%81%D0%B5%D1%83%D0%BA%D1%80%D0%B0%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BF%D0%B8%D1%81%D1%8C_%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F_(2001)) Zatim granice "Ukrajine" pre stvaranja SSSR- a i potom birokratsko širenje granica kao Republike uokviru SSSR-a ( Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika).

Dobro de, sad ulazimo već u razloge za nastanak pojedinih republika unutar Sovjetskog saveza. Ja se držim Ukrajine jer govorimo o Ukrajini, koja je kao konstitutivan deo postojala (kao republika) i unutar Sovjetskog saveza, te koja je sama pretrpjela nadprosječne gubitke čak i za Sovjetski savez.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 11:55:51 am
S tobom se mora mak na konac....nije u 2.sv.ratu od 27 miliona građana SSSR- poginulo 8 miliona "etničkih Ukrajinaca" već građana te Republike koji imaju svoje ime i prezime zajedno sa nacionalnim opredeljenjem.Leopardova koža od broja naroda i narodnosti kroz istoriju podneblja,, zatim mešanih brakova i planskih preseljenja unutar SSSR-a doveli do takve strukture "građana Ukrajine" .

Samim tim, Ruska Federacija kao pravna naslednica SSSR- a , ogromnim žrtvama I pobedom nad nacizmom ima obavezu i odgovornost ka žrtvama I pokololenjima da sa punim pravom slavi Pobedu.

Koju pobedu u bitkama proslavlja tvoja država ?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 09, 2023, 11:59:12 am
Belorusija je pretrpela procentualno najveće gubitke i dala najviše partizana u odnosu na broj stanovnika.Belorusi su se pokazali kao najtvrđi orah za hitlerovce.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 12:02:23 pm
Da li sada treba da konsultujemo i popis stanovništva Belorusije onih dana ?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 09, 2023, 04:40:42 pm
Мислим да треба разјаснити да на међународном плану СРЈ није наставила континуитет СФРЈ. Русија је преузела све: столицу у УН, дипломатска представништва и све дугове. Нису постојали никакви уговори о концесији, оно што је било совјетско је постало руско. Федерална имовина СССР и војне јединице су подељене у зависности где су се затекле у тренутку распада. Касније је, на америчко инсистирање, нуклеарно оружје повучено у Русију. Русија и Украјина су договориле и статус и поделу флоте.

Логично је да су у 2. св. рату највише страдали становници подручја на којима се ратовало. Посебно ради немачких злочина према цивилном становништву, али и ради истребљења Јевреја.

Јединице Црвене армије су имале регионалне називе (нпр. 2. Украјински фронт) али то нема везе са етничким саставом јединица, а ”украјински” или ”белоруски” не означава републике него географске регионе.

У сваком случају, становништво Украјине се већински борило против нацизма и за СССР. Зато је, у нормалним околностима, украјинској застави и било место на Црвеном тргу.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on May 09, 2023, 06:00:58 pm
Kad neko, u tom slućaju vlast, opisuje ratnog zloćinca Stepana Banderu, koji je poćinio odnosno su se pod njegovom komandom i ideologijom ćinila zverstva protiv Poljaka i Židova (koja se u najmanju ruku mogu definisati kao etnićko ćiščenje a prema analogiji sa određenim tumaćenjima iz današnjeg vremena i genocidom), kao osloboditelja i borca za ideale onda je jasno, da nose ideali te vlasti ideologiju ratnog zloćinca, u tom slućaju neograničenog ukrajinskog nacionalizma sa idejama nacional socializma (nacizma) te antisemitizma u nacistićkom razumevanju pristupa realizaciji. Šta i kako se može okarakterisati takva vlast, ja znam. A ostali... znate i vi sami.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 09, 2023, 06:13:40 pm
Kad neko, u tom slućaju vlast, opisuje ratnog zloćinca Stepana Banderu, koji je poćinio odnosno su se pod njegovom komandom i ideologijom ćinila zverstva protiv Poljaka i Židova (koja se u najmanju ruku mogu definisati kao etnićko ćiščenje a prema analogiji sa određenim tumaćenjima iz današnjeg vremena i genocidom), kao osloboditelja i borca za ideale onda je jasno, da nose ideali te vlasti ideologiju ratnog zloćinca, u tom slućaju neograničenog ukrajinskog nacionalizma sa idejama nacional socializma (nacizma) te antisemitizma u nacistićkom razumevanju pristupa realizaciji. Šta i kako se može okarakterisati takva vlast, ja znam. A ostali... znate i vi sami.

Znamo, barem većina nas, članova foruma koji diskutujemo, osim @Dark-Bulleta, on ima neku svoju vizuru istorije, istine, svih ratova iz XX i XXI veka, odnosa Zapada prema narodima koji nisu anglo-saksonskog, romanskog ili germanskog porekla, odnosa prema počinjenim zločinima u ratovima...

Uostalom, rehabilitacija Bandere je sudski definisana nakon drugog državnog udara na Majdanu, negde 2016. ili 2017. godine, što znači da je to uradila pro-američka vlast koja je nasilno smenila onu izabranu od naroda. To Darko zaboravlja.

Ustvari, ne zaboravlja, zna on to, ali stalno tera svoju priču po onoj "Ko o čemu, baba o uštipcima".


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 09, 2023, 07:03:16 pm
Pored toga što je Zelenski danas sa Ursulom u Kijevu proglasio proslavu Dana Evrope , umesto Dana Pobede ( Žukov ratifikovao kapitulaciju Nemačke u ime svih građana SSSR pa samim tim i Sovjetske Republike Ukrajine) . Ostaje mu još samo da u Kijevu promeni istočno evropsko merenje vremena u srednje evropsko i tako se konačno ogradi od Moskve  ::)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 09, 2023, 07:16:14 pm

Ali odnos prema pokoljima u Gvatemali i te kako imaju uticaja na opredjeljenje u Latinskoj Americi.
Dark uporno izbjegava odgovor, ali to je njegovo pravo.
Danas se u svjetlu rata u Ukrajini mnogi pozivaju na međunarodno pravo.
A primjera kršenja međunarodnog prava ima na pretek (Jugoslavija, Irak, Libija, Sirija, Mauricijus...).
Uzmite za primjer okupaciju ostrva Diego Garsija uprkos odluci međunarodnog suda pravde da se vrati Mauricijusu. I to od onih što su najglasniji u insistiranju na poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Kad je u pitanju međunarodno pravo svjedoci smo nečuvenog licemjerija. Ono u praksi i ne postoji. Sve se svodi na pravo jačeg. I upravo geopolitičke promjene će se dogoditi samo zbog promjene u odnosu snaga.

Evo, priznajem, međunarodno javno pravo (ne mešati sa međunarodnim privatnim pravom) je jedan od dva ispita na studiju prava koje nisam položio, kriv sam. Ono što znam je da je međunarodno javno pravo pokušaj, da se nerešena pitanja rešavaju dogovorom i na miran način, dok je rat u međunarodnim odnosima uvek alternativa. Stoga, da, može izgledati brutalno, ali što je dozvoljeno Bogu nije volu i tu nema mnogo diskusije.

Nije valjda da ubijene starosjedioce u Gvatemali smatraš volovima?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 07:31:41 am
Pored toga što je Zelenski danas sa Ursulom u Kijevu proglasio proslavu Dana Evrope , umesto Dana Pobede ( Žukov ratifikovao kapitulaciju Nemačke u ime svih građana SSSR pa samim tim i Sovjetske Republike Ukrajine) . Ostaje mu još samo da u Kijevu promeni istočno evropsko merenje vremena u srednje evropsko i tako se konačno ogradi od Moskve  ::)

"Dan Evrope / Dan Europe obilježava se 9. V. svake godine. Naime, 9. V. 1950. Robert Schuman (Šuman), tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao "Šumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska Unija."

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope (https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on May 10, 2023, 07:44:55 am
"Dan Evrope / Dan Europe obilježava se 9. V. svake godine. Naime, 9. V. 1950. Robert Schuman (Šuman), tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao "Šumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska Unija."

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope (https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope)

Kakve tocno veze ima Ukrajina s Europskom zajednicom za ugljen i celik? Sta je sljedece? Proslava thanksgiving daya, tradicionalne americko ukrajinske manifestacije!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 07:47:28 am
Kad neko, u tom slućaju vlast, opisuje ratnog zloćinca Stepana Banderu, koji je poćinio odnosno su se pod njegovom komandom i ideologijom ćinila zverstva protiv Poljaka i Židova (koja se u najmanju ruku mogu definisati kao etnićko ćiščenje a prema analogiji sa određenim tumaćenjima iz današnjeg vremena i genocidom), kao osloboditelja i borca za ideale onda je jasno, da nose ideali te vlasti ideologiju ratnog zloćinca, u tom slućaju neograničenog ukrajinskog nacionalizma sa idejama nacional socializma (nacizma) te antisemitizma u nacistićkom razumevanju pristupa realizaciji. Šta i kako se može okarakterisati takva vlast, ja znam. A ostali... znate i vi sami.

Ajde ne preteruj.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 10, 2023, 07:54:21 am
On uopšte ne preteruje Darko, ti si onaj koji preteruje u poturanju "kukavičjih jaja".


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 07:57:34 am
"Dan Evrope / Dan Europe obilježava se 9. V. svake godine. Naime, 9. V. 1950. Robert Schuman (Šuman), tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao "Šumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska Unija."

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope (https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope)

Kakve tocno veze ima Ukrajina s Europskom zajednicom za ugljen i celik? Sta je sljedece? Proslava thanksgiving daya, tradicionalne americko ukrajinske manifestacije!

Evropa (Evropska unija) 9.5. slavi Dan Evrope, jer je za Evropu Dan Pobede 8.5. a ne 9.5. Ukrajina je jasno izrazila želju, da ne želi biti u Ruskoj sferi uticaja, te da se okreće Evropskoj uniji. Opet Wikipedija:

"Dan zmage v Evropi je dan, ki se ga praznuje v spomin, ko so zavezniki v drugi svetovni vojni uradno sprejeli brezpogojno predajo Nacistične Nemčije 8. maja 1945. Rusija in številne nekdanje sovjetske države praznujejo dan zmage 9. maja."

Izvor: https://sl.wikipedia.org/wiki/Dan_zmage_v_Evropi (https://sl.wikipedia.org/wiki/Dan_zmage_v_Evropi)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 08:05:45 am
On uopšte ne preteruje Darko, ti si onaj koji preteruje u poturanju "kukavičjih jaja".

Ne preterujem, nego očito uzalud očekujem, da se čoveku, koji je pretežni deo rata Njemačke protiv njegove vlastite domovine bio u njemačkom zatvoru, ne pakuje.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 08:15:03 am


Evropa (Evropska unija) 9.5. slavi Dan Evrope, jer je za Evropu Dan Pobede 8.5. a ne 9.5. Ukrajina je jasno izrazila želju, da ne želi biti u Ruskoj sferi uticaja, te da se okreće Evropskoj uniji.

Upravo iz tog razloga trebali bi istočnoevropsku vremensku zonu promeniti za srednjoevropsku. Poznato je zašto se i do sada kod njih i u Rusiji Dan pobede nad fašizmom proslavlja 9.maja. Zelenski je izgubio i sat i kompas...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 08:17:09 am

Evropa (Evropska unija) 9.5. slavi Dan Evrope, jer je za Evropu Dan Pobede 8.5. a ne 9.5. Ukrajina je jasno izrazila želju, da ne želi biti u Ruskoj sferi uticaja, te da se okreće Evropskoj uniji.

Upravo iz tog razloga trebali bi istočnoevropsku vremensku zonu promeniti za srednjoevropsku. Poznato je zašto se i do sada kod njih i u Rusiji Dan pobede nad fašizmom proslavlja 9.maja. Zelenski je izgubio i sat i kompas...

Nema to veze sa vremenskom zonom nego isključivo sa datumima. Nek se češe onaj koga to svrbi.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 08:25:51 am
Koji datum je bio i tada i sada u Kijevu u vreme potpisivanja kapitulacije Nemačke, upravo zbog razlike u vremenskim zonama. Ti misliš da se vreme može vratiti unazad veštačkim izmenama. On time vređa sve one Ukrajince koji gaje tekovine pobede nad nacistima .
Proslavljaj Novu godinu kada i Britanci...Šta ima veze...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on May 10, 2023, 09:00:47 am
"Dan Evrope / Dan Europe obilježava se 9. V. svake godine. Naime, 9. V. 1950. Robert Schuman (Šuman), tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao "Šumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska Unija."

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope (https://sh.wikipedia.org/wiki/Dan_Evrope)

Kakve tocno veze ima Ukrajina s Europskom zajednicom za ugljen i celik? Sta je sljedece? Proslava thanksgiving daya, tradicionalne americko ukrajinske manifestacije!

Evropa (Evropska unija) 9.5. slavi Dan Evrope, jer je za Evropu Dan Pobede 8.5. a ne 9.5. Ukrajina je jasno izrazila želju, da ne želi biti u Ruskoj sferi uticaja, te da se okreće Evropskoj uniji. Opet Wikipedija:

"Dan zmage v Evropi je dan, ki se ga praznuje v spomin, ko so zavezniki v drugi svetovni vojni uradno sprejeli brezpogojno predajo Nacistične Nemčije 8. maja 1945. Rusija in številne nekdanje sovjetske države praznujejo dan zmage 9. maja."

Izvor: https://sl.wikipedia.org/wiki/Dan_zmage_v_Evropi (https://sl.wikipedia.org/wiki/Dan_zmage_v_Evropi)

Cekaj, daj se dogovori sam sa sobom sto Zelenski slavi 8.5. Uniju celika i ugljena, dan pobjede u ww2 po krivoj vremenskoj zoni, pobjedu grka protiv turaka 1821, ili prvi prodanu Coca Colu!

Ovo sto Zelenski radi je pljuvanje u lice svim poginulim Ukrajincima u drugom svjetskom ratu, i samo je voda na mlin putinove privatizacije pobjede u istom!.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 09:17:47 am
Koji datum je bio i tada i sada u Kijevu u vreme potpisivanja kapitulacije Nemačke, upravo zbog razlike u vremenskim zonama. Ti misliš da se vreme može vratiti unazad veštačkim izmenama. On time vređa sve one Ukrajince koji gaje tekovine pobede nad nacistima .
Proslavljaj Novu godinu kada i Britanci...Šta ima veze...

Kapitulacija se podpisivala u Berlinu, 8.5.1945 i ne u Moskvi, kraj priče.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on May 10, 2023, 09:29:55 am
Kapitulacija se podpisivala u Berlinu, 8.5.1945 i ne u Moskvi, kraj priče.

Sta su Ukrajinci toliko glupi da im je trebalo 70 godina da skuze da slave dan pobjede na krivi datum?

BTW. Koliko je sati bilo u Kijevu kad je potpisana kapitulacija?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 09:35:44 am
Koji datum je bio i tada i sada u Kijevu u vreme potpisivanja kapitulacije Nemačke, upravo zbog razlike u vremenskim zonama. Ti misliš da se vreme može vratiti unazad veštačkim izmenama. On time vređa sve one Ukrajince koji gaje tekovine pobede nad nacistima .
Proslavljaj Novu godinu kada i Britanci...Šta ima veze...

Kapitulacija se podpisivala u Berlinu, 8.5.1945 i ne u Moskvi, kraj priče.

On se pitao "koliko je sati" jer je nacistima iscurelo svo vreme ovog sveta upravo tada . Nisu ih zgazili podešavajući časovnike na berlinsku vremensku zonu.  :laugh:

[attachment=1]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 10, 2023, 09:35:50 am
Kapitulacija se podpisivala u Berlinu, 8.5.1945 i ne u Moskvi, kraj priče.

Sta su Ukrajinci toliko glupi da im je trebalo 70 godina da skuze da slave dan pobjede na krivi datum?

BTW. Koliko je sati bilo u Kijevu kad je potpisana kapitulacija?

Kolega, ako pokušavaš Darka da ubediš u nešto, sipaš vodu u rešeto.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 09:39:41 am
Kapitulacija se podpisivala u Berlinu, 8.5.1945 i ne u Moskvi, kraj priče.

Sta su Ukrajinci toliko glupi da im je trebalo 70 godina da skuze da slave dan pobjede na krivi datum?

BTW. Koliko je sati bilo u Kijevu kad je potpisana kapitulacija?

Mislim, o čemu pričamo. Svako neka slavi svoje. U Moskvi slave 9.5. Dan pobede, u Evropskoj uniji na taj dan slave Dan Evrope, koji je posve drugi praznik. E sad se digla kuka i motika što Ukrajina okrenula Moskvi leđa i prema Evropi.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 09:50:20 am
Nije Zelenski okrenuo leđa Moskvi već svojim građanima na sećanje i žrtvu 8 miliona Ukrajinaca pokušavajući da ih izbriše iz sećanja zarad lizanja zadnjice istoj toj Nemačkoj. Bandera im je lizao u logoru pa postao njihov pas, takav je i ovaj...vreme će mu suditi.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on May 10, 2023, 10:02:21 am
Mislim, o čemu pričamo. Svako neka slavi svoje.

Samo Ukrajinci neka slave tudje...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 10:26:42 am
Nije Zelenski okrenuo leđa Moskvi već svojim građanima na sećanje i žrtvu 8 miliona Ukrajinaca pokušavajući da ih izbriše iz sećanja zarad lizanja zadnjice istoj toj Nemačkoj. Bandera im je lizao u logoru pa postao njihov pas, takav je i ovaj...vreme će mu suditi.

Ovo je izlišno. Ukrajina ima demokratski izabranog predsjednika, Zelenskog, koji ujedno predstavlja državu u odnosu sa najvišim predstavnicima drugih država, i EU. Proslavljanje Dana Evrope sa predsjednicom Evropske komisije ne umanjuje ulogu građana Ukrajine u odlobađanju države 1945, ali zato jača vezu Ukrajine sa EU koja najsnažnije podupire odbranu Ukrajine danas.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 10:52:11 am
Klasična "bot" objava .Pa nije ni Ukrajincima  ispran mozak koliko tebi...pročitaj kakvo oni mišljenje imaju o ovoj odluci.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 11:07:14 am
Klasična "bot" objava .Pa nije ni Ukrajincima  ispran mozak koliko tebi...pročitaj kakvo oni mišljenje imaju o ovoj odluci.

Za mene je taj dio teme završen jer je i dilema obična podmetačina. Ukrajina danas vodi svoju politiku sa svojim predstavnicima. Važnije od proslave pobede nad Njemačkom godine 1945 je Ukrajini pobeda u odbrani vlastite države sada, posebno dok još bombe padaju dnevno. U tom smislu je logično, da sa najvišom predstavnicom EU Zelenski jača evropski smer Ukrajine, a to i radi obeležavanjem Dana Evrope u Kijevu. Poz


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 11:13:48 am
Pa zbog njega i sličnih još od Majdana, mnogim izbeglim Ukrajincima i onima koji su u grotlu rata, konačno se razbistrilo ko ih je uveo u rat i zašto. Te floskule kojima se služiš nisu ništa manje od " što je babi milo, to joj se I snilo". Čitaj izvorne ukrajinske vesti...ne prevode , propagandu i prepričavanja.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 11:52:21 am
Pa zbog njega i sličnih još od Majdana, mnogim izbeglim Ukrajincima i onima koji su u grotlu rata, konačno se razbistrilo ko ih je uveo u rat i zašto. Te floskule kojima se služiš nisu ništa manje od " što je babi milo, to joj se I snilo". Čitaj izvorne ukrajinske vesti...ne prevode , propagandu i prepričavanja.

I to je izlišno, posebno u vreme rata. U Ukrajini je sada jedina dilema da li si za Ukrajinu ili si za Rusiju.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 11:58:19 am
To što je tebi u glavi  sasvim je nebitno. Važno je o čemu trezveno razmišljaju upravo Ukrajinci...jer tebe ne svrbi da bi se češao,  već je patološka kategorija očigledna po stavu i iskazima.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 12:36:16 pm
To što je tebi u glavi  sasvim je nebitno. Važno je o čemu trezveno razmišljaju upravo Ukrajinci...jer tebe ne svrbi da bi se češao,  već je patološka kategorija očigledna po stavu i iskazima.

Dobro, to da neki Ukrajinci razmišljaju ovako ili onako je posve normalno. Kao što je i normalno, da će Rusi svaki oblik disidentstva sa službenom politikom Ukrajine odmah prikazivati sebi u korist, te kao opravdanje za vlastitu agresiju na Ukrajinu. To spada u tzv. psihološko ratovanje, te u pitanje morala i razbijanja istoga.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 10, 2023, 12:39:14 pm
Poslednje dve stranice ove teme nemaju nikakve veze sa geopolitičkim pitanjima rata u Ukrajini. Molim Vas vratite se na temu topika, ovo će verovatno sve biti obrisano.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on May 10, 2023, 01:09:08 pm
Ovo je izlišno. Ukrajina ima demokratski izabranog predsjednika, Zelenskog, koji ujedno predstavlja državu u odnosu sa najvišim predstavnicima drugih država, i EU. Proslavljanje Dana Evrope sa predsjednicom Evropske komisije ne umanjuje ulogu građana Ukrajine u odlobađanju države 1945, ali zato jača vezu Ukrajine sa EU koja najsnažnije podupire odbranu Ukrajine danas.

Nije ovo prvi demokratski izabrani predsjednik Ukrajine! Recimo i ona lopina od Janukovica je bio demokratski izabran, pa je eto pucom smjijenjen. Zapad nas je uvjerio a je to bio praznik demokracije!. Dokle god se demokratski biraju predsjednici koji sviraju na note koje im se daju, demokracija se slavi. Cim pozele promijeniti akorde, odmah se pokrecu ''demokratski procesi'' ''civilnog drustva'' u boljem, ili ga jednostavno ubiju u gorem sucaju (citaj Allende)

I to je izlišno, posebno u vreme rata. U Ukrajini je sada jedina dilema da li si za Ukrajinu ili si za Rusiju.

Ovo je nazalost tocno. U Ukrajini nema mjesta kritickoj misli... Vjerojatno najjaci citat sih vremena, Samuel Johnson... ''domoljublje je posljednje utočište hulja''... Ili si snama... ili si protiv nas... ili ti je OK sto vodimo samoubilacku politiku, ili si za Ruse!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 03:07:14 pm
Priča o ruskoj raketi X-55 koja je pala na teritoriju Poljske dobila je zanimljiv nastavak.

 Dakle, poljski mediji javljaju da je u decembru 2022. vojska pratila neidentifikovani leteći objekat, ali ga je izgubila iz vida u oblasti Bidgošča. Vojska je odmah nakon toga krenula u potragu za objektom, ali zbog vremenskih neprilika nije mogla da ga pronađe i obustavila je dalje pokušaje.

Ali najzanimljivije je da je poljska vojska pokušala da sakrije ovaj incident , ne obavestivši ni poljsko tužilaštvo ni premijera Mateuša Moravjeckog o narušavanju vazdušnog prostora zemlje. Štaviše, zvanična istraga je počela tek u aprilu 2023. godine, nakon što je slučajni prolaznik pronašao olupinu i prijavio je vlastima.

[attachment=1]


Nedavno su u blizini poljskog grada Bidgošča pronašli ostatke ruske krstareće rakete X-55, koju ruska vojska koristi kao raketnu metu, uklanjajući joj bojevu glavu i zamenjujući je simulatorom.

U zapadnim medijima postoje informacije da je projektil skrenuo sa kursa 16. decembra 2022. godine, kada je pokrenut masivan raketni napad na ukrajinsku infrastrukturu. Navodno je X-55, umesto na Kijev, "surfovao "prvo po prostranstvima Belorusije, a potom i Poljske, srušivši se u šume Bidgošća 400 kilometara od poljsko-beloruske granice.

Prilično čudna situacija, posebno u kontekstu protivvazdušne odbrane NATO-a, s obzirom na to da su rakete X-55 opremljene nuklearnom bojevom glavom. Ako su to bile vežbe za odbijanje nuklearnog udara, onda je Poljska očigledno podbacila, jer je " prazan" X-55 proleteo do tamo i sam se srušio.

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]




Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on May 10, 2023, 04:27:20 pm
Švedska odbija da pošalje borbene avione u Ukrajinu

 Švedski ministar odbrane Pol Jonson rekao je da njegova zemlja ne može da isporuči svoje borbene avione Ukrajini jer ih "nema dovoljno".

Dodajući da će se podrška Švedske Ukrajini sada fokusirati na obuku i servisiranje opreme koja je već isporučena.

Jonson je ranije, u intervjuu za Evropsku pravdu, naglasio da je slanje lovaca četvrte generacije Gripen izazov za Švedsku, jer su zemlji potrebni da zaštiti svoj suverenitet i integritet vazdušnog prostora.

@anna_news

[attachment=1]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on May 10, 2023, 06:38:17 pm
Quote
Prilično čudna situacija, posebno u kontekstu protivvazdušne odbrane NATO-a, s obzirom na to da su rakete X-55 opremljene nuklearnom bojevom glavom. Ako su to bile vežbe za odbijanje nuklearnog udara, onda je Poljska očigledno podbacila, jer je " prazan" X-55 proleteo do tamo i sam se srušio.

То је можда чудно у контексту приче (пропаганде) и веровања у савршеност система ПВО изнад земаља НАТО. Као што сви мање-више знамо савршен систем ПВО, коме ништа не може промаћи, не постоји. Русима промичу БПЛ (веће или мање), ракете и сл. Тако и овима у НАТО. Чак и оној чувеној "челичној куполи" у Израелу промакне по који пројектил.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 06:41:43 pm
Quote
Prilično čudna situacija, posebno u kontekstu protivvazdušne odbrane NATO-a, s obzirom na to da su rakete X-55 opremljene nuklearnom bojevom glavom. Ako su to bile vežbe za odbijanje nuklearnog udara, onda je Poljska očigledno podbacila, jer je " prazan" X-55 proleteo do tamo i sam se srušio.

То је можда чудно у контексту приче (пропаганде) и веровања у савршеност система ПВО изнад земаља НАТО. Као што сви мање-више знамо савршен систем ПВО, коме ништа не може промаћи, не постоји. Русима промичу БПЛ (веће или мање), ракете и сл. Тако и овима у НАТО. Чак и оној чувеној "челичној куполи" у Израелу промакне по који пројектил.

Poljskoj vojsci navedena raketa nije promakla, tako piše i izvorna vest, nego su ga izgubili iz vida negde iznad nekog sela. Šta je trebalo, da ispaljuju raketu na neznani objekt a koji u datom momentu nije ugrožavao vitalne objekte u Poljskoj?!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on May 10, 2023, 07:07:21 pm
Quote
Prilično čudna situacija, posebno u kontekstu protivvazdušne odbrane NATO-a, s obzirom na to da su rakete X-55 opremljene nuklearnom bojevom glavom. Ako su to bile vežbe za odbijanje nuklearnog udara, onda je Poljska očigledno podbacila, jer je " prazan" X-55 proleteo do tamo i sam se srušio.

То је можда чудно у контексту приче (пропаганде) и веровања у савршеност система ПВО изнад земаља НАТО. Као што сви мање-више знамо савршен систем ПВО, коме ништа не може промаћи, не постоји. Русима промичу БПЛ (веће или мање), ракете и сл. Тако и овима у НАТО. Чак и оној чувеној "челичној куполи" у Израелу промакне по који пројектил.

Poljskoj vojsci navedena raketa nije promakla, tako piše i izvorna vest, nego su ga izgubili iz vida negde iznad nekog sela. Šta je trebalo, da ispaljuju raketu na neznani objekt a koji u datom momentu nije ugrožavao vitalne objekte u Poljskoj?!

 :krsta


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Kubovac on May 10, 2023, 07:09:08 pm


Poljskoj vojsci navedena raketa nije promakla, tako piše i izvorna vest, nego su ga izgubili iz vida negde iznad nekog sela. Šta je trebalo, da ispaljuju raketu na neznani objekt a koji u datom momentu nije ugrožavao vitalne objekte u Poljskoj?!

A kako su mogli da znaju da li će ljuljnuti na naseljeno mesto ili ne? Misliš da su ga pratili i odredili mu trajektoriju pada? S kojim to radarima?
Pustimo priče.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 10, 2023, 07:09:14 pm
Darko, može objašnjenje: kako to vojska izgubi raketu iz vida? Znam, nećeš odgovoriti.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on May 10, 2023, 07:14:13 pm
Darko, može objašnjenje: kako to vojska izgubi raketu iz vida? Znam, nećeš odgovoriti.

Vrlo jednostavno. Kad raketa, koju prate radarima, nema više odraz na radarskom ekranu. To se desi ili zato jer raketa prolazi "ispod radara" ili zato jer jednostavno padne.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 10, 2023, 07:21:15 pm
Iskreno, iznenadilo me što si uopšte odgovorio, nije to baš često.

Hvala za objašnjenje, ja sam bio MT oficir, ove stvari ne znam više od nivoa opšte kulture.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 10, 2023, 07:26:52 pm
Moskva: Odluka vlasti u Poljskoj da preimenuju Kalinjingrad je neprijateljski čin

Zvanična Moskva okarakterisala je danas odluku Poljske da u svojim zvaničnim dokumentima preimenuje ruski grad Kalinjingrad kao “neprijateljski čin” i nastavak urušavanja bilateralnih odnosa.

Kalinjingrad je bio poznat pod nemačkim imenom Kenigsberg sve do završetka Drugog svetskog rata, kada je pripojen Sovjetskom Savezu i preimenovan u čast sovjetskog političara Mihaila Kalinjina, podseća se u izveštaju Rojtersa.

Preimenovanje ruskog grada Kalinjingrada u Krolevjec od strane poljskih vlasti na ivici je ludila, ocenio je tokom današnjeg razgovora sa novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Ovo više nije ni rusofobija. U Poljskoj se odvijaju procesi koji se graniče sa ludilom – rekao je Peskov komentarišući odluku poljskih vlasti, ali i incident kojim je ruski ambasador u Poljskoj sprečen da oda počast vojnicima SSSR-a stradalim tokom Drugog svetskog rata, prenosi TASS.

Lokalne vlasti Kalinjingradske oblasti na zapadu Rusije osuđuju odluku poljskih vlasti, izjavio je portparol regionalne vlade Dmitrij Liskov.

– Naš grad se zvanično zove Kalinjingrad. Sve drugo nije ništa drugo do insinuacija. Sa naše strane, Gdanjsk bismo mogli lako da nazovemo Dancig i Republiku Poljsku Kraljevinom Poljskom. Međutim, mi poštujemo zvanične imena mesta i zahtevamo da i drugi čine isto – poručio je Liskov.

Varšava je u utorak saopštila da je povezanost Mihaila Kalinjina sa sa masakrom u Katinu 1940. godine, kada su hiljade poljskih oficira pogubljene od strane sovjetskih snaga, ima negativnu konotaciju i da zato grad treba da bude zvanično nazivan Krolevjec, kako se zvao u vreme kada je u 15. i 16. veku bio deo Kraljevine Poljske.

Izvor (https://www.vesti-online.com/moskva-odluka-vlasti-u-poljskoj-da-preimenuju-kalinjingrad-je-neprijateljski-cin/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on May 10, 2023, 07:27:31 pm
Quote
Prilično čudna situacija, posebno u kontekstu protivvazdušne odbrane NATO-a, s obzirom na to da su rakete X-55 opremljene nuklearnom bojevom glavom. Ako su to bile vežbe za odbijanje nuklearnog udara, onda je Poljska očigledno podbacila, jer je " prazan" X-55 proleteo do tamo i sam se srušio.

То је можда чудно у контексту приче (пропаганде) и веровања у савршеност система ПВО изнад земаља НАТО. Као што сви мање-више знамо савршен систем ПВО, коме ништа не може промаћи, не постоји. Русима промичу БПЛ (веће или мање), ракете и сл. Тако и овима у НАТО. Чак и оној чувеној "челичној куполи" у Израелу промакне по који пројектил.

Poljskoj vojsci navedena raketa nije promakla, tako piše i izvorna vest, nego su ga izgubili iz vida negde iznad nekog sela. Šta je trebalo, da ispaljuju raketu na neznani objekt a koji u datom momentu nije ugrožavao vitalne objekte u Poljskoj?!

Мислим да су га пратили као и ону БПЛ која је пала у Загребу. Сви га виде а нико га не гледа...или обрнуто...Наравно, може се наћи стотину оправдања. Ова ракета је прелетела пар стотина километара (минимум 250 км о границе Пољске и Белорусије) пре него је пала. Постоје дежурне паре, постоји дежурне ПВО јединице, Авакси НАТО стално прате ситуацију у ваздушном простору Украјине, посебно када су лансирања ракета.  Свашта је постоји, али је питање да ли то и како ради. Као што рекох нема савршеног ПВО система. Ни Пољски није такав.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on May 10, 2023, 07:31:19 pm
Moskva: Odluka vlasti u Poljskoj da preimenuju Kalinjingrad je neprijateljski čin

Zvanična Moskva okarakterisala je danas odluku Poljske da u svojim zvaničnim dokumentima preimenuje ruski grad Kalinjingrad kao “neprijateljski čin” i nastavak urušavanja bilateralnih odnosa.

Kalinjingrad je bio poznat pod nemačkim imenom Kenigsberg sve do završetka Drugog svetskog rata, kada je pripojen Sovjetskom Savezu i preimenovan u čast sovjetskog političara Mihaila Kalinjina, podseća se u izveštaju Rojtersa.

Preimenovanje ruskog grada Kalinjingrada u Krolevjec od strane poljskih vlasti na ivici je ludila, ocenio je tokom današnjeg razgovora sa novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Ovo više nije ni rusofobija. U Poljskoj se odvijaju procesi koji se graniče sa ludilom – rekao je Peskov komentarišući odluku poljskih vlasti, ali i incident kojim je ruski ambasador u Poljskoj sprečen da oda počast vojnicima SSSR-a stradalim tokom Drugog svetskog rata, prenosi TASS.

Lokalne vlasti Kalinjingradske oblasti na zapadu Rusije osuđuju odluku poljskih vlasti, izjavio je portparol regionalne vlade Dmitrij Liskov.

– Naš grad se zvanično zove Kalinjingrad. Sve drugo nije ništa drugo do insinuacija. Sa naše strane, Gdanjsk bismo mogli lako da nazovemo Dancig i Republiku Poljsku Kraljevinom Poljskom. Međutim, mi poštujemo zvanične imena mesta i zahtevamo da i drugi čine isto – poručio je Liskov.

Varšava je u utorak saopštila da je povezanost Mihaila Kalinjina sa sa masakrom u Katinu 1940. godine, kada su hiljade poljskih oficira pogubljene od strane sovjetskih snaga, ima negativnu konotaciju i da zato grad treba da bude zvanično nazivan Krolevjec, kako se zvao u vreme kada je u 15. i 16. veku bio deo Kraljevine Poljske.

Izvor (https://www.vesti-online.com/moskva-odluka-vlasti-u-poljskoj-da-preimenuju-kalinjingrad-je-neprijateljski-cin/)

Не разумем зашто се Руси "узбуђавају" због тога. Пољаци желе да користе свој домаћи назив. И шта је ту спорно? То би било исто као када би Аустрија тражила да сви ми са Балкана Беч називамо Виена, а Турци да Истанбул не називамо Цариградом. Или да Мађарска тражи да је ми називамо "(Х)Унгарија" или како они већ називају (изговарају назив) своју државу.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 10, 2023, 08:54:56 pm

Evropa (Evropska unija) 9.5. slavi Dan Evrope, jer je za Evropu Dan Pobede 8.5. a ne 9.5. Ukrajina je jasno izrazila želju, da ne želi biti u Ruskoj sferi uticaja, te da se okreće Evropskoj uniji.

Upravo iz tog razloga trebali bi istočnoevropsku vremensku zonu promeniti za srednjoevropsku. Poznato je zašto se i do sada kod njih i u Rusiji Dan pobede nad fašizmom proslavlja 9.maja. Zelenski je izgubio i sat i kompas...

Nema to veze sa vremenskom zonom nego isključivo sa datumima. Nek se češe onaj koga to svrbi.

NJemačka je u 2.SR dva puta potpisala kapitulaciju.

https://en.wikipedia.org/wiki/German_Instrument_of_Surrender

I to nema veze sa današnjom geopolitikom.
Ali ima veze sa propagandom. Mislim da za Njemačku nije pametno zabranjivanje sovjetske zastave. Pod tom zastavom su se u 2.SR borili i pripadnici mnogih naroda, uključujući i Ukrajince. NJemačka rizikuje optužbe za revizionizam. Očekivati je i pokretanje pitanja čuvara u nacističkim konclogorima ukrajinske i letonske nacionalnosti.
Svjedoci smo optužbi zapadnih država za kolonijalnu prošlost i današnji neokolonijalizam. Ne bih isključio ni optužbe na račun NJemačke i njenih saveznika iz 2.SR za revizionizam.

I vojno jačanje Japana će vjerovatno biti okarakterisano u istočnoj Aziji kao revanšizam.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 10, 2023, 09:01:49 pm
Moskva: Odluka vlasti u Poljskoj da preimenuju Kalinjingrad je neprijateljski čin

Zvanična Moskva okarakterisala je danas odluku Poljske da u svojim zvaničnim dokumentima preimenuje ruski grad Kalinjingrad kao “neprijateljski čin” i nastavak urušavanja bilateralnih odnosa.

Kalinjingrad je bio poznat pod nemačkim imenom Kenigsberg sve do završetka Drugog svetskog rata, kada je pripojen Sovjetskom Savezu i preimenovan u čast sovjetskog političara Mihaila Kalinjina, podseća se u izveštaju Rojtersa.

Preimenovanje ruskog grada Kalinjingrada u Krolevjec od strane poljskih vlasti na ivici je ludila, ocenio je tokom današnjeg razgovora sa novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Ovo više nije ni rusofobija. U Poljskoj se odvijaju procesi koji se graniče sa ludilom – rekao je Peskov komentarišući odluku poljskih vlasti, ali i incident kojim je ruski ambasador u Poljskoj sprečen da oda počast vojnicima SSSR-a stradalim tokom Drugog svetskog rata, prenosi TASS.

Lokalne vlasti Kalinjingradske oblasti na zapadu Rusije osuđuju odluku poljskih vlasti, izjavio je portparol regionalne vlade Dmitrij Liskov.

– Naš grad se zvanično zove Kalinjingrad. Sve drugo nije ništa drugo do insinuacija. Sa naše strane, Gdanjsk bismo mogli lako da nazovemo Dancig i Republiku Poljsku Kraljevinom Poljskom. Međutim, mi poštujemo zvanične imena mesta i zahtevamo da i drugi čine isto – poručio je Liskov.

Varšava je u utorak saopštila da je povezanost Mihaila Kalinjina sa sa masakrom u Katinu 1940. godine, kada su hiljade poljskih oficira pogubljene od strane sovjetskih snaga, ima negativnu konotaciju i da zato grad treba da bude zvanično nazivan Krolevjec, kako se zvao u vreme kada je u 15. i 16. veku bio deo Kraljevine Poljske.

Izvor (https://www.vesti-online.com/moskva-odluka-vlasti-u-poljskoj-da-preimenuju-kalinjingrad-je-neprijateljski-cin/)

Пољаци се стварно понашају као гомила идиота. Замислите да нам се Турци јаве и кажу да ће за њих Београд убудуће бити Dar-ül-Cihad. Или да Руси сада кажу да је Краков постао Krake (јидиш) или Кракау (немачки). Или да Oświęcim добије поново немачко име Аuschwitz.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on May 10, 2023, 09:05:09 pm
Quote
Ne bih isključio ni optužbe na račun NJemačke i njenih saveznika iz 2.SR za revizionizam.

I vojno jačanje Japana će vjerovatno biti okarakterisano u istočnoj Aziji kao revanšizam.

Па то објективно и јесте нека врста ревизионизма. Вероватно многи мисле "пуј пике не важи". Нажалост, из неких својих ситних интереса неке од победничких сила су одмах од почетка прихватиле укључивање бивших нациста у тадању немачку власт, као што сада затварају очи пред ревизијом колаборације са нацистима, посебно у неким бившим совјетским републикама.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 12, 2023, 08:18:05 pm
Da li ja nešto ne shvatam, ili možda ova žena, osim što ne zna koliko puni krug ima stepeni, ne zna ni šta znače reči koje izgovori: ako su oni koji šalju oružje Rusiji učesnici u sukobu, kako to da oni koji šalju oružje Ukrajini nisu?

Berbok: Oni koji šalju oružje Rusiji učesnici su u sukobu

Nemačka ministra spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da one koji isporučuju oružje ili vojnu robu Rusiji treba smatrati učesnicima ukrajinskog sukoba.

Berbokova je posle neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU rekla da je Berlin pozvao "sve zemlje svijeta" da ne podržavaju rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, "svakako ne kroz snabdevanje vojnom robom, pošto bi podrška oružjem značila umešanost u sukob".

Istovremeno, ona je napomenula da će zapadne zemlje nastaviti da snabdevaju Ukrajinu artiljerijom i municijom.

Berbokova je dodala da je Zapad pozvao sve zemlje da obezbede da se vojna i roba dvostruke namene više ne isporučuju Rusiji.

Ranije ove nedelje, mediji su preneli da je Evropska komisija predložila uvođenje zabrane izvoza kineskim, iranskim i kompanijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pošto navodno isporučuju Rusiji robu dvostruke namene.

Izvor: Blic (https://www.blic.rs/vesti/svet/berbok-oni-koji-salju-oruzje-rusiji-ucesnici-su-u-sukobu/n2p4j00)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 13, 2023, 08:29:57 am
Evo, Nemačka nije učesnica u sukobu:

Немачка спремила највећи војни пакет Украјини од почетка рата

БЕРЛИН– Немачка је одредила нови пакет војне помоћи Украјини вредан 2,7 милијарди евра, највећи од почетка руског напада на Украјину, пренео је данас немачки лист „Шпигел”.

У пакету ће бити 20 пешадијских борбених возила типа „Мардер”, затим 30 тенкова типа „Леопард 1”, 15 противавионских самоходних оклопних топова „Гепард”, 200 извиђачких дронова, четири додатна противваздушна система типа „Ирис-Т”, укључујући пројектиле, муниција и више од 200 борбених оклопних и логистичких возила, додаје се у тексту, пренео је Ројтерс, јавља Танјуг.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/552253/nemacka-vojni-pakt-ukrajina-rat)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 13, 2023, 04:04:27 pm
NJemačka još od 1990. polako vraća mjesto koje je imala 1914. godine.
To je još tad bilo jasno Miteranu!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 13, 2023, 04:15:48 pm
У Немачкој је и даље туђа војска као окупациона.Немачке златне резерве држи неко други,Немачка и даље нема Устав.Ни близу 1914-е.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Jester on May 13, 2023, 05:26:28 pm
@Prvacic

I to na način da su pogasili sve nuklerke, u ambis će ih odvuć još penzije i dječji doplatci za Turke, i to će biti zadnji čavao u lijes.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 13, 2023, 06:24:44 pm
@Prvacic

I to na način da su pogasili sve nuklerke, u ambis će ih odvuć još penzije i dječji doplatci za Turke, i to će biti zadnji čavao u lijes.

I to tako da su bili glavni u razbijanju Jugoslavija, i ako sa njom nikada nisu potpisali mirovni sporazum!
I to tako da su 1999. suprotno vlastitom ustavu učestovali u agresiji na SRJ!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 14, 2023, 07:22:14 am
Немачка и сама схвата колико је утицај ЕУ у свету све слабији и слабији. Зато са овим пакетом санкција, против компанија које тргују са Русијом, заобилазе Кину у широком луку. Проблем је што ће то тренирање мишића само изазвати супротну реакцију. Земље које се нађу под ударом санкција ће, са разлогом, сматрати да су неправедно под ударом. Окренуће се Кини и неким другим земљама.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 14, 2023, 02:05:47 pm
Ako hametice ne potuče Ukrajinu  Rusiji se smeška "dekolonizacija".Već decenijama geopolitički "eksperti" (Bžežinski pre svih)Zapada i neki političari javno iznose tezu da je Rusija prevelika i prebogata prirodnim resursima da bi o(p)stala u komadu.Krajni cilj je što bi rekla Megi Tačer da ostane 25 miliona Rusa da održavaju gasovod.https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2022/05/russia-putin-colonization-ukraine-chechnya/639428/


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 14, 2023, 02:32:31 pm
Ako hametice ne potuče Ukrajinu  Rusiji se smeška "dekolonizacija".Već decenijama geopolitički "eksperti" (Bžežinski pre svih)Zapada i neki političari javno iznose tezu da je Rusija prevelika i prebogata prirodnim resursima da bi o(p)stala u komadu.Krajni cilj je što bi rekla Megi Tačer da ostane 25 miliona Rusa da održavaju gasovod.https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2022/05/russia-putin-colonization-ukraine-chechnya/639428/

Није никаква тајна да такви планови постоје одавно. Проблем је што се однос снага у свету променио. Кина неће дозволити НАТО сателитске државе на својим границама. Пре ће кинеска војска изаћи на НАТО границе у Европи него што ће НАТО изаћи на кинеске границе у Сибиру.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on May 14, 2023, 02:53:54 pm
Znam da odavno postoje.O tome je pisao i Dragoš Kalajić(između ostalih a njegov članak Sibir to že amerikanskaja zemlja mi još odzvanja u ušima) u Dugi još pre više tri decenije.Kina ima dva načina da  ne dozvoli stvaranje NATO država na svojim granicama.Jedan je da pomogne Rusiji a drugi da ih stvori sama na istom terenu.Znači na Dalekom istoku gde postoji bogata istorija vazalskih država i kaganata.Kina nije bez iskustva na tom terenu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on May 14, 2023, 03:30:41 pm
Mislim da Kina neće ići na drugu opciju dok ne ojača svoj nuklearni potencijal.
Sve dok Kina ne bude imala dovoljno nuklearnih sposobnosti za garantovano uništenje država političkog zapada, ona nema interes da Rusija propadne.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 14, 2023, 04:38:44 pm
Kина нема потреба да иде на другу опцију, јер од Русије добија све што треба. Са гомилом мањих држава, морала би да се бори за своје интересе у свакој од њих.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 14, 2023, 07:02:47 pm
Samit Saveta Evrope u Rejkjaviku posvećen Ukrajini 16. i 17. maja

Samit šefova država i vlada 46 država članica Saveta Evrope biće održan u Rejkjaviku 16. i 17. maja, a glavne teme će biti zaštita od pretnji ljudskim pravima i demokratiji i dodatna podrška Ukrajini, saopštio je Island, koji predsedava Komitetu ministara ove organizacije.

"Samit će biti istorijska prilika za evropske lidere da ponovo potvrde svoju zajedničku posvećenost osnovnim vrednostima Savjeta Evrope i da preusmere svoju misiju u svetlu novih pretnji ljudskim pravima i demokratiji, kao i da dodatno podrže Ukrajinu kroz konkretne mere koje će pomoći da se postigne pravda za žrtve ruske agresije", navodi se u saopštenju na sajtu oranizacije.

Ovo će biti četvrti samit Saveta Evrope od njegovog osnivanja 1949. Takođe se očekuje da će samit podstaći inicijative za rešavanje novih izazova za demokratiju i ljudska prava, uključujući životnu sredinu i veštačku inteligenciju.

Na kraju sastanka, Island će predati Letoniji predsedavanje Komitetu ministara Saveta Evrope.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/samit-saveta-evrope-u-rejkjaviku-posvecen-ukrajini-16-i-17-maja/3x19fe4)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 17, 2023, 09:57:19 am
Лавров: Америка у неком тренутку може напустити кијевско руководство

Криза у Украјини би могла да се заврши тако што ће Сједињене Државе напустити садашње руководство Кијева када им оно више не буде било потребно, изјавио је шеф руске дипломатије Сергеј Лавров.

„Америка су напустиле авганистанско руководство, на које су се ослањале током двадесетогодишње окупације те земље... Надам се да савремени политичари обраћају пажњу на историју и на то шта се дешава са хегемоном који жели да се наметне свима“, рекао је Лавров у интервјуу телевизији „Царград“.

На новинарско потпитање, да ли то може бити крај украјинске кризе, Лавров је одговорио: „Не искључујем то”.

„Политиколози о томе доста пишу. Предвиђају да ће се све ово наставити све док то буде требало Американцима. Ти људи ће бити на власти док им буду потребни”, објаснио је он.

Русија остаје отворена за дипломатију по питању Украјине, с тим да она мора да буде озбиљна, изјавио је шеф руског МИП-а, истакавши да Москва још не види озбиљне предлоге својих западних колега.

„Могу да кажем, без откривања детаља, да периодично поједини политиколози који имају везе у престоницама земаља НАТО-а (и у Вашингтону и Бриселу) својим политичким каналима шаљу сигнале да „треба да све ово да завршимо”, да треба да се вратимо у границе из 1991. године и да „Крим није наш”. Да ли је то дипломатија? Прво, то су ултиматуми и уцене. Друго, то је потпуно неразумевање наше позиције, нашег народа и реалности на терену”, истакао је министар.

Запад наставља са ескалацијом ситуацију у Украјини са циљем да се порази Русија.

„Запад свакодневно пени: Дајмо Украјини више оружја”; „Дајмо ракете дугог домета, крилате, некрилате, тенкове”; „Ускоро ће бити авиони, али не сада, мало касније”; „Морамо докрајчити Русију”, подсетио је Лавров.

„Вероватно нису наивни људи. Макар је њихова војска требало да објасни политичарима да у некој фази акција наиђе на реакцију. Ако подигнете летвицу и ескалирате сукоб, онда вероватно треба очекивати одговарајућу реакцију, макар по законима физике и рата”, закључио је министар, преноси Спуњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/553004/lavrov-amerika-napustiti-ukrajinu)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 18, 2023, 08:27:49 am
"Ukrajina je sada najbolje naoružana u Evropi" Kisindžer: Članstvo Kijeva u NATO zadovoljilo bi i interese Moskve

Članstvo Ukrajine u NATO zadovoljilo bi interese i Kijeva i Moskve jer bi sprečilo Ukrajinu da koristi silu u buducim teritorijalnim sporovima, ocenio je bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer u intervjuu objavljenom u današnjem izdanju Ekonomista.

Ugledni američki diplomata smatra da bi Ukrajina na kraju sukoba mogla da povrati sve teritorije koju je izgubila posle 24. februara 2022. godine, osim Krima koji će, kako kaže Kisindžer, zadržati Rusija.

Prema njegovim rečima, takvo rešenje u kojem Rusija nešto dobija, a nešto gubi od onoga što je osvojila moglo bi da bude izvor nezadovoljstva i u Rusiji i u Ukrajini.

Sadašnji je zadatak da se neprijateljstva privedu kraju, a ne da se postavljaju "kulise za sledecu rundu sukoba".

- Ono što Evropljani sada govore je, po mom mišljenju, ludo opasno. Oni kažu ne želimo Ukrajinu u NATO, jer su previše rizični i zato, naoružajte Ukrajince i dajte im najnaprednije oružje - ocenio je Kisindžer.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/ukrajina-je-sada-najbolje-naoruzana-u-evropi-kisindzer-clanstvo-kijeva-u-nato/q9147bd)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 18, 2023, 09:34:27 am
Borelj planira da EU uveća fond vojne pomoći Ukrajini za 3,5 milijardi evra

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj predložio je da se doda još 3,5 milijardi evra u fond koji se koristi za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, naveli su danas izvori iz EU.

Izvori, koji su želeli da ostanu anonimni, istakli su da je Borelj zatražio od vlada EU da obezbede više novca za Evropski mirovni fond (EPF), preneo je Rojters.

Pomenuti fond je već izdvojio oko 4,6 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini.

Sijarto najavio blokadu vojne podrške EU Ukrajini

Međutim, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u utorak je najavio da će blokirati sledeću tranšu vojne podrške Evropske unije Ukrajini i svaki novi paket sankcija Rusiji.

On je naveo je da se to može promeniti samo pod uslovom da Kijev ukloni mađarsku banku OTP sa svoje liste ratnih sponzora, preneo je Rojters.

Mađarska nije odobrila isplatu sledeće tranše vojne podrške Ukrajini u vrednosti od 500 miliona evra obezbeđene u okviru (EPF), saopštila je u utorak kancelarija portparola mađarske vlade.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/borelj-planira-da-eu-uveca-fond-vojne-pomoci-ukrajini-za-35-milijardi-evra/zk8mr6c)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on May 18, 2023, 09:38:40 am


500М евра - ситница, то је вредност отприлике пола оне једне уништене/онеспособљене батерије Патриота.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 31, 2023, 07:42:01 pm
Makron priznaje da je Francuska trebalo više da sluša istočne zemlje EU u vezi sa Rusijom

Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je danas zemljama istočne Evrope da je Francuska trebalo da im posveti više pažnje zbog njihovih upozorenja o ratobornoj Rusiji pre sukoba u Ukrajini.

Makron je na bezbednosnom forumu GLOBSEC u Bratislavi rekao da ne bi trebalo da postoji podela između “stare” i “nove” Evrope, misleći na trajne razlike između istočnih i zapadnih članica Evropske unije u vezi sa pitanjima kao što je Rusija, preneo je Rojters.

On je aludirao i na primedbu francuskog predsednika Žaka Širaka iz 2003. godine, koji je rekao da su istočnoevropske nacije propustile “dobru priliku da ćute”, kada su podržale odluku Sjedinjenih Američkih Država i Britanije u nameri da napadnu Irak te godine, protiv čega su se suprotstavljali neki veliki zapadni saveznici, uključujući Francusku i Nemačku.

Ova primedba šokirala je istočnoevropske zemlje i doprinela trajnom nepoverenju među članicama EU, koje se ponovo pojavilo otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022, napominje britanska agencija.

Nakon početka sukoba, zemlje istočne EU, poput Poljske, kritikovale su Makrona zbog zadržavanja komunikacije s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kao i zato što je rekao da Rusiju ne treba “ponižavati” prilikom pokušaja međunarodne zajednice da se okonča sukob u Ukrajini.

Izvor (https://www.vesti-online.com/makron-priznaje-da-je-francuska-trebalo-vise-da-slusa-istocne-zemlje-eu-u-vezi-sa-rusijom/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Milan (longtrip) on June 04, 2023, 11:49:06 am
Izdvojiću srž autorskog teksta Danijela Mišela objavljenog u WSJ (https://www.wsj.com/articles/nato-faces-pressure-on-clear-membership-path-for-ukraine-809d257c). Reč je julskom samitu NATO na kom se očekuje konsenzus svih članica za konkretan plan ulaska Ukrajine u NATO. Na mala vrata bi možda uspela da "sarađuje" sa alijansom po modelu Izraela koji je takođe u stalnim ratnim iskušenjima . Naravno da jedino SAD mogu jednostrano omogućiti specijalni status Ukrajini kao što je slučaj sa Izraelom,Japanom, Južnom Korejom.

Nisam pretplatnik WSJ ali potpun tekst je objavljen na ruskom. Koga zanima može pročitati ovde (https://inosmi.ru/20230603/nato-263391173.html)



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on June 06, 2023, 02:54:36 pm
Indonežanski mirovni plan za Ukrajinu:

"Indonežanski plan za mir u Ukrajini istakao globalne podele stavova o ratu



Indonežanski mirovni plan za Ukrajinu naišao je oštro odbacivanja sa Zapada i iz u Ukrajine koja je ocenila da je reč o "čudnom" predlogu koji kao da je došao iz Rusije.

Plan, koji je donekle sličan predlogu koji je iznela Kina, ističe duboke globalne podele, ali i ambivalentnost zemalja van Zapada u pogledu najvećeg oružanog sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata, pišu svetski mediji.

Demilitarizovana zona i referendum

Indonežanski ministar odbrane Prabovo Subianto predložio je u subotu, 3. juna, mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini, koji predviđa demilitarizovanu zonu i referendum pod nadzorom Ujedinjenih nacija (UN) na, kako je rekao, spornoj teritoriji, ukazuje Rojters (Reuters).

Na Šangri-La bezbednosnom dijalogu u Singapuru kojem su prisustvovali odbrambeni i vojni zvaničnici iz celog sveta, Prabovo je pozvao da se usvoji deklaracija s pozivom na prekid neprijateljstava u Ukrajini.

On je predložio plan u više tačaka koji uključuje prekid vatre i uspostavljanje demilitarizovane zone kojom bi obe strane povukle svoje snage s isturenih pozicija.

Demilitarizovanu zonu treba da nadgledaju mirovne snage koje bi rasporedile UN, rekao je on, dodajući da bi referendum pod nadzorom UN trebalo da bude održan da bi se "objektivno utvrdile želje većine stanovnika različitih spornih oblasti".

Indonežanski predsednik Džoko Vidodo prošle godine je posetio Moskvu i Kijev, gde je ponudio da bude posrednik između lidera dve zemlje i da ponovo pokrene mirovne pregovore. U to vreme je predsedavao Grupom 20 (G20) velikih ekonomija sveta.

Ukrajina odbacuje 'čudan' predlog

Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov na skupu u Singapuru odbacio je plan indonežanskog kolege za okončanje rata, rekavši da je to "čudan" predlog, ističe Agencija Frans pres (Agence France-Presse).

"Pokušaću da budem ljubazan", rekao je ukrajinski ministar odbrane, dodajući da predlog "zvuči kao ruski, a ne indonežanski plan". "Ne treba nam ovakav posrednik koji dolazi s ovim čudnim planom."

On je rekao da nema nikakvih spornih teritorija na kojima bi se održao referendum.

"Na okupiranim teritorijama ruska vojska čini ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid. Rusija sada na sve moguće načine pokušava da poremeti ukrajinsku kontraofanzivu", rekao je Reznikov.

Rusija odbacuje optužbe Ukrajine za ratne zločine i genocid.

Globalne podele

Indonežanski mirovni plan za Ukrajinu izazvao je žestoke kritike zapadnih bezbednosnih zvaničnika, ali je dobio pohvale Kine, ističući duboke globalne podele zbog ruske invazije na susednu zemlju, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Predlog Prabova, bivšeg komandanta specijalnih snaga koji je vodeći kandidat za predsedničke izbore u Indoneziji sledeće godine, iznet je u trenutku dok se, kako navodi britanski list, SAD i Evropa muče da ubede mnoge zemlje u razvoju da kritikuju napad Rusije na Ukrajinu.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj (Josep Borrell), govoreći direktno posle indonežanskog ministra, rekao je da je potrebno dovesti mir u Ukrajinu, ali da to mora da bude "prosto mir, ne mir predajom".

Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren (Ollongren) insistirala je da u sukobu u Ukrajini "neutralnost nije opcija".

"Sve zemlje očekuju da se poštuje njihov suverenitet", rekla je ona na konferenciji. "Ali, suverenitet Ukrajine se ne poštuje."

Iako je Indonezija, koja ima najveću privredu u jugoistočnoj Aziji, zvanično osudila rusku invaziju na Ukrajinu, Prabovove izjave su, ističe Fajnenšl tajms, podvukle sve veću ambivalentnost zemalja van Zapada prema ratu u Ukrajini.

Afričke i latinoameričke zemlje se sve više protive tome da se sukob predstavi kao globalni, a ne evropski rat, navodi list i ukazuje da je nekoliko zemalja jugoistočne Azije bilo uzdržano ili je čak glasalo protiv nacrta rezolucija koje podržavaju Kijev u UN. Druge zemlje u razvoju takođe oklevaju da uvedu sankcije Rusiji.

Reakcija Kine

Delegati iz Kine, čiji su posrednički napori za mir u Ukrajini na Zapadu dočekani s dubokim sumnjama, pohvalili su Prabov plan i ukorili Evropu zbog njenih kritika, navodi Fajnenšl tajms.

"Veoma cenim napore naših prijatelja u regionu, poput Indonezije i Južne Afrike", rekao je Cui Tiankai, bivši kineski ambasador u SAD.

"Uz svo dužno poštovanje prema našim evroatlantskim prijateljima: ne mislim da efikasno upravljate svojom bezbednosnom situacijom. Možda je bolje reći da loše upravljate", rekao je on.

Blumberg (Bloomberg) ukazuje da se čini da Prabovov predlog ima mnogo sličnosti s kineskim mirovnim planom koji je uglavnom odbijen u Evropi, delimično zato što bi ruske snage zadržale kontrolu nad ukrajinskom teritorijom osvojenom ubrzo posle početka invazije u februaru 2022.

'Čemu služe Ujedinjene nacije?'

Prabovo je u odbrani novog mirovnog predloga za Ukrajinu rekao da azijski narodi znaju cenu rata isto ili bolje od svojih evropskih kolega, ukazuje Blumberg.

Indonežanski ministar odbrane je rekao da ne "izjednačava napadača i napadnutog", ali i kazao da su neke reakcije na rat "previše emotivne".

On je rekao da Indonezija ne pokušava da zauzme stranu po pitanju ko je u pravu a ko nije povodom rata u Ukrajini i ponovio da je njegova zemlja na glasanju u UN usprotivila ruskoj invaziji.

Ali je rekao da je od ključnog značaja da se obustave neprijateljstva, navodeći listu zemalja koje su trpele posledice rata proteklih decenija.

"Mi u Aziji, imali smo svoje sukobe i ratove, možda još pogubnije, još krvavije od onoga što se dešava u Ukrajini ", rekao je Prabovo.

"Pitajte naše vijetnamske prijatelje, pitajte našu vijetnamsku braću, pitajte našu kambodžansku braću, pitajte ih koliko puta su napadnati. Pitajte Indonežane koliko puta smo napadnuti. Poznajemo rat. Želimo rešenje, želimo da pomognemo, ali je to opet na dvema stranama. Čemu služe Ujedinjene nacije ako ne za rešavanje sukoba.""


IZVOR (https://www.slobodnaevropa.org/a/indeonezija-ukrajina-mirovni-plan/32445596.html)

Pa kome sad da vjerujemo, zapadnim medijima ili prozapadnim analitičarima kad nastupaju u domaćim medijima?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on June 06, 2023, 05:02:53 pm
Ne treba verovati nikome nego istinu tražiti interpolacijom negde između iznetih stavova, intervjua i novinskih članaka.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on June 06, 2023, 06:37:01 pm
Ovo je povoljnija ponuda od one što je dobila Jugoslavija u Rambujeu! ;)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on June 08, 2023, 01:13:41 pm
Indonezija bi trgovala tuđim teritorijem.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on June 08, 2023, 01:22:41 pm
Indonezija bi trgovala tuđim teritorijem.

Neće Darko, ne boj se, tu si ti da zaštitiš interese prave strane!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on July 15, 2023, 07:02:06 pm
Nove kritike Trampa: Nesposobna vlast nas i dalje gura ka trećem svetskom ratu

Bivši američki predsednik Donald Tramp sinoć je kritikovao izvršnu naredbu aktuelnog predsednika Džoa Bajdena o mobilizaciji rezervnih trupa za raspoređivanje u Evropi, javlja Anadolu.

– Bajdenova odluka da mobiliše rezervne snage dokazuje da njegova nepromišljena eskalacija u Ukrajini napreže američku vojsku do tačke katastrofe – naveo je Tramp u saopštenju.

Navodeći da je Bajden prošle sedmice priznao da je američka vojna municija jako iscrpljena i da se bliži kraju, Tramp je kazao da su američke rezerve bile prisiljene da podrže Bajdenovu “pogubnu“ politiku u Evropi.

– Poslednja stvar koju bi ova nesposobna administracija trebalo da radi je da nas dalje gura prema trećem svetskom ratu. Ipak, Bajden je izjavio da će nastaviti da šalje američko blago i oružje za raspirivanje beskonačnog rata u Ukrajini koliko god bude potrebno – naveo je Tramp.

On je ponovio da bi mogao da okonča rat u Ukrajini u roku od 24 sata ako ponovo postane predsednik SAD-a.

– Nijedna američka majka ili otac ne želi poslati svoje dete da umre u istočnoj Evropi – poručio je Tramp.

Iz Bele kuće su odgovorili na Trampove tvrdnje.

– Oni moraju da razjasne svoje činjenice. Ova mobilizacija nije povećanje, već rotiranje trupa – rekao je Endru Bejts, zamenik portparolke Bele kuće.

Napominjući da republikanski političari nanose štetu vojnoj spremnosti i vojnim porodicama nepovezanim političkim programom, Bejts je rekao da američki vojnici i njihove porodice nisu pioni.

Izvor (https://www.vesti-online.com/nove-kritike-trampa-nesposobna-vlast-nas-i-dalje-gura-ka-trecem-svetskom-ratu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on July 20, 2023, 08:27:31 pm
Skot Riter: Putin je shvatio plan Zelenskog

Ruski predsednik Vladimir Putin razumeo je plan ukrajinskog rukovodstva da zauzme Donbas i Krim radi etničkog čišćenja.

Zbog toga je pokrenuo preventivni udar na agresora, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Dialogue Works.

„Ovaj rat je započeo predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski, a ne Rusija. Da je primenio sporazume iz Minska, ništa se ne bi desilo. Kao što sada znamo, zahvaljujući bivšoj nemačkoj kancelarki Angeli Merkel i bivšem predsedniku Francuske Fransoi Oland, Zapadu su bili potrebni sporazumi da bi dobio na vremenu i omogućio NATO-u da obučava ukrajinsku vojsku“, rekao je ekspert.

On je podsetio da su se Oružane snage Ukrajine već dugi niz godina pripremale za ofanzivne operacije i zauzimanje Krima, kao i Donbasa.

Rusija je uvidela njihov plan i pokrenula preventivni udar da spreči etničko čišćenje, ovo je odbrambena operacija, naglasio je bivši obaveštajac. Nijedna država ne mora da sedi i čeka da bude napadnuta, zaključio je Riter.

Izvor (https://webtribune.rs/skot-riter-putin-je-shvatio-plan-zelenskog/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dark-bullet on July 24, 2023, 05:38:04 pm
Ako je i od Skota Ritera, mnogo je.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: babaroga on July 24, 2023, 05:58:40 pm
Ako je i od Skota Ritera, mnogo je.

ovaj svet ipak treba jedan veliki reset, ili mozda kao sa Ayn Rand u Atlas Shrugged, svi korisni da napuste ove "liberalne" i ostave ih da se same izjedu...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: milan55 on July 24, 2023, 06:20:49 pm
Ako je i od Skota Ritera, mnogo je.

Ali je istina, samo treba dobra volja da se uvidi pravo stanje nakon prevare Ukrajine i Zapada i Minskog sporazuma 2014. Mama Merkel je sve priznala!!!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on July 24, 2023, 06:22:29 pm
Ako je i od Skota Ritera, mnogo je.

ovaj svet ipak treba jedan veliki reset, ili mozda kao sa Ayn Rand u Atlas Shrugged, svi korisni da napuste ove "liberalne" i ostave ih da se same izjedu...
Who is John Galt  ;D ;D ;D

Људско друштво је заједница, а не скуп индивидуалаца.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on July 24, 2023, 07:27:34 pm
Ako je i od Skota Ritera, mnogo je.

Ali je istina, samo treba dobra volja da se uvidi pravo stanje nakon prevare Ukrajine i Zapada i Minskog sporazuma 2014. Mama Merkel je sve priznala!!!

Ситуација је далеко комплекснија. Модерна Украјина је, на одређен начин, вештачка творевина. Нико није формирао Украјину са идејом да буде независна држава. Наравно, она то сада јесте, али међународно признање као такво не решава проблеме и конфликте унутар те државе.

Проблеми са руско-украјинским разграничењем су се јавили још након што је формирана Украјина, као сателитска држава централних сила, након мира у Брест-Литовску. Још тада су Совјети инсистирали на етничком разграничењу, а Украјинци на економском, како би држава могла да фукнционише. Све је то гурнуто под тепих након пада централиних сила, након чега је тај уговор замењен новим, а црвена армија победила војску сателитске Украјине (али и њених савезника, беле армије).

На првом совјетском попису (1926.) у границама Украјине је живело скоро 2,7 милиона Руса и 23 милиона Украјинаца. Међутим, на простору Руске ССР је живело скоро 7,9 милиона Украјинаца. (Ово нема везе са присилним пресељавањима, него са нормалним селидбама људи унутар Руске империје и касније СССР, мотивисаним пре свега економским разлозима.)

Када су се људи пробудили 1991. у независној Украјини, схватили су да су зависни од Русије. Основни проблем је била енергија, о којој у СССР нико није посебно водио рачуна, а која се расипала. Грејање просторија које нису биле изоловане (нпр. прозори са једним стаклом) захтевало је огромну количину енергената. Индустрија и пољопривреда нису биле конкурентне ради лоше продуктивности, застареле опреме и огромне потрошње енергената. У време СССР, Украјина је имала тржиште у Русији, где је била заштићена царинама и није имала конкуренције. У исто време је увозила јефтине енергенте из Русије и трошила их у неоганиченим количинама. Сада је све то требало да се прекине.  На све то треба додати и приватизацију која је у бившем СССР изведена како је изведена и изродила олигархију. Када се у све то умеша и ендемска корупција, долази се до државе која једноставно није била у стању да самостално функционише. Наравно да су Руси то обилато користили у политичке сврхе, али ни Запад није био мутав.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on July 24, 2023, 07:33:30 pm
Odlična analiza kolega! :klap :klap


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on August 22, 2023, 08:39:50 pm
B.P: vrlo interesantna i umnogome tačna analiza.

Rat sa NATO – Rusija sada ima i druge ciljeve, vreme je da to objavi

Situacija u rusko-ukrajinskom sukobu se promenila za godinu i po dana, i zato je potrebno sagledati šta se sada dešava na frontu i oko njega, ne sa stanovišta kako je sve bilo pre 24. februara 2022-ge, već uzimajući u obzir nove uslove – političke, vojne i diplomatske.

Rusija je zadržala svoj ekonomski potencijal, i čak poboljšala situaciju u nekim čisto domaćim stvarima. Na primer, dokazala je ne samo svoju potpunu prehrambenu nezavisnost, već i mogućnost izvoza žitarica i nekih drugih vrsta proizvoda.

U vojnom pogledu Rusija je postala mnogo jača. Pre svega, ono što niko (osim ​​možda, ruskog generalštaba) nije očekivao, pokazalo se da rusko naoružanje ne samo da nije inferiorno, već znatno superiornije od svih poznatih zapadnih modela. U svakom slučaju, za sada se Rusi praktično nose sa svakim novim naoružanjem koje Zapad postavi na ukrajinsko pozorište operacija.

Drugo, Rusija je tokom ratnih dejstava dobila i negativno i pozitivno iskustvo u vođenju borbenih dejstava ne u teoriji, već u praksi. Najvažnije, iako potpuno potcenjeno, jeste iskustvo praktičnog delovanja oficira i rangiranja na nivou vodova-bataljona-baterije. Odnosno, mlađi komandanti i činovi ruskih trupa prošli su borbenu obuku, i stekli specifično iskustvo u radu u realnim uslovima fronta, iskustvo koje nećete steći ni na jednoj vežbi.

Treće, ako izuzmemo bilo kakve lažne izmišljotine ukrajinskog TsIPSO (Centar za informacije i psihološke operacije Ukrajine), Rusija je dokazala da može da se bori u skladu sa Ženevskom konvencijom o ratnim zarobljenicima, može da se bori pošteno, a da ne bude zaštićena od strane „štit“ civilnog stanovništva, a njen neprijatelj se u ovom planu potpuno diskreditovao.

Od negativnih aspekata „specijalne operacije“ izdvajau se, možda, tri.
Prvi- Ekonomija Ukrajine je uništena ne samo usled neprijateljstava, već i kao posledica potpune, monstruozne nesposobnosti vlasti, kako sadašnje, tako i prethodne. Ukrajina nije u stanju da prikuplja poreze čak ni da bi obezbedila i ispunila svoje unutrašnje društvene obaveze, a ne samo da sprovodi samostalno finansiranje vojnih operacija (za razliku od Rusije koja sve ovo radi).

Drugi- Kao rezultat neprijateljstava, Ukrajina ne samo da je izgubila značajan deo svog industrijskog potencijala, već, što je još gore, značajan deo poljoprivrednog sektora, koji je zemlji davao i mogao bi da nastavi da daje do 40 odsto BDP-a.

To sada nije slučaj i verovatno neće biti u narednim decenijama. Značajan deo teritorija je miniran, značajan deo poljoprivrednih radnika južnog dela, centralne i istočne Ukrajine (teritorija sa najviše žitarica) je ili poginuo ili povređen u ratu, ili je napustio zemlju, i malo je verovatno da će se vratiti.

Treći- Radno sposobni, kreativni deo stanovništva zemlje našao se van njenih granica. Za njihovo vraćanje biće potrebni ogromni napori i sredstva koja Ukrajina nema, a verovatno i neće imati.

Niko neće dati novac besperspektivnoj zemlji (čak i ako nakon vojnih dejstava zadrži neke teritorije) za rat, već za stvarnu mirnu obnovu, s ciljem da izvuče radnu snagu iz već uspostavljenih proizvodnih kompleksa, u kojima je već angažovan bivši „ukrajinski“ kadar – što je otprilike 10-12 miliona ljudi.

Dakle, iako rat još nije dobila nijedna od strana u sukobu, Ukrajina ga je već ekonomski izgubila, a to je velika negativna stvar za Rusiju, jer pripajanje novih teritorija sa ekonomske (ne uzimamo vojnu i političku stranu ovog pitanja) tačke gledišta, posebno onih koje tek treba da budu pripojene, gotovo da ne predstavljaju ekonomsku i industrijski interes.

Zapad pre i posle Ukrajine

Potpuno isto se može reći i za Zapad. Iz istih razloga, Zapad (SAD i EU) sada je zainteresovan za Ukrajinu, ne sa ekonomske tačke gledišta, već sa čisto vojne tačke gledišta – kao teatar vojnih operacija protiv Rusije, koji je do sada bio uključen u obliku plaćenika, a u bliskoj budućnosti uz učešće raznih NATO snaga, malo prerušenih u plaćenike i novopečene građane Ukrajine.

Na Zapadu odlično razumeju da novac uložen u ovu zemlju više nikada neće biti vraćen. On je nenadoknadiv – ili zato što će teritorije postati deo Rusije, ili čak ako nešto od teritorija ostane Zelenskom i njegovom timu (ili onima koji dođu umesto njih), vratiti Zapadu uz navedene gubitke u ekonomiji, poljoprivredi i proizvodnom i kadrovskom potencijalu, neće biti moguće u narednih 100 godina.

Ukrajina je kao rezultat ludih postupaka bivšeg glumca koji je postao predsednik, postala definitivno najnerazvijenija zemlja u Evropi, a možda čak i svetu. Bez izgleda za samostalnu obnovu.

Za restauraciju, za razliku od vođenja neprijateljstava, novac neće biti dat. Ko će kreditirati zemlju koja nema perspektivu?

I ovo ima svoju negativnu stranu za Rusiju. Shvatanje Zapada o nemogućnosti vraćanja već uloženog (a većina sredstava koja se daju Ukrajini su, inače, krediti koje hipotetički treba vratiti, ali je već sada jasno da niko nikada neće vratiti) čini ukrajinski sukob još žešćim za Zapad.

Pošto ne može da se vrati iz Ukrajine, mora da se vrati iz Rusije – ili kroz krađom njenih zlatnih i deviznih rezervi, ili, što se na Zapadu smatra perspektivnijim, putem rasparčavanja Rusije i pljačkanja (prisvajanje pod vidom obeštećenja, koje je Zapad spremio za ukrajinski teatar rashoda) njenih prirodnih bogatstava i ljudskih resursa.

Novo pozorište operacija

Ostaje samo još jedna stvar koju Zapad još nije uradio da bi u potpunosti učestvovao u neprijateljstvima protiv Rusije – nije započeo rat sa svoje teritorije. Međutim, ova pretnja sazreva upravo ovih dana, kada je doneta konačna odluka i počele isporuke aviona F-16 Ukrajini.

Činjenica je da Ukrajina nema odgovarajuću infrastrukturu za servisiranje ovih letelica. Štaviše, kao što je stanje na ratištu pokazalo, za Rusiju nije problem da uništi bilo koji aerodromski kompleks na teritoriji Ukrajine.

Očigledno je, da se problem za Zapad (i Ukrajinu kao pravo mesto ratišta) ovde rešava razmeštanjem lovaca F-16 na aerodromima susednih država Ukrajine – Bugarske, Rumunije i Poljske.

Odnosno svi oni koji su pored svega i članovi NATO-a. U ovoj situaciji se oslanjaju na ozloglašeni član 5. Povelje NATO-a, u kojem je napad na jednu od država članica NATO napad na ceo blok.
Istovremeno, neizbežno je razmeštanje na njihove teritorije aviona koji će udariti na rusku vojsku, i moguće, ruske teritorije, kako novopripojene tako i „stare”.

Međutim, za Rusiju je ovo već drugačiji rat i potencijalno drugačiji ciljevi.

Prvo, ovo više nije „specijalna operacija“ protiv Ukrajine radi njene demilitarizacije i denacifikacije, već punopravni rat sa Zapadom, i to se mora reći unapred i otvoreno.

Drugo, naravno, iz humanitarnih razloga, treba da bude saopšteno stanovnicima onih zemalja koje pristanu, da na svoju teritoriju razmeste borbene avione F-16, da njihovi aerodromi, kao i infrastrukturni objekti koji obezbeđuju rad ovih aerodroma, predstavljaju potencijalne mete za raketne udare Oružanih snaga Rusije, usled čega, iz razloga van ruske kontrole, može da strada civilno stanovništvo (kao rezultat operacija protivvazdušne odbrane, lokacija samih aerodroma u blizini civilnih objekata, itd.).

Treće, one NATO države koje se nalaze u blizini granica savezne države (Rusija i Belorusija) treba jasno identifikovati i imenovati kao neprijateljske, u odnosu na mirnu politiku Rusije, koja ima za cilj da obezbedi bezbednost sopstvenog stanovništva. Ovo se odnosi na Finsku, baltičke države, Poljsku, Rumuniju i Bugarsku.

Stanovništvo ovih država mora jasno da shvati, da se teatar vojnih operacija seli sa ukrajinske teritorije u njihove gradove i sela. I to nije agresija Rusije, već odgovor na agresivne planove Zapada, NATO-a, koji trenutno podlo koriste Ukrajinu i njeno stanovništvo da rešavaju svoje probleme – uništavanje i pljačku Rusije u korist transnacionalnih kompanija Zapada.

Četvrto, Rusija će, čini mi se, morati da objavi, da ciljevi ove više ne specijalne operacije, već punopravnog vojnog pohoda, treba da budu obezbeđivanje bezbednosti ruske države i njenih građana duž cele granice savezničke države sa NATO-om (sada više nije bitno ko je u alijansi, a ko tek ulazi).

Poseban zadatak je denacifikacija istočne Evrope, namerno i otvoreno podržavanje ukrajinskog nacističkog režima i stvarno stvaranje (kao na Baltiku i Poljskoj) sličnih nacističkih rusofobičnih režima.

Rusija i NATO

Naravno, nameće se prirodno pitanje- da li će Rusija moći da se nosi sa potencijalnim pretnjama NATO-a ako počne rat sa Alijansom?

Prema ekspertima Ukraina.ru, potencijalna vojska NATO-a ima snagu od 3,5 miliona ljudi.

U ovoj situaciji, Rusi moraju početi da pripremaju svoje stanovništvo za totalnu mobilizaciju za učešće u punopravnom ratu sa NATO-om. Mobilizacioni potencijal Rusije, uzimajući u obzir psihološku i fizičku pripremljenost, mnogo je veći nego na Zapadu.

Rat u sadašnjim uslovima zapravo nije rat ljudi. Kako se ispostavilo, ovo je pre svega rat raznih vojnih tehnologija i naoružanja uopšte.

Sva ova pitanja koja se javljaju u vezi sa promenama (bilo da to želimo ili ne) ciljeva i zadataka nove vojne situacije, treba rešiti radikalno. Pre svega, treba pripremiti svoje stanovništvo za dugotrajni i krvavi rat sa NATO-om i Zapadom uopšte.

Drugačija opcija, uključujući diplomatsko rešenje ovog problema, ne postoji. Prekid vojnih dejstava (primirje bez kapitulacije ukrajinskog režima) ili očuvanje sadašnjeg režima na bilo koji način, dovešće do novog konflikta nakon što Zapad obezbedi neophodno naoružanje, i nove finansije za daljnje vođenje rata protiv Rusije. To znači da će nakon primirja ponovo doći do rata, i to možda u još gorim uslovima po Ruse.

Izvor (https://webtribune.rs/rat-sa-nato-rusija-sada-ima-i-druge-ciljeve-vreme-je-da-to-objavi/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on August 23, 2023, 04:12:05 am
B.P: vrlo interesantna i umnogome tačna analiza.

I umnogome kriva... Ovaj clanak je u mnogome propagandni pamflet...

U vojnom pogledu Rusija je postala mnogo jača. Pre svega, ono što niko (osim ​​možda, ruskog generalštaba) nije očekivao, pokazalo se da rusko naoružanje ne samo da nije inferiorno, već znatno superiornije od svih poznatih zapadnih modela. U svakom slučaju, za sada se Rusi praktično nose sa svakim novim naoružanjem koje Zapad postavi na ukrajinsko pozorište operacija.

Kako je tocno rusija postala mnogo jaca nakon gubitna minimalno 100 tisuca vojnika (poginulit i ranjenih) po najoptimisticnijim procjenama. Gubici oklopnih vozila se mjere u tisucama, deseci helikoptera i aviona su oboreni, flagship crnoorske flote je potopljen, krimski most u dva navrata ozbiljno ostecen?

Po cemu je ruski Grad ili Smerc znatno superiorniji od svih poznatih zapadnih modela? Po cemu je MSTA znatno superiornija od zapadnih haubica?

Od svega sto smo do sada vidjeli:
- Lancet je uvjerljivo najugodnije iznenadjenje,
- PZO dobar kada se ispravno koristi, i sve bolji nakon pocetnih blamaza. Ovdje ima materijala koliko god hoces za vrlo ozbiljne analize
- Ka-52 odlican, Mi-28 totalno razocarenje, skoro nevidljiv.
- Iskander / Kinzal / Kalibar odlicni, rekao bih bez premca na Zapadu (prva dva)
- Shahed / Geran 2 odlicni, ovo svaka vojska treba sama stancati u stotinama komada, ako ne i tisucama.
- Zrakoplovstvo - podbacaj, ocekivala se donacija i air superiority.... nista od toga. Snazan PZO ih drzi dalje od dubine. Jos porazniaj cinjenica je da ukrajinci 18 mjeseci u rat i dalje lete, i jebu ih s HARMovima i Storm shadowima. A to je nesto sto bi na papiru MiG 31 trebao brisati sa 100+ kilometara. Ocito je cijeli early warning sustav ruske vojske u jako losem stanju. Od satelita i AWACSa pa na dalje. Veza generalno katastrofa,
- Flota - potpuni podbacaj. Izgubili flagship od strane emlje koja nema nikakvu mornaricu, Ukrajinci ih godinu i po dana nakon pocetka rata i dalje jebu sa jet skievima i gumenjacima. Osim lansiranja Kalibara nisu napravili ama bas nista.
- Logistima - potpuni podbacaj. CIm se malo maknu od zeljeznice, nastaje raspad sistema. Municijom se manipulira rucno, nista palete... Vozila od kurca, bazicne stari kao sto su gume na kamionima izlizane, jedom rjecju, uzas.
- Su-57... nista, nula bodova, ni demonstracija. Prvi let prije 13 godina, ovo je njegovo dvoriste, stealth, trebao bi dominirati nebom. Vidjeli nismo nista
- T-14 Armata i sve izvedenice (T-15 IFV, Terminator, Koalicija SPG) potpun podbacaj. Proslo je 8 godina od parade u moskvi, nista od uporabe. Katastrofa koja ukazuje na svu trulez, da im nije ogromnih zalika sovjetske skalamerije koje rerenutno remontiraju i bacaju u vatru (T-80BV/BVM, T72B3) ostali bi bez oklopa, T-62 se vadi iz naftalina, a i T55 je vidjen, doduse oba u sekundarnim ulogama. Ali svejedno... Ukrajina je ravna, idealne topologije za masovnu uporabu oklopa... pa opet nista, sve se porazbijalo na bezglavim jurisima bez podrske pjesadije.

Ovaj rat je ''dobar'' za rusku vojsku jer je ukazao koliko je u stvari bila losa. Da se slucajno sukobila sa ozbiljnim protivnikom, a ne korumpiranom i trulom Ukrajinom usudio bih se reci da bi se raspali. Kinezi bi ih pregazili kao pliti potok, a vec bi i s Poljacima imali ogromnih problema. Nije ovo prvi put da im se desilo, svaki rat nnima krece isto... Japanci su iz razbili kod Tsushime, pozicije nisu povratili do kraja drugog svjetskog rata. Jadna i mala finska im je nanijela ozbiljne gubitke prije nego su se trznuli. Nijemci su skoro u moskvu usli prije nego su se trznuli.... I tek nakon toga, kad netko drugi nasilno ukloni svu tu trulez skupljenu godinama korupcije, krece momentum koji melje protivnika, i to uz (pre)velike vlastite gubitke.

Toliko od mene!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: lEO - ZD on August 23, 2023, 08:36:39 am
Od početka napada Rusije na Ukrajinu ponavlja se jedno te isto, i to od strane raznih "analitičara", posebno raznih "bivših" ali i ruskih službenih osoba (Medvedev i ne samo), a to je:
Kod svake isporuke  novog NATO oružja Ukrajini "to je crvena linija!, to je ulazak NATO u sukob"
Ali druga zanimljivost je da se od početka, od prvog dana napada, sa ruske strane tvrdi da je rat pokrenula NATO, a s druge strane se očekivalo da ne pomaže Ukrajinu opremom i naoružanjem, da se ne "miješa"!?!?
Nakon svakog "problema" za rusku stranu  kaže se da je ovo "sada" druga dimenzija zbog utjecaja NATOa.
Rekli bi zagorci "čude se kak pura dreku"


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on August 27, 2023, 09:12:05 am
Трикови из Минског споразума више не могу да се понове

Кијев губи фигуру по фигуру у овом ратно-шаховском надметању.

Крајем прошле и почетком ове године  украјински званичници самоуверено су најављивали  контраофанзиву и нису крили велика очекивања. Представници Кијева зрачили су оптимизмом, верујући да ће контраофанзива Оружаних снага Украјине бити лака и нужно успешна. На пример, шеф главне обавештајне управе Кирил Буданов је тада обећао да ће до краја овог пролећа украјинска војска ући на Крим.

Кијев сада покушава да убеди сопствено становништво и руководство западних земаља да још има наде, да имају успеха, да је потребно још времена, да им недостаје миниција, оружје, авиони, камиони…

Тако је потпредседница владе Ирина Верешчук рекла да ће војна конфронтација трајати још дуго. „Пут до победе ће бити тежак. „Две-три недеље“, „до краја године“, „следећег пролећа“ - све ово није тачно“, нагласила је она.

Заиста, Кијев покушава да постигне бар ограничен успех на фронту. Познато је да је средином августа команда Оружаних снага Украјине бацила у борбу последње формације припремљене за контраофанзиву. Међу њима је и 82. ваздушно-јуришна бригада, која је опремљена тенковима „челенџер 2” и борбеним возилима „мардер” и „страјкер”.

Истовремено, покушавају да прекину разговоре о примирју. Дакле, неколико кијевских говорника је одједном реаговало на речи Стиана Јенсена из врха НАТО-а. Секретар Савета за националну безбедност Алексеј Данилов назвао је речи званичника чудним. Прес-секретар Министарства спољних послова Украјине Олег Николенко сматра иницијативу неприхватљивом. Према његовим речима, „формирање наратива о могућности повлачења Украјине са њених територија игра на руку Русији“. Заузврат, саветник шефа кабинета председника Украјине Михаил Подољак назвао је све то злочиначком логиком Николе Саркозија.

Јер, бивши француски председник Никола Саркози је изјавио да већина становника Крима се осећа Русима, па је жеља Украјине да врати полуострво илузорна. „Дипломатија је једино средство да се пронађе прихватљиво решење. Без компромиса ништа неће функционисати и ризикујемо да сваког тренутка све крене наопако. Ово буре барута може да има има страшне последице“, рекао је он.

Политиколог Дмитриј Солоњиков тврди да се на Западу плаше не само неуспеха украјинске контраофанзиве, већ и да ће руска војска кренути у активну офанзиву.

„Већ видимо тешку ситуацију украјинске војске у области Сватова, Кремене и Купјанска. Ако ова претња постане још стварнија, онда би Запад заиста могао да покуша да покрене преговоре. Резултирајући предах биће искоришћен за изградњу индустријског потенцијала и припрему Украјине за нови рат. Видели смо овај трик много пута раније. На пример, 2014-2015 Украјина је била близу пораза, али су је спасли споразуми из Минска, добила је на времену. Вероватно на Западу очекују да ће поновити овај трик, каже он.

С друге стране немачки „Велт” примећује да украјинска контраофанзива траје више од 60 дана, али још није постигла приметан успех, док су Оружане снаге Украјине претрпеле огромне губитке. Под таквим условима, Украјина ће наводно бити принуђена да уђе у преговоре са Русијом, услед чега би могла да се појави нека нова, привремена граница између две земље. У чланку се каже да би такав сценарио био тежак за Украјину: интересовање инвеститора за уништену државу било би мало, а Кијев не би могао сам да обнови земљу.

Републиканци у америчком Конгресу који се противе додатној финансијској подршци Украјини траже стварање надзорног тела које ће пратити финансирање Кијева. Његова сврха се звала спречавање корупције, пише данас „Политико” позивајући се на изворе.

„Чак и проукрајински републиканци“ се уздржавају од подршке захтеву америчког председника Џоа Бајдена од 24 милијарде долара упућен Конгресу САД да помогне Украјини. Они верују да Вашингтон баца новац на сукоб који би могао да траје годинама, наводи портал.

Све у свему, губи ли то Кијев фигуру по фигуру у овом ратно-шаховском надметању. Већина аналитичара мисли тако.

Извор (https://www.politika.rs/scc/clanak/567040/Trikovi-iz-Minskog-sporazuma-vise-ne-mogu-da-se-ponove)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on August 28, 2023, 03:24:49 pm
Сенатор Ромни: Одлична стратегија, ратујемо против Русије, а уместо нас гину Украјинци

"У Украјини наши не губе животе. Украјинци се херојски боре против Русије, која има 1.500 комада нуклеарног оружја упереног против нас. Дакле, ми умањујемо и уништавамо руску војску за веома мали новац", појаснио је бивши председнички кандидат Мит Ромни.

Најбољи начин за Сједињене Америчке Државе да ублаже безбедносну претњу коју представља Кина јесте да осигурају пораз Русије у Украјини, сматра бивши кандидат на председничким изборима и амерички сенатор Мит Ромни.

Ромни је похвалио стратегију Вашингтона да шаље огромну војну помоћ Украјини, јер је то по његовом мишљењу одличан начин да се САД супротставе Русији, да амерички војници у томе не учествују и да на фронту гину само Украјинци.

„Слабљење Русије слаби њиховог савезника Кину. И узгред, бити у могућности да узмемо износ који је једнак око пет одсто нашег војног буџета да помогнемо Украјинцима је најбоља инвестиција икада за националну одбрану, сматра Ромни који је као кандидат републиканаца изгубио на председничким изборима 2012. од Барака Обаме.

"У Украјини наши не губе животе. А Украјинци се херојски боре против Русије, која има 1.500 комада нуклеарног оружја упереног против нас. Дакле, ми умањујемо и уништавамо руску војску за веома мали новац", појаснио је Мит Ромни.

Док су америчке снаге поштеђене крвопролића, барем званично, украјинске трупе нису те среће.

Од почетка украјинске контраофанзиве почетком јуна, према процени руског министарства одбране, убијено је око 43.000 украјинских војника.

Од почетка сукоба у фебруару 2022. Украјина је изгубила 400.000 војника, рекао је прошле недеље у интервјуу Такеру Карлсону бивши виши саветник Пентагона Даглас Мекгрегор, пензионисани пуковник америчке војске, пренео је РТ.

Без обзира на то, Ромни тврди да су напори САД да науде Москви преко украјинских леђа били успешни, шаљући поруку кинеским лидерима и руском председнику Владимиру Путину. Он је раније тврдио да је Русија „геополитички противник" и да је "једини прави савезник" Кине.

„Ослабљена Русија је добра ствар. То говори Кини да преиспита своје територијалне амбиције. То Русији говори, што је можда најважније, да Путинова визија о поновном успостављању руске империје и хватању старих бивших совјетских република није нешто што ће функционисати," рекао је Ромни

Током своје неуспешне председничке кампање 2012. године, Ромни је Русију назвао "геополитичким непријатељем бр. 1 Америке“. Обама је одговорио шалећи се да "Осамдесете сада траже назад своју спољну политику јер је Хладни рат завршен већ 20 година".

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/568554/Senator-Romni-Odlicna-strategija-ratujemo-protiv-Rusije-a-umesto-nas-ginu-Ukrajinci)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on August 28, 2023, 09:35:44 pm
"Ne treba da napadamo rusko tlo" Zelenski: Ako se sukobi premeste na teritoriju Rusije, ostaćemo bez pomoći velikih sila

28.08.2023.

Saveznici ne bi podržali Ukrajinu, ukoliko bi Kijev premestio sukobe na teritoriju Rusije, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je rekao u nedelju da bi to bio veliki rizik i da bi Ukrajina u tom slučaju ostala sama, odgovarajući na pitanje ukrajinskih državnih medija da li je vreme za prelazak sukoba na rusku teritoriju.

Zelenski je istakao da Ukrajina ne bi mogla da se suprotstavi Rusiji bez pomoći međunarodnih partnera, preneo je Si-En-En (ЦНН).

Ukrajinski predsednik rekao je da veruje da je moguće političkim sredstvima postići da se Krim demilitarizacije od ruskih snaga.

Prema rečima Zelenskog, Ukrajina pokušava da unapredi svoje odnose sa državama koje su obe podržavale Ukrajinu od samog početka invazije u punom obimu, kao i sa onima na „istorijskoj udaljenosti“, napominjući da je za ovu drugu grupu ulazak na rusku teritoriju "bolno pitanje."

- U našem svetu postoje velike države, veoma velike države, za koje postoji samo jedna tačka zbog koje nisu na strani Rusije – to je teritorijalni integritet države. Ako namerno usmerim svoje trupe i odlučim da odem na rusku teritoriju, biću siguran da ova država neće biti sa mnom. I onda morate da razmislite šta je sada važnije za narod i Ukrajinu. - rekao je Zelenski u intervjuu za Pravda.ua.

Prijavljeni su brojni napadi na ruskom tlu, od kojih ruske vlasti tvrde da ih je izvela Ukrajina.

Ukrajina nije priznala napade.

Ranije 27. avgusta, guverner ruske Kurske oblasti izjavio je da je ukrajinski dron uleteo u zgradu u gradu Kursku. Ukrajina još nije komentarisala optužbe.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/zelenski-ukrajina-moze-da-ostane-bez-podrske-velikih-sila-ako-napada-rusiju/zekp3w5)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on August 29, 2023, 04:05:03 pm
“Spreman sam da prihvatim Putinovu kontrolu nad novim teritorijama, ako Rusija izađe iz saveza sa Kinom”

Američki biznismen Vivek Ramasvami, kandidat za republikansku nominaciju za predsedničke izbore 2024, nagovestio je svoju spremnost na ustupke Rusiji po pitanju sankcija i novih regiona, u zamenu za „izlazak iz vojnog saveza sa Kinom“.

Prema njegovim rečima, što duže traje rat u Ukrajini, postaje sve jasnije da je samo jedan pobednik, a to je Kina.

Ramasvami je u autorskom tekstu za “The American Conservative” naveo da će „prihvatiti rusku kontrolu“ nad novim regionima i „zavetovati se da će blokirati kandidaturu Ukrajine za NATO, u zamenu za izlazak Rusije iz vojnog saveza sa Kinom“.

“Dobar dogovor zahteva da sve strane nešto izvuku iz njega. U tom cilju, prihvatiću rusku kontrolu nad okupiranim teritorijama i obavezati se da ću blokirati kandidaturu Ukrajine za NATO, u zamenu za izlazak Rusije iz vojnog saveza sa Kinom. Ukinuću sankcije i vratiti Rusiju na svetsko tržište. Na ovaj način ću podići Rusiju kao stratešku proveru kineskih planova u istočnoj Aziji”, naveo je Ramasvami.

On je ocenio da Kina i Rusija sada deluju zajedno “na način koji nas ugrožava” i da Sjedinjene Američke Države moraju priznati svoje greške.

“Ići ću u Moskvu 2025. Isporučiću mir u Ukrajini pod jedinim uslovima koji bi trebalo da nam budu važni – uslovima koji stavljaju američke interese na prvo mesto. Bajdenova administracija je glupo pokušala da navede Sija da ‘otkači’ Putina. U stvarnosti, trebalo bi da nateramo Putina da odbaci Sija”, rekao je Ramasvami.

On nije naveo da li bi „prihvatanje ruske kontrole“ značilo američko priznanje novih ruskih regiona – Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike, kao i Hersonske i Zaporoške oblasti, čije je pripajanje proglasila Rusija u septembru 2022. godine.

Izvor (https://www.vesti-online.com/spreman-za-prihvatim-putinovu-kontrolu-nad-novim-teritorijama-ako-rusija-izade-iz-saveza-sa-kinom/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on August 30, 2023, 05:58:18 pm
Пар коментара на претходна три поста (текста).

Украјина је тренутно апсолутно зависна од НАТО, односно САД и ЕУ. И то ће бити све више како рат буде дуже трајао. Зависна је у погледу снабдевања наоружањем, посебно тешким, муниције, од снабдевања појединих индустријских производа потребних становништва. Све више ће зависити и од снабдевања хране (ако се рат продужи) јер неће моћи сама да обезбеди пољопривредну махнизацију, ђубриво и остало потребно за пољпоривредну производњу. Такође је потпуну зависна у финансијском смислу јер украјинску буџет не би могао да покрије ни једну половину садашњих потреба финансирања рата. Постаће зависна, ако то већ није и по питању енергената (нафта, гас, струја). А апсолутно зависити од воље било кога, па и савезника није најбоља опција.

Сенатор Ромни је управу када каже да је добро што у овом рарту не гину Американци и да је помоћ Украјини само мали трошак онога што би уследило да су САД директно ангажоване. Али, овај рат неће ослабити Кину. Она ће у сваком погледу ојачати и сигурно бити добитник у овом рату. Русија ће из рата, чак и да победи војнички, изаћи економски ослабљена. Нешто слично Великој Британији после ДСР.

Вивек Рамасвани, ако победи на изборима за председника САД, тешко да бу успео у науму (услову који мисли да постави Русији за мир), да Путин (Русија) "откачи" Сија (Кину). Нема ни једног разлога да Русија то уради. САД не нуде ништа. Чак и да Рамасвани нешто и нуди као залог, то неће обавезивати председнике САД иза њега да то промене. Русија ће се држати Кине јер друга опција не постоји.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on August 30, 2023, 07:41:17 pm
Karlson: „NATO će se raspasti“ – posle ovog poteza SAD neće moći da povrate poverenje Evrope

„Svetski poredak se urušava i NATO će se očigledno raspasti“, rekao je politički komentator Taker Karlson obraćajući se mađarskoj javnosti.

Prema njegovom mišljenju, dizanjem „Severnog toka“ u vazduh, SAD su izvršile „napad na Nemačku“. Analitičar je siguran, da će Evropi uskoro ponestati strpljenja i da neće biti reči o budućnosti NATO-a.

Osim toga, shvatio sam – i zato sam danas ovde – da su SAD veoma geografski izolovane. Spomenuo sam ovo pre minut. Mi smo jedna od najizolovanijih zemalja na svetu, i u tome je tajna našeg uspeha. Kanada nas ne napada, a uzgred, pobedili bismo da se to dogodi. Međutim, Amerikanci koji čitaju vesti, nisu zainteresovani za ostatak sveta.

To sam razumeo tokom svih godina rada u novinskoj industriji. Lično me veoma zanima svet van SAD, jer je to intrigantno, i jer sam odrastao u porodici koja je bila veoma zainteresovana za tako nešto zbog posla mog oca.

Želim da vidim mnogo toga u svetu, jer se sada sve potpuno menja. Posleratni svetski poredak se ruši, NATO će se očigledno raspasti. Nemoguće je da pokretačka snaga NATO-a, odnosno SAD, sabotira glavni izvor jeftine energije u Nemačkoj – „Severni tok“.

Bajdenova administracija je digla u vazduh „Severni tok“, a Nemci toliko malo poštuju sebe da o tome ništa ne govore. Spuštaju glave i kao da kažu: „Ne, ne želimo da pričamo o tome.“ U redu, ali ja želim da pričam o tome, jer je to važno.

Prvo, to je bio najveći akt industrijske sabotaže u istoriji. Drugo, to je najveća antropogena emisija CO2 u istoriji, a ako ste pristalica kulta globalnog zagrevanja, za vas je to kao dolazak samog đavola, i to je uradila Bajdenova administracija.

Treće, i najvažnije, bio je to napad na Nemačku, najmoćniju državu u Evropi. Zapadna Evropa je poslednji značajan saveznik Amerike, a mi smo napali našeg najvažnijeg saveznika. NATO se neće dugo tolerisati.

U jednom trenutku, Nemci će se probuditi i reći: „Čekaj, pre dve godine smo imali hemijske fabrike, a sada nemamo… Upravo ste uništili našu ekonomiju!“ Malo je verovatno da će posle ovoga biti moguće govoriti o nastavku postojanja NATO-a. Ja ne mislim tako. Možda grešim, ali ne mogu da zamislim o kakvoj budućnosti možemo da pričamo.

Izvor (https://webtribune.rs/karlson-nato-ce-se-raspasti-posle-ovog-poteza-sad-nece-moci-da-povrate-poverenje-evrope/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on August 30, 2023, 08:47:41 pm
И Ромни и Вивек су аутсајдери у трци за републиканског кандидата, немају апсолутно никакве шансе.

Џумба је у праву када каже да ће Кина бити добитник овог рата. 



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on September 01, 2023, 12:56:42 pm
Šokantno otkrivanje: bivši analitičar CIA objasnio zašto Rusija nije primljena u NATO

Rusija je dva puta pokušala da se pridruži Severnoatlantskoj alijansi, ali je odbijena jer bi njeno članstvo lišilo blok neprijatelja koji bi mogao opravdati budžet za odbranu od 800 milijardi dolara, rekao je bivši analitičar CIA, Lari DŽonson, za „Judging Freedom“.

Takođe je primetio, da su SAD i Zapad svojim delovanjem stvorili direktnu pretnju Rusiji u Ukrajini.

Lari Džonson: „Sinoć sam razgovarao sa jednim od mojih prijatelja iz srednje škole, i bio sam zaista iznenađen kada sam saznao koliko je propaganda oblikovala njegovo gledište, i pretpostavljam, stanovište mnogih drugih Amerikanaca.

Na primer, kada sam mu ukazao da su Putin i Rusija napravili dva različita pokušaja da uđu u NATO, on je rekao: „To nije tačno“. Međutim, to je istina.

U početku je Boris Jeljcin, neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, pitao administraciju Džordža Buša starijeg: „Možemo li da postanemo deo NATO-a?“ Zatim je i Putin svojevremeno, direktno pokrenuo ovo pitanje u razgovoru sa bivšim šefom NATO-a. U oba slučaja su odbijeni. Zašto?

Pa, ako primite Rusiju u NATO, onda više nećete imati neprijatelja koji može opravdati budžet za odbranu od 800 milijardi dolara.

U tom kontekstu, Putin je posmatrao kako Sjedinjene Države raspoređuju raketne sisteme „Aegis“ u Rumuniji i Poljskoj, koji su sposobni da nose nuklearne bojeve glave, i kako SAD, počev od 2014. godine, preko Evropske komande oružanih snaga SAD, sa sedištem u Štutgartu u Nemačkoj, i preko NATO, čije je sedište u Briselu, izvode godišnje vojne vežbe zajedno sa Ukrajinom, uključujući i raspoređivanje američke vojske na ukrajinskoj teritoriji.

Ako se postavimo u poziciju Rusije koja sve to posmatra, kako ste ispravno primetili, možemo samo zamisliti kakva bi panika nastala u Americi ako bismo videli kako Rusija izvodi vojne vežbe u Meksiku, simulirajući iskrcavanje mornaričkih trupa na obali Teksasa. Bože moj! Rekli bismo da to prelazi sve granice.

Istovremeno, mi činimo isto to u odnosu na Rusiju, i još se bunimo rekavši: „Oni to moraju da prihvate. Kako se usuđuju da napadnu Ukrajinu, kada mi u Ukrajini stvaramo najdirektniju pretnju Rusiji?“.

Izvor (https://webtribune.rs/sokantno-otkrivanje-bivsi-analiticar-cia-objasnio-zasto-rusija-nije-primljena-u-nato/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on September 01, 2023, 07:12:20 pm

 što duže traje rat u Ukrajini, postaje sve jasnije da je samo jedan pobednik, a to je Kina.

Pa ja sam to na ovom forumu napisao još prije godinu i po! :)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on September 01, 2023, 07:31:55 pm

 što duže traje rat u Ukrajini, postaje sve jasnije da je samo jedan pobednik, a to je Kina.

Pa ja sam to na ovom forumu napisao još prije godinu i po! :)

Svima je to jasno, osim zaslepljenima koji još veruju da Zapad može da pobedi u Ukrajini.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on September 01, 2023, 08:27:07 pm
Quote
U tom kontekstu, Putin je posmatrao kako Sjedinjene Države raspoređuju raketne sisteme „Aegis“ u Rumuniji i Poljskoj, koji su sposobni da nose nuklearne bojeve glave, i kako SAD, počev od 2014. godine, preko Evropske komande oružanih snaga SAD, sa sedištem u Štutgartu u Nemačkoj, i preko NATO, čije je sedište u Briselu, izvode godišnje vojne vežbe zajedno sa Ukrajinom, uključujući i raspoređivanje američke vojske na ukrajinskoj teritoriji.

Ako se postavimo u poziciju Rusije koja sve to posmatra, kako ste ispravno primetili, možemo samo zamisliti kakva bi panika nastala u Americi ako bismo videli kako Rusija izvodi vojne vežbe u Meksiku, simulirajući iskrcavanje mornaričkih trupa na obali Teksasa. Bože moj! Rekli bismo da to prelazi sve granice.

Istovremeno, mi činimo isto to u odnosu na Rusiju, i još se bunimo rekavši: „Oni to moraju da prihvate. Kako se usuđuju da napadnu Ukrajinu, kada mi u Ukrajini stvaramo najdirektniju pretnju Rusiji?“.

Управо ово и јесте кључ проблема због којег је Русија напала Украјину. Међутим, као што је аутор текста лепо навео, због индоктринације, пропаганде али и непостојања навике да се реално гледа свет изван САД (САД су све, остали су ништа; свет се врти око САД), 95% Американаца то не зна, нити жели да зна. Само их озбиљнији економски проблеми у САД (ако их буде) могу "натерати" да то сазнају.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on September 14, 2023, 06:32:14 am
SAD priznale: Nemoguće da se rat u Ukrajini završi pod našim uslovima

13.09.2023.

Koordinator Bele kuće za strateške komunikacije Džon Kirbi izjavio je da bi se sukob završio ukoliko bi Rusija povukla vojsku.

Kirbi je priznao da SAD trenutno ne vide mogućnost da se sukob u Ukrajini završi pod njihovim uslovima.

Kirbi je rekao da SAD žele da "Ukrajina ostvari uspeh na bojnom polju, povrati svoje teritorije i da u Ukrajini ne bude ruske vojske“.

Kako je dodao, sukob bi se završio ukoliko bi Rusija povukla vojsku sa teritorija koje Vašington smatra ukrajinskim.

"Očigledno da se to neće dogoditi u ovom momentu. Nastavićemo da isporučujemo Ukrajini sredstva koja su joj potrebna za uspeh“, kazao je Kirbijaner.

Izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=09&dd=13&nav_category=78&nav_id=2398972)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: milan55 on September 14, 2023, 01:03:54 pm
Vrlo interesantan prilog;

https://www.youtube.com/watch?v=B_MHUcUfo4o


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on September 18, 2023, 11:15:17 am
Američki stručnjak: celom svetu je očigledno da se Rusija ne može pobediti

Na samom početku ukrajinskog sukoba zapadni eksperti su jednoglasno predvideli kolaps Rusije, kolaps rublje i ruske ekonomije i neizbežan gubitak.

Međutim, sada je celom svetu jasno ko pobeđuje, kaže američki ekonomista Ričard Volf.

U ovom slučaju, SAD demonstriraju klasičan primer ponašanja imperija u opadanju – odbijaju da priznaju da gube uticaj u svetu, rekao je on u intervjuu za Jutjub kanal Dialogue Works.

Kada je počela specijalna operacija, 24. februara 2022. godine, Sjedinjene Države su objavile da će ovaj sukob uništiti Rusiju, da će ruska rublja propasti, da će ruska ekonomija – citiram američkog ministra odbrane – pasti na kolena.

Drugi zapadni komentatori, posebno američki i britanski, čak su počeli da govore o poraženom Putinu, koji će biti uklonjen sa vlasti, a Rusija će se raspasti na male zemlje.

U vreme kada je samit G20 počeo, svet je bio uveren da su pretnje, obećanja i izjave Sjedinjenih Država pogrešne. Nije propala rublja, nije propala Rusija.

Do sada, ako bi me pitali, gledajući kartu, ko pobeđuje, a ko gubi, onda je, po mom mišljenju, čitavom svetu sasvim očigledno da su Rusi napredovali mnogo milja na zapad, daleko dalje od njihove granice.

Ali ukrajinske oružane snage, uz svu ogromnu podršku zemalja G20, nisu mogle ni da zaustave ni odgurnu ovo napredovanje ruskih trupa. A svet samo reaguje. Ne žele da daju konačnu izjavu koja je protiv pobednika.

Tako se ne radi.  Zar ne možete da pokažete prijateljski odnos prema nekome ko je danas najveća ekonomska sila na svetu? A ovo je Kina i zemlje BRIKS-a. Ali oni to neće učiniti. A Sjedinjene Države su napravile strašnu grešku kada ovo nisu razumele.

Ovo je klasičan primer ponašanja imperija u opadanju. Na kraju svakog carstva, bilo grčkog, rimskog, persijskog, osmanskog, holandskog, francuskog – na samom kraju odbijaju da priznaju pad.

Zato rade ono što istoričari nazivaju prekoračenjem: pogrešno procenjuju granice sopstvene moći.

I kao rezultat, oni svoju situaciju dodatno pogoršavaju. Zato što koriste svoju moć, a sada ceo svet vidi da nemaju moć koju su svi mislili da imaju.

To je primetno u Avganistanu, gde su sada glavni talibani. Talibani su nekada bili neprijatelj. Sjedinjene Države su ušle u rat u Avganistanu i izgubile. I isto se manje-više desilo u Vijetnamu sa tamošnjom vladom, manje-više isto u Iraku, i tako dalje.

Ovo ponašanje je greška. Strašna greška. Ali to je veoma u skladu sa urušavanjem imperija.

Izvor (https://webtribune.rs/americki-strucnjak-celom-svetu-je-ocigledno-da-se-rusija-ne-moze-pobediti/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on September 21, 2023, 05:48:47 am
Poljaska - "Naoružavamo se"

21.09.2023.

Moravjeceki: Poljska više ne snabdeva Ukrajinu oružjem

Poljska više ne snabdeva Ukrajinu oružjem, jer se aktivno naoružava, izjavio je danas premijer Mateuš Moravjecki.

Poljska je u prošlosti bila među tri najveća dobavljača oružja Kijevu, zajedno sa SAD i Velikom Britanijom.

- Ne prebacujemo više nikakvo oružje u Ukrajinu zbog činjenice da se sada naoružavamo najsavremenijim naoružanjem - rekao je Moravjecki u emisiji "Polsat".


Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/moravjeceki-poljska-vise-ne-snabdeva-ukrajinu-oruzjem/pbh2ypt)

Ovo samo govori da će kad tad ovaj sukob eksalirati dosta šire van Ukrajine, samo je pitanje dana kada će Ukrajina ostati bez topovskog mesa.
Mislim da je Balkan zaslužio da ne uzme učeše u tom novom Svetskom ratu (mada je on po nekima već i počeo), jedino bi mogli da poslužimo kao zemlje gde bi se eventualno potpisao mirovni sporazum i ništa više od toga.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on September 21, 2023, 05:57:32 am
Savet bezbednosti UN – sednici prvi put od početka rata prisustvovao Zelenski, oštar protest Rusije

20.09.2023

U Njujorku se održava sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, a glavna tema ponovo je Ukrajina. Predsedava Albanija, a premijer Edi Rama poručuje da agresija na državu u Evropi nije samo stvar Zapada, već se tiče svih.


Dužnost je, kaže Edi Rama, da se pomogne Ukrajini na sve načine. Na sednici je prvi put od početka rata ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Iako je u sedište Ujedinjenih nacija stigao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, Rusiju na zasedanju zastupa stalni predstavnik te zemlje. Ruski ambasador Nebenzja pita zašto je u sali Zelenski i zašto je prvi govornik.

"Albanija nije učinila presedan, već je to nastavak dugo postojeće prakse u Savetu bezbednosti. Različita su mišljenja kako da se rat završi. Moramo jasno da kažemo ko je agresor, a ko žrtva. Ako to odbijemo da uradimo, ne da ćemo izdati Ukrajinu, već i našu decu od Brazila do Španije, od Arktika do Južnog pola", istakao je albanski premijer Edi Ramić.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš ponavlja da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja kršenje povelje Ujedinjenih nacija, pogoršava geopolitičke tenzije, ugrožava regionalnu stabilnost, povećava nuklearne pretnje i stvara pukotine u multipolarnom svetu.

"Većina u svetu prepoznaje istinu o ovom ratu. Teroristička država je spremna da podrije sve osnove međunarodnih normi koje imaju cilj da zaštite svet od ratova. Ukrajina ima pravo na samoodbranu. Pomozite nam oružjem, sankcijama protiv Rusije, glasanjem za rezolucije. Time pomažete odbrani povelje Ujedinjenih nacija", poručio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja imao je dva pitanja. Na osnovu koje osnove je reč data Zelenskom pre drugih članica Saveta bezbednosti, kao i po kojem osnovu je pozvan šef diplomatije Severne Makedonije na sastanak u svojstvu predsedavajućeg OEBS-a.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručuje da zapadne zemlje treba kriviti za povećane rizike od globalnog sukoba.

"SAD i njene saveznike za mešanje u ukrajinske poslove od pada Sovjetskog Saveza sa ciljem prisilnog promovisanja prozapadne politike u Kijevu. NATO odbija da učestvuje u dijalogu koji bi mogao da spreči tenzije u Evropi“, naglašava Lavrov.

Izvor (https://www.rts.rs/lat/vesti/ratu-u-ukrajini/5275670/savet-bezbednosti-un--sednici-prvi-put-od-pocetka-rata-prisustvovao-zelenski-ostar-protest-rusije.html)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on September 22, 2023, 06:52:41 pm
Zelenskom nije dozvoljeno da govori pred američkim Kongresom

Predsedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevin Makarti saopštio je danas da ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom nije dozvolio da govori pred Kongresom.

On je rekao da nije bilo dovoljno vremena za govor ukrajinskog predsednika zbog prezauzetosti kongresmena, prenosi američka televizija En-Bi-Si.

Mekarti je podsetio da je Zelenski već govorio pred Kongresom prilikom prethodne posete Vašingtonu u decembru 2022. godine.

Zelenski je doputovao u Sjedinjene Američke Države kako bi razgovarao sa kongresmenima, a posebno republikancima koji se u sve većem broju protive slanju dodatne pomoći Ukrajini.

Nakon sastanaka sa njima, ukrajinski predsednik će se sastati sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom u Beloj kući.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/makarti-nije-dozvolio-zelenskom-da-govori-pred-americkim-kongresom/d2yyprz)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on September 25, 2023, 12:55:30 pm
Пољска тражи извињење због одавања почасти украјинском нацисти у канадском парламенту

Пољска се никада неће сложити са правдањем нациста и очекује извињење због позивања и одавања почасти у канадском парламенту старијем украјинском нацисти који је служио у СС трупама, изјавио је пољски амбасадор у Канади Витолд Дзелски.

„Руководство Канаде и Украјине је 22. септембра у Доњем дому парламента аплаудирало припаднику СС дивизије „Галиција”, озлоглашене украјинске војне јединице из Другог светског рата, која је одговорна за убиство хиљада Пољака и Јевреја. Пољска, Најбољи савезник Украјине, никада неће пристати да правда такве криминалце! Као амбасадор Пољске у Канади, очекујем извињење“, написао је Дзелски на својој страници на друштвеној мрежи Икс (бивши Твитер).

На седници парламента Канаде је у част посете украјинског председника Владимира Зеленског 22. септембра, између осталих, присутан био и 98-годишњи Јарослав Хунка, кога је председавајући Доњег дома парламента уз аплауз представио као „борца за независност Украјине од Руса током Другог светског рата“. Испоставило се да је Хунка бивши припадник добровољачке дивизије „Галиција“ СС трупа, у којој су били украјински националисти и која не само да се борила против Црвене армије, већ је била позната и по зверствима над Јеврејима, Пољацима, Белорусима и Словацима.

Канадски премијер Џастин Трудо рекао је да ни он ни делегација Зеленског нису упознати са позивом у парламент земље и плановима да се ода почаст украјинском СС војнику, којег је пронашао председавајући Доњег дома Ентони Рота, преноси Спутњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/573579/Poljska-trazi-izvinjenje-zbog-odavanja-pocasti-ukrajinskom-nacisti-u-kanadskom-parlamentu)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Yugol33 on September 25, 2023, 08:25:25 pm
Пољска тражи извињење због одавања почасти украјинском нацисти у канадском парламенту

Пољска се никада неће сложити са правдањем нациста и очекује извињење због позивања и одавања почасти у канадском парламенту старијем украјинском нацисти који је служио у СС трупама, изјавио је пољски амбасадор у Канади Витолд Дзелски.

„Руководство Канаде и Украјине је 22. септембра у Доњем дому парламента аплаудирало припаднику СС дивизије „Галиција”, озлоглашене украјинске војне јединице из Другог светског рата, која је одговорна за убиство хиљада Пољака и Јевреја. Пољска, Најбољи савезник Украјине, никада неће пристати да правда такве криминалце! Као амбасадор Пољске у Канади, очекујем извињење“, написао је Дзелски на својој страници на друштвеној мрежи Икс (бивши Твитер).

На седници парламента Канаде је у част посете украјинског председника Владимира Зеленског 22. септембра, између осталих, присутан био и 98-годишњи Јарослав Хунка, кога је председавајући Доњег дома парламента уз аплауз представио као „борца за независност Украјине од Руса током Другог светског рата“. Испоставило се да је Хунка бивши припадник добровољачке дивизије „Галиција“ СС трупа, у којој су били украјински националисти и која не само да се борила против Црвене армије, већ је била позната и по зверствима над Јеврејима, Пољацима, Белорусима и Словацима.

Канадски премијер Џастин Трудо рекао је да ни он ни делегација Зеленског нису упознати са позивом у парламент земље и плановима да се ода почаст украјинском СС војнику, којег је пронашао председавајући Доњег дома Ентони Рота, преноси Спутњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/573579/Poljska-trazi-izvinjenje-zbog-odavanja-pocasti-ukrajinskom-nacisti-u-kanadskom-parlamentu)
Poljska kao Poljska nikada ih nisu pitali ni šljivili nego mene kopka nešto, kako će ili da li će uopšte na taj cirkus reagovati Kanadski veterani II sv. rata ? Možda uopšte bojeći se da im Trudo blokira žiro račune pa će gladovati? ;)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on September 25, 2023, 09:24:46 pm
Колико сам пратио вести председник Канадског парламента се данас извинуо јавности због одавања почасти и аплауза који је упућено бившем припаднику СС дивизије "Галиција". Премијер Канаде каже да то нема везе са његовом владом јер је одлуку да седници парламента током боравка председник Украјине Зеленског, донео искључиво председник парламента. Прве су реаговале јеврејске организације и због њихове реакције је уследило ово извињење, а не пољске, што очито говори и утицају.

Тешко је поверовати да председник парламента, односно службе које су му асистирале нису знали шта је СС дивизија "Галиција" и које дотични. Али, он је представљен као борац против комуниста и Руса. И то је било довољно. Кокетирање са нацизмом, као  терористима свих фела (Сирија је очигледан пример), је стара пракса западних земља када год процене да им то одговара. Када избије скандал (као сада) онда се као извину и терају даље исто. Моралне придике држе другима...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on September 30, 2023, 06:10:44 am
“Zelenski dosađuje svetu, umorni su od Ukrajine”

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski počeo je da dosađuje svetu.

Čak i njegove pristalice shvataju da je sukob u Ukrajini, koji je finansijski “izuzetno težak” dugoročno neprihvatljiv, izjavio je bivši premijer Slovačke i lider velike opozicione stranke Smer Robert Fico.

– Pogledajte kako se menja odnos prema ukrajinskom predsedniku. Svetski lideri počinju da razgovaraju sa Zelenskim na drugom jeziku – kazao je Fico, koji je inače i favorit za pobedu na izborima Slovačke, koji se održavaju sutra.

On je napomenuo da Zelenskom nije bilo dozvoljeno da govori u Kongresu tokom nedavnog putovanja u Sjedinjene Države, a u Kanadi su aktivisti organizovali miting protiv njegove posete, što potvrđuje da je svet umoran od Ukrajine.

Fico je takođe osudio odavanje počasti bivšem pripadniku SS divizije “Galicija” Jaroslavu Hunki u kanadskom parlamentu, rekavši da je “posebno zaglušujući aplauz Zelenskog, čiji je deda bio vojnik Crvene armije i borio se protiv nacista”.

– Kanadski parlament je tokom posete Zelenskog gromoglasnim aplauzom pozdravio 98-godišnjeg emigranta iz Ukrajine, koji je predstavljen kao heroj Drugog svetskog rata, koji se borio, ne protiv fašista, već protiv Rusije, odnosno protiv Crvene armije u kojoj su predstavnici svih nacionalnosti bivšeg Sovjetskog Saveza. Slepilo je sada ogromno i emigrant je nagrađen ovacijama, a glavno je da se borio protiv Rusije i uopšte nije bitno što je bio pripadnik SS formacije – naglasio je.

Fico je ranije rekao da je slovačka vojska stradala zbog isporuke vojne opreme Oružanim snagama Ukrajine, napomenuvši da će, ukoliko njegova stranka pobedi na parlamentarnim izborima, biti obustavljena vojna pomoć Ukrajini iz Slovačke.

Izvor (https://www.vesti-online.com/zelenski-dosaduje-svetu-umorni-su-od-ukrajine/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on October 03, 2023, 12:09:52 pm
Иако је претходни текст само навођење онога што је рекао једна од вођа странака у Словачкој (који се иначе противи слању наоружања Украјини) посредно се сугерише да су на Западу уморни и од Зеленског и подршке Украјини. Не треба се заваравати. Сваки рат умара и сваки нормалан човек једва чека крај, па тако и на Западу, једнако као и Русији и на Истоку. Али, ратове започињу и воде политичари, а они су далеко издржљивији у том погледу.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 03, 2023, 05:59:38 pm
Немачка је против рата – протести против подршке Украјини

У главном граду Немачке на Дан немачког јединства окупило се неколико хиљада људи десничарских ставова који се, између осталог, залажу против испорука оружја Украјини, оставку владе и превремене изборе у Немачкој.

Протестну акцију, која се одржава на тргу испред берлинске катедрале, најавили су активисти блиски десничарској партији Алтернатива за Немачку (АфД) и покрету „Кверденкер“ који се раније противио мерама владе у борби против вируса корона. Овај покрет сматра се десничарско-популистичким и обједињује неколико десничарских радикалних организација, попут „Пегиде“.

У најави су организатори позвали на оставку владе и поновне изборе, као и увођење народног гласања приликом доношења важних одлука.

„Леви, десни, центар – није нас брига. Ми смо за демократију које сада нема“, рекао је један од говорника на бини на протесту.

Он је позвао људе да, независно на политичке референце, изађу на улице против учешћа Немачке у војној подршци Украјини, као и да се придруже другим мировним акцијама, као што су, на пример, присталице политике партије Леви Саре Вагенкнехт.

„Није нам више ни важно ко је у праву, а ко није – Рус, Украјинац или Американац. Немачка је против рата“, нагласио је он.

Наредни говорник позвао је на реизбор владе која је, према његовом мишљењу, направила грешке у енергетској политици и спровела неодговарајуће мере у борби против вируса корона.

Након наступа говорника и музичара, планирано је да демонстранти крену у организовану шетњу кроз град. Са собом носе немачке заставе, а неки од њих држе и руску тробојку и плакате који позивају на повратак пријатељским односима са Русијом, преноси Спутњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/575368/Nemacka-je-protiv-rata-protesti-protiv-podrske-Ukrajini)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 03, 2023, 07:02:35 pm
Ukrajini je naređeno da ratuje do poslednjeg – Ovo se dešava

Američke vlasti drže kijevski režim na površini, samo da bi ga iskoristile kao piona. Glavni zadatak Vašingtona je da pokuša da oslabi Rusiju, potpuno zanemarujući ogromne gubitke koje su pretrpele ukrajinske snage, izjavio je bivši analitičar CIA, Rej Mekgovern, u intervjuu za „Jutjub“ kanal „Dialogue Works“.

Sukob u Ukrajini traje već 18 meseci. Svaki put kada se Zelenski pojavi u javnosti, traži još novca i oružja. Šta mislite, kakvu korist su doneli ili će doneti ovo oružje i novac Ukrajini i Ukrajincima?

Rej Mekgovern, bivši analitičar CIA: Oni neće učiniti ništa dobro za Ukrajinu. Takav cilj nije postavljen. Ukrajina je samo pijun. Sukob je nastao zbog onoga što američki političari smatraju neophodnim, a to je da se oslabi Rusija. Zbog toga je sve počelo.

Nažalost, u ovoj situaciji Ukrajinci snose najveći udarac. Od njih se traži da se bore do poslednjeg, a ljudi u Vašingtonu izgleda ne mare mnogo za ovu činjenicu. Međutim, to je činjenica, i ova stvar se bliži kraju.

Ljudi u Vašingtonu još uvek nisu spremni da priznaju, da je takozvani kraj konflikta blizu. Postavlja se pitanje- šta će da rade kada postane sasvim jasno da su Rusi pobedili na bojnom polju?

Rusi su, naravno, uvek doživljavali NATO pomeranje ka granicama Ukrajine i Rusije kao egzistencijalnu pretnju. Što se tiče Sjedinjenih Država, bilo bi veliko preterivanje verovati, da su osetile bilo kakvu egzistencijalnu pretnju od Ukrajine ili čak od Rusije.

Sada o jednom pitanju koje nije posebno proučavano, ali mi se čini veoma očiglednim. Pre oko mesec dana, Džo Bajden je okupio savetnike i rekao: „Čuo sam od Ukrajinaca da im treba još granata od 155 mm za haubice i tenkove, pa hajde da im damo neke od naših zaliha.“

Onda je ministar odbrane Lojd Ostin morao da kaže: „Gospodine predsedniče, već smo im dali većinu naših zaliha“. „Pa, daj im više!“. Sada je, kao što znate, doneta odluka da se umesto ovih granata Ukrajini prebaci kasetna municija. Prema poslednjem prebrojavanju, najmanje 111 zemalja smatra njihovu upotrebu preteranom i nelegalnom, a oni su ipak prebačeni.

Međutim, ne govorim o tome. Suština mog rezonovanja je sledeća- zašto ta standardna osnovna municija, još uvek postoji od vremena kada sam učio o rukovanju sa 155 milimetarskim granatama–zašto nije ostalo ništa drugo što bi se moglo upotrebiti u borbi?

Niko nije postavio ovo pitanje. Pa, odgovor je jasan. Niko nije očekivao da će Rusija predstavljati bilo kakvu pretnju Evropi od raspada Sovjetskog Saveza. Ako nema potrebe da se suprotstavljamo ruskoj pretnji sa istoka, koja je onda svrha ispaljivanja granata od 155 mm?

Mislim da to znači da tamo (u proizvodnji 155-milimetarskih projektila) i dalje postoji znatna količina novca. Naravno, dosta je profitabilnije graditi avione poput F-35 ili druge stvari po najvišoj ceni, jer tada se investicije opravdavaju. To su veoma značajne sume, zato su Sjedinjene Američke Države postupale na taj način. Zato su SAD uradile to što su uradile.

Nema dokaza da se iko u zapadnoj Evropi ili čak SAD, osećao ugroženim od Rusije u Evropi. To nije bilo ni u jednoj retorici.

Obama je rekao jednom prilikom, da moramo biti oprezni sa Ukrajinom. Hajde da shvatimo, da je najgore što možemo da uradimo, jeste da Ukrajinci steknu utisak da mogu da dobiju rat protiv Rusije, koja je mnogo jača, jer ako im ostavimo takav utisak, možda će pokušati da to i urade. Bajden je tada bio potpredsednik, ali izgleda da je zaboravio ove reči.

U svakom slučaju, do 2014. niko nije ni govorio o tome da će Rusi preuzeti bilo koju državu u Evropi. Šta se dogodilo 2014-te? Kao što se nadam da većina ljudi zna, Zapad, pre svega SAD, izvršili su državni udar u Kijevu.

Izvor (https://webtribune.rs/ukrajini-je-naredjeno-da-ratuje-do-poslednjeg-ovo-se-desava/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 03, 2023, 07:20:33 pm
Nestvarna scena: vojnici NATO pozdravili himnu Rusije

RAT u Ukrajini i dalje privlači ogromnu pažnju širom planete, a najnovije vesti vezane za taj sukob, koji Rusija naziva "specijana vojna operacija", dolaze iz sfere sporta.

[attachment=1]
"Novosti" vam donose jednu nesvakidašnju priču, čija je nestvarnost upravo u tome kako se i u kom istorijskom trenutku desila.

U Rio da Žaneiru je upravo okončano Svetsko prvenstvo u streljaštvu za oružane snage. Učestvovale su mnoge države, odnosno pripadnici njihovih vojski, a bojkota Rusa nije bilo, za razliku od brojnih slučajeva u drugim sportskim disciplinama od početka pomenutog rata u Ukrajini.

Naprotiv.

Rusija je ne samo mogla da se takmiči, već je, za razliku od drugih sportskih događaja međunarodnog tipa, to mogla da učini uz svoju zastavu, grb, himnu...

I, himna je važna za ovu priču.

A i vojnička čast.

Naime, u kolektivnom nastupu, vojna reprezentacija Rusije je osvojila zlato na pomenutom šampionatu planete za oružane snage i, kako to već biva, posle dodele medalja - u čast pobednika intonirana je himna.

A onda su svi prisutni, pa i vojnici iz zemalja NATO, pozdravili himnu osvajača zlatne medalje, salutirajući pritom visoko podignutoj zastavi Ruske Federacije.

U duhu sporta, kako je i red.

Pogledajte i vi tu scenu (u centralnom planu su vojnici zemlje-domaćina, Brazila, ali su se salutiranju pridružili i svi ostali učesnici šampionata).

Izvor (https://www.novosti.rs/sport/ostali-sportovi/1287126/rusija-ukrajina-vesti-minuta-minut-najnovije-pre-5-minuta-rat-svetsko-prvenstvo-streljastvu-oruzane-snage-vojnici-nato-pozdravili-himnu-rusije?utm_source=nportal&utm_medium=nportal-single&utm_campaign=nportal-dve-vesti)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 13, 2023, 05:40:04 pm
SwebbTV: pogrešna procena Zapada – Napunili Ukrajinu oružjem, ali Rusija sve to razbija

Sjedinjene Države i ostatak zapadnog sveta „potpuno su pogrešno procenili” vojnu i ekonomsku moć Rusije, kladeći se na pobedu Ukrajine, rekao je Lars Bern u intervjuu za „SwebbTV“.

Kijevski režim je snabdeven ogromnom količinom naoružanja, ali ruska vojska „razbija” bilo kakvu vojnu opremu.

Uzrok poraza Zapada biće „nesposobni i neodgovorni” zvaničnici, političari i vojnici, koji su postali žrtve sopstvene propagande. Ispostavilo se da je realnost potpuno suprotna od onoga što je Zapad rekao da će se desiti, a sada Evropa pati, i pokušaj pritiska na Rusiju je propao.

Prema mišljenju švedskog eksperta, Zapad se kladio na pobedu Ukrajine, ali se čini da se to može dogoditi samo u mašti, pošto je NATO blok već izgubio.

U Sjedinjenim Državama, republikanci su privremeno prekinuli pomoć Kijevu, zahtevajući da Bela kuća prvo zaustavi ogroman problem sa migrantima na južnoj granici Sjedinjenih Država.

Međutim, Evropska unija uverava da će se, bez obzira na odluke SAD, finansiranje Ukrajine nastaviti. Istovremeno, Oružane snage Ukrajine ne vide uspeh na bojnom polju, i postavlja se pitanje koliko će još teritorija Ukrajina na kraju izgubiti. Bern sugeriše, da Ukrajina može da nastavi da ostane nezavisna država samo ako Zapad „odmah“ postigne sporazum sa Rusijom.

Švedska je poslala ogromnu količinu naoružanja kijevskom režimu, ali ruska vojska „raznosi u komade“ svu vojnu opremu koju je ta skandinavska zemlja isporučila, bilo da se radi o tenkovima ili borbenim vozilima pešadije. Bern je podsetio, da se pre nekoliko meseci u medijima mnogo govorilo o PVO sistemima „Patriot“, koji bi trebalo da štite vazdušni prostor iznad Ukrajine.

Međutim, o njima se više ništa ne govori, jer su ih naravno, Oružane snage Rusije „razbile na komade“, a to je učinjeno za samo nekoliko meseci.

Prema mišljenju analitičara, zbog vojnog fijaska, zapadni političari će izgledati kao „ruglo“. Osim toga, ekspert izražava veliku zabrinutost zbog toga što „liliputanske države“ na Baltiku počinju maltretirati tamošnju rusku dijasporu, što po njegovom mišljenju može dovesti do toga da se ruska specijalna operacija proširi i na te zemlje.

Situacija za zapadni svet je krajnje nesigurna, a razlog njegovog poraza biće postupci nesposobnih zapadnih zvaničnika, političara i vojnih lica. Nije bilo tako teško doći do podataka o ruskom vojno-industrijskom kompleksu i vojnom potencijalu, ali ove informacije nisu dobili vladajući krugovi na Zapadu, jer su postali žrtva sopstvene propagande, naglašava Bern.

Ispostavilo se, da je realnost potpuno suprotna od onoga, što je Zapad rekao da će se dogoditi, i sada Evropa pati, a pokušaj pritiska na Vladimira Putina je propao, prenosi „SvebbTV“.

Zapadni političari su se ponašali „prokleto nekompetentno i neodgovorno“, smatra ekspert. Bern veruje, da bi njegova zemlja trebala nastaviti podržavati nekada uspešnu politiku neutralnosti i nepripadanja, i ostati po strani od potencijalnog rata s Rusijom, u kojem se sada nalazi.

„Do đavola, među njima mora postojati barem jedna pametna i talentovana osoba koja može reći kako stvari zaista stoje“, rekao je Lars Bern u zaključku intervjua za portal „SwebbTV“.

Izvor (https://webtribune.rs/swebbtv-pogresna-procena-zapada-napunili-ukrajinu-oruzjem-ali-rusija-sve-to-razbija/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on October 13, 2023, 08:26:09 pm
Vrijedi pogledati:

https://www.youtube.com/watch?v=E_W_FSyYXrI

7'15" islamski ekstremizam je britanski projekt, vehabizam je britansko djelo!


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: PakleniVuk on October 13, 2023, 08:58:33 pm
Ima profesor pravo kada kaže da su Britanci zapravo "master mind" i može puno dokaza da se u tom kontekstu pronađe. Na primer u Srbiji Radio Televizija Srbije je školovana i od neke 2000.godine apsolutno prilagođena BBC šematskom obliku ponašanja i prenošenja vesti (klimanje glavom,razni izrazi facijalni dok prenose vesti ...prolaze školivanje za to novinari pre nego što nastupe pred kamerama), drugo ,savetnik predsednika Srbije je Toni Bler , na Kosovu i Metohiji kod svakog manjeg ili većeg incidenta uvek imamo njihove pripadnike prisutne (bukvalno sa obe strane,sa naše u civilu sa Kosovske u uniformi).... za bivšu ministarku Zoranu Mihajlović su još dok je bili ministarka njene stranačke kolege govorile da je "Britanski agent" ... ovo su samo primeri kojih sam se setio na brzinu...što potvrđuje da su prisutni svuda i da je tačno da im se ,kako profesor reče "nijedna kolonija nije otrgla" , uključujući i Indiju odakle im je trenutni premijer poreklom ,a svi ih pokorno slušaju...i na kraju,nametnuli su engleski kao "svetski jezik" koji se govori svuda (a ima još ko zna koliko primera).


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on October 14, 2023, 06:09:47 pm
Па код ебглеског језика мало грешиш. Пре ће бити да су САД биле те које су кроз филмове и доминацију у сферама науке, технике... и наравно политике наметнуле енглески као незаобилазни светски језик ("дипломатски").

Ипак, не треба Британцима давати тај ореол опаке и јаке силе јер они то нису. Волели би њихови политичари да то стварно јесу, али ипак нису. Они раде у координацији са САД као ни једна од земаља са "Запада". У оквиру тога Балкан (посебно "Западни") је био простор који им је "дат у надлежност", посебно да све земље "увуку" у НАТО. Украјина је ипак тежишно Америчка "пољана"...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on October 15, 2023, 12:01:22 pm
Ako uzmemo u obzir "energetske" posledice rata u Ukrajini, kakve bi bile posledice eventualne odluke Arapa da prestanu sa izvozom nafte i gasa (zbog dešavanja u Gazi)?
Mislim da su to učinili i 1973. godine.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 15, 2023, 12:17:29 pm
Ako uzmemo u obzir "energetske" posledice rata u Ukrajini, kakve bi bile posledice eventualne odluke Arapa da prestanu sa izvozom nafte i gasa (zbog dešavanja u Gazi)?
Mislim da su to učinili i 1973. godine.

Svakako bi izazvalo skok cena nafte a verovatno i proširenje rata. Jednostavnije je okupirati neku zemlju (ili deo bogat naftom) i vaditi njenu naftu besplatno (vidi SAD u Siriji sada) nego se politički ubeđivati oko nastavka proizvodnje i izvoza.

Pri tome, važno je napomenuti da je Bajden "potrošio" oko polovine američkih rezervi nafte boreći se da našteti Rusiji.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on October 15, 2023, 01:10:01 pm
Ako Iran, u nekoj mjeri, uđe u sukob ni ti okupirani izvori ne bi ostali netaknuti.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 15, 2023, 05:31:47 pm
Ako Iran, u nekoj mjeri, uđe u sukob ni ti okupirani izvori ne bi ostali netaknuti.

Slažem se. Ako se Iran uključi, svakako neće biti dobro - Izrael bi mogao da upotrebi nuklearno oružje protiv ciljeva u Iranu, što bi verovatno vodilo ratu Arapi (muslimani) - Izrael do poslednjeg.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on October 15, 2023, 06:25:47 pm
Ово што је Боро рекао је тачно, Бајден је у покушају да науди Русији испразнио америчке стратешке резерве. Оне су тренутно на најнижем нивоу од 1983. године, испод 350 милиона барела. Пре Бајдена, деценијама су биле на нивоу од преко 650 милиона барела. Капацитет складишта је 713 милиона барела. (Ако вас интересује, више информација се може пронаћи на https://www.foxbusiness.com/politics/strategic-petroleum-reserve-near-historic-lows-war-breaks-out-middle-east)

У том контексту, рат на Блиском Истоку би могао да изазове хаос у снабдевању. За разлику од рата у Украјини, то би био рат у коме би Америка морала директно да се укључи. Америка је последњи пут формално објавила рат 1941, након напада на Перл Харбур. Све време након тога, ратовали су на основу конгресних резолуција које одобравају употребу војне силе (AUMF).

Уколико Иран нападне Израел, формална објава рата није искључена. У том случају би постојала могућност да се пређе на ратну економију, односно да се доносе економске мере које ограничавају слободу тржишта.

Америка производи више нафте него што троши. Ту је и нафта из Канаде. У том смислу, Америка би уз административне рестрикције, могла да подмирује своје потребе из домаћих извора. То не значи да не би било несташица и редова на пумпама, јер би војска повећала потрошњу, а требало би помоћи и савезнике. Али генерално, у Америци би се то далеко мање осетило.

Највише би, без сумње, била погођена Европа, али и неке земље у Азији.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on October 15, 2023, 06:42:23 pm
Quote
Pri tome, važno je napomenuti da je Bajden "potrošio" oko polovine američkih rezervi nafte boreći se da našteti Rusiji.

То ти једноставно није тачно. САД су по резервама нафте у свету на другом или трећем месту. Тешко да су половину свега онога што је под земљом потрошили. Они ту своју нафту чувају, а увозе и прерађују јефтинију (због укупних трошкова вађења и прераде) увозну. Ако си тај податак негде прочитао он се вероватно односи на оно што је у складиштима. Ипак, чак и да је то у питању, САД неће остати без нафте. А то што су потрошили, дали су за "масне" паре савезницима. Купиће они јефтиније, па ако треба и руску... 8)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 15, 2023, 06:44:55 pm
@Džumba, kako god gledao, u skladištima su im rezerve niske. Nisam napisao da će SAD ostati bez nafte, znam da su to što su prodali iz rezervi prodavali da se ne bi kupovala ruska nafta.

Ako plane Bliski istok i Iram zatvori Hormuz, nafte će svakako nedostajati Evropi, Japanu, siromašnim zemljama... jer će cena na svetskom tržištu otići u nebo.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on October 15, 2023, 06:55:17 pm
Quote
Pri tome, važno je napomenuti da je Bajden "potrošio" oko polovine američkih rezervi nafte boreći se da našteti Rusiji.

То ти једноставно није тачно. САД су по резервама нафте у свету на другом или трећем месту. Тешко да су половину свега онога што је под земљом потрошили. Они ту своју нафту чувају, а увозе и прерађују јефтинију (због укупних трошкова вађења и прераде) увозну. Ако си тај податак негде прочитао он се вероватно односи на оно што је у складиштима. Ипак, чак и да је то у питању, САД неће остати без нафте. А то што су потрошили, дали су за "масне" паре савезницима. Купиће они јефтиније, па ако треба и руску... 8)

Џумба, Бајден је заиста преполовио америчке стратешке резерве. Оне су и даље највеће на свету, али су преполовљене.


Стратешке резерве нафте близу историјског минимума док избија рат на Блиском истоку (https://www.foxbusiness.com/politics/strategic-petroleum-reserve-near-historic-lows-war-breaks-out-middle-east)

Високе цене нафте одложиле су напоре да се попуне стратешке резерве нафте

Бајденова администрација је смањила стратешке резерве нафте (СПР), која служи као америчка хитна залиха нафте, и високе тржишне цене које одлажу напоре да се попуни, оставиле су резерве близу најнижег нивоа од 1983. године због рата на Блиском истоку који би могао дестабилизовати глобалне залихе нафте.

Подаци Управе за енергетске информације (ЕИА) показују да је СПР имао залихе око 351,3 милиона барела нафте до недеље која се завршава 29. септембра — што је благи пораст у односу на минимум од 346,8 милиона барела у јулу и августу. Последњи пут када је СПР био на или испод 350 милиона барела у дужем временском периоду била је јесен 1983. године, када је још увек био у процесу пуњења, а резерва је имала преко 650 милиона барела залиха током већег дела последње деценије.

Процена ЕИА за 2021. процењује потрошњу нафте у САД на око 20 милиона барела нафте дневно. То значи да ако би САД биле принуђене да се ослањају искључиво на нафту у СПР без приступа новој домаћој производњи или увозу, САД би исцрпиле СПР за око 17 дана - око половине историјског просека од 33 дана из 1990. године.

СПР је садржао 638 ​​милиона барела нафте у недељи Бајденове инаугурације, али повлачења у циљу обуздавања високих цена гаса, као и оних најављених након руске инвазије на Украјину, спустили су резерве на њихов тренутни ниво. Док Бајденова администрација планира да допуни СПР када су цене нафте око 75 долара по барелу, пораст цена на изнад 80 долара по барелу последњих месеци довео је до отказивања планиране куповине 6 милиона барела у августу.

...

Извор: Foxnews


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on October 15, 2023, 07:11:01 pm
Да, као што сам и мислио, то се ипак односи на оно у складиштима, а не на укупне залихе нафте које САД имају као рудно богатство. САД јесу велики увозник нафте, али они располажу огромним резервама сирове нафте коју релативно штеде купујући јефтиније од других. Дакле, суштина мог одговора је да неће САД остати без нафте. Ако буде требало повећаће сопствену производњу. Требаће времена и пара, али имају.  То (да остану без нафте) се пре може десити Европи, Кини, Индији али њима не.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 16, 2023, 06:28:54 pm
"Ukrajina bi mogla da bude raskomadana": bivši obaveštajac SAD: Evropa živi u svetu svojih fantazija

Evropa živi u svetu svojih fantazija, oružje nema, a ekonomija joj tone - upozorava Skot Riter, bivši inspektor UN za oružje u Iraku i američki mornarički obaveštajac.

- Evropski lideri stalno govore o ulaganju u oružane snage, ali stvari ne idu dalje od priče. Evropa nema novac za to, a ima problema sa energentima i nema pristup sirovinama - objašnjava Riter.

"Ekonomije u slobodnom padu"

On u svom istupu na društvenim mrežama ističe da je nemačka ekonomija u slobodnom padu, kao i francuska i britanska, a da italijanska jedva opstaje.

- Pa odakle novac? Ne mogu sebi da obezbede energiju, a da bi se napravilo oružje moraju topiti čelik - objašnjava Riter.

"Rusi pobeđuju u Ukrajini"

On napominje da Rusi pobeđuju u Ukrajini i da sada imaju dovoljno trupa da poraze ukrajinsku vojsku na celoj dužin kontakta.

- Jens Stoltenberg (generalni sekretar Severnoatlantske alijanse) već neko vreme govori da bi poraz Ukrajine bio poraz za NATO. Probudi se - upravo si poražen! Šta ćeš sad da radiš? Da zaratiš sa Rusijom, ali sa čime ćeš? Ništa ti nije ostalo, sve si dao Ukrajincima, a sve je to uništeno - naglašava Riter.

"Rusiji Harkov i Odesa, Poljskoj zapad Ukrajine"

On procenjuje da bi Ukrajina mogla da bude raskomadana.

- Rusija može da zauzme Harkov i Odesu, Poljska može pokušati da zaposedne deo zapadne Ukrajine, Mađarska može da proglasi svoja prava na Zakarpatje, a Rumunija takođe ima svoje teritorijalne pretenzije na Bukovinu - zaključuje Riter.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/bivsi-americki-obavestajac-ukrajina-bi-mogla-da-bude-raskomadana/hcz9f8d)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on October 16, 2023, 07:45:14 pm
"Ukrajina bi mogla da bude raskomadana": bivši obaveštajac SAD: Evropa živi u svetu svojih fantazija

Evropa živi u svetu svojih fantazija, oružje nema, a ekonomija joj tone - upozorava Skot Riter, bivši inspektor UN za oružje u Iraku i američki mornarički obaveštajac.

- Evropski lideri stalno govore o ulaganju u oružane snage, ali stvari ne idu dalje od priče. Evropa nema novac za to, a ima problema sa energentima i nema pristup sirovinama - objašnjava Riter.

"Ekonomije u slobodnom padu"

On u svom istupu na društvenim mrežama ističe da je nemačka ekonomija u slobodnom padu, kao i francuska i britanska, a da italijanska jedva opstaje.

- Pa odakle novac? Ne mogu sebi da obezbede energiju, a da bi se napravilo oružje moraju topiti čelik - objašnjava Riter.

"Rusi pobeđuju u Ukrajini"

On napominje da Rusi pobeđuju u Ukrajini i da sada imaju dovoljno trupa da poraze ukrajinsku vojsku na celoj dužin kontakta.

- Jens Stoltenberg (generalni sekretar Severnoatlantske alijanse) već neko vreme govori da bi poraz Ukrajine bio poraz za NATO. Probudi se - upravo si poražen! Šta ćeš sad da radiš? Da zaratiš sa Rusijom, ali sa čime ćeš? Ništa ti nije ostalo, sve si dao Ukrajincima, a sve je to uništeno - naglašava Riter.

"Rusiji Harkov i Odesa, Poljskoj zapad Ukrajine"

On procenjuje da bi Ukrajina mogla da bude raskomadana.

- Rusija može da zauzme Harkov i Odesu, Poljska može pokušati da zaposedne deo zapadne Ukrajine, Mađarska može da proglasi svoja prava na Zakarpatje, a Rumunija takođe ima svoje teritorijalne pretenzije na Bukovinu - zaključuje Riter.

Izvor (https://www.blic.rs/vesti/svet/bivsi-americki-obavestajac-ukrajina-bi-mogla-da-bude-raskomadana/hcz9f8d)

Ово уопште није далеко од истине.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on October 21, 2023, 08:40:53 pm
Шредер: Америка није дозволила Украјини прошле године да настави преговоре с Русијом

БЕРЛИН – Америка није дозволила Украјини прошле године да настави мировне преговоре са Русијом, изјавио је бивши немачки канцелар Герхард Шредер. Шредер је, у интервјуу за „Берлинер цајтунг”, рекао да украјинска страна, коју је предводио Рустем Умеров, на мировним преговорима у марту 2022. године у Истанбулу, није пристала на мир јер јој то није било дозвољено.

Шредер је навео да су у почетку Украјинци били принуђени да са Вашингтоном разговарају о свим питањима у вези са мировним преговорима са Русијом, као и да је у то време Кијев био спреман да се одрекне чланства у НАТО-у и да разговара о Криму.

„Али на крају се ништа није догодило. Мој утисак: ништа није могло да се деси јер је све остало одлучено у Вашингтону”, рекао је Шредер. Он је оценио да су европске дипломате подбациле у посредовању за постизање мировног споразума између Русије и Украјине. Као резултат тога, Русија ће сада бити у ближим односима са Кином, што Запад није требало да дозволи, оценио је Шредер, преноси Танјуг.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/579374/Sreder-Amerika-nije-dozvolila-Ukrajini-prosle-godine-da-nastavi-pregovore-s-Rusijom)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on October 29, 2023, 07:02:21 am

Američki ekspert: Ukrajina strada krivicom Amerike (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=10&dd=28&nav_category=78&nav_id=2422995)

Ukrajina sada strada krivicom SAD koja nastoji da proširi NATO i svoju sferu uticaja, rekao je američki profesor Kolumbijskog univerziteta Džefri Saks.

Kako je naveo, koren današnjeg konflikta u Ukrajini jeste u trenutku kada su SAD, posle raspada SSSR, odlučile da proguraju ideju o širenju NATO i sistematski je realizovali.

"To se pokazalo kao pogubno za obe države. Kao što je govorio Henri Kisindžer: ‘Možda je opasno biti neprijatelj Amerike, ali biti joj prijatelj to je fatalno’. To je ukrajinski slučaj: država strada sada krivicom SAD zbog težnje za neostvarivim ciljem – članstvom u NATO," rekao je Saks u video-obraćanju.

Saks je doda da Ukrajina sada na frontu doživljava krah zbog nečega što nikada neće ostvariti i što Rusija neće dopustiti.

Извор: Б92 (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=10&dd=28&nav_category=78&nav_id=2422995)

Трагом ове вести коју је Б92 пренео са Спутника, наишао сам на интервју који је Џефри Сакс дао за Ал Џазиру, пре три недеље:

https://www.youtube.com/watch?v=KBsSuW2c1pQ



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on November 02, 2023, 05:13:25 am
Републиканци у Представничком дому америчког Конгреса представили су нацрт закона за финансирање Израела смањењем буџета Пореске управе (https://www.reuters.com/world/us/us-house-republicans-unveil-bill-fund-israel-by-cutting-irs-budget-2023-10-30/)

Ову вест ћу да препричам и објасним, па ће можда бити јасније зашто је постављам овде.

Бајден је затражио од америчког Конгреса да изгласа пакет од 106 милијарди долара помоћи за Израел, Украјину, Тајван и безбедност америчких граница. Највећи део тог буџета, више од 60 милијарди долара, је намењено Украјини. Израелу је требало да припадне око 14 милијарди долара.

Републиканци у Представничком дому Конгреаса су после дуже свађе изабрали Мајкла Џонсона за новог председника Конгреса. Мајкл Џонсон (James Michael Johnson (https://en.wikipedia.org/wiki/Mike_Johnson_(Louisiana_politician))), репубиканански конгесмен из Лујзијане је већ у четвртом мандату, и припадник је хришћанске деснице унутар странке. Он је до сада гласао против продужења помоћи Украјини. Израелски либерални ”Харец” га описује као политичара из про-израелског блока који подржава израелску владу и верује да је Израел испуњење библијског пророчанства.

Практично први закон који је усвојен у Представничком дому након његовог избора је посебни закон о финнсирању Израела. Уместо да се држава задужи (што је био Бајденов захтев), конгрес предлаже да се узме 14,3 милијарди долара који су вишак који је прикупила пореска служба (IRS) и те паре пошаљу Израелу, без одлагања. О свему осталом би се расправљало посебно.

Да би закон ступио на снагу, мора да га усвоји и горњи дом (Сенат), у коме демократе имају већину. Након тога, треба да га потпише председник. Закон је већ наишао на потешкоће у Сенату, а Бајден је најавио да ће ставити вето.

Да ли ће се то десити или неће - остаје да видимо. Међу републиканцима влада уверење да Бајден блефира и да се неће усудити да блокира новац за Израел. Са друге стране, Бајден је упаковао Украјину са Израелом, јер је проценио да би финансирање Украјине јако тешко било усвојено без тога.

У разговору за Fox News, сенатор из Кентакија Ранд Пол (Rand Paul (https://en.wikipedia.org/wiki/Rand_Paul#Political_positions)) је изјавио да Бајден блефира и да се неће усудити да блокира помоћ Израелу:

https://www.youtube.com/watch?v=claibVTK5lA

Више него било када раније, судбина Украјине зависи од политичких игара и надмудривања у Конгресу.

Извори: Reuters (https://www.reuters.com/world/us/us-house-republicans-israel-only-aid-bill-faces-opposition-senate-2023-10-31/), Reuters (https://www.reuters.com/world/us/us-house-republicans-unveil-bill-fund-israel-by-cutting-irs-budget-2023-10-30/), Fox News


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on November 04, 2023, 06:20:56 pm
"Ukrajina je napravila izuzetan napredak"

04.10.2023.

Predsednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen rekla je danas da je Ukrajina napravila "izvanredan napredak" ka prijemu u Evropsku uniju, nekoliko dana uoči ključnog izveštaja o aplikaciji Kijeva za članstvo.

Ona je istakla da je Ukrajina postigla napredak na brojnim poljima, uprkos ratu sa Rusijom, označavajući posebno pravosudne reforme Kijeva, na zajedničkoj konferenciji za predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

"Napravili ste izuzetan napredak. Znam da ste u procesu ispunjavanja velikih reformi. Uverena sam da Ukrajina može postigne svoj ambiciozni cilj o prelasku na sledeću fazu u pristupu", rekla je Fon der Lajen, preneo je "Gardijan".

Procena EU je zakazana za sredu i očekuje se da se kaže koliko daleko je Ukrajina napredovala na brojnim ekonomskim, pravnim i ostalim kriterijumima kako bi se otvorio put ka razgovorima o pristupu evropskom bloku u decembru.

EU je već prosledila 83 milijardi dolara u ukrajinskom ratu protiv Rusije i planira da pošalje još tri miliona evra do kraja rata, dodala je Fon der Lajen.

Zelenski je odgovorio da je ukrajinska vlada već implementirala sve korake neophodne da se ispune uslovi, obećavajući da će nastaviti sa reformama.

On je posebno naglasio napore da se suzbije korupcija, poveća transparentnost i smanji uticaj oligarha na ekonomiju.

Ukrajinska aplikacija dobila je još jedan plus u četvrtak, kada je nemačka ministasrka spoljnih poslova Analena Berbok rekla da je uverena da će EU "unaprediti" ukrajinsku aplikaciju sledećeg meseca, ocenjuje londonski list.

Izvor (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=11&dd=04&nav_category=78&nav_id=2427124)

EU srlja u svoju propast ako Ukrajinu pridruži EU tokom trajanja ratnih sukoba.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 04, 2023, 07:04:23 pm
Нисам сигуран да и сама Урсула Фон Дер Лајен верује у то што је изјавила. Ценим да је то више морални подстрек него оцена чињеничног стања.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 05, 2023, 11:09:49 am
Крим и самопроглашене републике су све даље од Кијева, Зеленском дат рок да то схвати

Запад није више уверени да ће моћи да пружа помоћ Кијеву, чије су снаге на измаку, док се „чини да Русија има бескрајне залихе”.

Није више ни нека тајна, Американци и европски лидери озбиљно разговарају са руководством Украјине о могућности преговора са Русијом, као и о опцијама које ће уступке Кијев морати да учини зарад мира, преноси Ен-Би-Си, позивајући се на обавештене изворе. Посебно се напомиње да је прошлог месеца одржан низ дискусија у оквиру састанка контакт групе о Украјини. Сви закључци воде ка томе.

Разговори укључују опште нацрте онога од чега би Украјина морала да одустане да би постигла споразум. Није гласно речено али Крим и самопроглашене републике су само “пуста жеља” Зеленског и друштва око њега.

Разлози за овакав заокрет су више него јасни: забринути су “спонзори” јер се чини да је сукоб доспео у ћорсокак. Такође нису уверени да ће моћи да пруже даљу помоћ Кијеву, чије су снаге на измаку, док се „чини да Русија има бескрајне залихе”.

Медији су већ одавно уочили проблеме Кијева са регрутовањем војног особља и незадовољство грађана мобилизацијом становништва. Кијев има рок до краја године да „прегрупише жеље и захтеве”, након чега ће мировни преговори постати „хитни“. Подстицај за преговоре би могла да буде нека врста безбедносних гаранција за Украјину из НАТО блока, без формалног уласка у Алијансу, напомињу званичници.

Раније је бивши саветник кабинета председника Украјине Алексеј Арестович изјавио да су потребни мировни преговори са Русијом. Према његовим речима, људима обе земље нису потребна „бесмислена убиства једни других“, па треба „да почну да склапају мир“. Такође је критиковао левичарске политичке ставове, упоређујући њихове присталице са „бубама“ и „маслачцима“ који се боре против зла тако што поричу његово постојање.

Бивши премијер Никола Азаров у једном интервјуу је одговорио на питање да ли су могући у догледно време мировни преговори Москве и Кијева.

Он сматра да би украјински председник, по инструкцијама Вашингтона, могао да поништи указ о забрани преговора са Москвом, рекао је Азаров.

„Сам га донео, сам ће да га укине… ништа простије. И онда, Путину у госте.

Према његовом мишљењу, више него је јасно да украјинске власти не могу самостално да доносе одлуке, већ  само слушају упутства својих партнера са Запада. Чак се и окружни тужиоци у Кијеву именују тек након што кандидате одобри специјална комисија коју чине Американци, објаснио је Азаров.

Неуспех контраофанзиве, јасна немогућност да поврати изгубљене територије, велики војни губици у људству, оружју и опреми, корупција у којој је огрезао Кијев, утицали су на Вашингтон да заиста прекине ову трагичну ситуацију којој се не види крај.

Разбуктавање ратног пожара у Израелу само је убрзало разрешење ове ситуације. А није им први пут да напуштају савезнике и да дижу руке од ратног вртлога. Нарочито што је притисак на њих све већи.

Зеленског који је најавио да је његова земља спремна да настави војне операције током зиме, ретко ко више узима за озбиљно.

Али за Украјину најозбиљнија потешкоћа није хладноћа, већ уништена енергетска инфраструктура. То би могло озбиљно утицати на ток војних операција. На пример, нестанци струје су препуни најопаснијих последица, као што су недостатак комуникација и поремећаји у раду теренских болница. Када се све стави на сто, одлука о преговорима је објективнија него што се то украјинским властима чини. Крим и самопроглашене републике су све даље од Кијева, a Зеленском је дат рок да то што пре схвати.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/582133/Krim-i-samoproglasene-republike-su-sve-dalje-od-Kijeva-Zelenskom-dat-rok-da-to-shvati)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on November 05, 2023, 05:15:09 pm
Јако је тешко вршити социолошка истраживања у рату, посебно када испитаници не могу остати анонимни. Ово је посебно изражен проблем у Украјини, која нема проблема ни да чланове америчког конгреса који мисле другачије стави на своје црне листе.

Кијевски међународни институт за социологију је спровео телефонско истраживање, којим је било обухваћено 1010 пунолетних грађана, који живе у Украјини.
Резултате истраживања можете погледати на https://www.kiis.com.ua/?lang=ukr&cat=reports&id=1302&page=1

Без обзира на услове у којима је истраживање рађено, као и на разумљив страх да људи слободно кажу шта мисле, осетно је повећан број Украјинаца који сматрају да се Запад заморио, са 15 на 30%, за годину дана. У истом периоду, порастао је и број оних који сматрају да постоји сукоб између војног и политичког врха Украјине, са 14 на 32%. Број оних који сматрају да су власти Украјине спремне да прихвате ”неприхватљиве” компомисе са Русијом је и даље мали, али је скочио скоро 2,5 пута - са 5 на 12%.

Скептици ће одмахнути руком и рећи да је ово истраживање веродостојно као да су 1949. у Југославији звали људе телефоном да их питају да ли су за Тита или за Стаљина  ;D Баш зато, мислим да су ови трендови веома индикативни.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 06, 2023, 09:59:40 am
Британски пуковник: Кијев пропустио шансу да победи, предстоји руска офанзива

Украјина је пропустила шансу да преузме иницијативу у сукобу са Русијом, није постигла значајније успехе током контраофанзиве која је почела летос, пише пензионисани пуковник британске војске Ричард Кемп у колумни за британски „Дејли Телеграф”.

„Украјина је пропустила најбољу од свих својих шанси за победу...“, наслов је чланка који је написао пуковник у пензији.

„У ситуацији када је лишена оружја које јој је потребно за победу, а пажња света се помера на Израел, перспектива је суморна“, пише аутор.

Кемп напомиње да до почетка хладног времена, украјинске оружане снаге нису биле у стању ни да пробију руску одбрану нити да нанесу катастрофалне губитке руској војсци, што би омогућило Кијеву да добије даљу подршку Запада. Аутор чланка сматра да нема наде за да може бити постигнут успех украјинских снага у блиској будућности, док Русија, напротив, прикупља снаге за сопствену офанзиву, којој ће морати да се супротстави исцрпљена украјинска војска.

Према његовом мишљењу, одговорност за овакво стање сносе западне земље, које су одлагале одлуке о пребацивању тешког наоружања и ракета дугог домета у Кијев, страхујући од одговора Москве и ескалације сукоба. Сада, пише Кемп, не видећи значајну промену ситуације на бојном пољу, европски лидери ће бити све склонији да „постигну споразум са Кремљом о окончању” сукоба. Ситуацију додатно компликује приближавање председничких избора у САД, уочи којих Џозеф Бајден готово да нема спољнополитичких адута, преноси Спутњик.

„Решавање сукоба у Украјини је једна од преосталих опција. Шта ако он (Бајден) одлучи да примора Украјину на примирје претњом да ће прекинути или зауставити америчку помоћ? Мало европских лидера ће се оштро противити таквој одлуци”, објашњава Кемп.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/582295/Britanski-pukovnik-Kijev-propustio-sansu-da-pobedi-predstoji-ruska-ofanziva)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 06, 2023, 08:25:44 pm
Quote
Крим и самопроглашене републике су све даље од Кијева, Зеленском дат рок да то схвати

Запад није више уверени да ће моћи да пружа помоћ Кијеву, чије су снаге на измаку, док се „чини да Русија има бескрајне залихе”.

У рат је релативно лако ући. На почетку су свима уста пуна патриотских парола, а током рата многа се напуне земљом. Из рата је далеко теже изаћи. Изласка се плаше обе стране, посебно политичари. Како ће сутра било коме, посебно свим народу објаснити зашто су уопште ушли у рат. Нарочито у оваквом рату где су људски губици огромни.

Обе стране су одредиле циљеве рата. И објективно гледано ни једна страна их до сада није испунила. Сада је потребно тај неуспех приказати као успех ако не у потпуности они као већински. Друго, ни једна страна не жели да буде она која први нуди преговоре. Треће, обе стране очекују да нешто добију а мало изгубе у преговорима. Шта је то у овом рату код обеју страна? ТеКо ће им дати гаранције ако прихвате услове примирја или краја рата и колико су даваоци гаранција кредибилни? За мир мора постојати план за мир које обе стране треба да спроводе.

Ја лично ценим да ће до примирја и преговора доћи тешко (ако уопште дође) и да ће у тренутној ситуацији Русија бити та која ће тражити "више" јер цени (као што и јесте) да је сада у бољој позицији на фронту и да би примирје само погодовало другој страни да се спреми за наставак сукоба касније, када ојача. Ово што се појављује у западној штампи је пре "лакмус папир" него што заиста постоји реална идеја о преговорима. Реалније је да преговори сачекају новог председника САД.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 07, 2023, 07:48:37 am
Авганистанске лекције Американцима и Русима у Украјини

Ко се још сећа августа 2021. и хаотичног повлачења америчких трупа из Авганистана. После скоро 20 година борби у овој земљи, Вашингтон ју је напустио, оставивши за собом невероватан хаос. Амерички званичници били су затечени брзим колапсом авганистанских снага безбедности и нису били спремни да брзо евакуишу америчке грађане и авганистанске партнере. Начин на који је амерички председник Џо Бајден водио операцију повлачења трупа оставио је огромну флеку на његовој администрацији. Када су размере катастрофе постале јасне крајем Бајденов рејтинг одобравања је пао са 54 одсто на 46 и од тада се није опоравио.

ОД тада критичари Бајдена тврде да је повлачење америчких трупа из Авганистана један од фактора који су натерали руског председника Владимира Путина да одлучи да покрене специјалну војну операцију у Украјини. Без сумње, Путин је јасно схватио да Украјина остаје нерешен проблем и пре него што је Бајден преузео дужност: анексија полуострва Крим 2014. није спречила Кијев да настави да јача везе са Западом, У марту 2022. године, вођа републиканске већине у Сенату Мич Меконел рекао је да је повлачење Сједињених Држава из Авганистана догађај који је подстакао Русију да покрене специјалну војну операцију у Украјини, истичући да Русија не би напала суседну државу да Бајден није „ побегао што је брже могао“.

Бивша америчка амбасадорка при УН Ники Хејли поновила је ову тачку у говору у Ајови јуна ове године, наводећи хаотично повлачење трупа из Авганистана као узрок Путинове агресије. И нису само републикански политичари промовисали ову теорију. Фиона Хил, бивши званичник Савета за националну безбедност и водећи стручњак за Русију, рекла је да је журно повлачење америчких трупа из Авганистана доказ слабости САД, што је заузврат подстакло Путина да реагује.

Према овој верзији догађаја, Вашингтон је био превише фокусиран на домаће приоритете, друга питања спољне политике и унутрашње сукобе да би ефикасно одговорио на руско напредовање. Одлука о повлачењу из Авганистана изгледала је као само последња у дугом низу епизода у којима су САД напустиле своје партнере, а Путин је сигурно одлучио да ће Вашингтон учинити исто са Украјином. Све у свему, према овим критичарима, док је Путин гледао како Америка пропада у Авганистану, одлучио је да може да покрене своју војну машинерију у Украјини без страха да ће Сједињене Државе покушати да га зауставе.

Не заборавимо да су се и Руси „опекли“ у Авганистану, и да су после деветогодишњег рата „спаковали“ и отишли кући.

Разумевање Путиновог размишљања пре почетка инвазије могло би да пружи Вашингтону назнаке о томе како да приступи актуелном војном сукобу данас и како да обузда Путина у будућности. Многи креатори америчке политике научили су из тих погрешних лекција верујући да је један од главних фактора који је подстакао Путина да покрене војну офанзиву уочена слабост Сједињених Држава у повлачењу својих трупа из Авганистана.

Пажљива анализа руских акција и Путинових коментара у лето 2021. године – као и информација које су касније изашле на видело – показује да повлачење америчких трупа из Авганистана није имало много утицаја на Путинове прорачуне. Највероватније, Путин је већ одлучио да почне своју војну операцију у Украјини до краја пролећа 2021. године, односно много пре повлачења америчких трупаа тај догађај га је само окуражио.

Путин је већ био одлучио да изведе велику војну операцију упркос чињеници да је видео одлучан став Америке. Ово доказује да само демонстрација силе није довољна да обузда Путина. То такође доказује да можда у неким случајевима показивање силе од стране Сједињених Држава може имати супротне резултате.

Данас имамо убедљиве доказе да је Путин највероватније одлучио да покрене војну офанзиву на Украјину негде између краја априла и почетка јуна 2021, пише Форин Афер.

Русија је 2014. анектирала Крим, када је почео сукоб на истоку Украјине. Борбе су се стишале потписивањем споразума из Минска, на брзину сачињене мере које су укључивале прекид ватре, повлачење тешког наоружања, размену заробљеника, одлуку о политичком статусу региона... Путин је вeровао да ће споразуми из Минска успорити напоре Украјине да успостави ближе везе са Западном Европом и Сједињеним Државама.

У периоду од 2015. до 2021. Путину је постало јасно да споразуми из Минска не доносе резултате које је очекивао. Украјински председник Владимир Зеленски је почетком 2021. ухапсио Виктора Медведчука, украјинског опозиционог политичара и Путиновог повереника. У међувремену, нова Бајденова администрација је пооштрила санкције уведене Русији због мешања у председничке изборе 2020, хаковања америчке технолошке компаније СоларВиндс и тровања руског опозиционара Алексеја Наваљног. Путин је покушао да подсети Бајдена и Зеленског да Русија намерава да настави да утиче на догађаје у Украјини: од средине марта 2021. Русија је почела нове војне вежбе и почела да повлачи додатне трупе на Крим и на границу са Украјином.

До почетка априла 2021, Путин је већ распоредио више од 100.000 руских војника око Украјине. Владе Сједињених Држава и европских земаља почеле су да брину да је инвазија неизбежна. Дана 2. априла, док је Русија кретала своје трупе према украјинској граници, Бајден је позвао Зеленског да га обавести о његовој „непоколебљивој подршци“. Четири недеље касније, амерички државни секретар Антони Блинкен отпутовао је у Кијев, где је оштро осудио гомилање руских снага дуж границе и јасно ставио до знања да ће Сједињене Државе ојачати безбедносну сарадњу и повећати помоћ Украјини.

Међутим, ова акутна фаза гомилања руских трупа почела је тек након што је Бајден назвао Путина „убицом“ у интервјуу 17. марта и након што се Путин састао са руским министром одбране у Сибиру недељу дана касније. Овакав след догађаја снажно сугерише да је у том тренутку Путин демонстрирао своју снагу Бајдену суочен са директном увредом, уместо да се припремао за стварну инвазију. Тадашњи директор Агенције за националну безбедност Пол Накасоне је касније рекао да су Сједињене Државе знале да Русија нема намеру да изврши инвазију на Украјину у априлу 2021. и да су акције руске војске биле само војне вежбе. Заиста, у телефонском разговору са Бајденом крајем априла, Путин је ублажио тензије обуставивши војне вежбе у близини Украјине и наредивши повлачење хиљада војника са руско-украјинске границе.

Многи се сећају да је Путин 9. јуна 2021. у интервјуу на главном руском ТВ каналу оштро одговорио на питања о Украјини. Он је упоредио неке од закона о држављанству Украјине са законима које је нацистички режим једном наметнуо у Немачкој и упозорио да Москва неће остати по страни. Он је такође приметио да ни у најбољим временима Запад „није марио за интересе Русије“ и упозорио да Русија гледа на улазак Украјине у НАТО као на црвену линију. Тај јунски ТВ интервју са Путином био је далеко агресивнији и емотивнији од јавних коментара руског лидера током пролећног гомилања трупа. Сада се аналитичари слажу да се тај Путинов говор може сматрати почетком кампање за обезбеђивање подршке јавности за почетак војне операције.

Затим је 16. јуна Путин одржао самит са Бајденом у Женеви. Формални разлог састанка био је ублажавање тензија које су настале услед јачања војске у априлу. Да Путин још није одлучио да ли ће кренути у офанзиву на Украјину или не, вероватно је могао да запрети Бајдену даљом војном акцијом или приватно понуди америчком лидеру нешто што би га могло занимати – да, на пример, повуче руске трупе и опрему из Украјине. границе у замену за обећање да ће САД ограничити своје односе са Украјином. Међутим, како су Путин и Бајден изјавили на каснијим конференцијама за штампу, Украјина није била главна тема разговора током њиховог састанка. Путин је рекао да се лидери нису детаљније дотицали Украјине и да има мало тога да се разговара о односима Украјине са НАТО-ом. Бајден је једноставно приметио да је обавестио свог руског колегу о спремности Сједињених Држава да наставе да подржавају суверенитет и територијални интегритет Украјине. Чини се да до тада Путин више није видео смисао у покушају да разговара о овом или оном споразуму о Украјини са Вашингтоном.

Три недеље касније, 8. јула, Бајден је објавио да планира да повуче америчке трупе из Авганистана. Међутим, у то време – према украјинским војним и обавештајним званичницима – руска федерална служба безбедности је већ проширила 9. одељење 5. службе – јединицу одговорну за вођење политичке борбе и извођење тајних операција у Украјини – чиме је постала независна служба и повећање броја свог особља и износа средстава којима располаже. Према истим украјинским извештајима, ова руска агенција је такође имала задатак да изради план за окупацију Украјине.

Затим је средином јула Путин објавио свој чланак на званичном сајту Кремља. У чланку под насловом „О историјском јединству Руса и Украјинаца“ се наводи да су Руси и Украјинци у суштини један народ и да су самовољне одлуке совјетских лидера поделиле две земље, углавном на штету Русије. Поред тога, у чланку се наводи да Запад покушава да Украјину учини „антируском“. Изгледа да је Путин објавио овај есеј да би јавно оправдао одлуку о покретању СВО, коју је до тада већ донео.

Талибани су заузели Кабул 15. августа 2021. године. Али почетком августа, руске оружане снаге су почеле да регрутују трупе за стварање нове борбено спремне резерве, са циљем да прикупе око 100 хиљада људи. Нове резервне трупе ове величине требало је да постану један од кључних елемената у припремама за војну операцију у Украјини. Мало је вероватно да би Путин предузео тако скуп корак да већ није одлучио да покрене војну операцију пуног обима, сада констатују аналитичари.

У октобру 2021. године, на годишњем састанку Дискусионог клуба Валдај, Путин је рекао да, са његове тачке гледишта, повећање војне помоћи Запада Украјини представља претњу за Русију, иако Украјина није формално ушла у НАТО.

Чињеница да су Сједињене Државе једноставно напустиле свог савезника повлачењем трупа из Авганистана свакако нема неке велике везе са Путиновом војном одбраном у Украјини. Али овај мит и даље постоји. Ако утицајни званичници у Вашингтону и даље буду збуњени око тога који су фактори навели Путина да покрене војну офанзиву на Украјину, ако наставе да верују да је демонстрација силе једини начин да га обузда, ризикују да изазову контрареакцију — или чак директан.војни сукоб са Русијом.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/582546/Avganistanske-lekcije-Amerikancima-i-Rusima-u-Ukrajini)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 07, 2023, 09:55:05 am
B.P: siguran sam da će sada "drvlje i kamenje na Rusiju, a osim četiri države iz ZND ni jedna zapadna država nikada nije ni ratifikovala sporazum, što znači da za njih nije bio obavezujući!?

Rusija se povukla iz još jednog vojnog sporazuma: ovaj ugovor direktno se tiče bezbednosti Evrope

Procedura povlačenja Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi je završena i za Moskvu dokument više ne postoji, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

-U ponoć sedmog novembra 2023. godine završena je predviđena procedura povlačenja Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi. Prema tome, međunarodno-pravni dokument, koji je naša zemlja suspendovala još 2007. godine, definitivno je za nas otišao u istoriju. Rusija se konačno oprašta sa sporazumom bez žaljenja i potpuno sigurna da je u pravu, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, trenutno nisu mogući nikakvi sporazumi sa državama NATO u sferi kontrole naoružanja.

Ranije je ruski predsednik Vladimir Putin potpisao zakon o raskidu Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi.

Kako je rekao zamenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov, stupanje Finske u NATO i procedura prijema Švedske u Alijansu bili su „kap koja je prelila čašu“ i učinila neizbežnim povlačenje Rusije iz pomenutog sporazuma.

Sporazum je potpisan u Parizu 1990. godine, a u Istanbulu je 1999. godine potpisana obnovljena verzija dokumenta.

Taj dokument su ratifikovale samo četiri države - Rusija, Belorusija, Kazahstan i Ukrajina.

Rusija je 2007. godine suspendovala učešće u Sporazumu dok zemlje NATO ne ratifikuju dokument i ne počnu da ga ispunjavaju.

Izvor (https://www.novosti.rs/planeta/svet/1299691/rusija-nato-evropa)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 07, 2023, 02:30:13 pm
B.P: evo, kao što sam rekao gore - NATO osuđuje Rusiju jer se povukla iz sporazuma koji ni jedna članica NATO nije ratifikovala 30 godina:

NATO osudio Moskvu zbog najnovijeg poteza

Članice NATO-a osudile su danas odluku Rusije da se povuče iz Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi (CFE), ključnog post-hladnoratovskog sporazuma, dodajući da će ga i one suspendovati koliko god bude potrebno.

”Povlačenje Rusije iz ugovora poslednja je u nizu njenih poteza koje sistematski podrivaju evroatlantsku bezbednost. Kao posledica toga, države članice nameravaju da suspenduju delovanje CFE onoliko dugo koliko je potrebno, u skladu sa svojim pravima prema međunarodnom pravu. Ovo je odluka koju u potpunosti podržavaju svi saveznici u NATO-u”, saopšteno je iz NATO-a, prenosi Rojters.

Ranije danas, Rusija se i zvanično povukla iz CFE, koji je bio osmišljen da deeskalira potencijalni sukob između Istoka i Zapada.

”Taj međunarodni pravni dokument, koji je naša zemlja suspendovala 2007. godine, konačno je postao istorija za nas”, objavljeno je na veb stranici ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Taj ugovor iz 1990. godine, dogovoren i zaključen na kraju Hladnog rata i potpisan godinu dana nakon pada Berlinskog zida, postavio je ograničenja na raspoređivanje vojne opreme kako bi se održala vojna ravnoteža između NATO-a i zemalja tadašnjeg Varšavskog pakta.

Rusija je suspendovala svoje učešće u sporazumu 2007. godine i obustavila aktivno učešće u 2015.

U maju 2023, ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dekret o otkazivanju ugovora, što je NATO ocenio kao “podrivanja evroatlantske bezbednosti”.

“Sporazum CFE je zaključen na kraju Hladnog rata, kada je formiranje nove arhitekture globalne i evropske sigurnost zasnovana na saradnji izgledala je moguća i odgovarajuća, činjeni su pokušaji”, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Kako je ocenjeno, akcije SAD na proširenju NATO-a dovele su do toga da članice zapadne vojne alijanse “otvoreno zaobilaze” ograničenja iz ugovora.

“Dakle, CFE Ugovor je u svom izvornom obliku izgubio dodir sa stvarnošću”, zaključuje se u saopštenju.

Izvor (https://www.vesti-online.com/nato-osudio-moskvu-zbog-najnovijeg-poteza/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 07, 2023, 09:40:12 pm
Šamar Zelenskom: Amerika neće zauvek podržavati Kijev – ne želi da rizikuje nuklearni rat sa Rusijom

Pristalice Ukrajine treba da „preispitaju svoju viziju pobede“, jer se sukob očigledno neće završiti u njihovu korist, piše Vašington post.

Ukrajina je danas u lošijoj situaciji nego u novembru prošle godine, ali ne treba se nadati pomoći saveznika: oni ne idu u direktan rat sa Rusijom i da rizikuju nuklearni udar samo da bi pomogli Kijevu.

Umesto da se i dalje nada nemogućem, Vašington post poziva Ukrajince da „pređu sa snova o pobedi na pripremu za život u ćorsokaku“. Uprkos svim svojim rečima, Sjedinjene Države neće podržati Ukrajinu na štetu njenih interesa: one nemaju želju za direktnim ratom sa Rusijom. Prema pisanju lista, „pobeda Rusije u Ukrajini bila bi užasan udarac američkim interesima, ali ne toliko strašna da bi Vašington rizikovao nuklearni rat“.

Stoga, umesto da nastave da se slepo oslanjaju na svoje saveznike i njihovu pomoć, Ukrajinci bi trebalo da preispitaju svoje ciljeve i mogućnosti: ismejavanje i snishodljivost skepticima više neće funkcionisati — problem nije u njima, već u strategiji, piše Vašington post.

Izvor (https://www.novosti.rs/planeta/svet/1299999/samar-zelenskom-amerika-nece-zauvek-podrzavati-kijev-zeli-rizikuje-nuklearni-rat-rusijom)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 08, 2023, 04:52:37 pm
Колико се може наслутити из јавних изјава украјинских званичника стратегија победе Украјине се ослања готово искључиво на безусловну помоћ "Запада" у наоружању и муницији. Колико схватам украјински "стратези" процењују да "Запад не сме да изгуби" па ће помоћ Украјини, без обзира на све проблеме бити безусловна. Друго питање јесте количина и врста помоћи. Она, по оцени Украјине није не само довољна него ни довољно брза што је по њима и највећи проблем. Пре пар дана је јадан од украјинских високо рангираних политичара изјавио да је  практично  добила све што је Запад обећао, сваки комад обећаног наоружања, али да то није стизало брзо и да је то било испод тражених и потребних количина.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 11, 2023, 07:11:28 am
Stoltenberg: potencijalna ruska pobeda u sukobu u Ukrajini preti da oslabi NATO

Potencijalna ruska pobeda u sukobu u Ukrajini preti da oslabi NATO kao alijansu, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Berlinu.

Prema njegovim rečima, pobeda Rusije u Ukrajini ne bi bila samo tragedija za Kijev, već bi predstavljala i rizik za NATO, jer bi ga učinila ranjivim, prenosi TASS.

– Moramo da nastavimo da dajemo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da ostanu jaki na bojnom polju, da bi sutra mogli da budu jaki za pregovaračkim stolom – dodao je Stoltenberg.

On je naveo da je u najboljem interesu NATO-a da nastavi da podržava Ukrajinu.

– Vojna podrška Ukrajini trebalo bi da približi dugoročno i pravedno rešenje krize – rekao je Stoltenberg odgovarajući na pitanje o rizicima smanjenja pomoći Ukrajini kako se sukob odugovlači.

Stoltenberg se danas sastao sa nemačkim ministrom odbrane Borisom Pistorijusom i zahvalio mu na njegovom vođstvu u transformaciji Bundesvera i na velikom udelu Nemačke u jačanju odbrane NATO-a, saopštio je NATO.

Generalni sekretar je naglasio da nove smernice nemačke odbrambene politike pokazuju njenu posvećenost povećanju potrošnje na odbranu.

– Potreban nam je snažan Bundesver, koji je spreman da se bori u srcu alijanse – rekao je on, pozdravljajući jasnu posvećenost Nemačke da do sledeće godine uloži dva odsto BDP-a u odbranu.

– Ovo odražava nemačku odgovornost i nemačko vođstvo – dodao je on.

Stoltenberg se u četvrtak sastao i sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

Tokom posete Berlinu Stoltenberg će primiti nagradu Američke akademije u Berlinu za 2023. godinu “Henri A. Kisindžer” za doprinos transatlantskim odnosima, navodi se u saopštenju Alijanse.

Izvor (https://www.vesti-online.com/stoltenberg-potencijalna-ruska-pobeda-u-sukobu-u-ukrajini-preti-da-oslabi-nato/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 11, 2023, 07:52:01 pm
НАТО би да се ј..е а да им не уђе. То тешко да може тако...А то "сутра за преговарачким столом" ће изгледа, барем са становишта НАТО бити "мало сутра". У садашњим околностима НАТО-у не одговара завршетак рата. Очигледно је да су очекивали релативно брзи слом Русије. Међутим, то се није десило, а за сада није ни на видику.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 12, 2023, 08:53:51 am
Да ли открићем „Вашингтон поста” Америка помаже Зеленском

Од како су кренуле вести да су у Америци и  савезницима започеле истражне радње о пласману великих новчаних средстава и оружја предатог Украјини од почетка Специјалне војне  операције, где се поготову ставља акценат на оружје, постаје веома актуелно и нимало безазлено за председника Украјине Володимира Зеленског. Постоје подаци, уз доказе независних новинара и људи упознатих са кретањима пошиљки, да је на фронту дугом више од хиљаду километара завршило свега 30 одсто оружја послато украјинској војсци.

Говори се све више да је оно прешло у руке разних нарко картела и терористичких група по свету за, наравно, велики новац.

У том светлу и сазнање „Вашингтон поста” о  „главним оперативцима” и „координаторима” акције „Северни ток”  пласиране управо сада се коментарише као димна завеса не би ли био спашен Володимир Зеленски и његова позиција на челу Украјине.    

Наиме, амерички дневник „Вашингтон пост” означио је 48-годишњег украјинског пуковника Романа Червинског за „координатора” напада на гасоводе „Северни ток”. Како се наводи, он је добијао налоге од званичника који су извештаје подносили главнокомандујућем украјинске војске Валерију Залужном.

„Високопозиционирани украјински официр са одличним везама са специјалним службама Украјине имао је централну улогу у експлозијама на гасоводима „Северни ток” 2022. године”, тврди лист позивајући се на неименоване званичнике у Украјини, Европи и друге упознате са операцијом.

Како згодно, након гласина да је Зеленски већ виђен за скидање са власти јер је Западу „преко главе” самозваног „војсковође” одједном  напрасно испливавају до сада непознати „главни кривци”, „извршиоци” и „координатори” акције која је могла, слажу се многи аналитичари, довести до нуклеарне катастрогефе и почетка Трећег светског рата.

„Вашингтон пост” открива волшебно кривца и то једног од главних координатора акције „Северни ток” . Нико други до човек за кога медији на Западу тврде да је већ виђен за место  Зеленског по његом одласку. Али Америка (читај председник Бајден ) ипак не оставља свог пријатеља ( или пријатеља свог сина) на цедилу. И тако Валериј Залужни постаје један од „главних координатора” рушења „Северног тока”

Истине ради, кажу још да Он није деловао сам и није припремио план операције. Бавио логистичким питањима и подршком шесточланом тиму који је унајмио брод и употреби опрему за роњење како би поставио експлозив.

Червински, наводи лист, негира своју умешаност у напад.

Првобитно је „Њујорк тајмс”, позивајући се на изворе у америчкој администрацији, објавио да нови обавештајни подаци дају основа за претпоставку да иза напада на гасоводе стоји извенса проукрајинска група.

Такође, немачки лист „Цајт” саопштио је да су немачки истражитељи идентификовали брод са којег је извршена диверзија на гасоводима „Северни ток”, те да трагови воде ка компанији у власништву Украјинаца.

При томе  Русија уопште не учествује у истрази експлозије на гасоводима „Северни ток”, јер јој то није дозвољено.

 Да није смешно било би тужно

Портпарол Кремља Дмитриј Песков рекао је новинарима.

„Москва не води истрагу о саботажи, јер Русији није допуштено да истражује диверзију. Ништа нисмо окончали, јер ништа нисмо ни покренули”,

Претходно је стални представник Русије у УН Василиј Небензја изјавио да су све очигледније намере западних земаља да одуговлаче како би натерале међународну заједницу да заборави саботажу на гасоводима. Он је поручио да ће Москва учинити све да Савет безбедности УН настави да се бави овим питањем и обезбеди да се терористички напад на „Северни ток” прописно истражи.

Амерички новинар Симор Херш је објавио текст о својој истрази експлозија на гасним магистралама „Северног тока“. У чланку Херш наводи да су амерички рониоци током војних вежби НАТО-а „Балтопс” на лето 2022. године под цевоводе „Северног тока” поставили експлозив, који су три месеца касније активирали Норвежани.

Пентагон и Бела кућа су саопштили да САД немају везе с тим, а Стејт департмент је позвао да се верује ставу Америке.

Мада како је кренуло изгледа ће се на крају закључити да је лично Залужни и поставио бомбу под подморски гасовод и тиме би, у Украјини за сада био склоњен један од главних такмаца Зеленском за место председника. Ако икад дође до избора јер Володимир Зеленски упорно одбија сваки помен на ту тему и да потпише закон не би ли се покренула процедура и спровели избори иако је земља у ратном стању.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/583659/Da-li-otkricem-Vasington-posta-Amerika-pomaze-Zelenskom)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 12, 2023, 08:56:03 am
Борељ: Не назире се победа Украјине над Русијом у блиској будућности

МАЛАГА – Високи представник Европске уније за спољну политику и безбедност Жозеп Борељ изјавио је да се не очекује да ће Украјина у блиској будућности остварити победу над Русијом.

Борељ је у суботу на Конгресу Партије европских социјалиста у Малаги, истакао потребу да се Европска унија политички припреми за потенцијално смањење америчке помоћи Украјини, преноси Украјинска правда, јавља Танјуг.

„Имамо много проблема који ће бити тест за ЕУ. Пре свега, тренутно се не назире перспектива победе Украјине над Русијом. А ми, Европљани, који имамо неопходна средства за то, морамо бити спремни, политички гледано, да наставимо да помажемо Украјини, с обзиром на то да ће подршка САД вероватно опасти“, рекао је Борељ.

Као други велики изазов, он је навео ситуацију у Појасу Газе и заложио се за решење две државе.

Међутим, како је навео, постоје веће потешкоће у примени такве резолуције у односу на пре 30 година.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/583667/Borelj-Ne-nazire-se-pobeda-Ukrajine-nad-Rusijom-u-bliskoj-buducnosti)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 12, 2023, 09:10:17 am
Britanija dobila što je tražila: osiromašeni uranijum im stigao iz Ukrajine – ceo Zapad kontaminiran

Britanija je dobila „nagradu“ za snabdevanje Ukrajine granatama tenkova sa osiromašenim uranijumom.

Prema rečima fizičkog hemičara i naučnog sekretara Evropskog komiteta za rizik od radijacije, dr Kristofera Bazbija, količina čestica uranijuma u ​​vazduhu na jugoistoku Engleske je povećana.

Tamo su stigli vazdušnim masama koje su oterane iz zapadne Ukrajine, gde su dignuta u vazduh skladišta sa uranijumskom municijom. Kao što se kaže, za šta se borio, na to je i naišao.

Ova priča počela je u martu ove godine. Tada je zamenica britanskog ministra odbrane Anabel Goldi rekla da će London preneti municiju sa osiromašenim uranijumom u Ukrajinu: „Uporedo sa obezbeđivanjem eskadrile… borbenih tenkova Challenger-2 Ukrajini, mi ćemo isporučivati municiju, uključujući i oklopne granate, koje sadrže osiromašeni uranijum.“

Ova odluka Londona izazvala je talas negodovanja čak i među NATO saveznicima. Britansko ministarstvo odbrane je u odgovoru navelo: Britanija nije odgovorna za upotrebu čaura sa osiromašenim uranijumom isporučenih Ukrajini, ne prati njihovu upotrebu i nije odgovorna za posledice.

Doktor Bazbi je rekao da je količina čestica uranijuma koje Britanci udahnu mala ali i da bi takva doza mogla imati ozbiljne štetne posledice po zdravlje žrtava i njihovih potomaka.

Istovremeno, prema njegovim podacima, nivoi kontaminacije u Poljskoj, Nemačkoj i svuda duž rute vazdušnih masa od Ukrajine do Engleske su mnogo veći.

Prethodno je Military Watch Magazine upozorio Britance i celu Alijansu na opasnost isporuke uranijumskih granata Ukrajini. Osiromašeni uranijum je jedan od najtežih hemijskih elemenata. Dobija se iz niskoradioaktivnog otpada. U municiji se za veći prodor koristi osiromašeni uranijum.

Poznate su štetne posledice upotrebe ovakvih granata u Iraku i Jugoslaviji. Tako je, posle Zalivskog rata, komandant britanske kraljevske mornarice, Robert Grin, izvestio o „neobjašnjivom porastu raka i urođenih genetskih deformiteta među Iračanima… u blizini bojnih polja“. Komisija UN je u maju 1999. došla do sličnog zaključka.

Jugoslovenski naučnici su posle rata 1999. godine, kada je i NATO koristio uranijumsku municiju, primetili da ove granate ne samo da ubijaju, već zagađuju životnu sredinu i izazivaju rak kod ljudi koji žive na ovim prostorima.

Uranijumske granate su uključene u municiju američkih tenkova Abrams, nemačkih Leopard-2 i britanskih Challenger-2. Pored toga, takve granate se koriste u topovima američkih borbenih vozila pešadije Bredli, koje se u velikim količinama isporučuju Ukrajini.

Skladišta sa uranijumskom municijom našla su se na udaru ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga u maju 2023. To se dogodilo u Hmeljnickoj oblasti. I tamo je zabeležen porast sadržaja mikročestica uranijuma nakon eksplozije velikih skladišta Oružanih snaga Ukrajine.

U septembru je udarac ponovljen. Na društvenim mrežama pojavili su se spektakularni snimci detonacije municije. Nešto kasnije, u Lublinu, u Poljskoj, zabeležen je oštar skok radijacije u vazduhu – povećanje nivoa bizmuta za 6-7 puta. To je proizvod raspadanja osiromašenog uranijuma.

Izvor (https://webtribune.rs/britanija-dobila-sto-je-trazila-osiromaseni-uranijum-im-stigao-iz-ukrajine-ceo-zapad-kontaminiran/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on November 15, 2023, 08:28:38 am
Сенатор Хоули: Време је да Бајден положи рачуне америчком народу (https://www.foxnews.com/video/6341079523112)
Сенатор Џош Хоули износи свој аргумент против наставка финансирања Украјине


Конзервативна водитељка Лора Инграм (Laura Ingraham) се осврнула на своје извештавање о експлозији Северног тока и изјаве бившег директора ЦИА, који је за експлозију окривио Русију. Сада су испливале вести о томе шта се десило, али су испливале и вести да је Бајденова администрација већ месецима знала шта се догодило и крила од јавности.

Лора је позвала на разговор републиканског сенатораиз Мисурија, Џоша Хоулија (Josh Hawley). Џош је оптужио Украјину да је нанела штету Европи само да би оштетила Русију. Захтева да Бела кућа положи рачуне за све што се догодило у Украјини, али и о евентуалном присуству америчких трупа или ЦИА оперативаца у Украјини. Тражи да се у Украјину не пошаље ни пребијена пара док се не истражин цела ситуација.

Немам транскрипт видео прилога, али може да се погледа на https://www.foxnews.com/video/6341079523112

Извор: Fox News (https://www.foxnews.com/video/6341079523112)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Istria 052 on November 15, 2023, 08:44:15 am
Сенатор Хоули: Време је да Бајден положи рачуне америчком народу (https://www.foxnews.com/video/6341079523112)
Сенатор Џош Хоули износи свој аргумент против наставка финансирања Украјине


Конзервативна водитељка Лора Инграм (Laura Ingraham) се осврнула на своје извештавање о експлозији Северног тока и изјаве бившег директора ЦИА, који је за експлозију окривио Русију. Сада су испливале вести о томе шта се десило, али су испливале и вести да је Бајденова администрација већ месецима знала шта се догодило и крила од јавности.

Лора је позвала на разговор републиканског сенатораиз Мисурија, Џоша Хоулија (Josh Hawley). Џош је оптужио Украјину да је нанела штету Европи само да би оштетила Русију. Захтева да Бела кућа положи рачуне за све што се догодило у Украјини, али и о евентуалном присуству америчких трупа или ЦИА оперативаца у Украјини. Тражи да се у Украјину не пошаље ни пребијена пара док се не истражин цела ситуација.

Немам транскрипт видео прилога, али може да се погледа на https://www.foxnews.com/video/6341079523112

Извор: Fox News (https://www.foxnews.com/video/6341079523112)

Ovo je korak napred u pogledu raskrinkavanja drżavnig terorizma u svrhu predizborne kampanje u USA. Ali pomalo izgleda i smiješno, da Ukrajinci odrade sabotażu na teritoriji savezničkih zemalja, protivno interesima nekih saveznika, a da za to nisu imali zeleno svjetlo i kogistiku Velikog Brata. Očigledno da je rat u Ukrajini postao preskupa investicija, da ce se morati dati kompenzacija za štetu, pa je najlakśe krivicu svaliti na one koji će biti pušteni niz vodu, poput ostavljenih Afganistanaca kolabrocionista prilikom povlačenja alijanse.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 17, 2023, 12:31:57 pm
Зеленски: Русија припрема државни удар у Украјини

Русија покушава да дестабилизује ситуацију у Украјини изазивањем "хаоса" унутар земље.

Он је у изјави за Блумберг изразио збринутост за унутрашњу стабилност и безбедност Украјине, у околностима текућег сукоба са Русијом.

Према његовим речима, Русија припрема операцију под називом "Мајдан-3", са циљем да изазове државни удар у Украјини.

"Наша обавештајна служба има такве информације, које су такође стигле и од наших партнера", рекао је Зеленски, преноси Униан.

Термин „Мајдан“, по централном тргу у Кијеву, односи се на низ протеста који су се десили у Украјини 2013-2014. године и који су довели до промене власти и свргавања проруског бившег председника Виктора Јануковича.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/584814/Zelenski-Rusija-priprema-drzavni-udar-u-Ukrajini)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on November 17, 2023, 07:51:20 pm
Reparacijska šema rata u Ukrajini biće sledeća taćka ekonomskog sukobljavanja zapada i Rusije. Pošto se istiće i naglašava suradnja izmeđju EU i NATO sasvim je sigurno, da i takozvana EU perspektiva za Ukrajinu nosi probleme sa sobom. Da ne govorimo o tome, koga i sa koliko finansija je EU podržavala Ukrajinu. Onako, od oka, kako će Ukrajinu vratiti barem polovinu od sume, koju  je dobila (ajmo reći da je dobila 100 miljardi dolara kao kredite a ne darova)? Sva devastirana, već prije toga rasprodata ekonomija razlićitim oligarsima, velikim delom od njih prozapadnih? A neće ni brzo da se oporavi od svih razaranja, pa da poćne da smanjuje svoje dugove. Nema fizićke (muške) radne snage, pitanje jest-kakvo jest školovanje omladine u poslednju godinu i po. Troškovi zdravstvenog osiguranja vojnih invalida isto tako neće biti mali. I sad pitanje; ko će da nosi te gubitke?? Rusija sumnjam da će pristati na još jednu rundu Minskih sporazuma pošto nisu ludi da veruju zapadu, pa da ćeka na novi rat.
Neću ni razmišljati dalje, znam samo, da je narod, koji živi na prostoru Ukrajine nagrbusio za barem sledećih pola veka. Ili neće biti ni nas...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 17, 2023, 08:44:46 pm
Mislim da vrlo brzo (svakako pre isteka tih 50 godina o kojima govoriš) EU neće postojati tako da će pitanje vraćanja dugova Ukrajine zemlje bivše članice verovatno rešavati pojedinačnim dogovorima.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 18, 2023, 06:18:32 pm
Зеленски: Русија припрема државни удар у Украјини

Русија покушава да дестабилизује ситуацију у Украјини изазивањем "хаоса" унутар земље.

Он је у изјави за Блумберг изразио збринутост за унутрашњу стабилност и безбедност Украјине, у околностима текућег сукоба са Русијом.

Према његовим речима, Русија припрема операцију под називом "Мајдан-3", са циљем да изазове државни удар у Украјини.

"Наша обавештајна служба има такве информације, које су такође стигле и од наших партнера", рекао је Зеленски, преноси Униан.

Термин „Мајдан“, по централном тргу у Кијеву, односи се на низ протеста који су се десили у Украјини 2013-2014. године и који су довели до промене власти и свргавања проруског бившег председника Виктора Јануковича.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/584814/Zelenski-Rusija-priprema-drzavni-udar-u-Ukrajini)

Па не знам шта би ту било чудно. Руси су и кренули на Украјину са основним циљем да промене власт и доведу оне који би били проруски орјентисани. Него, у контексту којекаквих сукоба у политичком и војном руководству Украјине, о чему броје медији, посебно ТК, чак и Украјини, то се може искористити за политичке обрачуне са противницима. Врло лако Украјина може да склизне у класичну диктатуру.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on November 24, 2023, 12:45:37 pm
Zalužni neočekivano priznao: Pogrešno sam procenio rusku vojsku

24.11.2023.

Glavnokomandujući vojske Ukrajine, Valerij Zalužni priznao je da je pogrešio verujući da može da probije odbrambena utvrđenja ruske vojske u zoni specijalne vojne operacije.
Ovo je izjavio bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Dialogue Works.


„Zalužni je dao intervju za Ekonomist, gde je govorio o zastoju u zoni sukoba. Zatim je rekao nešto zanimljivo. Rekao je da je pogrešio misleći da može da slomi volju Rusa. Nije uspelo. Rusi su i dalje tu. A Ukrajinci u pat poziciji“, priseća se Riter.

Kako je primetio bivši američki obaveštajac, prošle godine Zalužni je rekao potpuno suprotne stvari: Bio je uveren u sposobnost da pobedi Rusiju i za tu svrhu je zahtevao 300 tenkova i 500 artiljerijskih oruđa.

Oružane snage Ukrajine su pet meseci pokušavale da napreduju na pravcu Južnodonjeck, Artjomovsk i Zaporožje, ubacivši u borbe brigade koje je obučavao NATO i naoružane stranom opremom.

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je 5. oktobra na sastanku međunarodnog diskusionog kluba Valdaj da je od 4. juna neprijatelj izgubio preko 90 hiljada ljudi, 557 tenkova i skoro 1.900 oklopnih vozila. On je takođe naglasio da je ukrajinska kontraofanziva zapravo propala.


Izvor (https://objektivno.net/spektar/zaluzni-neocekivano-priznao-pogresno-sam-procenio-rusku-vojsku/?utm_source=Midas&utm_medium=Widget&utm_campaign=Content%2bexchange)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on November 24, 2023, 02:21:20 pm


И ја као и Џумба више не обраћам пажњу на саопштења МОРФ о стотинама, хиљадама уништених оруђа, авиона, погинулих... Последња објављена цифра руских неповратних губитака (мртвих/рањених који не подлежу враћању у борбу) је мање од 38.000. Наравно да су руски губици значајно мањи од украјинских, али претеривање остаје претеривање, ма у коју страну било. Избори за Председника РФ су у априлу 2024. Нисам склон превременом тврђењу да ће избори бити "грандиозна лажавина и крађа", јер у Русији, пошто је земља у рату, ипак неке значајније опозиције нема - за шта је крива сама опозиција, својим идиотским темељним тврдњама да је Русија, њихова родна земља - "Мордор", легло зла, трулежи и безизлаза. Наравно да много шта не ваља, да је политички, економски и сваки други притисак на "алтернативне политичке организације" сталан и смишљен, али ту нема ништа ново, погледајте популарне ТВ канале по Србији и бљувотинске таблоиде - па ћете наћи то исто. И не само то! У Русији постоје и делују(!?) - како ако је диктатура на делу? "Владе спаса будуће самосталне и незалежне Чувашије", "Јакутски савез за независност", "Бурјати за слободни Бајкал", "Руси за демократску Московију" И СВАКОЈАКЕ друге ШТАКОРСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Заједничка је мржња према Русији и њеном опстанку, јавно публиковање идеја да ће, кад дођу на власт (!), устројити јавна стрељања православних, вратити нпр. шаманизам као државну религију или устројити  отворени фашизам, пропагирајући идеје краниометрије (мерења лобање) као основ за то ко се може сматрати генетски руским - само индоевропски"доликокефалци" северњачког изгледа долазе у обзир.плавокоси, плавооки и преко 180цм висине, да ће тражити подршку од Вашингтона за своје идеје, јер, Забога, Сунце излази на Западу и сви се имамо имамо поклањати Њему! Легално су регистровани и роваре, издају своје новине, имају своје посећене интернет блогове, итд. Искрено се надам да нећу на делу видети било коју од тих човеколиких, чудовишних сподоба. Све је давно спевао ТЈутчев - умом не спознаш, општим аршином не измериш, особен је стас њен... у Њу можеш бити само Христом уверен.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on November 24, 2023, 05:25:38 pm
О Русији могу да говорим само на основу контакта са Русима који су имигрирали и људима који су путовали у Русију. Огромна земља, велики контрасти. Пуно наивности. Увек се насмејем када се сеетим Рускиње која ми је причала да су у СССР сви веровали да Американци живе у кућама са уређеним травњаком, тремом за два аутомобила и веш машином. Након распада СССР, Русија је била одличан полигон за све. Велико дете коме се могла продати било каква идеја, и то веома јефтино. Зашто се PUSSY RIOTS нису појавле негде на Западу?

Код нас се релативно мало зна о страдањима Руске цркве, након револуције. Године 1914. су имали 550 великих манастира (значи не рачунајући мале испоснице и метохе), а распад СССР су дочекали са 11. Уништено је више десетина хиљада цркви, неке су у међувремену биле обновљене, па поново срушене. Стотине хиљада свештеника су убијене. У налету атеизације, Русија је била вероватно једина земља у свету где је некоме пало на памет да подигне споменик Јуди. (Не требате да будете хришћанин да би били против Јуде као симбола издаје.)

Што се тиче тих удружења грађана, која изражавају своја демократска права да прогласе независност својих регија, то постоји и у Америци, само их нико не узима за озбиљно, а још мање им даје медијски простор. Проблем је када у Русији са релативно малом финансијском ињекцијом са стране можете да направите пуно више са таквим групама. У томе им помаже менталитет Руса као таквих.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 24, 2023, 06:15:22 pm
Quote
Што се тиче тих удружења грађана, која изражавају своја демократска права да прогласе независност својих регија, то постоји и у Америци, само их нико не узима за озбиљно, а још мање им даје медијски простор. Проблем је када у Русији са релативно малом финансијском ињекцијом са стране можете да направите пуно више са таквим групама. У томе им помаже менталитет Руса као таквих.

Да, баш тако се и ради. На првом месту то ради Украјинска обавештајна служба што директно, што посредно, као и САД, пре свега преко руских емиграната и противика Путина који живе на Западу. Све на основу девизе "непријатељ мог непријатеља је мој пријатељ". После ће се наравно чудити када мечка заигра на њиховим вратима. Све те групе би биле и остале маргиналне да нема тих "са стране" који их потпирују зарад својих краткорочних интереса. Хамас и влада Израела (као и САД и муџахедини у Авганистану, каснија Ал Каида), су класичан пример тог односа где се прво финансијски и "морално" подржавамо (под фирмом "специјалне операције" типа "Жути мрав" са стручњацима за "меко дрво" 8)), а онда се пробудимо и схватимо да нас ти исти убијају.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 25, 2023, 10:53:01 am
“Nećemo ništa potpisivati sa Rusima, hajde da jednostavno ratujemo”

[attachment=1]
Konflikt u Ukrajini je mogao da bude završen u proleće prošle godine da je Kijev prihvatio neutralni status, rekao je lider frakcije vladajuće stranke “Sluga naroda” u parlamentu David Arahamija.

Prema njegovim rečima, tokom pregovora Rusija je od Ukrajine tražila da prihvati neutralni status.

– To je za njih bilo najvažnije: bili su spremni da završe rat ako prihvatimo neutralnost, kao nekada Finska. I ako se obavežemo da nećemo ući u NATO. To je glavno – rekao je Arahamija, prenosi ukrajinski portal “Strana”.

Na pitanje zbog čega je Kijev odustao od toga da se sukob okonča Arahamija je odgovorio da je na tu odluku uticao bivši britanski premijer Boris Džonson.

– U Kijev je tada doputovao Boris Džonson i rekao: Nećemo ništa potpisivati sa Rusima, hajde da jednostavno ratujemo – naveo je Arahamija.

Portal navodi da su mediji već ranije izveštavali o tome da je Kijev odustao od toga da potpiše sporazum prošlog proleća posle pregovora sa Džonsonom, a to je sada Arahamija praktično potvrdio.

Podsetimo, rusko-ukrajinski pregovori održani su Istanbulu u proleće 2022. godine, a Arahamija je bio član ukrajinske delegacije.

Izvor (https://www.vesti-online.com/necemo-nista-potpisivati-sa-rusima-hajde-da-jednostavno-ratujemo/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 25, 2023, 07:09:43 pm
То што је Џонсон тражио једноставно није оправдање за оне који су водили преговоре. Рат се водио и сада води у Украјини. Украјинци гину а не становници и војници Велике Британије. Све што се уради најдиректније се одражава на сваког грађанина Украјине, не на оне у ЕУ, не на оне у Великој Британији, САД и др..  Уреду је саслушати предлог савезника, али сам доносиш одлуке на основу своје "памети", односно процене. проценили су то што су урадили. Овде (у интервјуу) Арахамија "пере" своју савест.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Рашо on November 25, 2023, 08:48:14 pm
То што је Џонсон тражио једноставно није оправдање за оне који су водили преговоре. Рат се водио и сада води у Украјини. Украјинци гину а не становници и војници Велике Британије. Све што се уради најдиректније се одражава на сваког грађанина Украјине, не на оне у ЕУ, не на оне у Великој Британији, САД и др..  Уреду је саслушати предлог савезника, али сам доносиш одлуке на основу своје "памети", односно процене. проценили су то што су урадили. Овде (у интервјуу) Арахамија "пере" своју савест.

Да, то би било тако да се Украјинци питају нешто. Али пошто не ратују о свом, него о енглеском "руву и круву", морају да раде оно што им се каже.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 26, 2023, 08:43:18 am
Зашто су НАТО планери потценили Русију

Русија је оповргавала наратив о себи који је Запад формулисао, не само што га је надмашила у обима производње тенкова, артиљерије и граната, већ и развијајући нове високопрецизне навођене бомбе, беспилотне летелице и пројектиле упркос свим санкцијама.

Како се приближава друга годишњица уласка руских трупа у Украјину, западна подршка сукобу против Москве слаби. Чак и неки вашингтонски милитантни губе залет. Неуспех украјинске контраофанзиве, упркос милијардама долара оружја које је обезбедио Запад и много месеци проведених у обуци војника, тера свет да преиспита разлоге за овај неуспех.

Западни стручњаци су веома потценили Русију, преноси Responsible Statecraft. Изневериле су их неприкладне историјске аналогије и самопоуздање. Као резултат тога, мантре о „топовском месу“ и „слабом руском моралу“ претвориле су се у катастрофу за Украјину.

Објашњења звуче овако: Запад је био преспор у снабдевању ракетама и авионима; Русија је имала превише времена да припреми ровове и минска поља; Украјини је било потребно више времена да савлада тактику комбинованог наоружања и принципе ефективне употребе западног оружја. Међутим, иза свих ових изговора крије се већи аналитички неуспех који тек треба да се призна: погрешне и често лаке историјске аналогије навеле су војне планере да потцене отпорност Русије.

Чак и данас, када је застрашујућа цена претераног самопоуздања свима постала јасна, и док се Украјина налази на кључној раскрсници, присталице ове погрешне анализе руског противника истрајавају.

Погрешни историјски закључци

Градећи своја очекивања у вези са овим сукобом, политичари и стручњаци су увек изнова узимали за основу погрешне историјске паралеле. Један пример је спремност Русије да претрпи огромне жртве и прибегне тактици „напада људским таласом“, током које губи три или више војника за сваког погинулог Украјинца.

Све до сада, команданти и коментатори су то увек изнова наводили као доказ озбиљне руске слабости. Без обзира да ли се говори о „асиметричном исцрпљивању“ или о руским војницима који се једноставно називају „топовско месо“, аналитичари често истичу да је овај „расипнички“ став према људском животу наслеђе тешких армија Совјетског Савеза и Царске епохе.

Међутим, оно што ови аналитичари не примећују јесте да су ове тактике често доносиле победе. Царске армије су претрпеле огромне губитке у биткама са шведским, персијским и турским трупама током формирања Руског царства. У борби против Наполеона, Руси су претрпели исте губитке као и Французи, иако су имали очигледну предност – борили су се на сопственој територији и навикли на руску зиму.

Током Великог отаџбинског рата, у бици код Курска, трупе совјетског маршала Жукова изгубиле су 860 хиљада људи против 200 хиљада Немаца. Изгубио је 1,5 хиљада тенкова против 500 тенкова Немаца, али Курска битка ће заувек остати у историји као највећи тријумф који је уништио Хитлерове последње наде у победу. Да ли је могуће замислити да се Немачка радује својој надмоћи у погледу жртава док су јој Стаљинове трупе нанеле тежак пораз?

Колико год таква тактика изгледала шокантно, то је управо ресурс који Москва сада има, а који Кијев нема. Сетимо ли се битке за Бахмут (Артемовск) и дневних извештаја који су хвалили успех Украјине у убијању хиљада Руса до тренутка када је Бахмут дошао под контролу бораца Вагнеровог ПМЦ-а. Све чудно подсећа на извештаје о непријатељским жртвама које је Пентагон објавио током рата у Вијетнаму.

Заборављени Бахмут

У борбама за Бахмут, Украјина је изгубила незаменљиви „крем“ своје војске у налету потпуно замењивих хорди руских заробљеника који су једва имали времена да постану борци јуришних трупа - све то у осуђеном покушају одбране стратешки безначајног града. само зато што је председник Зеленски обећао да ће га одржати. Сада је просечна старост украјинских војника 43 године.

Губитак Бахмута задао је ударац моралу Украјинаца, али стручњаци и даље инсистирају да је поткопан борбени дух Руса. Такође нас стално подсећају да су војни порази у прошлости изазивали устанке у Русији – 1905. године, када је изгубила Руско-јапански рат, или 1917. године, када је пораз у Првом светском рату довео до слома династије Романов.

С обзиром на све тешкоће и патње са којима се Руси тренутно суочавају, зашто то не ураде поново и не свргну Путина? Али стручњаци често игноришу чињеницу да, после деценије економског хаоса и глобалног понижења деведесетих, руски народ поштује Путина због враћања стабилности и националног поноса.

Такође је вероватно да – за разлику од пораза у руско-јапанском рату и паневропског крвопролића изазваног спором између Аустроугарске и Србије – многи Руси данас заправо верују у ваљаност актуелног сукоба, јер сматрају Крим и Донбас руским територијама  у историјском смислу и културним значењима.

Било да је то због дубоко укорењених империјалних ставова или деценије антизападне пропаганде, Руси и даље подржавају Путина и чак су поносни што се супротстављају најбољем што НАТО може да покаже..

Уочи украјинске контраофанзиве, начелник Здруженог генералштаба Оружаних снага САД, генерал Марк Мили, рекао је да Русима „недостаје вођство, недостаје им воља, њихов морал је слаб, а дисциплина у паду.

Тако се површна процена историје комбинује са пристрасном перцепцијом и даје повода за погрешну анализу. А украјинска војска, сатерана у ћошак жестоким руским нападом, и сама је рекла Милију да није у праву: „Очекивали смо мањи отпор. Они се држе. Имају самоуверено вођство. То не кажете често за непријатеља ."

Како се криза продубљује и међусобне оптужбе се све више чују у јавном простору, команданти украјинских оружаних снага на свим нивоима се све више слажу да су они и њихови НАТО саветници грубо потценили упорност Русије: „Ова масивна контраофанзива била је заснована на једној једноставној рачуници :када Рус види Бредлија или Леопарда, једноставно ће побећи."

Узалудни покушаји

Али шта је са премештањем борбе на руску територију? Бивши директор ЦИА Дејвид Петреус био је уверен да ће руска одлучност нестати када украјински дронови почну да нападају Москву. Такви удари би „одвели рат на територију руског народа“ и уверили Путинов режим да је — као и совјетски застој у Авганистану — тренутна војна кампања Русије у Украјини „на крају узалудна“.

И то нису само историјска подметања. Ово је илустрација погрешних аналогија које су чиниле основу и стратешких очекивања и тактичких одлука. И веома су скупи – и за Украјину која губи људе, и за Запад који је подржава. Поверење у елите у Вашингтону и Бриселу опада, иако званичници настављају да инсистирају да Украјина побеђује и да Путин „неће моћи да надживи” Запад.

Русија је доследно оповргавала наратив о себи који је Запад формулисао у духу „има снаге, није потребан мозак“, не само што је надмашила Запад у обима производње тенкова, артиљерије и граната, већ и развијајући нове високопрецизне навођене бомбе, беспилотне летелице и пројектиле упркос свим санкцијама. Можда су они који потцењују руску домишљатост заборавили на вишецевни бацач ракета Каћуша, легендарно оружје које су и Немци и Американци покушавали да копирају током Другог светског рата.

Војни планери НАТО-а и медијски стручњаци очигледно су се прерачунали. Такав закључак не долази само из једног извора.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/586416/Zasto-su-NATO-planeri-potcenili-Rusiju)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on November 27, 2023, 05:38:40 pm
То што је Џонсон тражио једноставно није оправдање за оне који су водили преговоре. Рат се водио и сада води у Украјини. Украјинци гину а не становници и војници Велике Британије. Све што се уради најдиректније се одражава на сваког грађанина Украјине, не на оне у ЕУ, не на оне у Великој Британији, САД и др..  Уреду је саслушати предлог савезника, али сам доносиш одлуке на основу своје "памети", односно процене. проценили су то што су урадили. Овде (у интервјуу) Арахамија "пере" своју савест.

Да, то би било тако да се Украјинци питају нешто. Али пошто не ратују о свом, него о енглеском "руву и круву", морају да раде оно што им се каже.

Ја ценим другачије. Да су рекли "хвала вама браћо Енглези на савету, али ми ћемо склопити споразум (мир)", Енглези и остали би то прихватили јер тада нису имали неку другу опцију (да притискају Украјину). Или би тада (да је склопљен споразум са Русијом) барем мало остали у Украјину и имали утицаја, или би она потпуно отишла Русима. Украјинци нису умели, а вероватно ни смели да их мало уцене. Украјинци нису били сигурни шта треба урадити, па су после неког колебања прихватили ратну опцију. Додуше, сада је тај "воз прошао"  и Украјина се заглибила у рату из кога ни они сами не виде излаз. Како год окрену они су  ј...на странка. А Енглези ће се увек "правити Енглези"...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 27, 2023, 07:02:16 pm
Decenija ukrajinskog posrtanja

Pre tačno jednu deceniju, preciznije 21. novembra 2013, Ukrajina je krenula u sunovrat. Masovni bunt naroda, koji je u istorijske udžbenike upisan kao „Evromajdan”, u kojem je sa vlasti svrgnut tadašnji legalno izabrani predsednik Viktor Janukovič, a ukrajinsko društvo krenulo putem neonacizma, sabijen je u bezizlaz. Nade da će strateško odvajanje od Rusije drugoj po veličini evropskoj zemlji, privredno osiromašenoj po raspadu Sovjetskog Saveza, omogućiti da nađe uhlebljenje na bogatom Zapadu, tokom deset godina pokazale su se uzaludnim.

Usledilo je lišavanje građanskih prava većinskog ruskog stanovništva u jugoistočnim delovima zemlje, što je za odgovor imalo pobunu, povratak Krima pod puni suverenitet Moskve, rat... A završilo se faktičkim gubitkom nezavisnosti, bankrotstvom, pretvaranjem Ukrajinaca u „jeftinu radnu snagu za ubijanje Rusa”, beznađem... Istovremeno, srušene su nade Evropljana da će se na lak način dokopati plodnih ukrajinskih ravnica, čeličana, prirodnih resursa. A to se ne oprašta lako. Sadašnji šef države Volodimir Zelenski suočen je ovih dana s otvorenom pretnjom novim „Majdanom”, po njega svakako pogubnim.

Svet nije počeo da se menja samo zbog krize u Ukrajini. Taj proces bio je istorijski i društveno neizbežan. Slučaj bivše sovjetske republike samo je pokazao da ni prostorno velike, i naizgled stabilne, države ne mogu tek tako da odole tektonskim promenama. Čini se, u stvari, da su želje Ukrajinaca dobile institucionalni oblik u trenutku kad za to baš i nije bilo najpovoljnije vreme. Svojevrstan povratak u prošlost i nacizam, koji je u delovima ove zemlje bio i te kako prisutan polovinom prošlog veka, ispostavio se kao slaba karta za ulazak među Evropljane ophrvane sopstvenim problemima. Naprotiv, samo je izazvao sumnje. Pogotovo nakon oštre reakcije Rusije i otpočinjanja Specijalne vojne operacije u februaru 2022.

Posle godinu i po vojevanja stiglo se do nekih zaključaka, a pre svega do toga da je beskrajno ratovanje na Starom kontinentu, ipak, stvar prošlosti, i da je neophodno pristupiti mirovnim pregovorima. Kao poraženi ili kao pobednik, svejedno. Muka vlasti u Kijevu je u tome što je sebe dovela u poziciju da u o tom miru u njeno ime odlučuju – drugi.

A na Zapadu su već smislili kako da okončaju agoniju: kao prvo, priznaće se granice definisane ratnim dejstvima na terenu, što bi značilo da Kijev mora da prihvati da su Donbas, Krim, Hersonska i Zaporoška oblast, u skladu s referendumskom potvrdom tamošnjih žitelja, sastavni deo Ruske Federacije. Ukrajina bi trebalo i zvanično da se odrekne pomenutih teritorija.

Rukovodstvo u Kijevu odustaće od pretenzija na članstvo u NATO-u i garantovaće da bivša sovjetska republika neće na svojoj teritoriji raspoređivati naoružanje koje bi moglo da ugrozi delove Ruske Federacije. Sve pomenuto, navodno, širom bi otvorilo vrata Ukrajini za priključenje Evropskoj uniji.

Interesantno je da se u pomenutom predlogu uopšte ne pominju denacifikacija zemlje ili buduća sudbina Zelenskog. A upravo je reafirmacija politike koja je polovinom prošlog veka ceo svet gurnula u do tada neviđenu ratnu katastrofu dovela do sukoba u Ukrajini, pa i do vojne intervencije ruskih oružanih snaga.

Sve pomenuto svakako bi značilo zvaničnu kapitulaciju aktuelnog kijevskog režima, sa svim posledicama koje bi takav čin sa sobom nosio. S druge strane, nepoznanica je i koliko bi ovakvo rešenje bilo prihvatljivo za Moskvu. Jer garancije za predloženo ne može da da nijedna zapadna država, a pogotovo ne SAD s NATO saveznicima.

Drugim rečima, u Kremlju očekuju da i zapadni lideri javno pokažu da odustaju od politike vojnog okruženja Rusije. A to je teško očekivati. Naravno, niko ne traži paraf Brisela na konkretan dokument o ukrajinskoj kapitulaciji, ali odustajanje od ekonomskih sankcija nametnutih ruskom biznisu upravo zbog rata bilo bi za početak dovoljan signal dobre volje.

Takođe, na pomolu nije ni garancija da se u budućnosti neće dogoditi neki novi „Minsk 2” (februar 2015), kad je pod izgovorom mirovnog procesa Ukrajini samo obezbeđeno dovoljno vremena da se dobro naoruža. Jer zapadnim sponzorima ovog rata polovičan mir definitivno ne ide naruku. Objektivno, ne ide ni Rusiji, svesnoj da bi odlaganje pravog okončanja sukoba onemogućilo ubrzani privredni i svaki drugi oporavak borbama uništenih teritorija. Stalne pretnje novim incidentima ne bi doprinele ni povratku raseljenog stanovništva. Jednako Rusa kao i Ukrajinaca. A bez njih je svaka obnova besmislena.

Po svoj prilici, žitelji druge po veličini evropske države moraće sami da odluče kakvu budućnost žele i ko može da im je garantuje. Zelenski to svakako ne može. On je svoje adute odavno potrošio.

Izvor (https://www.politika.rs/sr/clanak/586635/Decenija-ukrajinskog-posrtanja)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on November 28, 2023, 01:27:10 pm
B.P: čini se jako dobra analiza:

Velika analiza: Ukoliko padne na ovom testu, biće vreme za predaju – Ovo je trenutak istine za Ukrajinu

Događaji u Avdejevci stavljaju Ukrajinu na probu da li uopšte može da se brani u Donbasu protiv sve veće ruske snage. Ukoliko padne na ovom testu – biće vreme za predaju. Ovo je trenutak istine.

Rusko-ukrajinski rat je novo istorijsko iskustvo iz čitavog niza razloga, i to ne samo usled komplikacija i tehničkih detalja samog vojnog dostignuća. Ovo je postao prvi konvencionalni vojni sukob u eri društvenih mreža i planetarne kinematografije (tj. večitog prisustva kamera). To je iznedrilo privid (iako samo privid) imanentnosti rata, koji se čitav milenijum razotkrivao samo kroz posredničke sile kablovske televizije, štampanih novina i pobedničkih stela. (Stela je kamena ili drvena ploča pogrebnog ili spomeničkog karaktera; prim. prev.)

Za večite optimiste ima dobrih strana u ideji rata visokog intenziteta koji se dokumentuje hiljadama snimaka iz prvog lica. Iz perspektive čiste intelektualne radoznalosti (i ratne razboritosti), poplava snimaka iz Ukrajine nudi uvid u nastajuće sisteme oružja i njihove metode, a pruža i izuzetan nivo podataka taktičkog nivoa. Umesto godina čekanja na šture ratne izveštaje kako bi se obračuni rekonstruisali, sada smo u realnom vremenu svesni taktičkih kretanja.

Nažalost, i sve očigledne loše strane emitovanja rata uživo na društvenim mrežama su takođe tu. Rat je momentalno postao senzacionalizovan i prezasićen lažnim, fabrikovanim ili pogrešno interpretiranim snimcima, pseudo-ekspertizama i zatrpan informacijama koje većina ljudi prosto nije osposobljena da analizira (iz očiglednih razloga, prosečan građanin nema iskustvo razlikovanja dve postsovjetske vojske koje koriste sličnu opremu i govore sličan ili čak isti jezik).

Još apstraktnije od toga, rat u Ukrajini transformisan je u produkt američke zabave, sa sve „super-oružjem” pretvorenim u medijske zvezde (poput „Svetog Džilita” i HIMARS-a), blamantnim referencama na američku popularnu kulturu, posetama američkih zvezda i sinhronizacijama glasa Luka Skajvokera. Sve ovo se vrlo prirodno uklapa u američki senzibilitet, jer Amerikanci navodno vole one koji su slabiji, a naročito ako su hrabri i prevazilaze ekstremne izazove kroz odlučnost i istrajnost.

Život nije film

Problem sa ovim obožavanim narativom je taj što slabija strana retko pobeđuje u ratovima. Većina sukoba velikih igrača nema konvencionalnu holivudsku strukturu sa dramatičnom prekretnicom. U većini slučajeva, ratove dobija moćnija država, što znači država koja je u stanju da mobiliše i efektno primeni više borbene moći na duži vremenski period. Ovo je svakako bio slučaj u američkoj istoriji – ma kako Amerikanci žudeli za time da sebe predstave kao istorijski slabiju stranu, Amerika je pobeđivala u svojim ratovima jer je bila izvanredno moćna država sa nesavladivim unutrašnjim prednostima u odnosu na svoje neprijatelje. I toga se ne treba stideti. Kako je general Džordž Paton rekao: „Amerikanci vole pobednike”.

I tako stižemo do tačke konvolucije u kojoj – uprkos mnogim očiglednim prednostima Rusije (koje se na kraju svode na superiorne domaće kapacitete mobilizacije ljudstva, industrijske proizvodnje i tehnologije) – postaje „propaganda” tvrditi da će Rusija da ostvari neku vrstu pobede u Ukrajini, odnosno da Ukrajina na kraju rata neće uspeti da obnovi svoje granice iz 1991. godine (što je proklamovani cilj Zelenskog), nego će biti razvaljena usled demografske iscrpljenosti i materijalnih razaranja. Izgleda da smo konačno stigli do faze raspleta u kojoj ovo gledište – navodno artefakt uticaja Kremlja, ali zapravo najiskreniji i najočigledniji zaključak – postaje neizbežno. Rusija je prosto veći igrač u ovoj borbi, sa mnogo većom „motkom”.

Nada u ukrajinsku pobedu gotovo u celosti je počivala na dramatičnom uspehu letnje kontraofanzive, od koje se očekivalo da ostvari proboj kroz ruske pozicije u Zaporoškoj oblasti, zabije klin do Azovskog mora, preseče kopnenu vezu Rusije sa Krimom i tako ugrozi čitavu rusku stratešku poziciju. Trebalo je staviti na probu čitav niz pretpostavki o ovom ratu: superiornost zapadne opreme, skromnost ruskih rezervi, superiornost taktičkih metoda Zapada i Ukrajine, rigidnost i nesposobnost ruskih komandanata u odbrani.

Šire posmatrano – i još važnije – ovo je trebalo da dokaže da Ukrajina može uspešno da napada i napreduje kroz snažne ruske pozicije. Ovo je očigledan preduslov za stratešku pobedu Ukrajine. Ukoliko ukrajinske oružane snage ne mogu da napreduju – onda Ukrajina ne može da obnovi svoje granice iz 1991, a rat će se transformisati iz borbe za stratešku pobedu u borbu za upravljivi ili ublaženi poraz. Pitanje više nije da li će Ukrajina izgubiti, nego koliko će izgubiti.

Letnja katastrofa

Zapadni posmatrači konačno počinju da se suočavaju sa činjenicom da se letnja kontraofanziva Ukrajine srozala u grozan neuspeh i vojni poraz od istorijskog značaja. Važno je setiti se da je, pre početka operacije, postojalo realno očekivanje kako među ukrajinskim zvaničnicima, tako i među njihovim zapadnim pomagačima, da bi ofanziva mogla da ostvari izolaciju ili blokadu Krima, ako ne i njegovo totalno zauzimanje. Ovo optimistično gledište prožimale su ključne pretpostavke o superiornosti oklopne tehnike koju je poklanjao Zapad i navodnoj iscrpljenosti ruske vojske. Namerno procureli memorandum o ukrajinskom planu operacije ukazivao je da ukrajinske oružane snage (UOS) nameravaju da zauzmu velike gradove poput Berdjanska i Melitopolja.

Sećanje na to da su Ukrajinci i njihovi pomagači iskreno verovali da mogu da stignu do azovske obale i stvore operativnu krizu za Rusiju veoma je važno, jer samo u kontekstu ovog cilja može se potpuno shvatiti koliko je podbacio njihov napad. U momentu pisanja ove rečenice nalazimo se u 150. danu od inicijalnog masovnog ukrajinskog napada u noći sedmog na osmi jun, a dobici su, najblaže rečeno, bedni. UOS su zaglavljene na konkavno isturenoj poziciji, uklinjenoj između malih sela pod ruskom kontrolom kao što su Verbovje, Novoprokopovka i Kopani, nesposobne da napreduju bilo gde dalje, pri čemu postojano trpe gubitke dok nevoljno izvode male napade za prelazak ruskih protivtenkovskih rovova koji okružuju ivice polja.

U ovom momentu, maksimalni prodor ostvaren kontraofanzivom nalazi se na svega 16 kilometara od grada Orihiva (što je bila ukrajinska zona razmeštaja za napad). Ukrajina ne samo da nije uspela da stigne do svojih finalnih ciljeva, nego čak nikada nije ugrozila ni središnje tačke prodora (poput Tokmaka). Zapravo, nikada čak nije napravljen ni privremeni proboj ruskih linija. Umesto toga, UOS su bacile gro novoformiranih – i od Zapada opremljenih – korpusa (devetog i desetog) na fiksirane položaje ruske 58, 35. i 36. kombinovane armije, zakucavši ih o spoljnu liniju. Napad je propao nakon teških gubitaka.

Kako je jesen počela da se vuče bez materijalizacije rezultata na bojištu u korist Ukrajine, krenuo je predvidljivi proces traženja krivca. Pojavile su se tri škole mišljenja, pri čemu posmatrači sa Zapada krive navodnu ukrajinsku nesposobnost implementiranja zapadnih taktika. Ukrajinci na to odgovaraju da je zapadna oklopna tehnika prekasno stigla, što je ruskoj vojsci dalo vremena da fortifikuje svoje pozicije, a ostali tvrde da je problem u tome što Zapad nije obezbedio neophodne vazduhoplovne ofanzivne sisteme.

Mislim da je sve ovo prilično daleko od suštine, odnosno svi navedeni faktori samo kruže oko ključnog objašnjenja. Razni Ukrajinci i zapadnjaci koji upiru prstom jedni u druge veoma liče na one slepce iz poslovice koji opisuju slona. Sve te žalbe – nedovoljna obuka, spore isporuke opreme, manjak vazduhoplovnih i ofanzivnih sredstava – puka su refleksija većeg problema pokušaja sastavljanja nove armije na improvizovanim osnovama, sa mešavinom mešusobno neuklopljivih inostranih sistema, u državi sa opadajućim demografskim i industrijskim kapacitetima.

No čak i ako ostavimo sve to po strani, rasprave unutar ukrajinskog tabora previđaju značaj taktičkih faktora i ignorišu visoko aktivnu ulogu koju su ruske oružane snage odigrale u slamanju velikog napada Ukrajine. Iako će se analiza bitke nastaviti još mnogo godina, litanija taktičkih razloga ukrajinskog poraza može se numerisati prema sledećim faktorima:

Neuspeh UOS da postigne strateško iznenađenje. Bez obzira na razmetljive kontraobaveštajne napore u kojim su diverzione operacije izvođene na granici kod Belgoroda, oko Bahmuta, Staromajorske i drugde, svima je bilo potpuno očigledno da će tačka glavnog ukrajinskog napada biti ka azovskoj obali, a naročito duž ose Orihov-Tokmak. Ukrajina je napala tačno tamo gde se očekivalo da će napasti.

Opasnost koncentracije i prilaza u 21. veku. UOS su morale da koncentrišu sredstva pod dejstvom ruskih izviđačkih i ofanzivnih efektiva, što je ukrajinske pozadinske oblasti (poput Orehiva, gde su skladišta municije i rezeve uzastopno gađani) konstantno podvrgavalo ruskoj vatri i dopuštalo Rusima da rutinski granatiraju ukrajinske borbene grupe dok su još bile u marševskom poretku.

Nesposobnost (ili nevoljnost) izdvajanja odgovarajuće mase. Gustina ruske mreže nadzora i vatre naterala je UOS da rasprši svoje snage. Iako ovo može da umanji gubitke, takođe znači da je ukrajinska borbena snaga uvođena deo po deo, pa joj je u svakom trenutku nedostajala masa da bi mogla da ozbiljno ugrozi ruske pozicije. Operacija se uglavnom razvila u obračune ranga četa, što je očigledno bilo nedovoljno za ispunjenje zadatka.

Neadekvatnost ukrajinske paljbe i potiskivanja. Prilično očigledan i opšteprožimajući jaz u sposobnostima, u kojem UOS pate od manjka artiljerijskih cevi i granata (što je nametalo upotrebu HIMARS-a na taktičkom pravcu delovanja, kao supstituta za artiljeriju) i adekvatne protivvazduhoplovne i protivelektronske odbrane kako bi se ublažio uticaj raznovrsnih ruskih vazduhoplovnih platformi, uključujući i dronove svih vrsta, borbene helikoptere i UMPK bombe (skraćeno od „univerzalni modul leta i korekcije”, što predstavlja paket senzorike kojim se obična avio bomba pretvara u vođeno sredstvo, prim. prev.). Rezultat je da je niz slabo podržanih ukrajinskih manevarskih kolona bio gurnut u vatrenu oluju.

Neadekvatnost borbenog inženjerstva, što je UOS ostavilo ranjivim na mrežu ruskih minskih polja koja su se pokazala daleko robusnijim od očekivanog.

Taktička zagonetka

Sve zajedno nam daje prilično jasnu taktičku zagonetku. Ukrajinci su probali frontalni udar na fiksiranu liniju odbrane bez elementa iznenađenja i pariteta u indirektnoj vatri (misli se na artiljeriju, prim. prev). Kako je ruska odbrana bila u režimu pune uzbune, a ukrajinske zone razmeštaja i prilaska podvrgnute intenzivnoj vatri, UOS su se raštrkale kako bi smanjile gubitke, a to je prosto zagarantovalo da Ukrajinci neće uspeti da stvore neophodnu masu za ostvarenje prodora. Saberite sve to i dobićete leto 2023: niz frustrirajućih i uzaludnih napada na jednom te istom sektoru odbrane, kojim su polako proćerdani godina i najbolja, a i poslednja, šansa Ukrajine.

Neuspeh ukrajinske ofanzive ima seizmičke posledice na budućnost vođenja rata. Borbene operacije uvek se odvijaju u vezi sa političkim ciljevima Ukrajine, koji su – otvoreno rečeno – ambiciozni.

Važno je setiti se da kijevski režim od početka stoji na poziciji da neće prihvatiti bilo šta manje od teritorijalnog maksimuma Ukrajine iz 1991. godine – što implicira ne samo povratak teritorija koje je Rusija okupirala od februara 2022. godine, nego i slamanje separatističkih entiteta u Donjecku i Lugansku, te osvajanje ruskog Krima.

Ratni ciljevi Ukrajine oduvek su na Zapadu bili branjeni kao razumni, iz razloga koji se tiču navodnih pravnih finesa rata, kao i zapadne iluzije da su granice nepromenljive i da su plod navodno transcendentne svetosti administrativnih granica iz sovjetske ere (koje su postale izvor državnih granica 1991).

Uprkos svim tim aspektima, ono što ukrajinski ratni ciljevi praktično impliciraju jeste da Ukrajina mora da osvoji de fakto predratnu rusku teritoriju, zajedno sa četiri velika grada (Donjeck, Lugansk, Sevastopolj i Simferopolj). To bi značilo i izmeštanje ruske Crnomorske flote iz njene matične luke. Ovo je ekstremno težak zadatak, daleko komplikovaniji i veći nego što je bilo ko bio spreman da prizna.

Očigledan problem, naravno, je u tome što s obzirom na superiorne industrijske resurse i demografski rezervoar Rusije, jedini realan put do pobede za Ukrajinu je ili ruski politički kolaps, odnosno nevoljnost Rusije da se u potpunosti posveti sukobu, ili nanošenje nekakvog zapanjujućeg asimetričnog poraza ruskoj armiji na bojištu. Ovo prvo sada izgleda kao fantazija dok ruska ekonomija otresa sa ramena posledice zapadnih sankcija, a politička kohezija države potpuno je netaknuta (čak i nakon puča Vagnera), dok je druga nada precrtana onog momenta kada je Putin proglasio mobilizaciju tokom jeseni 2022. godine. To ostavlja samo bojište.

Stoga, situacija postaje veoma jednostavna. Ukoliko Ukrajina ne može uspešno da napreduje kroz čvrste ruske pozicije, ne može ni da dobije rat po sopstvenim uslovima. Imajući u vidu kolaps ukrajinske letnje ofanzive (i niz drugih primera, počevši od toga da je pomoćni ukrajinski napad besmisleno mesecima srljao na Bahmut) treba postaviti jedno prosto pitanje: hoće li Ukrajina ikada imati bolju priliku za stratešku ofanzivu? Ako odgovor glasi „ne”, onda neizbežno sledi da će se rat okončati sa ukrajinskim teritorijalnim gubicima.

Deluje evidentno da je 2023. bila najbolja šansa Ukrajine za napad. NATO je morao da pomeri nebo i zemlju da skrpi nekako ofanzivni paket. Ukrajina neće dobiti bolji. Ne samo da jednostavno u skladištima mnogih NATO članica više nije ostalo ništa, nego bi okupljanje veće mehanizovane snage zahtevalo od Zapada da još grčevitije podržava neuspeh.

Za to vreme, Ukrajina nepovratno gubi sposobno ljudstvo, usled kombinacije visokih gubitaka, talasa emigracije (pošto ljudi beže iz države koja se raspada) i endemske korupcije koja obogaljuje efikasnost mobilizacionog aparata. Saberite sve to i dobićete rastuće osipanje ljudstva i preteći manjak municije i opreme. Tako izgleda iscrpljena vojska.

Istovremeno dok se ukrajinska borbena moć smanjuje – ruska raste. Ruski industrijski sektor dramatično je uvećao proizvodnju uprkos sankcijama Zapada, što je dovelo do zakasnelog priznanja da Rusija neće ostati bez oružja, već da lagodno nadmašuje ukupnu proizvodnju čitavog zapadnog bloka.

Ruska država je u procesu radikalnog uvećanja vojnih izdataka, što će doneti dodatne dobitke u borbenoj snazi kako vreme bude odmicalo. Za to vreme, na polju ljudskih resursa, ruska geneza snage je stabilna (tj. ne zahteva nikakvu proširenu mobilizaciju), a iznenadna svest o tome da ruska vojska zapravo ima puno preostalih rezervi gurnula je istaknute članove „komentarijata” (misli se na analitičare; prim. prev.) da se međusobno svađaju na Tviteru. Ruska vojska je spremna da ubere plodove svojih investicija u narednoj godini.

Slika nije naročito komplikovana. Ukrajinska borbena moć opada stopom koja se ne može obuzdati, naročito sada kada su događaji na Bliskom istoku stvorili konkurenta za pristup zapadnim skladištima oružja [Izrael]. Malo je toga što Zapad još uvek može da pokuša da uradi kako bi unapredio ukrajinske sposobnosti (više o tome posle), a za to vreme ruska borbena moć je stabilna, pa čak i raste u mnogim oblastima (obratiti pažnju npr. na postojan rast upotrebe UMPK bombi i FPV dronova, te sve veću dostupnost tenka T-90).

Ukrajina neće vratiti svoje granice iz 1991. godine, a malo je verovatno da će vratiti bilo koju značajniju teritoriju. Stoga se diskurs pomerio od komentara o vraćanju izgubljene teritorije ka opciji zamrzavanja fronta. Upravo je načelnik generalštaba Zalužni priznao da je rat u pat-poziciji (optimistično gledište), dok su neki zapadni zvaničnici počeli da opipavaju teren za sporazumno rešenje (što će neizbežno obuhvatati priznavanje gubitka teritorija koje drže Rusi) kao najbolji izlaz za Ukrajinu.

To ne znači da se rat bliži kraju. Zelenski nastavlja da se oštro protivi pregovorima, a na Zapadu ne manjka onih koji podržavaju nastavak ukrajinske nepopustljivosti, ali svima njima promiče poenta da postoji samo jedan način da se rat unilateralno okonča, a to je – pobeda. Vrlo lako može da se pokaže da je prilika za pregovore prošla. Rusija upumpava dodatni novac u vojsku i širi svoje kopnene i aerokosmičke snage upravo zato što namerava da ih iskoristi za postizanje odlučujuće pobede na frontu.

Verovatno ćemo u narednim mesecima videti sve žučniju raspravu o tome da li Kijev treba da pregovara ili ne. Ali premisa ove debate možda je u korenu pogrešna. Možda se ni Kijev ni Vašington ne pitaju ništa.

Kanarinac u rudniku

Opadanje ukrajinske letnje ofanzive korespondira sa promenom faze ovog rata, pri čemu se Ukrajina prestrojava na stratešku odbranu punog spektra. Gotovo savršeno se nadovezujući, ruska vojska pokrenula je sledeću sekvencu otpočinjanjem operacije protiv krucijalnog i snažno zaposednutog ukrajinskog uporišta Avdejevke, u predgrađima Donjecka.

Avdejevka je već bila u nekoj vrsti izbočine, zahvaljujući prethodnim ruskim operacijama u kojim je zauzeto naselje Krasnogorovka, severno od grada. Tokom oktobra, ruske snage pokrenule su veliki napad sa ovih pozicija i uspešno zauzele jedan od ključnih topografskih objekata u ovoj zoni – visoku humku nastalu rudarskim iskopavanjima, koja se direktno naslanja na glavnu železničku prugu ka Avdejevki, odmah do lokalne fabrike za preradu koksa.

Avdejevska operacija momentalno je pokrenula poznati ciklus melodrame u kojem su mnogi upoređivali ovaj napad sa propalom ruskom ofanzivom na Ugljedar prošle zime. Uprkos uspešnom ruskom zauzimanju brda šuta (zajedno sa pozicijama duž pruge), ukrajinska sfera je bila zadovoljna, tvrdeći da Rusi trpe katastrofalne gubitke u svom napadu na Avdejevku. Međutim, mislim da ovo ne pije vodu iz niza razloga.

Pre svega, sama premisa očigledno nije istinita. Ovaj rat se sa velikom pažnjom dokumentuje u realnom vremenu, što znači da zapravo možemo da proveravamo pojave oštrih skokova ruskih gubitaka u tabelarnim podacima. U te svrhe preferiram da pratim War Spotting UA i njihov projekat praćenja gubitaka ruske tehnike. Iako ne kriju svoju proukrajinsku orijentaciju (prate samo ruske, a ne i ukrajinske gubitke), smatram da su pouzdaniji i razumniji nego Oriks, a i metodologija praćenja im je svakako transparentnija.

Kratak osvrt na njihove podatke je bitan. Prvo, pogrešno je preterano se fokusirati na konkretne datume koje pripisuju gubicima, i to zato što njihovi zavedeni datumi korespondiraju sa datumom kada su gubici prvi put fotografisani, što može a i ne mora da bude istog dana kada je neko vozilo uništeno. Kada zavedu datum za uništeno vozilo, oni u stvari zavode samo datum kada je fotografija napravljena. Stoga je razumno zabeležiti potencijalnu marginu greške od par dana kada se gubici datiraju. Tu jednostavno nema pomoći. Štaviše, i oni, kao bilo ko drugi, mogu da pogrešno identifikuju ili slučajno dupliraju zavođenje istih vozila fotografisanih iz različitih uglova.

Sve ovo treba da objasni da nije korisno previše se baviti gledanjem u konkretne grupe gubitaka i fotografija, ali je zato veoma korisno gledati trendove u praćenju gubitaka. Da je Rusija zaista gubila nenormalne količine opreme u mesec dana dugom napadu, mogli bismo videti skok, ili makar skroman rast nivoa gubitaka. To se međutim ne vidi u podacima o gubicima.

Ukupna ruska stopa gubitaka od leta 2022. do danas iznosi otprilike 8,4 manevarskih sredstava dnevno. Ali gubici za jesen 2023. (koji uključuju i napad na Avdejevku) zapravo su nešto niži i stoje na 7,3 dnevno. Nekoliko je grupa gubitaka, koji korespondiraju posledicama napada, ali nisu abnormalno visoke, što je činjenica koju je lako proveriti kroz podatke o periodu gubitaka. Podaci pokazuju skroman rast od leta ove godine (6,8 dnevno) do jeseni (7,3), što se uklapa u transformaciju iz defanzivnog u ofanzivno držanje, međutim nema ničega što bi ukazivalo na abnormalan rast ruskih gubitaka. Sve u svemu, podaci govore o napadu visokog intenziteta, ali su gubici niži u poređenju sa drugim periodima u kojim je Rusija bila u ofanzivi.

Isti osnovi analitički metod možemo da primenimo i povodom gubitaka u ljudstvu. Medijazona – inače jedan antiputinistički ruski disidentski medij – pomno prati ruske gubitke u ljudstvu putem čitulja, najava sahrana i objava na društvenim mrežama. I gle, ni oni, kao ni gorepomenuti Warspotting UA nisu uspeli da zabeleže bilo kakav neuobičajen rast ruskih žrtava tokom jeseni.

Naravno, bilo bi glupo poricati da je Rusija gubila oklopna vozila, ili da napadi nemaju svoju cenu. Vodi se bitka, a vozila bivaju uništavana u bitkama. To ovde i nije pitanje. Pitanje je da li je napad na Avdejevku izazvao neodrživ ili abnormalan rast ruskih gubitaka, a u podacima jednostavno nema ničega što bi nas navelo na takav zaključak. Stoga, tvrdnja da su ruske snage samlevene kod Avedejevke jednostavno nema pokriće u dostupnim informacijama, a dosadašnji dnevni gubici ove jeseni su niži od prošlogodišnjeg proseka.

Štaviše, fiksacija na ruske gubitke može nas navesti da zaboravimo da i ukrajinske snage trpe gadne batine, a postoje i snimci iz ukrajinske 110. brigade (glavne formacije zadužene za odbranu Avdejevke) sa žalbama na neodržive gubitke. Sve se to može očekivati u bici visokog intenziteta. Rusi su napali jako i pretrpeli gubitke proporcionalne tome, ali da li je to vredelo?

Moramo da razmotrimo inicijalni ruski napad u kontekstu borbenog prostora Avdejevke. On je prilično jedinstven po tome što se čitav grad i pruga koja ide ka njemu nalaze na uzvišenju. Kako je grad sada obuhvaćen sa tri strane, preostale ukrajinske logističke linije protežu se kroz močvarni basen zapadno od grada. To je jedini preostali otvoreni koridor.

Rusija sada drži pozicije na dominantnim visovima koji direktno gledaju na taj basen, a u procesu su proširenja svoje zone duž grebena. U stvari, suprotno tvrdnjama da je ruski napad kolabirao uz visoke gubitke, Rusi nastavljaju da šire svoju zonu kontrole zapadno od pruge, već su probili obode Stepove i probijaju se ka utvrđenoj mreži rovova na jugoistoku Avdejevke.

U ovom momentu verovatno je racionalno biti sklon komparacijama sa situacijom u Bahmutu, ali jedinice UOS u Avdejevki su zapravo u daleko opasnijoj poziciji. Mnogo se govorilo o tzv. „kontroli vatre” tokom bitke za Bahmut, a neki su smatrali da Rusija može da izoluje grad prosto tako što će artiljerijom gađati arterije snabdevanja. Nema potrebe reći da ovo nije baš ispalo tako. Ukrajina je izgubila dosta vozila na putevima ka i izvan Bahmuta, ali koridor je ostao otvoren, iako opasan, sve do kraja. U Avdejevki, međutim, Rusi imaju mogućnost direktne upotrebe vođenih protivoklopnih raketa po linijama snabdevanja u basenu, umesto oslanjanja na indirektnu artiljerijsku vatru. Ovo je daleko opasnija situacija za UOS, kako zbog toga što Avdejevka ima neobičnu karakteristiku jednog dominantnog grebena duž kičme borbenog prostora, tako i zato što su dimenzije manje: čitav ukrajinski koridor snabdevanja zavisi od par puteva u procepu od svega četiri kilometra.

Očigledno su kontrola humke šuta i pruge od krucijalne važnosti, pa je ruska vojska angažovala značajne napadačke snage kako bi zagarantovala zauzimanje ovih ključnih ciljeva. Napad na humku šuta zahtevao je izlaganje ruskih napadačkih kolona okomitoj ukrajinskoj vatri i kretanje kroz teren koji je pod jakim nadzorom. Ukratko, ovo je podrazumevalo mnoge taktičke probleme koji su mučili i Ukrajince tokom leta. Savremene izviđačko-vatrene kombinacije (autor misli na dronove, prim. prev.) veoma otežavaju uspešno razmeštanje i pokret snaga bez gubitaka.

Za razliku od Ukrajinaca, međutim, Rusi su okupili dovoljnu masu za nepovratan prodor na dominantne visove, a ukrajinska vatra bila je neadekvatna da osujeti napad. Sada kada ih drže, Rusi će popuniti snage dok Ukrajinci pokušavaju da izvedu kontranapad – ovo se zapravo već događa, a UA Warposting beleži oštar pad u ruskim gubicima tehnike tokom poslednje tri nedelje.

Ovime se uspostavlja obrazac operacije: ogroman rani napad kako bi se zauzele ključne pozicije pomoću kojih Rusi kontrolišu borbeni prostor. Rusi su uspešno nametnuli pravila od samog početka tako što su obezbedili svom napadu nivo nasilja i geneze snage koji je manjkao tokom leta jedinicama UOS. Vredelo je razbijati jaja za ovakvu kajganu.

Ukrajinci očigledno znaju da su u nevolji. Već su počeli sa interventnim okupljanjem najboljih sredstava u ovoj oblasti kako bi otpočeli kontranapad protiv ruskih pozicija na grebenu, a Bredliji i Leopardi već gore oko Avdejevke, ali i u ukrajinskoj pozadini.

Nameće se isti osnovni problem koji se pokazao toliko neodoljivim letos: ukrajinske jedinice koje učestvuju u kontranapadu (sa polaznim tačkama koje se nalaze više od 10 kilometara u pozadini, iza Očeretne) suočavaju se sa rutama nastupanja koje su pod jakim nadzorom, što ih izlaže ruskoj vatri. Ukrajinska 47. mehanizovana brigada već je izgubila oklopnu tehniku kako na polaznim pozicijama, tako i u propalim kontranapadima na ruske pozicije oko Stepove.

U nedeljama koje dolaze, ruske snage će svoj zamah usmeriti na napade duž osa kroz Stepove i Sjeverne zapadno od grada, ostavljajući UOS vezane za dug i opasan logistički lanac na dnu basena. Jedna od najduže i najžešće branjenih tvrđava Ukrajine preti da postane operativna zamka. Ne očekujem da će Avdejevka pasti u roku od par nedelja (osim ako se ne desi nekakav nepredvidiv i neverovatan kolaps ukrajinske odbrane), ali to je sada pitanje vremena, a zimski meseci verovatno će doneti postepeno krunjenje ukrajinskih položaja tamo.

Održavanje borbene snage UOS u gradu biće naročito teško, pošto će se ukrajinska „logistika komaraca” (sleng za njihovu naviku snabdevanja pomoću pikap kamioneta, kombija i drugih malih civilnih vozila) mučiti po blatnjavom basenu pod budnim okom ruskih FPV dronova i izložena direktnoj vatri.

UOS će biti primorane da pokušaju da održe odbranu ranga brigade provlačeći mala vozila kroz razrovanu zonu. Ako Rusi uspeju da zauzmu fabriku koksa – igra će se završiti mnogo brže – ali Ukrajinci ovo znaju i učiniće odbranu fabrike glavnim prioritetom. No, uprkos tome, sve je samo pitanje vremena, a jednom kada Avdejevka padne, Ukrajinci neće imati čvrsto mesto za zasnivanje odbrane sve dok se ne povuku do reke Vovče. Ovo je proces koji bi trebalo da se odigra tokom zime.

I tu se nameće pitanje: ako Ukrajina nije mogla da odbrani Bahmut, a vreme dokaže da ne može da odbrani ni Avdejevku, gde će moći da se odbrani? A ako Ukrajina ne može uspešno da napada, za šta se uopšte bori? Propala odbrana jedino ima smisla kao akcija odlaganja ako imate nešto čemu se nadate.

Strateška iscrpljenost

Rat u Ukrajini sada prolazi kroz tranziciju u treću fazu. Prvu fazu – od početka neprijateljstava u februaru 2022. do jeseni iste godine – karakterisala je trajektorija iscrpljenosti domaćih ukrajinskih kapaciteta usled operacija limitirane inicijalne ruske snage. Iako su ruske snage uspešno degradirale ili iscrpele mnoge aspekte predratne ukrajinske ratne mašinerije (elemente poput komunikacija, zaliha protivvazduhoplovnih presretača ili artiljerijskog arsenala), inicijalna ruska strategija spotakla se o kritično pogrešnu procenu borbene volje Ukrajine za dugi rat, kao i spremnosti NATO-a da dopunjuje ukrajinske materijalne zalihe i pruži izviđačko-nadzorne i komandno-kontrolne kapacitete.

Kako su se Rusi suočili sa mnogo većim ratom od očekivanog, i to uz potpuno neadekvatnu genezu snaga za takav zadatak, rat je dobio karakter industrijskog iscrpljivanja dok je prelazio u drugu fazu. Ovu fazu karakterisali su ruski pokušaji skraćivanja i korekture linija fronta, stvaranje gustih fortifikacija i vezivanje snaga za meljuće pozicione bitke. Ova faza se generalno svodila na to da su Ukrajinci pokušavali da iskoriste – a Rusi da pregrme – period ukrajinske strateške inicijative dok se Rusija prešaltavala na skuplji ratni kolosek, proširujući proizvodnju naoružanja i uvećavajući genezu snaga kroz mobilizaciju.

U suštini, Ukrajina se suočila sa ozbiljnom strateškom dilemom od momenta u kojem je predsednik Putin najavio mobilizaciju rezervi u septembru 2022. godine. Ruska odluka da se mobiliše bio je de fakto signal da su nova strateška logika i duži rat industrijskog iscrpljivanja prihvaćeni.

To je rat u kojem Rusija uživa brojne prednosti, koje uključuju daleko veći rezervoar ljudstva, neuporedivo superiornije industrijske kapacitete, domaću proizvodnju ofanzivnog naoružanja, oklopnih vozila i granata, industrijsku bazu smeštenu daleko izvan dosega sistematskih ukrajinskih napada, te stratešku autonomiju. Sve ovo su, međutim, sistemske i dugoročne prednosti.

Na kratke staze Ukrajina je uživala kratki period inicijative na terenu. Ovaj period je protraćen promašenim letnjim napadom na ruske linije odbrane na jugu, pa se tako druga faza rata okončava zajedno sa pohodom UOS ka azovskim obalama.

I tako dolazimo do treće faze, koju karakterišu tri bitna uslova:

1.Postojan rast ruske borbene moći kao posledica investicija napravljenih prošle godine,
2.Iscrpljenje ukrajinske inicijative na terenu i rastuća kanibalizacija sredstava UOS (misli se na žrtvovanje funkcionalnih komada tehnike radi popravki i remonta drugih istih sredstava, što uglavnom čine vojske u kritičnom stanju logistike, prim. prev),
3.Strateška iscrpljenost NATO

Prvu tačku je relativno lako razumeti i slobodno je priznaju i zapadne i ukrajinske vlasti. Do sada je već opšte poznato da sankcije nisu uspele da nanesu ozbiljnu štetu ruskoj proizvodnji naoružanja. Štaviše, dostupnost ključnih sistema rapidno raste kao posledica strateških investicija u nove i proširene proizvodne linije. Međutim, možemo da pobrojimo nekoliko primera toga.

Jedan od ključnih elemenata rastućih ruskih kapaciteta je kvalitativno i kvantitativno unapređenje novih ofanzivnih sistema. Rusija je uspešno pokrenula masovnu proizvodnju iranskog drona Šehid/Geran, a u toku su radovi za podizanje još jedne fabrike.

Proizvodnja lutajuće municije (misli se na dron-kamikazu, prim. prev.) tipa „Lanset” eksponencionalno se uvećala, a čitav niz unapređenih varijanti ulazi u upotrebu, sa superiornijim navođenjem, efektivnim dometom i sposobnostima rojenja. Ruska proizvodnja FPV dronova značajno se uvećala, a ukrajinski vojnici se plaše lavine koju bi ova ruska prednost mogla da napravi. Glajder-vođeni paket UMPK modifikovan je tako da je primenjiv na većinu ruskog arsenala gravitacionih bombi.

Sve ovo govori o ruskoj vojsci u kojoj raste sposobnost bacanja visoko eksplozivnih sredstava u sve većem broju i preciznosti po personalu UOS, njihovoj opremi i instalacijama. Za to vreme, na terenu nastavlja da raste i proizvodnja tenkova, pri čemu sankcije imaju malo vidljivog uticaja na dostupnost ruskog oklopa. Za razliku od ranijih prognoza da će Rusija početi da „kopa po dnu bureta” kako bi izvukla prastare tenkove iz hangara, ruske snage u Ukrajini koriste sve novije tenkove, a T-90 pojavljuje se u sve većem broju.

Uprkos ponavljajućim zapadnim predviđanjima o potrebi novog talasa mobilizacije usled navodno užasavajućih gubitaka, rusko ministarstvo odbrane samouvereno je saopštilo da su njegove rezerve ljudstva stabilne, pri čemu je predstavnik ukrajinske vojne obaveštajne službe izjavio da se smatra da je preko 400.000 Rusa angažovano na frontu (čemu se mogu dodati i pozamašne rezerve unutar Rusije).

Za to vreme, ukrajinske snage verovatno će se još više okrenuti kanibalizaciji. Ovo se odvija na mnogo nivoa, kao lajtmotiv strateški iscrpljene snage. Na strateškom nivou – kanibalizacija se događa kada se strateška sredstva troše u ime neposredno hitnih zadataka, dok se na taktičkom nivou – sličan degradirajući proces događa kada formacije predugo ostanu u borbi, pa počnu da se troše u borbenim zadacima za koje više nisu sposobne.

Verovatno kolutate očima na taj pasus i razumem zašto je tako. Krcat je žargonom i izvinjavam se zbog toga. Međutim, možemo da primetimo konkretan primer obe vrste kanibalizacije (strateške i taktičke) u jednoj istoj jedinici – 47. mehanizovanoj brigadi.

47. brigada je bila odavno predodređena da postane jedan od ključnih aktera ukrajinske kontraofanzive. Obučavana je (najbolje što je vreme moglo da dozvoli) po NATO standardima i privilegovana pristupom najnaprednijoj zapadnoj opremi, poput tenka Leopard 2A6 i borbenog vozila pešadije „Bredli”. Ova brigada ne samo da je brižljivo pripremana nego je i naširoko reklamirana kao smrtonosni vrh ukrajinskog koplja. Međutim, leto puno frustrirajućih propalih napada na rusku zaporošku liniju ostavilo je brigadu sa teškim gubicima, degradiranom borbenom snagom i međusobno zavađenim oficirima.

Ono što je usledilo trebalo bi da upali crveni alarm. Prvo je početkom oktobra saopšteno da 47. brigada ima novog komandanta, pri čemu je smena izazvana odozgo, zahtevima da brigada nastavi da napada. Problem je što je 47. brigada postepeno iscrpela svoj napadački potencijal, pa je rešenje koje je novi komandant implementirao bilo da se iscede pozadina brigade i posade tehničara kako bi se popunili gubici u ljudstvu.

Kako se navodi u izveštaju Militari lenda (MilitaryLand): „Kako tvrde vojnici protivtenkovske raketne jedinice iz Magure (nadimak 47. mehanizovane brigade, po imenu mitske ćerke staroslovenskog boga Peruna, prim. prev.) u sada uklonjenom video snimku, komanda brigade odbija da prizna da je jedinica izgubila svoj ofanzivni potencijal. Umesto toga, komanda šalje opslužitelje minobacača, snajperiste, artiljerce, praktično sve što ima na raspolaganju, kao jurišnu pešadiju”.

Ovo je klasični primer taktičke kanibalizacije, u kojoj gubitak borbene snage preti ubrzanjem jer se pomoćni i tehnički elementi jedinice sagorevaju u pokušaju kompenzacije gubitaka. Međutim, 47. brigada je, takođe, kanibalizovana i na strateškom nivou.

Kada je ruski napad na Avdejevku počeo, ukrajinska reakcija bila je da izvuče 47. brigadu sa zaporoškog fronta i hitno je pošalje u kontranapad kod Avdejevke. U tom momentu, ukrajinska odbrana tamo je zavisila od 110. brigade – koja je u Avdejevki provela gotovo godinu dana bez pojačanja – i od 47. brigade, koju su već degradirali meseci kontinuiranih ofanzivnih operacija na jugu.

To je strateška kanibalizacija: uzimanje jedne od glavnih jedinica na jednoj strani i bacanje iste bez odmora ili popune direktno u borbu kao interventne odbrane. Stoga, kod 47. brigade imamo kanibalizaciju na unutrašnjem nivou (autosagorevanje u pokušajima izvođenja borbenih zadataka za koje više nije odgovarajuće opremljena) i na strateškom nivou, pošto je UOS dodatno krnji u pozicionoj odbrani, umesto da je rotiraju u pozadinu radi odmora i popune za buduće ofanzivne operacije.

Nedavni izveštaj sa intervjuima osoblja 47. brigade oslikava dramatično stanje: brigada je izgubila preko 30% svog personala tokom leta, a njene haubice imaju sledovanja od pukih 15 granata dnevno. Ruski minobacači, kako kažu, imaju prednost od 8:1.

Situacija se može porediti sa osobom u krizi, koja sebe iscrpljuje biološki i emotivno kroz manjak sna i stres, istovremeno sagorevajući sopstvenu imovinu: prodaje svoja kola i drugo esencijalno vlasništvo radi plaćanja neposrednih potrepština poput hrane i lekova. To je neodrživ način života koji ne može neograničeno da odlaže katastrofu.

Rusi čine sve što mogu da podstaknu ovaj proces, metodično reaktivirajući meljuće napadne operacije duž čitavog fronta – uključujući ne samo Avdejevku nego i Bahmut i Kupjansk – u namernom programu vezivanja, osmišljenom tako da se ukrajinske snage drže u borbi nakon što su se iscrpele tokom leta. 47. brigada je simbol toga: napadala je celog leta, samo da bi momentalno bila šutnuta u odbranu Donbasa. Kako je to jedan od mojih saradnika objasnio, poslednje što želite nakon maratona je da započnete sprint, a upravo tu se Ukrajinci nalaze nakon gubitka strateške inicijative u oktobru.

Ne suočava se, međutim, samo Ukrajina sa strateškom iscrpljenošću. SAD i NATO su u sličnoj situaciji. Čitava američka strategija u Ukrajini doterala je sebe do ćorsokaka. Logika posredničkog rata leži u pretpostavci razlike u troškovima: SAD bi mogle da obogalje Rusiju uz bagatelne izdatke, snabdevajući Ukrajinu svojim viškovima naoružanja, dok rusku ekonomiju guše sankcijama. I ne samo da sankcije nisu uspele da obogalje Rusiju – nego se raspao i američki pristup na terenu. Ukrajinska kontraofanziva spektakularno je propala, a istrošena ukrajinska kopnena vojska sada mora da se dovija u strateškoj odbrani punog spektra protiv rastuće ruske sile.

Zato je osnovna strateška nedoumica za Zapad kako se iskobeljati iz strateški slepe ulice. NATO je stigao do granice onoga šta može dati Ukrajini iz svojih viškova. Povodom artiljerijskih granata (totemskog sredstva ovog rata), na primer, NATO saveznici su otvoreno priznali da su uglavnom potrošili šta imaju, dok su SAD prinuđene da preusmere isporuke granata sa Ukrajine na Izrael – što je, zapravo, prećutno priznanje da nema dovoljno za sve. Za to vreme, proizvodnja novih granata kaska i u SAD i u Evropi.

Suočene sa masivnim ruskim investicijama u odbrambenu proizvodnju i posledičnim enormnim rastom ruskih sposobnosti, nije jasno šta bi dalje SAD mogle da urade. Jedna mogućnost je „sve ili ništa” opcija, koja bi zahtevala industrijsko restruktuiranje i de fakto ekonomsku mobilizaciju, ali nejasno je kako bi ovo moglo da se izvede imajući u vidu jadno stanje zapadne industrijske baze i finansija.

Štaviše, nepogrešivi su pokazatelji da bi izvlačenje zapadne proizvodnje naoružanja iz hibernacije bilo enormno skupo i logistički izazovno. Novi ugovori demonstriraju astronomski rast cena. Na primer, skorašnja narudžbina za Rajnmetal došla je do cifre od 3500 dolara po granati – što je zapanjujući rast kada se ima u vidu da je već 2021. godine američka vojska mogla da vrši nabavke za svega 820 dolara po granati.

Ne čudi što se predsedavajući Vojnog komiteta NATO pakta žalio da više cene onemogućavaju napore za pravljenje zaliha. Za to vreme, proizvodnja je sputana manjkom kvalifikovanih radnika i mašinskih alata. Prešaltavanje na „sve ili ništa” povodom Ukrajine zahtevalo bi nivo vratolomnog ekonomskog restrukturisanja i mobilizacije, koju bi zapadno stanovništvo verovatno videlo kao nepodnošljivo i zbunjujuće.

Druga opcija je „zamrzavanje” konflikta primoravanjem Ukrajine na pregovore. Američki i evropski zvaničnici već su načeli ovu temu javno, što je izazvalo pomešane reakcije. Sve u svemu, ovo deluje krajnje malo verovatno. Prilike da se pregovara o kraju sukoba grubo su odbačene nekoliko puta. Iz ruske perspektive, Zapad je namerno izabrao da eskalira sukob a sada hoće da se izmakne pošto je Rusija odgovorila mobilizacijom.

Zato nije jasno zašto bi Putin hteo da pusti Ukrajinu sada kada ruske vojne investicije počinju da daju plodove, a ruska vojska ima realnu mogućnost da završi sa Donbasom i drugim teritorijama. Međutim, još više zabrinjava ukrajinska tvrdoglavost, koja deluje spremno da žrtvuje još hrabrih muškaraca kako bi se produžilo batrganje Kijeva u teritorijama koje se ne mogu beskrajno držati.

U suštini, SAD (i njihovi evropski sateliti) imaju četiri opcije, od kojih ni jedna nije dobra:

1.Upuštanje u ekonomsku mobilizaciju kako bi se drastično podiglo snabdevanje Ukrajine.
2.Nastavak postojeće podrške Ukrajini „na kapljice” i posmatranje kako ona progresivno trpi spori poraz.
3.Okončati podršku Ukrajini i posmatrati kako ona trpi rapidni totalni poraz.
4.Pokušaj zamrzavanja sukoba pregovorima.

Ovo je klasična formula za stratešku paralizu i najizvesniji ishod je da će SAD nastaviti sa trenutnim kursem delovanja, tj. da će skromno podržavati Ukrajinu u skladu sa postojećim finansijskim i industrijskim ograničenjima, što bi UOS održalo u višestruko neravnopravnoj borbi sa rastućim ruskim sposobnostima.

A to nas, konačno, vraća na početak. Nema čudesnog oružja, kul trika ili operativne smicalice koja će spasiti Ukrajinu. Nema izduvnog ventila na „Zvezdi smrti” (referenca na momenat preokreta u Ratovima zvezda, prim. prev). Postoji samo hladna računica masovno koncentrisane vatre u vremenu i prostoru. Čak i izolovani uspesi Ukrajine samo služe tome da istaknu enorman disparitet u sposobnostima.

Na primer, kada su UOS koristile zapadne rakete kako bi napadale ruske brodove u lukama, to je jedino bilo moguće zato što Rusija ima mornaricu. Rusi, na primer, imaju ogroman arsenal protivbrodskih raketa koje ne koriste jer Ukrajina nema mornaricu. I dok spektakl uspešnih pogodaka po ruskim plovilima daje dobar marketing – on samo otkriva asimetriju sredstava i ne čini ništa da ublaži fundamentalni problem Ukrajine, a to je postojano trošenje i propast njenih kopnenih snaga u Donbasu.

Dok 2024. bude donosila postepenu eroziju ukrajinske pozicije u Donbasu – tj. izolaciju i likvidaciju perifernih utvrđenja poput Avdejevke, napad u obliku klešta na Konstatinovku, sve dublju izbočinu kod Ugljedara usled ruskog napredovanja ka Kurahovu – Ukrajina će biti u sve više neodrživom položaju, a zapadni partneri dovešće u pitanje logiku upumpavanja ograničenih zaliha oružja u razorenu državu.

U trećem veku, tokom ere kineska tri kraljevstva (nakon što se Han dinastija raspala u tri države početkom 200-ih godina), postojao je čuveni general i zvaničnik po imenu Sima Ji (kineski izgovor je S-Ma Ji, prim. prev). Iako nije tako često citiran kao poznatiji Sun Cu, Sima Jiu se pripisuje jedan aforizam koji je bolji od svega sadržanog u Umeću ratovanja. Sima Ji suštinu ratovanja objašnjava na sledeći način: „U vojnim poslovima pet je esencijalnih tačaka. Ako možeš da napadaš – moraš da napadaš. Ako ne možeš da napadaš – moraš da se braniš. Ako ne možeš da se braniš – moraš da bežiš. Preostale dve mogućnosti su jedino predaja ili smrt.”

Ukrajina se probija ka dnu ove liste. Događaji od ovog leta demonstrirali su da ne može uspešno da napada jake ruske pozicije. Događaji u Avdejevki i drugde sada stavljaju Ukrajinu na probu da li uopšte može da se brani u Donbasu protiv sve veće ruske snage. Ukoliko padne na ovom testu – biće vreme za bežanje, predaju ili smrt. Takva su pravila igre kada nastupi trenutak istine.

Veliki Serž

* Veliki Serž je pseudonim ruskog vojnog blogera i stručnjaka za vojnu istoriju

Naslov i oprema teksta: Novi Standard

Prevod: Vojislav Gavrilović/Novi Standard

Izvor: bigserge.substack.com

Izvor (https://webtribune.rs/velika-analiza-ukoliko-padne-na-ovom-testu-bice-vreme-za-predaju-ovo-je-trenutak-istine-za-ukrajinu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 04, 2023, 08:47:47 pm
Чак 44 одсто Украјинаца жели компромис у преговорима са Русијом

Нешто мање од половине Украјинаца (44 одсто) изразило је спремност на компромис у преговорима са Русијом, премда је таквих највише на истоку земље (више од половине), пише украјинско издање "Страна.уа", позивајући се на резултате новембарског истраживања јавног мњења групе "Рејтинг".

Такође, 48 одсто Украјинаца би одбило преговоре и наставило борбу. У односу на прошлу зиму и лето овај број је опао, јер је тада чак 60 одсто становништва делило ту тачку гледишта, пише "Страна.уа".

Спремност на компромис процентуално више изражава старосна група од 18 до 35 година (45 посто), а највећи број њих се налази на истоку Украјине (51 одсто). Они који би радије да се сукоб настави процентуално имају од 36 до 50 година и највише их је на западу земље (50 посто).

"Блумберг" је у новембру објавио да су неки Украјинци спремни да жртвују територије зарад мира са Русијом, с обзиром да у украјинском друштву расте разочарање, очај и умор због неуспешне контраофанзиве и недостатка изгледа за брзи завршетак сукоба.

Москва је раније више пута наговестила да је спремна за преговоре, али је Кијев увео забрану на њих на законодавном нивоу, преноси РТ.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/587801/Cak-44-odsto-Ukrajinaca-zeli-kompromis-u-pregovorima-sa-Rusijom)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 05, 2023, 04:31:43 pm
Pogrešne istorijske analogije – zašto je Zapad potcenio Rusiju

Zapadna politika u Ukrajini zasnovana je na nizu pogrešnih istorijskih analogija koje su oblikovale kako strateški, politički pristup, tako i taktički pristup na bojnom polju.

Nakon što je ukrajinska kontraofanziva 2023. godine pretrpela neuspeh – uprkos slanju naoružanja vrednog više milijardi dolara i višemesečnoj obuci – otpočelo je nizanje izgovora za poraz.

Oni idu otprilike ovako:

Zapad je bio previše spor u obezbeđivanju raketa i aviona;

Rusija je imala previše vremena na raspolaganju da pripremi rovove i minska polja;

Ukrajini je bilo potrebno više vremena da nauči taktike ratovanja sadejstvom različitih elemenata vojske kao i da na efikasan način angažuje zapadna oklopna vozila.

Ipak, u temelju ovih izgovora jeste jedan širi analitički neuspeh koji bi tek trebalo priznati: manjkave i često neadekvatne istorijske analogije vodile su vojne planere da potcene rusku otpornost.

Čak je i danas – uz strašnu cenu preteranog samopouzdanja koja je postala svima očigledna, pa i Ukrajini, koja se našla na prekretnici – i dalje aktuelna ista pogrešna analiza ruskog protivnika.

Iznova i iznova, donosioci političkih odluka i komentatori zasnivaju svoja očekivanja o ratu na pogrešnim istorijskim analogijama. Jedan primer je rusko prihvatanje masovnih žrtava i pribegavanje napadima „ljudskim talasom”, u kojima se trpe gubici u odnosu tri ili četiri ruska za svakog stradalog ukrajinskog vojnika.

Ponavljanje istorije

Iznova i iznova – sve do ovog trenutka – komandanti i komentatori navode ovo kao znak velike ruske slabosti. Bez obzira da li se govori složenom terminologijom o „stepenu asimetričnog iscrpljivanja” ili se ruski vojnici jednostavno označavaju kao „topovska hrana”, analitičari često beleže da je takvo olako rasipanje ljudskih života nasleđe tromih sovjetskih i carističkih armija.

Ali ono što oni često propuštaju da primete jeste da ova taktika neretko donosi pobede. Carske armije trpele su teške gubitke u borbama sa švedskim, persijskim i turskim snagama dok su gradile rusku imperiju. Boreći se protiv Napoleona, Rusi su imali isti broj žrtava koliko i Francuzi, uprkos tome što su imali prednost borbe na sopstvenoj zemlji i što su bolje bili pripremljeni za rusku zimu.

Sovjetski maršal Žukov pretrpeo je 860.000 žrtava spram nemačkih 200.000 u bici kod Kurska u Drugom svetskom ratu. Takođe je izgubio 1.500 tenkova naspram 500 nemačkih, ali je Kursk zapamćen po velikom trijumfu Sovjeta, koji je skršio poslednje nade Hitlera u pobedu. Može li neko da zamisli kako Nemačka proslavlja nesrazmeran odnos u žrtvama dok trpi poraze od „Staljinovih hordi”?

Koliko god ova taktika izgledala šokantno – u pitanju je resurs kojim Moskva raspolaže, a Kijev ne. Razmotrimo bitku za Bahmut i dnevne biltene koji su se hvalisali ukrajinskim uspesima u eliminisanju hiljada Rusa, sve do trenutka kada je Bahmut pao u ruke plaćeničkoj grupi Vagner – što je neobično podsetilo na brojčane bilanse žrtava  (body-count bulletins) u Vijetnamskom ratu.

U Bahmutu, Ukrajina je pred navalom lako zamenljivih ruskih osuđenika izgubila nezamenljivi krem svoje armije, koji je pretvoren u jurišne trupe u bezizglednoj odbrani strateški nevažnog grada, za koji se predsednik Zelenski zaklinjao da nikada neće pasti. Prosečna starost ukrajinskih vojnika je sada 43 godine.

Gubitak Bahmuta je oštetio ukrajinski moral, dok analitičari tvrde da je tada zapravo pao ruski moral. I oni nas podsećaju na vojne katastrofe koje su izazivale ruske ustanke u prošlosti – 1905. godine posle poraza u Rusko-japanskom ratu, ili debakl u Prvom svetskom ratu, koji je vodio ka kolapsu vladavine dinastije Romanov 1917. godine.

Kad se uzmu u obzir njihove poteškoće i patnje, zbog čega Rusi ponovo ovo ne bi uradili i zbacili Putina? Analitičari i tumači često ignorišu da je, nakon decenija ekonomskog haosa i globalnog poniženja 1990-ih godina 20. veka, Putin zavredio poštovanje zbog uspostavljanja stabilnosti i vraćanja nacionalnog samopoštovanja. Car Nikolaj II je, nasuprot tome, više ličio na Borisa Jeljcina – slab i izolovan vladar, koji se oslanjao na omražene savetnike i koji je vladao u haotičnoj situaciji.

Pogrešne analize

Takođe je verovatno da, za razliku od udaljenog debakla u ratu sa Japanom ili evropskog krvoprolića koje je izazvao austrijsko-srpski nesporazum, mnogi Rusi veruju u ispravnost ovog rata, zato što Krim i Donbas smatraju istorijski i kulturno ruskim teritorijama.

Bez obzira da li potiče od duboko usađenih imperijalnih sklonosti ili od decenija anti-zapadne propagande, Rusi i dalje podržavaju Putina i čak su i ponosni na uspeh svoje borbe protiv svega što NATO može da sruči na njih.

Nastojanje da se razumeju gledišta Putina i njegovih ljudi ne znači da je neko „proruski” orijentisan, bez obzira da li njihove stavove smatramo pogrešnim ili odbojnim. Naprotiv, takav pristup je ključan kako bi se „blagovremeno razmišljalo” uz adekvatne istorijske analogije, i od vitalnog je značaja kako bi se izbegla varljiva pretpostavka da će se ruski vojnici i građani ponašati onako kako bismo se mi ponašali.

Uoči ukrajinske kontraofanzive, šef američkog združenog generalštaba general Mark Majli je rekao da Rusima „nedostaje vođstvo, nedostaje im snažna volja, njihov moral je slab a njihova disciplina se narušava”. Naravno, ukoliko je vaša glavna istorijska lekcija ta da se ruska armija lomi pod pritiskom, onda pažljivo tražite znake nezadovoljstva i ubrzo uočavate kako kolaps samo što nije nastupio.

Tako površno poznavanje istorije, sjedinjeno sa pristrasnošću potvrđivanja, vodi ka pogrešnoj analizi. Zaustavljene žestokim ruskim otporom, ukrajinske trupe su i same govorile Majliju da greši: „Očekivali smo manji otpor. Oni drže položaje, ini imaju vođstvo. To nije nešto što često govorite o svom neprijatelju”.

Kako se kriza u Kijevu produbljuje, uz iznošenje različitih optužbi u javnost, komandanti na svim nivoima Ukrajinskih oružanih snaga saglasni su da su i oni i njihovi NATO savetnici teško promašili u procenjivanju ruske istrajnosti: „Ova velika kontraofanziva bila je zasnovana na jednostavnoj računici: kada Moskalji (uvredljiv izraz za etničkog Rusa) vidi bredlija ili leoparda, on će jednostavno pobeći”.

A što se tiče pitanja prenošenja borbi u Rusiju? Nekadašnji direktor CIA, general Dejvid Petreus, predvideo je da će se ruska odlučnosti „urušiti” posle ukrajinskih napada dronovima na Moskvu. Takvi napadi „preneće rat u blizinu ruskog naroda” i možda će uveriti Putinov režim da je, poput sovjetskog hladnoratovskog gliba u Avganistanu, sadašnji ruski rat u Ukrajini „u konačnici neodrživ”.

U stvari, sovjetske elite nisu sagledavale rat u Avganistanu kao neodrživ, niti su se preterano brinule oko javnog mnjenja. Bilo je potrebno da dođe i do smene generacija i do pojave hrabrog novog vođe za kojeg je prioritet bilo poboljšanje veza sa Zapadom – Mihaila Gorbačova – da konačno isposluje izlazak iz rata.

Poenta nije da rat nije skup. Rat u Avganistanu je bio skup, a ukrajinski rat je još i skuplji. Poenta je da prihvatanje poraza u velikom ratu – koji se opravdava kao vitalni nacionalni interes – nije verovatno, sve dok ne dođe i do postavljanja novog lidera i do promena u vladajućoj eliti.

A što se tiče „prenošenja rata do ruskog naroda” bombardovanjem Moskve, da li je tako nešto ikada davalo efekta? NATO je 1999. godine, bombardujući Beograd, preneo rat sa Kosova ka srpskom narodu, što ih je samo svrstalo na stranu diktatora Slobodana Miloševića; 25 godina kasnije, Srbi su ostali snažno proruski i anti-NATO orijentisani. A kada su čečenski pobunjenici bombardovali Moskvu i druge ruske gradove početkom 2000-ih godina, to je samo učvrstilo Ruse oko Putina i pomoglo da se opravda njegova sve autoritarnija vladavina.

Poslednja lekcija

Ovo nisu puke istorijske prepirke, već primeri pogrešnih analogija na kojima su se zasnivala i strategijska očekivanja i taktičke odluke. I one su skupo plaćene – i u pogledu ukrajinskih života, i u pogledu zapadne podrške.

Samouverenost među vašingtonskim i briselskim elitama je opala, iako zvaničnici i dalje tvrde da Ukrajina pobeđuje i da Putin „ne može izdržati duže od Zapada”. U stvari, pošto NATO prazni svoja skladišta opreme i propušta zadate rokove za proizvodnju nove municije, teško je ne doći do suprotnog zaključka, ukoliko neko nije zarobljen još jednom pogrešnom analogijom iz Drugog svetskom rata: onoj o Americi kao „arsenalu demokratije“.

Mnogi su poredili inovativne privatne američke proizvođače oružja sa ruskim, tehnološki oskudnim državnim fabrikama, predviđajući da će Moskva uskoro ostati bez municije. Umesto toga, Rusija je iznova i iznova opovrgavala narativ „da je kod njih sve u snazi bez pameti”, ne samo tako što je proizvodila više tenkova, artiljerije i artiljerijske municije od Zapada, već i mudrim zaobilaženjem sankcija, te razvojem novih precizno vođenih bombi, dronova i raketa. Možda ovo omalovažavanje ruske domišljatosti zaboravlja kaćušu, višecevni lanser raketa, legendarno artiljerijsko oruđe koje su kasnije u Drugom svetskom ratu iskopirali i Nemci i Amerikanci.

Uz nadolazeći krizu snadbevanja Kijeva municijom, korisno je pažljivije pogledati američku proizvodnju naoružanja u Drugom svetskom ratu, kada je „arsenal demokratije” u izvesnom smislu više podsećao na Putinovu nego na Bajdenovo ekonomiju.

Danas, međutim, Vašington se suočava sa složenim nizom institucionalnih prepreka: „modeli proizvodnje sa najnižim troškovima”, nevoljnost izvođača poslova da gomilaju zalihe, izvozna ograničenja i regulative o zaštiti životne sredine – što su sve faktori koji ne opterećuju Putina.

Poslednja lekcija koju bi trebalo izvući iz „trke naoružanja” u Drugom svetskom ratu jeste opreznost protiv tehnološke oholosti koja je primetna kada se Zapad razmeće superiornošću tenkova Leopard ili Abrams u odnosu na ruske tenkove T-72 i T-80.

Nemački tenkovi Tigar bili su očigledno nadmoćni u odnosu na sovjetske tenkove T-34 u Drugom svetskom ratu, ali su potonji bili jeftini, pouzdani i laki za masovnu proizvodnju. Kod Kurska, sovjetske snage su imale brojčanu prednost u tenkovima u odnosu 2:1.

Stoga kada NATO planeri i medijski analitičari ponavljaju refren o „topovskoj hrani” u vezi sa teškim gubicima koje Rusi trpe dok napreduju u bici za Avdejevku, trebalo bi da razmotre dosetku koja se pripisuje sovjetskom ratnom vođi Josifu Staljinu: „Kvantitet, sam po sebi, predstavlja poseban kvalitet”.

Robert Ingliš

Izvor: responsiblestatecraft.org

Izvor (https://webtribune.rs/pogresne-istorijske-analogije-zasto-je-zapad-potcenio-rusiju/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 05, 2023, 05:19:50 pm
Pogrešne istorijske analogije – zašto je Zapad potcenio Rusiju

Zapadna politika u Ukrajini zasnovana je na nizu pogrešnih istorijskih analogija koje su oblikovale kako strateški, politički pristup, tako i taktički pristup na bojnom polju.


Текст је добар, али мислим да превиђа неке ствари. Нису Руси само у предности када је у питању број људи, него и када је у питању муниција и артиљерија. Запад не може довољно да помогне Украјини у рату за који се није припремао.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Рашо on December 05, 2023, 07:49:35 pm
У њемачком граду Кобленцу Французи су 1812. подигли спомен-чесму као, јел'те, успомену на њихов поход на Русију... двије године касније, руски командант мјеста, са добрим смислом за хумор, је додао, "прочитао и одобрио"...

[attachment=1]



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 05, 2023, 08:11:52 pm
Pogrešne istorijske analogije – zašto je Zapad potcenio Rusiju

Zapadna politika u Ukrajini zasnovana je na nizu pogrešnih istorijskih analogija koje su oblikovale kako strateški, politički pristup, tako i taktički pristup na bojnom polju.


Текст је добар, али мислим да превиђа неке ствари. Нису Руси само у предности када је у питању број људи, него и када је у питању муниција и артиљерија. Запад не може довољно да помогне Украјини у рату за који се није припремао.

Kako misliš da se Zapad nije pripremao za rat? Pa pripremao se od prvog Majdana 2004.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on December 05, 2023, 08:26:54 pm
Врло занимљиве изјаве бившег главног пропагандисте Украјине, Арестовича. Превод је Гугл преводилац, уз мојуе мало прилагођавање. Обратите пажњу на последњи пасус.

"Запад је уђао у рат са Русијом са спуштеним панталонама“: није био спреман за рат са Руском Федерацијом и глобалним Југом и, за разлику од Москве, није био у стању да промовише (условно, преведе на ратни колосек, опаска Џ) своју одбрамбену индустрију.

"САД не могу да произведу милион граната годишње. Северна Кореја може да произведе. О каквом рату и победи причамо, које су границе 1991. Запад је јебено уништио војну индустрију и не може брзо да је поново створи, јер треба стотине милијарди долара инвестиција. Али чак и ако их сада и обезбедите, нећете моћи ово да урадите за годину или две."

▪️Цела Европска унија није могла да произведе милион граната, дала је Украјини 300.000, „а треба 17 милиона“ (толико Оружане снаге Украјине захтевају од САД).

"О каквом рату причамо? Запад је у рат дошао спуштених панталона, испао је голи краљ, није способан да води овај рат и да га добије."
 ▪️Запад се спрема да „изврши самоубиство“ у сукобу са глобалним Југом.
Све мање видим шансе да Запад победи у сукобу са глобалним Југом и Истоком... Смеју се да је Русија изгубила 300 000. Морони, питам се, може ли Запад да дозволи да изгуби 300 000 у било ком рату за било какве вредности, „за балтичке земље, на пример. Да, после 10.000 ће рећи: предајемо се и повлачимо, хајде да поново преговарамо“, каже Арестович.

т.ме/РВвоенкор


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on December 05, 2023, 09:37:30 pm
Према наводима са украјинских ТК јутрос рано је украјинска војска, тачније СБУ, извела како кажу, специјалну операцију напада на елементе ПВО система на Криму. Наводно су погођени радар из система "Небо-М", радар П-18 Тејек и систем за управљање "Бајкал 1М".


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 05, 2023, 11:03:52 pm

Текст је добар, али мислим да превиђа неке ствари. Нису Руси само у предности када је у питању број људи, него и када је у питању муниција и артиљерија. Запад не може довољно да помогне Украјини у рату за који се није припремао.

Kako misliš da se Zapad nije pripremao za rat? Pa pripremao se od prvog Majdana 2004.
Није се спремао за рат који се води на овај начин. Мислим на оно што је Џумба написао, недостатак ариљеријске муниције и слично. НАТО стратегија подразумева ваздушну надмоћ и ваздушне ударе. Нико се није спремао за вишемесечне артиљеријске дуеле. Наменска индустрија на Западу се поприлично опекла након распада СССР. Цели градови су напуштени. Тешко је сада наговорити инвеститоре да поново улазе у то. Треба разликовати високу технологију, која може да се прода било где - и масовну производњу онога што може да се произведе било где (муниција, гранате...) и није скупо.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on December 06, 2023, 05:16:43 pm
Deset godina od ”Evromajdana” – kako je razarana državnost Ukrajine?

06.12.2023.
 
Duga je istorija netrpeljivosti Ukrajinaca i Rusa. Kako je sve počelo? Čemu SVO?

Daleko pre početka SVO naš portal bavio se Ukrajinom kao raskrsnicom naroda, njenim istorijskim problemima i balastima. Pratili smo korene rusofobije kroz istoriju, ali i put kojim je Ukrajina od nacionalizma stigla do nacizma.

Očigledno to nije uradila sama. Naprotiv.

Odabrala je moćne saveznike (illi su, bolje rečeno, oni odabrali nju), pa se tako još jednom u istoriji dokazalo da kad se svađaju slonovi strada trava. Naravno da nije sve počelo s Majdanom. Međutim, da se ovom prilikom, po datumima, podsetimo događaja od pre samo deset godina, jednog za drugim. Ni po babu, ni po stričevima.

Povoda, odnosno ”okidača” za SVO bilo je mnogo, ali je ”Evromajdan” bio ta kap koja je, na geostrateškom nivou, prevršila čašu. Bila je to tačka bez povratka, kao što vidimo. Eto razloga da još jednom prođemo kroz taj kalendar grešaka i nesreće.

Da podsetimo: na turskom majdan znači kamenolom. Na Balkanu  ima 12 gradova s tim imenom ili delom u imenu; u nacističkoj Nemačkoj postojao je logor tog imena, ali ovaj ”Majdan” o kome je reč nalazi se u Kijevu i pun mu je naziv ”Майдан Незалежности” ili ”Trg Nezavisnosti”. Do 1991. godine zvao se ”Trg Oktobarske revolucije”. Na tom mestu odvijali su se najdramatičniji događaji takozvane ”Narandžaste revolucije” kako Zapad ” voli da ”boji” nasilne promene društvenih sistema koji im ne odgovaraju.

Pošto smo i o njoj i o njenim akterima pisali više  puta, podsetimo se ukratko i pogledajmo kalendarsku hronologiju tzv. ”Evromajdana”. Razlog za ovo podsećanje?

Nažalost, ima mnogo ljudi kojima istorija počinje od jutarnje kafe, a krvavi sukobi su im prilika za navijanje. Ne ulazeći u detalje, mnogi će se uveriti da je istorija zbir zgusnutih krvavih događaja, a ne samo tomovi knjiga. Dakle, krenimo takstativno. Na taj način istorija i istina ne mogu se izbeći niti sakriti, a još manje falsifikovati.

Hronologija ”Evromajdana” – kako je razarana državnost Ukrajine

● 01. XI 2003.
Ukrajinska vlada najavila je da obustavlja pripreme za zaključivanje sporazuma o priključivanju Evopskoj uniji. Nezadovoljstvo je izazvano zahtevom MMF za povećanjem tarifa na gas i grejanje za 40%, zamrzavanjem plata i smanjenjem budžetskih rashoda. Međutim, oni koji nisu bili zadovoljni tom odlukom održali su protest na Trgu nezavisnosti (u daljem tekstu – Majdanu). Čuveni ukrajinski (?) opozicioni novinar Mustafa Hajem zavapio je da se krene na Majdan, no malo ljudi ga je podržalo. U akciji je učestvovalo nekoliko stotina ljudi, uglavnom studenata.

● 21.XI 2013.
Nekoliko hiljada ljudi, sada sa mnogo boljom organizacijom ( i motivacijom) posle tri nedelje izlazi na protest.

● 22. XI 2013.
Kijevski sud donosi odluku o ograničenju uslova sprovođenja protestnih akcija na sva tri najznačajnija mesta – Majdanu, Kreščatiki (glavnoj kijevskoj ulici) i na Evropskom trgu. Bilo je zabranjeno postavljati ”šator naselja” i tende, kako se ne bi ometala priprema dočeka Nove godine (!).

Međutim, nijednom rečju sud nije spomenuo uslove i mogućnosti prijave mitinga, pa ni posledice nelegalnih okupljanja. Bez obzira na to, demonstranti su ignorisali nalog suda i postavili nekoliko šatora koje su uklonile snage bezbednosti. Tada je došlo i do prvih sukoba.

● 24. XI 2013.
U Kijevu se održava marš opozicije koja traži ostavku vlade koja odbija da potpiše sporazum o pridruživanju EU. Istovremeno, demonstranti su pokušali da upadnu u zgradu vlade, napadajući policajce koji su je obezbeđivali. Na Evropskom trgu i na Majdanu niču ”šator naselja”, odnosno platneni ”gradovi”.

● 25. XI 2013.
Gradonačelstvo Kijeva dobija tog dana hiljade žalbi od strane brojnih građana koji su nezadovoljni delovanjem pristalica evrointegracija jer su proizvodili ogromnu buku u centru, a za sobom ostavljali masu smeća.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova upozorili su da će privoditi učenike potesta koji zaprečavaju ulice i ometaju saobraćaj, oštećuju privatnu imovinu (paljenje automobila, razbijanje izloga, pljačke) i čine druga krivična dela. Pokrenuti su krivični postupci protiv pojedinaca koji su pokušali juriš na zgradu vlade.

● 30. XI 2013.
Predstavnici službe bezbednosti rasterali su neveliki skup koji se ponovo okupio povodom protesta u vezi sa odlukom o odbacivanju evropskih integracija. Za samo nekoliko minuta specijalne jedinice odreda ”Berkut” oslobodile su trg od nekoliko stotina demonstranata.

Formalni razlog bilo je prekršaj spomenute sudske odluke, ali i ometanje gradskih službi da dekorišu Majdan za novogodišnje praznike, a posebno novogodišnje jelke i postavljanje kioska za božićni sajam – pijacu. Svi privedeni, njih 31, pušteni su istog dana.

● 01. XII 2013.
Kijevski okružni administrativni sud je po zahtevu gradonačelnika zabranio masovne akcije na trgovima Evropa i Majdan, kao i u blizini centralnih organa vlasti zaključno s Božićem, sedmim januarom 2014. godine. Kao odgovor, demonstranti su zauzeli zdanje Kijevske gradske administracije objavivši da je od tog trenutka zgrada Načelstva štab njihove revolucije.

Druga grupa je zauzela zdanje Doma profesora, najveću zgradu na Majdanu. Jasno je bilo da je reč o koordinisanoj, profesionalnoj paravojnoj akciji. U toku tih akcija došlo je do sukoba sa jedinicama OMON (отряд мобильный особого назначения -mobilni odred posebne namene) u Bankarskoj ulici.

Reč je o jednoj od najprestižnijih ulica koja je dobrim delom zatvorena za pešake (kao Stari Arbat u Moskvi) i u kojoj se nalaze najvažnija ministarstva i ustanove.

● 02. XII 2013.
Ukrajinski opozicionari, okupljeni u zgradi uprave Grada nisu dozvolili zaposlenima da uđu u zgradu. Podigli su barikade i platneni grad na samom trgu.

● 03. XII 2013.
Opozicija je pokušala da sprovede glasanje o nepoverenju vladi, ali to glasanje nije uspelo.

● 04. XII 2013.
Vlada pokušava da nađe ređenje. Iz Kijeva u Moskvu hitno je otputovala delegacija koja je bila dužna da sačini plan za uspostavljanje ekonomskih i trgovinskih odnosa s Rusijom. Za to vreme u Ukrajini produženi su protesti.

● 06. XII 2013.
Dolazi konačno i do skidanja maski. Opozicioni lideri Jacenjuk, Kličko i Tjaginbok obratili su se kongresu SAD sa molbom da uvedu sankcije ukrajinskim vlastima!

Ponovimo: državljani Ukrajine pozivaju stranu silu tražeći da im olakša osvajanje vlasti, dok njihova vlada pokušava da naše razumno rešenje kod prvog suseda!

Malo je takvih primera u istoriji i njima ćemo nekom prilikom posvetiti pažnju.

● 08. XII 2013.
Služba bezbednosti Ukrajine pokrenula je krivični postupak protiv opozicionih lidera koji su organizovali, ili pozivali na zauzimanje državnih zgrada. Takođe je podignuta krivična prijava protiv nn lica zbog rušenja spomenika Lenjinu.

● 11. XII 2013.
Sud nalaže jedinicama milicije da ukloni barikade na Majdanu. Legitimno izabrani predsednik Viktor Janukovič pozvao je sve političke snage, uključujući opoziciju ”da počnu dijalog kako bi država izašla iz krize i da se odustane od ultimatuma bilo kakve vrste”.

● 14. XII 2013.
Janukovič smenjuje zamenika sekretara Saveta nacionalne bezbednosti i odbrane Ukrajine Vladimira Sivkoviča i predsednika gradske administracije Kijeva Aleksandra Popova, koji su učestvovali  u nasilnom rasterivanju demonstranata na Majdanu 30. novembra!

● 15. XII 2013.
Ponovo se održavaju izbori za Vrhovnu radu (Skupštinu). Opozicija ih je ponovo izgubila!

● 16. XII 2013.
Gradske vlasti Kijeva odustaju od postavljanja jelke zbog stalnih mitinga opozicije.

● 19. XII 2013.
Vrhovna rada abolira od odgovornosti sve učesnike ”Evromajdana”, nadajući se da će tako smiriti situaciju.

● 20. XII 2013.
Služba bezbednosti Ukrajine, međutim, pokreće krivičnu postupak protiv više lica zbog pokušaja preotimanja vlasti u državi.

● 22. XII 2013.
Redovno okupljanje naroda na Majdanu završava se formiranjem opštenarodne organizacije ”Majdan”.

● 24. XII 2013.
U celoj državi amnestraju se učesnici masovnih nereda. Oslobođenje odgovornosti svih učesnika ”Evromajdana”, čak i tih koji su se sukobili s unutrašnjom vojskom i milicijom predstavljalo je uslov lidera opozicije koji su oni izneli kao zalog za početak dijaloga s vlašću, a i kao garanciju daljih mirnih protesta.

● 25. XII 2013.
Novinarka i građanska aktivistkinja Tatjana Černovol pretučena je u blizini Kijeva. Priča je dovoljno čudna da bi se posumnjalo u slučajnost. Video-rikorder (”daš-kamera”) iz automobila završila je u rukama opozicije, a ne milicije!

Ona je u to vreme već bila poznata ”novinarka” u uskim krogovima, koji su vodili pres službe ”UNA – UNSO” (”Украинская Национальная Ассамблея-Украинская Народная Самооборона”, desničarska organizacija integralnog nacionalizma, inače zabranjena u RF) i više puta privođena od strane Službe bezbednosti zbog raznih akcija.

Ona je u februaru predvodila militante u zauzimanju prostorija Partije regiona, kojom prilikom je poginula jedna osoba, a već 2014. postala je poslanik Rade! 

● 01. I 2014.
Neonacisti organizuju šetnju-bakljadu po Kijevu u čast rođenja ideologa ukrajinskog fašizma Stepana Bandere. Njih su podržali učesnici ”Evromajdana”.

● 04. I 2014.
U Kijevu ponovo počinju mitinzi opozicije, u početku malobrojni.

● 08. I 2014.
Milicija dobija desetine žalbi Kijevljana na učesnike protesta, navodeći telesne povrede, hilganstva i krađe.

● 12. I 2014.
Na Majdanu se održava prvi masovni miting opozicije u Novoj godini.

● 16. I 2014.
Vrhovna rada izglasava niz zakona kojima se pooštravaju kazne za organizaciju masovnih nereda. Janukovičev potpis pokrenuo je novu spiralu nereda.

● 19. I 2014.
Redovna večernja narodna okupljanja prerastaju u masovne nerede. Opozicioni političari i aktivisti, koji su nastupali na sceni Majdana, pozvali su oko 15.000 prisutnih da odbace zakone i vlast, iskazujući građansku neposlušnost.

Grupe siledžija napadaju na miliciju koja obezbeđuje skup. Za rasterivanje mase korišćena au specijalna sredstva.

● 20. I 2014.
Organizovane bande u centru Kijeva ponovo provociraju sukobe s milicijom. Janučkovič najavljuje da će preduzeti mere kako bi obezbedio mir i opšti poredak u državi. Posle toga počinju pregovori između vlasti i opozicije.

● 23. I 2014.
Opozicija i vlast uspevaju da se dogovore oko toga da primirje započne tako što će se platneni grad na Majdanu demontirati, ali demonstanti ne pristaju na to! Počinju ulične borbe.

Iz podzemlja se aktivira ‘‘Desni sektor”, paravojna neonacistička organizacija.

● 26. I 2014.
Radikali uspevaju da okupiraju Ukrajinski dom. Ovlašćena službena lica koja su bila u zaštiti zdanja napustili su položaj po naređenju ministra unutrašnjih poslova Vitalija Zaharčenka.

● 06. II 2014.
U istočnim reonima Ukrajine formiraju se grupe za zaštitu od paravojnih formacija ”Evromajdana”.

● 16. II 2014.
Učesnici ”Evromajdana” saglasili su se da oslobode deo zauzetih administrativnih zdanja po celoj Ukrajini i deblokiraju saobraćaj u centru Kijeva.

● 18. II 2014.
U Kijevu ponovo počinju ulične borbe. Neredi su počeli pola sata pre početka zasedanja Vrhovne rade na kom se opozicija pripremala da predstavi ”ustavni akt” kako bi državu vratila u stanje paralamentarno-predsedničkog ustrojstva.

Po gradu su počeli pogromi, linčovanja, demoliranja, dejstvo snajpera, a deo zgrada, uključujući i zdanje Gradskog načelstva, bio je zapaljen.

Paravojska ”Evromajdana” otvorila je vatru na regularne milicijske snage, gađala ih je kamenicama i Molotovljevim koktelima.  Koristili su takođe šok-bombe i vodene topove.

● 19. II 2014.
Neredi se proširuju i na druge gradove Ukrajine. ”Mitingaši” zauzimaju zdanja državne uprave, policijske stanice, sedišta SBU (Službe državne bezbednosti Ukrajine).

Po informacijama SBU za samo 24 sata u rukama prestupnika našlo se više od 1.500 ”dugih cevi” i oko 100.000 metaka!

● 20. II 2014.
Objavljeno je primirje. Međutim, ”Desni sektor” odbacuje tu odluku.

● 21. II 2014.
Janučkovič pristaje da se do kraja 2014. godine sprovedu vanredni izbori za predsednika, a Vrhovna rada donela je zakon kojim je amnestirala demonstrante, oslobađajući ih krivične odgovornosti. Takođe, doneta je odluka da se kriza razreši uz prisustvo zapadnih posrednika.

To, međutim, ”Desni sektor” ne prihvata, već zahteva da Viktor Janukovič podnese ostavku do deset sati ujutru sledećeg dana, 22. februara, inače će paravojne formacije izvršiti juriš na državna zdanja.

● 22. II 2014.
Predsednik Janukovič napušta teritoriju Ukrajine pod još nerazjašnjenim okolnostima. Pobunjenici su zauzeli zdanje Vrhovne rade, administracije predsednika, vlade i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Vrhovna rada pod pritiskom i ugroženošću usvaja Zakon o ukidanju krivičnog postupka protiv učesnika protesta. Usvojila je i zakon o samovoljnom prestanku vršenja ustavnih dužnosti šefa države i zakazala je predsedničke izbore za 25. maj 2014. godine. Tako se formalno završava akcija započeta prvog novembra 2013. godine.

Za samo tri i po meseca u najvećoj evropskoj državi (posle Rusije) događao se i dogodio državni udar! Pripreman je godinama, sistematski i temeljno, a tako je i izveden. Ko hoće da veruje u spontano ukrajinsko ”događanje naroda” neka mu bude. Za razliku od ostalih obojenih revolucija, ruski vrh je na vreme i odlično uočio o kakvoj se opasnosti radi. Sve ostalo će se, jednog dana, učiti na časovima istorije.

Ali, to nije sve

Sledeći redovi jesu za posebnu temu, ali navedimo ukratko nekoliko stavki. One nisu proizvod ukrofobije ili medijskog rata, već podaci Ukrajinskog zavoda za statistiku koji svedoče o krahu ”Projekta Ukrajina”.

Za 32 godine nezavisnosti Ukrajina je izgubila 80% ekonomske moći i 86% proizvodnje u odnosu na stanje dok je bila u sastavu SSSR, kao njegova najrazvijenija republika. Posle razdruživanja, Ukrajina je ostala bez 29 miliona ljudi, pet regiona (od 25), s perspektivnom gubitka bar još nekoliko.

O Donbasu, najrazvijenijoj oblasti nekadašnjeg SSSR da i ne govorimo. Šta da se s tim radi, jer SVO će se jednog dana završiti? Odgovora nema. Čak i da se stvori neki novi ”Maršalov plan” uz ogromnu finansijsko-ekonomsku pomoć, pitanje je kako će Ukrajina vratiti kvalifikovane kadrove i radnu snagu koja bi to iskoristila, ljude koji negde, na nekom mirnijem mestu, ponovo kuće svoj dom?

Koliko je njih poginulo, ranjeno, proglašeno za nestale? Ispod tih pitanja crta, nažalost, nije još podvučena.


Autor: Dragi Ivić poznatiji kao Sirius (https://www.paluba.info/smf/index.php?action=profile;u=21)
Izvor: portal oruzjeonline.com (https://oruzjeonline.com/2023/12/06/deset-godina-od-evromajdana-kako-je-razarana-drzavnost-ukrajine/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: B051LjKo on December 07, 2023, 05:31:33 am
Putin posjetio UAE!

Jako diskretan dolazak, totalna medjunarodna izolacija!

https://youtu.be/_f7Y3YFKVlw



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 07, 2023, 05:51:29 am
Дочекали су га као цара. Амерички медији ћуте као заливени. Део британских медија (https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/12/06/vladimir-putin-uae-abu-dhabi-meeting-saudi-middle-east/) преноси вест уз коментар да Путин путује упркос потерници међународног криминалног суда.

Ово је још један шамар Бајдену и његовој администрацији.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on December 07, 2023, 08:12:41 am
Mora da je prelet avionom bio preko Azerbejdžana i Irana pa u Emirate.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 07, 2023, 08:47:34 am
Mora da je prelet avionom bio preko Azerbejdžana i Irana pa u Emirate.

Не знак куда је летео, али пратили су га руски ловци.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on December 07, 2023, 08:38:11 pm
Руски ловци су га пратили управо из разлога да неком "паметном" не би пало на памет да принуди авион са Путином да слети негде друге. А све под фирмом испуњавања захтева "Међународног суда", тј "међународне" правде. На овај начин је Русија сваком јасно ставила до знања да ће сваки евентуални покушај бити одбијен борбеним деловањем руских авиона у пратњи. И посредно, да би то сигурно произвело и нуклеарни удар на земљу (земље) које би то покушале. Јасно је ко би то могао да проба -  САД јер су једине способне да у тој зони евентуално покушају пресретање "соло" путничког авиона са руским председником. Могуће је да се и без борбене пратње то нико не би усудио...али, никад се не зна.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 07, 2023, 08:50:52 pm
Руски ловци су га пратили управо из разлога да неком "паметном" не би пало на памет да принуди авион са Путином да слети негде друге. А све под фирмом испуњавања захтева "Међународног суда", тј "међународне" правде. На овај начин је Русија сваком јасно ставила до знања да ће сваки евентуални покушај бити одбијен борбеним деловањем руских авиона у пратњи. И посредно, да би то сигурно произвело и нуклеарни удар на земљу (земље) које би то покушале. Јасно је ко би то могао да проба - на САД јер су једине способне да у тој зони евентуално покушају пресретање "соло" путничког авиона са руским председником. Могуће је да се и без борбене пратње то нико не би усудио...али, никад се не зна.

Искрено, мислим да никоме не би пало на памет да пресреће тај авион и без пратње, осим можда Украјинцима. У сваком случају, порука са пратњом је јасна.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on December 07, 2023, 08:52:56 pm
Дочекали су га као цара. Амерички медији ћуте као заливени. Део британских медија (https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/12/06/vladimir-putin-uae-abu-dhabi-meeting-saudi-middle-east/) преноси вест уз коментар да Путин путује упркос потерници међународног криминалног суда.

Ово је још један шамар Бајдену и његовој администрацији.

Mislim, da je to više šamar međunarodnom kriminalnom sudu...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 08, 2023, 01:02:16 pm
Strani eksperti iznenađeni: Putin odleteo u Saudijsku Arabiju u pratnji flote SU-35

Vladimir Putin je u posetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji leteo četvoromotornim avionom Il-96-300.

U tome nema ničeg neobičnog jer je to službeni avion predsednika Ruske Federacije. Međutim, ima u tome što je Il-96-300 leteo – i do Persijskog zaliva i nazad do Moskve – u pratnji celog „krila“ ruskih lovaca četvrte+++ generacije Su-35S.

Izbor Su-35S je očekivan jer taj avion ima fantastične letačke i borbene sposobnosti. Smatra se nenadmašnim u vazdušnim duelima.

O Su-35S se u osnovi sve znali, ali je „krilo“ koje je štitilo Putina ipak iznenadilo i najbolje znalce.

Pokazalo se da do Emirata mogu da dolete sa naoružanjem ispod krila ne samo bez sletanja radi uzimanja dodatnog goriva, nego i bez dodatnog rezervoara.

Tone naoružanja povećavaju potrošnju gorica, ali se ispostavilo da za Su-35S ni to nije problem.

U svetu, bar zasad, nema lovaca koji mogu da prelete takva rastojanja sa naoružanjem.

Možda je u svemu najindikativnije to što „krilo“ Su-35S sa naoružanjem prošlo kroz vazdušni prostor drugih zemanja i stiglo do glavnog aerodroma Emirata.

Vrlo malo zemalja dozvoljava ulazak naoružanih aviona u svoj vazdušni prostor. Zapravo, to se dozvoljava samo avionima zemalja saveznika.

Da je sve bilo po uobičajenim pravilima, Putinov predsednički avion bi u vazdušnom prostoru Emirata pratili borbeni avioni UAE.

Što je bilo kako je bilo, samo potvrđuje da zemlje preko kojih je preletao avion ruskog lidera u pratnji grupe vojnih aviona sa punim naoružanjem Moskvu smatraju faktičkim saveznikom.

Uprkos tome što SAD i druge zapadne zemlje i dalje čine sve što mogu da Rusiju izoluju.

Izvor (https://webtribune.rs/strani-eksperti-iznenadjeni-putin-odleteo-u-saudijsku-arabiju-u-pratnji-flote-su-35/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 08, 2023, 04:42:48 pm
Руси су могли да прелете преко Каспијског мора и Ирана. Да ли неко заиста може да потврди да нису допуњавали гориво у ваздуху. Волео бих да видим снимке из Саудијске Арабије.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on December 08, 2023, 08:59:48 pm
Извори са ТК кажу да авиони нису допуњавани у ваздуху. Да јесу, готово сигурно би ускоспецијализовани ваздухопловни портали које прате летове о томе извештавали.

Тактички радијус авиона је око 1580км, а долет 4000-6500км (према Википедији).  Долет му је без допунског горива ако лети високо око 6000 км. То значи да авион наоружан неком средњом варијантом наоружања може да оде на даљину од  око 1580 км и да се врати без пуњења горивом и да у зони дејства лети барем 15-так минута. Путинов авион је сигурно летео на преко 10000м, дакле високо. Дакле, врло вероватно је да овај авион може без проблема да прелети релацију од Русије до Абу Дабија (од Москве до Абу Даби-ја је 3800км).


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 11, 2023, 07:28:06 pm
Бразилски медији: председник Лула одбио да се састане са Зеленским

Украјински председник покушао је да се састане са бразилским председником 7. децембра, али је одбијен, пренео је данас бразилски лист „О Глобо” .

„Зеленски је затражио да се бразилски председник Лула да Силва састане с њим током његовог преседања у Бразилији када је летео на инаугурацију аргентинског председника Хавијера Малеја у Аргентину. Лула га је одбио“, пише лист.

Захтев је наводно стигао у последњем тренутку у четвртак, 7. децембра, када је бразилски председник присуствовао самиту Меркосура. Поред тога, време и околности састанка сматрани су необичним: Зеленски је летео у Бразилију да напуни гориво за свој авион. У Бразил је слетео у суботу увече и полетео два сата касније.

Аргентински колумниста Данијел Керсфелд рекао је 10. децембра да земље Латинске Америке не желе да подржавају Зеленског и да се супротстављају Русији. Керсфелд је скренуо пажњу на то да је због слабљења подршке Кијеву западних земаља украјински лидер тренутно фокусиран на потрагу за било каквим могућим савезницима у другим регионима света. Изабрао је земље Латинске Америке, а посебно Аргентину.

„Фајненшел тајмс” је писао да Украјина више није од посебног интереса за западне земље, а финансијске потешкоће са којима се Кијев тренутно суочава су веома велике. Како је прецизирала публикација, да би покрила све неопходне трошкове за одбрану и социјално-финансијску сферу Украјине, земљи ће бити потребна 41 милијарда долара из спољних извора помоћи.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/589043/Brazilski-mediji-predsednik-Lula-odbio-da-se-sastane-sa-Zelenskim)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 12, 2023, 11:44:41 am
“Sramna farsa”: Američki senatori negoduju zbog posete Zelenskog Vašingtonu

Američki republikanski senator Džejms Dejvid Vens izjavio je da je poseta ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog Sjedinjenim Američkim Državama – sramotna.

– To je potpuno sramotno. Moraćemo da prođemo kroz veoma nedostojan proces kada će Zelenski doći i tražiti da mu vi, američki poreski obveznik, date još 61 milijardu dolara. Ja sam u Senatu dve godine. Ovo je najsramnija farsa koju sam video – rekao je Vens za televiziju “Foks njuz”.

Kako je dodao, cela poseta ukrajinskog predsednika smišljena je “isključivo radi toga da se izvrši pritisak na republikance kako bi ostavili po strani pitanje o zaštiti južne granice i dali Ukrajini još jedan kart blanš”.

– Da je Zelenski bio pametan, on bi izvršio pritisak na Bajdena da taj sedne za pregovarački sto o pitanju granice – zaključio je senator.

Sa druge strane, član Gornjeg doma Kongresa SAD Majk Li rekao je da američki senatori neće slušati uputstva Zelenskog.

Kako je istakao, “padaju mu na um mnogi legitimni razlozi” zašto da se ne složi sa Zelenskim koji će danas biti primljen na Kapitol hilu. Li je istakao da “gost nije dužan da se brine o američkim interesima”.

– Ali to je naša dužnost i nećemo slediti njegove direktive – rekao je senator.

Podsećamo, vašingtonska administracija je saopštila da je Bajden pozvao Zelenskog u Belu kuću 12. decembra. Ukrajinski lider je takođe pozvan da se tog dana obrati u Senatu američkog Kongresa.

Izvor (https://www.vesti-online.com/sramna-farsa-americki-senatori-negoduju-zbog-posete-zelenskog-vasingtonu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on December 12, 2023, 06:53:50 pm
Da dodam i rezultate referenduma iz 1991-e na kojem se ogromna većina stanovnika Ukrajine izjasnila za očuvanje zajedničke države.https://en.wikipedia.org/wiki/1991_Soviet_Union_referendum


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on December 12, 2023, 06:55:03 pm
Prema mojoj računici najmanje tri puta je nasilno menjana volja naroda Ukrajine.Beloveškim sporazumom,narandžastom revolucijom i Majdanom.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on December 13, 2023, 10:22:30 pm
Quote
Аргентински колумниста Данијел Керсфелд рекао је 10. децембра да земље Латинске Америке не желе да подржавају Зеленског и да се супротстављају Русији. Керсфелд је скренуо пажњу на то да је због слабљења подршке Кијеву западних земаља украјински лидер тренутно фокусиран на потрагу за било каквим могућим савезницима у другим регионима света. Изабрао је земље Латинске Америке, а посебно Аргентину.

До сада ни једна држава Латинске Америке није увела санкције Русији. Баш ме занима да ли ће то урадити Аргентина под новим председником?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on December 17, 2023, 11:08:12 am
Putin: sa njima smo bili prijatelji, ali sada će imati probleme

Ruski lider je izjavio da je verovao da zapadne države po inerciji ratuju sa Moskvom, ali se kasnije zasigurno ubedio da je njihova namera da unište Rusiju.

Predsednik Rusije Vladimir Putin priznao je da je početkom 2000-ih godina naivno tumačio politiku država Zapada prema Rusiji, bez obzira na bogato iskustvo i rad u bezbednosnim strukturama SSSR-a.

„Ako se početkom 2000-ih nešto negativno dešavalo u politici Zapada u odnosu na Rusiju, recimo podrška separatizmu i terorizmu na teritoriji Ruske Federacije, sa čim sam, kao tadašnji obaveštajac FSB-a vrlo dobro upoznat, ipak sam to povezivao sa inercijom mišljenja i akcija“, priznaje Putin.

Verovao je, kaže, da su na Zapadu zapravo navikli da se bore sa Rusijom, imaju stručnjake za to i nemaju gde s njima, pa tako po navici ratuju sa SSSR-om.

„Ali to je bilo naivno gledanje na realnost“, dodaje Putin u intervjuu koji je dao novinaru Pavlu Zarubinu.

„Bez obzira što sam već 20 godina radio u organima bezbednosti, u Spoljno obaveštajnoj službi SSSR-a. Bez obzira što sam posle bio zamenik gradonačelnika Peterburga, direktor FSB-a, direktor Saveta bezbednosti i čak predsednik vlade neko vreme. Imao sam naivno gledište da ceo svet razume šta se desilo sa Rusijom, da je postala sasvim druga država, da nema ideološke suprotnosti niti osnova za sukob“, objašnjava predsednik.

Tek nešto kasnije se zasigurno ubedio da su na Zapadu posle raspada SSSR-a i dalje bili raspoloženi za uništenje Rusije, države sa najvećom teritorijom na svetu i velikim brojem stanovnika ako se uporedi sa evropskim zemljama. Kao takva nikome jaka nije potrebna, dodaje.

„Želeli su da podele Rusiju, kako je to predlagao američki političar Zbignjev Bžežinski, na pet delova i da ih potčine sebi, koriste naše resurse, računajući da tako podeljeni, nećemo imati pravo glasa i nećemo moći, da branimo nacionalne interese, kako to radi jedinstvena ruska država“, zaključuje predsednik.

Kada će Rusija da napadne NATO?

Rusija ne želi sukob sa NATO zemljama, nema nikakve teritorijalne pretenzije prema njima, ali Severnoatlanska alijansa na čelu sa Amerikom veštački stvara probleme, jer ne želi da ima konkurenta kakva je Moskva, tvrdi Putin.

Upozorenje američkog predsednika Džozefa Bajdena da Zapad mora da nastavi isporuku oružja Ukrajini, jer ako Rusija tamo pobedi, napašće onda NATO zemlje, Putin je okarakterisao kao „potpunu glupost“.

„I sam predsednik Bajden to zna. Tako se izražava samo kako bi opravdao pogrešnu politiku koju vodi prema Rusiji“, tvrdi Putin. Ta politika je pogrešna jer, kako je ocenio, Vašingtonu danas nije u interesu da nanese strateški poraz Rusiji, kako je planirao pre 20 godina i sam o tome govorio.

Predsednik tako velike države, predsednik NATO države, a još preciznije rečeno, šef NATO-a, ne može da ne shvata da Rusija nema nikakav politički interes da ratuje sa državama Alijanse, ističe Putin.

„Mi nemamo prema njima nikakve teritorijalne pretenzije. Nemamo želju da kvarimo odnose sa njima. Želimo da razvijamo odnose“, kaže Putin.
Podsetio je na „najdobronamernije i najsrdačnije“ odnose sa Finskom, sa kojom Rusija nije imala nikakvih sporova oko teritorija, „sve je davno rešeno, još u 20-om veku“.

Države su se ekonomski uzajamno razvijale i gradile dobre odnose, sve probleme rešavale su zajedničkim snagama, dodaje.

„Problema nije bilo. Ali sada će ih biti. Jer mi tamo formiramo Lenjingradski vojni okrug, koncentrisaćemo tamo vojne formacije. Zašto im je to bilo potrebno?! Glupost“, kaže Putin.

Izvor (https://webtribune.rs/putin-sa-njima-smo-bili-prijatelji-ali-sada-ce-imati-probleme/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on December 17, 2023, 11:38:01 am

Русија нема територијалне претензије према државама које су већ у НАТО. Међутим, не могу заборавити репортаже из Прибалтике, 1990., када је совјетска војска отуда одлазила. На вагонима су писали, ко кредом, ко фарбом: ГОСПОДА, МИ ВЕРЊЕМСЈА - ГОСПОДО, МИ ЋЕМО СЕ ВРАТИТИ.
Прибалтика је  и у СССР била "нешто мало другачије" (као наша Словенија). Наоко пријатни градићи са травњаком пред кућама од цигле, чисте, калдрмисане улице, радње одлично снабдевене (за совјетска мерила). Ретко је било видети човека обневиделог од лоше водке, јер су они имали своје препечене воћне ракије, ликере од трава, итд., а и сматрали су да је ружно видети човека који се ваља пијан по улици, што је по Русији била честа појава, нарочито по забитим селима, макар села била недалеко од великих градова.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on December 17, 2023, 06:06:03 pm

Русија нема територијалне претензије према државама које су већ у НАТО. Међутим, не могу заборавити репортаже из Прибалтике, 1990., када је совјетска војска отуда одлазила. На вагонима су писали, ко кредом, ко фарбом: ГОСПОДА, МИ ВЕРЊЕМСЈА - ГОСПОДО, МИ ЋЕМО СЕ ВРАТИТИ.
Прибалтика је  и у СССР била "нешто мало другачије" (као наша Словенија). Наоко пријатни градићи са травњаком пред кућама од цигле, чисте, калдрмисане улице, радње одлично снабдевене (за совјетска мерила). Ретко је било видети човека обневиделог од лоше водке, јер су они имали своје препечене воћне ракије, ликере од трава, итд., а и сматрали су да је ружно видети човека који се ваља пијан по улици, што је по Русији била честа појава, нарочито по забитим селима, макар села била недалеко од великих градова.

На Западу се ствари веома често поједностављују и ваде из историјског контекста. Естонија је била део Русије од времена Петра Великог, Литванија и Латвија од 1795. Све три земље имају и даље значајну руску или мешану популацију. Међутим, већинско становништво није желело да буде део Русије ни 1795, ни 1920, ни 1990.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on December 21, 2023, 06:51:10 am
Društvene mreže: Zelenski na konferenciji za novinare odavao jednu za drugom vojne tajne

20.12.2023.

U ukrajinskoj i zapadnoj štampi raspravlja se o jučerašnjoj konferenciji za novinare predsednika Ukrajine. Istovremeno, publikacije koje nisu bezuslovno lojalne Zelenskom direktno pišu da je ova konferencija za štampu bila drugačija od drugih, i to na gore.

Publikacija „Strana“ piše da je Zelenski bio prilično nervozan, često ulazio u svađe sa novinarima, razgovarajući sa onima koji postavljaju pitanja umesto da daje nedvosmislene odgovore. Razlog za to je neuspešnost vojske na frontu, zbog čega je Zelenski tokom cele konferencije za štampu pokušavao da prebaci odgovornost na vojnu komandu.

Ukrajinski vojnici na liniji fronta, komentarišući izjave vrhovnog komandanta, skrenuli su pažnju na činjenicu da je Zelenski „odavao jednu za drugom vojnu tajnu“. Konkretno, tvrdnje protiv Zelenskog odnose se na činjenicu da je on uputio zahtev Generalštaba u vezi sa potrebom da se pozove još pola miliona ljudi u novu kontraofanzivu. Štaviše, Zelenski je naveo i troškove vezane za mobilizaciju takvog broja vojnog osoblja.

Podsetimo, prema Zelenskom, za mobilizaciju 500 hiljada ljudi biće potrebno 500 milijardi grivna. Ispostavilo se da mobilizacija jednog vojnika, prema rečima Zelenskog, košta milion grivna (oko 2,5 miliona rubalja).

Ukrajinsko vojno osoblje sumnjalo je da sva ta sredstva zaista idu za uniforme, obuku i oružje, a ne u džepove onih koji su odgovorni za mobilizaciju.

Nekoliko komentara u ukrajinskom segmentu društvenih mreža:
- Milion grivna po borcu? Zašto smo onda prinuđeni da borcima preko dobrovoljaca dajemo čak i čarape?
- Izračunao sam za koliko su me opremili, s obzirom na to da je moj mitraljez napravljen 1979. godine. Milion ne ide. Zelja, gde je moj milion?
- Da, ili su milion ili milijarda – navikli su da operišu sa iznosima o kojima obični ljudi nemaju pojma.
- Prvo je svima rekao kada će početi kontraofanziva, sada kaže koliko će ljudi biti mobilisano. I onda se pitamo zašto Rusija ima vremena da se pripremi?

Zelenski je razjasnio i pitanje mobilizacije žena

„Neću potpisati zakon o mobilizaciji žena”. Što se tiče snižavanja starosne granice za regrutaciju za muškarce na 25 godina, ako se iznesu svi argumenti, onda ću pristati na to“, rekao je šef države.

Ukrajinski predsednik je već u novembru govorio o mobilizaciji. Tada je rekao da je naložio glavnom komandantu armije Valeriju Zalužnom i ministru odbrane Rustemu Umerovu da predstave novi plan mobilizacije.

„Sada su mi potrebne konkretne informacije o tome šta će biti sa milionskom ukrajinskom vojskom“, rekao je Zelenski u utorak, dodajući da vojska takođe mora da se pozabavi pitanjem fluktuacije i demobilizacije.
„Ovo se uglavnom odnosi na one (vojnike) na prvoj liniji fronta, rukovodstvo oružanih snaga mora da razmotri moral vojnika“, rekao je on. On je odgovarao na žalbe nekih Ukrajinaca da su muškarci koji su se naoružali na početku februara 2022. iscrpljeni i da njihove porodice zahtevaju češće rotacije.

Prema rečima komandanta ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandra Sirskog, ukrajinska vojska je u nepovoljnijem položaju po broju vojnika u odnosu na ruske snage, iako ih na frontu ima mnogo više.


Izvor: Oružje Online (https://oruzjeonline.com/2023/12/20/drustvene-mreze-zelenski-na-konferenciji-za-novinare-odavao-jednu-za-drugom-vojne-tajne/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on January 10, 2024, 05:09:40 pm
Kandidat za predsednika SAD: Ne treba da šaljemo vojsku u Ukrajinu – i Kijev to ne želi

09.01.2024.

Sjedinjene Američke Države ne treba da šalju svoju vojsku u Ukrajinu, a ni Kijev to ne želi, smatra kandidat za predsednika SAD iz Republikanske partije, bivši stalni predstavnik u UN Niki Hejli.

„Mislim da ne treba da šaljemo vojsku u Ukrajinu“, kazala je Hejli za televiziju „Foks njuz“.

Ona smatra da je pomoć Ukrajini od vitalnog značaja za interese SAD. Kako je istakla, ako bi Amerikanci shvatili da podrška Kijevu pomaže u sprečavanju šireg vojnog sukoba, oni bi to još više podržavali.

„Problem je što vam niko ne daje odgovor. I za to krivim predsednika SAD Džozefa Bajdena. On je uvek trebalo da kaže američkom narodu zašto radimo to što radimo, iz kog razloga brinemo o Ukrajini“, dodala je Hejli.

Podsećamo, američki Kongres još uvek nije odobrio zahtev Bele kuće o izdvajanju nove pomoći Kijevu, a iz predsedničke administracije je saopšteno da se bez odobrenja zakonodavaca Ukrajini ne može slati dodatno oružje. Republikanska opozicija vrši pritisak na Bajdena da preduzme korake za obezbeđivanje državne granice, osporavajući potrebu za novom pomoći Kijevu vrednom više milijardi dolara.

Izvor (https://www.pravda.rs/2024/1/9/kandidat-za-predsednika-sad-ne-treba-da-saljemo-vojsku-u-ukrajinu-i-kijev-to-ne-zeli/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on January 10, 2024, 05:16:40 pm
Plan B za Ukrajinu: Pozivi na ustupke Rusiji rastu i u Kijevu i na Zapadu

09.01.2024.

Sve više zvaničnika priznaje da se sukob neće završiti pod uslovima Vladimira Zelenskog.

U javnosti se sve više i češće čuju pozivi Kijevu da se spremi za kompromis i ustupke Rusiji. Dve stvari su se promenile i na Zapadu i u Ukrajini: prvo, sada rastu zahtevi za "planom B", kako ga naziva bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, i, što je još važnije – nestao je utisak da je razgovor o ovoj potrebi tabu, piše nemački istoričar Tarik Siril Amar.

S obzirom na lošu vojnu, finansijsku i političku situaciju u Ukrajini – koja bi brzo mogla da se pogorša – ovi pozivi nisu iznenađenje. Pravo pitanje nije zašto se to dešava već šta to može da znači za budućnost: da li ovi pozivi signaliziraju stvarnu spremnost za sklapanje mira? Pod kojim uslovima? I da li je to realna perspektiva?

Glas Zapada

Džejms Stavridis, penzionisani američki admiral, bivši vojni šef NATO-a i dekan prestižne američke Flečer škole prava i diplomatije, u tekstu za "Blumberg" je naveo da je malo verovatno da će Ukrajina povratiti "izgubljenu" teritoriju i preporučio Kijevu da "razmotri da privremeno ili čak trajno ustupi Krim i 'kopneni most' koji ga povezuje sa Rusijom".

Pre nekoliko meseci takva izjava bi bila skandalozna, piše Amar. Sada je to nova normalnost. Drugim rečima, bivši komandant NATO-a govori Zapadu da je najbolje rešenje sukoba kompromisni mir kojeg se Kijev zvanično gnuša.

Glasovi iz Ukrajine

Najzvučnija izjava iz Ukrajine stigla je od Julije Timošenko koja je pozvala predsednika Vladimira Zelenskog da "pokaže svoje vođstvo" predstavljanjem "plana B" koji bi podrazumevao "izlazak iz sadašnje teške, prilično tragične situacije".

Potvrđujući svoju posvećenost "pobedi" i "teritorijalnom integritetu", ona je ipak insistirala na tome da "direktan" pristup više nije održiv jer Ukrajina ne može da izdrži dug sukob.

A tu je i Aleksej Arestovič, bivši savetnik Zelenskog i glavni promoter sukoba sa Moskvom kada je taj sukob još mogao da se izbegne. Nedavno je šokirao mnoge izjavom da Ukrajina i Rusija treba da sklope mir, a zatim da se ujedine protiv Zapada.

Uslovi?

Svi ovi pozivi ipak deluju kao "šta bi bilo, kad bi bilo", a mnogo manje kao realan scenario, navodi istoričar. Predlog bivšeg komandanta NATO-a podrazumeva da će Moskva pristati na članstvo Kijeva u EU i NATO, što su crvene linije koje Rusija neće preći.

Jedini cilj Julije Timošenko je da osramoti Zelenskog i njegovo "rukovodstvo". Njen "plan B" i dalje je plan "pobede", a njena retorika ostala je generalno oštra. U nedavnom tekstu, ona insistira da je Ukrajina "već pobedila" u više bitaka i da je priznata kao deo Zapada. Pa ipak, Timošenko je lukav igrač i moguće je da je njena lista "pobeda" zapravo signal da, bar za sada, nije potrebno ništa više?

U međuvremenu, Arestovič je poručio da je svojim izjavama samo pokušavao da "uplaši Zapad" i da iskreno traži način da izbegne višegodišnji sukob u Evropi (i šire) i da je "velika nagodba između velikih sila jedini izlaz".

Koji je pravi Arestovič? Onaj koji poziva na savez sa Rusijom, onaj koji kaže (na Jutjub kanalu za koji niko na Zapadu nije čuo) da je to bio samo blef da se pokrene Zapad, ili onaj koji ima širu sliku na umu i razmatra kako obezbediti globalni mir?

Interesantno je da je Arestovič u jednom intervjuu lamentirao nad propuštenom prilikom u Istanbulu u proleće 2022, potvrđujući da je Moskva tada Kijevu ponudila veoma povoljne uslove i da je mir skoro bio sklopljen. Pre Istanbula, Arestovič je, takođe, bio uključen u Minske sporazume, kada ni ukrajinsko rukovodstvo ni njegovi zapadni sponzori nisu bili zainteresovani da dogovor uspe.

Bilo kako bilo, niko od članova "tima plan B" ne ulaže istinski napor da razmisli o jednoj stvari: svi će planovi zavisti od Rusije.

Izvor (https://www.pravda.rs/2024/1/9/plan-b-za-ukrajinu-pozivi-na-ustupke-rusiji-rastu-i-u-kijevu-i-na-zapadu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on January 10, 2024, 08:12:58 pm
Русија се неће задовољити никаквим решењем које би подразумевало укључење Украјине (целе или без делова територије који би припали Русији) у НАТО. Чланство у ЕУ би евентуално прошло (друго је питање да ли би ЕУ онда и хтела такву, послератну Украјину, пуну економских и сваких других проблема), али уз чврсте гаранције за војном неутралношћу, само је питање ко би дао те гаранције и како би то изгледало.

А што се тиче Арестовича ја ценим да се он жели да остане у центру пажње како би га, евентуално, ангажовао неки нови газда, не искључујући ту и Русију. Није ни глуп ни необавештен, већ лукав, виспрен.... Често каже оно што други у Украјини само мисле у себи.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on January 10, 2024, 09:52:58 pm

Русија нема територијалне претензије према државама које су већ у НАТО. Међутим, не могу заборавити репортаже из Прибалтике, 1990., када је совјетска војска отуда одлазила. На вагонима су писали, ко кредом, ко фарбом: ГОСПОДА, МИ ВЕРЊЕМСЈА - ГОСПОДО, МИ ЋЕМО СЕ ВРАТИТИ.
Прибалтика је  и у СССР била "нешто мало другачије" (као наша Словенија). Наоко пријатни градићи са травњаком пред кућама од цигле, чисте, калдрмисане улице, радње одлично снабдевене (за совјетска мерила). Ретко је било видети човека обневиделог од лоше водке, јер су они имали своје препечене воћне ракије, ликере од трава, итд., а и сматрали су да је ружно видети човека који се ваља пијан по улици, што је по Русији била честа појава, нарочито по забитим селима, макар села била недалеко од великих градова.

На Западу се ствари веома често поједностављују и ваде из историјског контекста. Естонија је била део Русије од времена Петра Великог, Литванија и Латвија од 1795. Све три земље имају и даље значајну руску или мешану популацију. Међутим, већинско становништво није желело да буде део Русије ни 1795, ни 1920, ни 1990.

А први продор у Прибалтику извршио је још Иван Грозни.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on January 12, 2024, 01:56:15 pm
Bela kuća: Obustavljena pomoć SAD za Ukrajinu

Pomoć SAD za Ukrajinu je obustavljena, saopštila je Bela kuća, navodeći da se nastavljaju pregovori o paketu za bezbednosne mere na granici.

– Pomoć koju smo pružali trenutno je obustavljena – rekao je novinarima u četvrtak portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi, preneo je Rojters.

Američki Stejt department objavio je pomoć od 250 miliona dolara za Ukrajinu, 27. decembra, čime je iscrpeo preostala sredstva koja su bila određena.

Nacrt zakona, u kojem je i 61,4 milijarda dolara pomoći za Ukrajinu, blokrali su republikanci u Senatu ranije u decembru jer nije sadržao striktne mere o američkim granicama i imigracionoj politici.

Kirbi je ranije rekao da će zbog kašnjenja između potpisivanja paketa finansiranja i njihove stvarne isporuke, Ukrajina i dalje primati stavke dodeljene 27. decembra “narednih dana i sedmica”.

Nakon toga, Kirbi nije siguran da se išta može uraditi bez odluke Kongresa.

Nezavisna američka senatorka Kirsten Sinema rekla je 3. januara da je Senat “blizu” dogovora o pograničnim bezbednosnim merama, koji bi otvorio put za odobravanje pomoći Ukrajini.

Međutim, pojedini republikanski poslanici sumnjaju da će nacrt proći u Predstavničkom domu i Senatu.

Izvor (https://www.vesti-online.com/bela-kuca-obustavljena-pomoc-sad-za-ukrajinu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on January 18, 2024, 11:08:20 am
Кинески премијер одбио да се састане са Зеленским

Медији су известили да је Кина у потпуности искључила било какве „дипломатске сусрете” са Украјином у Давосу по налогу Русије.

Украјински председник Владимир Зеленски изјавио је у среду да заправо није желео да се састане са кинеским премијером Ли Ћангом на Светском економском форуму у Давосу. Примедбе долазе усред медијских извештаја да је највиши кинески званичник одбио захтев Зеленског за састанак. „Кинески премијер није особа на коју циљам”, рекао је Зеленски, сугеришући да Ли није био довољно висок званичник да би га уопште вредело упознати. „Постоји кинески премијер – онда ће се наш премијер састати с њим. Волео бих да се сретнем са лидером Кине. Колико ја знам, у Кини Си Ђинпинг доноси одлуке, а у Украјини ја доносим одлуке. Не требају ми било какви дијалози; Потребне су ми важне одлуке од лидера који доносе те одлуке”, рекао је Зеленски.

Оваква оцена Зеленског долази усред медијских извештаја који сугеришу да је украјински председник заправо желео да се састане са Лијем на форуму, али је кинеска страна одбила захтев. Пекинг до сада није коментарисао изгледе за било какве састанке овог типа са украјинским руководством нити је одговорио на опаске Зеленског.

Раније, медији су известили да је Кина у потпуности искључила било какве „дипломатске сусрете” са Украјином у Давосу по налогу Русије. „Пекинг је одбацио захтев Кијева за састанак у неком тренутку током њихових међусобних посета Швајцарској”, рекао је високи амерички званичник.

Други високи неименовани украјински званичник је, међутим, рекао за „Политико” да ниједан састанак Лија и Зеленског никада није планиран. Уочи самита у Давосу шеф администрације Зеленског Андреј Јермак изјавио је да би разговори са Кином били од суштинског значаја за промовисање такозваног „мировног плана” Кијева.

Контроверзном листом предлога од 10 тачака, коју Зеленски промовише међу украјинским партнерима већ око годину дана, заправо се захтева капитулација Русије. Москва је одбацила план као „апсурдан”, одбацивши га као пропагандни трик Кијева, преноси РТ Балкан.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/594772/Kineski-premijer-odbio-da-se-sastane-sa-Zelenskim)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on January 18, 2024, 09:23:16 pm
Русија је забранила Британији рибарење у Баренцовом мору

Руске власти донеле су одлуку о отказивању споразума о рибарству са Уједињеним Краљевством из 1956. године.

Британским рибарима сада је забрањено да пецају у Баренцовом мору.

Како је објашњено из надлежног руског министарства, отказивање је уследило због тога што је Велика Британија у марту 2022. године изгубила статус најповлашћеније нације у билатералној трговини.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/594890/Rusija-je-zabranila-Britaniji-ribarenje-u-Barencovom-moru)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on January 19, 2024, 06:32:04 pm
Analiza vodećeg francuskog mislioca Emaneula Toda: „Rusija pobedila, Zapad izgubio rat“

18.01.2024.

Kada je profesor Emanuel Tod predvideo pad komunizma (1989.) 13 godina pre nego što se to dogodilo, on je bio „izabranik“ zapadnih medija. Danas govori o porazu Zapada i pobedi Rusije, uopšte i ne samo u Ukrajini, i okarakterisan je kao Putinofil.

Tod priznaje da rat u Ukrajini nije završen, ali da je „Zapad izašao iz iluzije moguće ukrajinske pobede“. On dalje objašnjava:

„Još nije svima bilo jasno kada sam pisao, ali danas, nakon neuspeha protivofanzive ovog leta i nesposobnosti SAD i drugih zemalja NATO-a da obezbede dovoljno naoružanja Ukrajini, Pentagon bi se složio sa mnom.”

Kako primećuje, njegovo zapažanje proizilazi iz tri faktora.

„Moje zapažanje o porazu Zapada zasnovano je na tri faktora.

Prvo, američka industrijska zaostalost razotkrivanjem fiktivne prirode američkog BDP-a. U svojoj knjizi smanjujem ovaj BDP i pokazujem osnovne uzroke industrijskog pada: zaostajanje u obuci inženjera i opšti pad u obrazovnim dostignućima od 1965. u SAD-u“, kaže Todd pre nego što je dodao:

„Što je dublje, nestanak američkog protestantizma je drugi faktor propadanja Zapada.

Moja knjiga je u osnovi nastavak knjige Maksa Vebera Protestantska etika i duh kapitalizma. Mislio je, uoči rata 1914, da je uspon Zapada u samom srcu protestantskog sveta — Engleske, Sjedinjenih Država, Nemačke ujedinjene Pruskom, Skandinavije. Francuska je imala sreće da se geografski zaglavi u prvoj grupi. Protestantizam je stvorio visok nivo obrazovanja, bez presedana u ljudskoj istoriji, ukinuvši nepismenost, jer je zahtevao da svaki vernik može sam da čita Sveto pismo. Pored toga, strah od osude i potreba da se osećamo izabranim od Boga proizveli su radnu etiku, snažnu individualnu i kolektivnu etiku. Sa, negativnim, nekim od najgorih rasizama koji su postojali – protiv crnaca u SAD ili protiv Jevreja u Nemačkoj – pošto se protestantizam, sa svojim izabranima i svojim prokletnicima, odrekao univerzalne jednakosti ljudi. Obrazovni napredak i radna etika proizveli su značajan ekonomski i industrijski napredak“.

„Danas je, simetrično, nedavni kolaps protestantizma pokrenuo duhovni pad, nestanak radne etike i masovne pohlepe (zvanični naziv: neoliberalizam): uspon se pretvara u pad Zapada. Ova analiza religioznog elementa u meni ne sugeriše nikakvu nostalgiju ili moralističku jadikovku: to je istorijsko zapažanje. Pored toga, rasizam povezan sa protestantizmom je nestao i Sjedinjene Države su imale svog prvog crnog predsednika, Obamu. Ne možemo a da to ne pozdravimo“, kaže Tod.

Todd takođe predstavlja treći faktor.

„Treći faktor poraza Zapada je to što je ostatak sveta stao na stranu Rusije. Svuda je otkrila diskretne finansijske saveznike.

Nova blago konzervativna (anti-LGBT) ruska meka moć krenula je u akciju pošto je postalo jasno da se Rusija nosi sa ekonomskim šokom. Naša kulturna modernost zapravo izgleda prilično ludo za spoljašnji svet, zapažanje koje je napravio antropolog, a ne retro moralista. Štaviše, kako živimo od nedovoljno plaćenog rada muškaraca, žena i dece iz bivšeg trećeg sveta, naša etika nije pouzdana.

U ovoj, najnovijoj knjizi, želim da izbegnem emocionalnost i trajni moralni sud koji nas okružuje i ponudim nepristrasnu analizu geopolitičke situacije. Pažnja, pristup intelektualcu: U svojoj knjizi zanimaju me dublji i dugoročni uzroci ukrajinskog rata, oplakujem nestanak svog duhovnog oca u istoriji Emanuela Le Roja Ladurija i priznajem sve: Ja nisam agent Kremlja, ja sam poslednji predstavnik francuske škole istorije Annales!“, kaže Tod.

Da li je Rusija zaista pobedila?

Tod predviđa da će „Amerikanci zaista tražiti status kvo koji bi im omogućio da sakriju svoj poraz. Rusi to neće prihvatiti. Oni su svesni ne samo svoje industrijske i vojne superiornosti danas, već i svoje buduće demografske slabosti“.

Francuski mislilac naglašava da „Putin definitivno želi da postigne svoje ratne ciljeve spasavajući ljude i da ne gubi vreme. On želi da sačuva dostignuća stabilizacije ruskog društva. On ne želi da remilitarizuje Rusiju i želi da nastavi njen ekonomski razvoj.

Ali on takođe zna da dolaze demografske praznine i da će zapošljavanje biti teže za nekoliko godina (tri, četiri, pet?). Prema tome, Rusi moraju sada da pobede Ukrajinu i NATO, ne dajući im predaha. Hajde da nemamo iluzija. Ruski napori će se intenzivirati“.

On takođe primećuje da „odbijanje Zapada da razmišlja o ruskoj strategiji u njenoj logici, sa njenim razlozima, njenim moćima, njenim granicama, dovodi do opšteg slepila. Reči lebde u magli“.

„Na vojnom nivou“, nastavlja on , „najgore tek dolazi za Ukrajince i Zapad. Rusija nesumnjivo želi da povrati 40% ukrajinske teritorije i neutralni status Kijeva. I na našim televizijama, kao što Putin potvrđuje da je Odesa ruski grad, mi i dalje govorimo da se front stabilizuje“.

Rusija je autoritarna demokratija
Francuski mislilac priznaje da je „Rusija svakako autoritarna demokratija (koja ne štiti svoje manjine) sa konzervativnom ideologijom, ali njeno društvo se kreće, postaje veoma tehnološko sa sve više elemenata koji savršeno funkcionišu“.

„Opisivanje ove realnosti me definiše kao ozbiljnog istoričara, a ne kao Putinofila. Svaki odgovorni Putinofob je trebalo da odmeri svog protivnika. Takođe stalno naglašavam da Rusija, baš kao i ovaj Zapad za koji je mislio da je dekadentan, ima demografski problem. Rusko anti-LGBT zakonodavstvo, iako verovatno šarmira ostatak sveta, ne dovodi do toga da Rusi imaju više dece od nas. Rusija nije imuna na opštu krizu modernosti. Ne postoji ruski antimodel“, navodi Tod.

„Međutim, moguće je da opšte neprijateljstvo Zapada strukturira i naoružava ruski sistem, izazivajući masovni patriotizam.

Sankcije su omogućile ruskom režimu da pokrene politiku protekcionističke supstitucije u masovnim razmerama, koju nikada ne bi mogao da nametne Rusima, a koja će njihovoj ekonomiji dati značajnu prednost u odnosu na ekonomiju EU. Rat je ojačao njihovu društvenu stabilnost, ali i oni imaju individualističku krizu, pri čemu se ostaci „patrijarhalne“ porodične strukture samo smiruju. Individualizam potpuno mutiran u narcizam razvija se samo u zemljama u kojima vlada nuklearna porodica, posebno u anglo-američkom svetu. Hajde da se upustimo u neologizam: Rusija je društvo kontrolisanog individualizma, poput Japana ili Nemačke “, objasnio je tada.

„Moja knjiga predstavlja prikaz ruske stabilnosti, zatim, krećući se na zapad, analizira zagonetku raspadajućeg ukrajinskog društva koje je u ratu našlo smisao za svoj život, zatim prelazi na paradoksalnu prirodu nove rusofobije bivših narodnih demokratija, zatim u krizi EU i na kraju u krizi anglosaksonskih i skandinavskih zemalja. Ovaj marš na zapad vodi nas korak po korak u srce svetske nestabilnosti. To je uranjanje u crnu rupu. Anglo-američki protestantizam je dostigao nultu fazu religije, izvan faze zombija, i stvorio ovu crnu rupu. U Sjedinjenim Državama, na početku trećeg milenijuma, strah od praznine mutira u oboženje ništavila, u nihilizam“, rekao je Tod.

Odgovarajući na pitanje da li priča o autoritarnoj demokratiji „laska“ Rusiji, Tod je prokomentarisao:

„Moramo se udaljiti od opozicije liberalne demokratije protiv lude autokratije. Prvi su liberalnije oligarhije, sa elitom odsečenom od stanovništva – nikome izvan medija nije stalo do preoblikovanja vlasti. Za drugu stranu, takođe treba da koristimo drugi koncept da zamenimo koncept autoritarizma ili neostaljinizma.

U Rusiji većina stanovništva podržava režim, ali manjine – bilo da su gej, etničke ili oligarsi – nisu zaštićene: to je autoritarna demokratija, hranjena ostacima ruskog komunalnog temperamenta koji je stvorio komunizam. Termin „autoritarno“ za mene ima istu težinu kao i termin „demokratija“.

Emanuel Tod je francuski istoričar, antropolog, demograf, sociolog i politikolog sa Nacionalnog instituta za demografske studije u Parizu.

Izvor: Oružje Online (https://oruzjeonline.com/2024/01/18/analiza-vodeceg-francuskog-mislioca0-emaneula-toda-rusija-pobedila-zapad-izgubio-rat/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on January 21, 2024, 11:36:50 am
Фицо против чланства Украјине у НАТО: То је пут у трећи светски рат

БРАТИСЛАВА – Словачки премијер Роберт Фицо изјавио је да је против чланства Украјине у НАТО и да ће ставити вето на чланство те земље у Алијанси јер је то, како је навео, „пут у трећи светски рат“.

Он је за Радио Словенско навео да ЕУ сваког месеца шаље Украјини 1,5 милијарди евра и запитао се колико је то одрживо.

Према његовим речима, на столу је и одбрамбени споразум са САД.

„Упоредили смо уговор, на пример, са оним који је склопила Чешка. Наш је без апсолутне трунке суверенитета“, рекао је Фицо, преноси словачки Штандард.

Он је истакао да споразум, на пример, даје савезничким авионима овлашћење да слећу и полећу само уз најнеопходније техничке дозволе.

Фицо је такође истакао и да словачке електране нису заштићене ПВО.

„Послали смо у Украјину оно што смо имали“, рекао је словачки премијер и додао да о словачком систему С-300, који су политичари бивше владе назвали отпадом, украјински медији пишу као о ефикасној одбрани ваздушног простора.

Фицо ће се, како преноси Штандард, у среду у Ужгороду састати са украјинским премијером Денисом Шмихалом, коме ће рећи да Украјина нец́е добити било какво оружје од Словачке.

„Рећи ћу му да има ствари о којима имамо потпуно другачије мишљење, рећи ћу му да када је у питању улазак у ЕУ, ми их поштујемо, али они морају да испуне услове, а не да се земља која апсолутно не испуни све услове придружи ЕУ“, истакао је Фицо.

Он је додао да ће украјинском премијеру рећи и да је против уласка Украјине у НАТО.

https://www.politika.rs/scc/clanak/595188/Fico-protiv-clanstva-Ukrajine-u-NATO-To-je-put-u-treci-svetski-rat (http://[url=https://www.politika.rs/scc/clanak/595188/Fico-protiv-clanstva-Ukrajine-u-NATO-To-je-put-u-treci-svetski-rat)Izvor[/url]


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on January 22, 2024, 06:25:40 pm
Slovački političar okrivio NATO za konflikt u Ukrajini

Potpredsednik Nacionalnog saveta slovačke skupštine Luboš Blaha okrivio je NATO za konflikt u Ukrajini i naveo da Zapad gubi od Rusije.

“Da se Amerikanci, zajedno sa NATO, nisu širili na granice Rusije, ne bi bilo rata. A danas, Zapad apsolutno gubi od Rusa”, napisao je on na Telegramu.

Socijaldemokrata Blaha podržao je poziciju premijera Roberta Fica o situaciji u Ukrajini.

“Mediji se takmiče ko će Roberta Fica više da ‘udari’ zbog toga što govori istinu o Ukrajini – da, Kijev je pod potpunom kontrolom SAD i korupcija je u Ukrajini raširena”, naveo je Blaha.

Izvor (https://www.vesti-online.com/slovacki-politicar-okrivio-nato-za-konflikt-u-ukrajini/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on January 22, 2024, 06:38:31 pm
Амерички медији најзад признају: сукоб у Украјини се развија у корист Русије

Русија је стекла предност у сукобу с Украјином после корекције своје стратегије, оцењује амерички лист „Фореигн Аффаирс”.

Према мишљењу аутора чланка, „Русија је кориговала своју стратегију и сада се сукоб развија у њену корист”.

Лист наглашава да је Русија сустигла конкуренте у сфери иновација, а да Украјина из све снаге покушава да сачува ток војне помоћи од својих спољних партнера.

Наводи се да ће Кијев и његови савезници бити приморани не само да повећавају одбрамбену производњу, него и да инвестирају у разраду и ширење технологија које ће моћи да се супротставе новим страшним руским беспилотним летелицама.

„Највећа количина оружја које испоручује Запад лоше излази на крај с руским противракетним системима и електронским нападима”, констатује аутор текста, преноси Спутњик.

Додаје да сумња да ће амерички ловци Ф-16 којима се нада Кијев моћи да испуњавају своје задатке „у условима активне радиоелектронске борбе и уз присуство ракета великог домета” које користи руска авијација.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/595382/Americki-mediji-najzad-priznaju-sukob-u-Ukrajini-se-razvija-u-korist-Rusije)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: micha on January 26, 2024, 01:27:47 am



   Ne znam da li je ova slika bila do sada na ovom forumu ali bi molio kolege da prokomentarišu i iznesu mišljenje o njoj.

   [attachment=1]


   Inače slika je nastala u maju 2016. godine prilikom Putinove posete Svetoj Gori kojom prilikom je stajao na tronu vizantijskih careva od kojih je poslednji koji je na njemu stajao bio Dušan Silni. Simbolika ili nešta drugo?




Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on January 26, 2024, 02:01:10 am
Хоће ми се запевати... Ти ипермахо... стратиго!


Title: Odg: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on February 11, 2024, 02:58:23 pm
Pošto ne znam gde bih drugo postavio evo ovde ću.Svi znamo da je od početka rata u Ukrajini izvršeno čak 7 prevrata u Africi.Uglavnom su sa vlasti odletele francuske "ekipe" a stigli momci koji vole da se slikaju sa ruskom zastavom i poziraju sa Pitkovom slikom.Do sada je za tu vrstu dekolonizacije bio zadužen Vagner a pošto je on ušao u pogrešan avion sada je izgleda osnovan ruski Afrički korpus . . .barem prema sledećem videu.  https://www.youtube.com/watch?v=Jj1FjA95myg


Title: Odg: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on February 11, 2024, 05:15:42 pm



   Ne znam da li je ova slika bila do sada na ovom forumu ali bi molio kolege da prokomentarišu i iznesu mišljenje o njoj.

   [attachment=1]


   Inače slika je nastala u maju 2016. godine prilikom Putinove posete Svetoj Gori kojom prilikom je stajao na tronu vizantijskih careva od kojih je poslednji koji je na njemu stajao bio Dušan Silni. Simbolika ili nešta drugo?




Нисам успео да видим фотографију. Али Византијско царство је постојало још 100 година након Душана.


Title: Odg: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: micha on February 11, 2024, 06:06:37 pm



   Radi se o tronu na kome su stajali carevi prilikom krunisanja i nikome do tada, a ni posle, nije bilo dozvoljeno da stane na njih. Sve do Putinove posete Svetoj Gori!




Title: Odg: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on February 12, 2024, 01:39:06 am

   Radi se o tronu na kome su stajali carevi prilikom krunisanja i nikome do tada, a ni posle, nije bilo dozvoljeno da stane na njih. Sve do Putinove posete Svetoj Gori!


Хвала ти на слици и додатној информацији. Пронашао сам и о којој цркви се ради, то је Протатон (Храм Успења Пресвете Богородице) у Кареји, седишту Св. Горе. Светогорски монаси и руски медији знају понекад мало да драматизују и увеличају. Ја сам сасвим сигуран да је грчки краљ, пре него што је 1967. државним ударом збачен са власти, стајао у цркви управо на том месту. Нашао сам и линк на филм о посети грчког краља Павла 1963, али он тренутно не ради.

То је владарски трон у цркви, Александар Обреновић је стајао на таквом месту у саборној цркви у Хиландару. (Имаш такав трон и у Саборној цркви у Београду) Након њега, и остали владари који су посетили манастир. (Са изузетком Милошевића, када су се монаси разбежали да га не сретну.) Не би ме изненадило и да су Вучића поставили на тај трон у Хиландару, пошто су звонили као да долази цар.

Византијски цареви никада нису крунисани у Протатону. Уствари, никада нису били ни крунисани. Били су миропомазани, то је православни обред.

Византијски цареви никада нису


Title: Odg: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on February 13, 2024, 06:36:15 pm
Ukrajina spasena?

Američki Senat predvođen demokratama izglasao je usvajanje paketa pomoći od 95,34 milijarde dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan.

U glasanju pre zore, pređen je cenzus od 60 glasova, pa će sad zakon biti poslat Domu.

Džo Bajden je mesecima pozivao Kongres da požuri sa novom pomoći Ukrajini i američkim partnerima u Indo-Pacifiku, uključujući Tajvan.

Nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, američki predsednik je takođe zatražio sredstva za američkog saveznika, zajedno sa humanitarnom pomoći Palestincima u Gazi.

Ukrajinski zvaničnici su upozorili na nestašicu oružja u vreme kada Rusija nastavlja sa ponovnim napadima.

Oba doma Kongresa moraju da odobre zakon pre nego što Bajden može da ga potpiše.

Izvor (https://www.vesti-online.com/ukrajina-spasena/)


Title: Odg: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on February 13, 2024, 07:27:32 pm
Ostaje još Predstavnički dom da izglasa taj zakon.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on February 22, 2024, 11:31:27 am
Медведчук: Незадовољни војници могли би да изврше државни преврат у Украјини

Државни преврат у Украјини је могућ, уколико га изведу војници, оценио је украјински опозициони политичар и председник савета покрета „Друга Украјина” Виктор Медведчук, поводом десет година од државног преврата познатог као Мајдан.

Медведчук је у интервјуу за „РИА Новости” истакао да би тај нови преврат могли да изведу војници који су већ ратовали и који се тренутно више не налазе на фронту, а који су незадовољни и у безизлазном положају. Они су, како је објаснио, рањени и „незадовољни свиме” – и „медицинским услугама и лечењем које се не спроводи, јер у земљи нема новца, а уколико га и има оно нестаје због корупције”.

Овакав сценарио Медведчук сматра да би био могућ и додаје да би се у том случају радило о „бурном устанку”, будући да Запад контролише све мање или више активне акције отпора тренутном систему.

„Могуће је извести било какав државни преврат уколико се организује још један Мајдан. Али, уколико Запад тај Мајдан не подржава, односно, да преведем, не финансира – онда од тога неће бити ништа. И то је сигурно тако”, подвукао је.

Стога, уколико дође до још једних председничких избора, онда ће Запад на њима одређивати ко ће победити, а не народ, закључио је.

„Запад ће одлучити ко може да замени Зеленског, ако жели да га смени. Ако не буду хтели да га смене, онда ће он остати на месту председника”.

Ипак, Медведчук оцењује да та прозападна опозиција у Украјини у виду Кличка, Тимошенко и Порошенка неће ништа променити, чак и уколико дође до смене власти и додаје да председник Украјине Владимир Зеленски није припремљен да управља једном земљом, без обзира што је већ пет година при власти, преноси РТ Балкан.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/600605/Medvedcuk-Nezadovoljni-vojnici-mogli-bi-da-izvrse-drzavni-prevrat-u-Ukrajini)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on February 25, 2024, 04:46:00 pm
Fico šokirao izjavom: napali su ih jer su ukrajinski neonacisti podivljali

Slovački premijer Robert Fico rekao je da je Rusija započela rat protiv Ukrajine 2014. jer su “ukrajinski neonacisti podivljali”.

On je rekao da je vojna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu delimično poslužila i za zabludu Rusije da misli da se NATO neće širiti dalje na istok.

Fico je opisao moguće članstvo Ukrajine u NATO-u kao okidač za početak Trećeg svetskog rata.

Ipak, Fico je priznao da je invazija na Ukrajinu kršenje međunarodnog prava.

Posle sastanka sa slovačkim premijerom Robertom Ficom u Užgorodu 24. januara, ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da Slovačka neće blokirati Ukrajinu da kupuje oružje i opremu od slovačkih kompanija.

Pre posete Ukrajini, Fico je dao niz skandaloznih izjava. Fico je posebno rekao da će Ukrajina morati da ustupi deo svoje teritorije Rusiji. Dan ranije, kada je Rusija pokrenula veliki raketni napad na Ukrajinu, posebno na Kijev, Fico je rekao da je život u ukrajinskoj prestonici “apsolutno normalan”.

Izvor (https://www.vesti-online.com/fico-sokirao-izjavom-napali-su-ih-jer-su-ukrajinski-neonacisti-podivljali/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on February 26, 2024, 06:10:03 pm
Brige Zapada u vezi sa kineskom podrškom Rusiji

Države Zapada veruju da raste finansijska i materijalna podrška Kine Rusiji i strahuju da bi ona uskoro, postepeno mogla da se pretoči u konretnu vojnu pomoć, odnosno, snabdevanje municijom i naoružanjem.

Bivši obaveštajni oficir francuske armije Pjer Mari Monije u autorskom članku za tajvanski portal Diplomat, povodom dvogodišnjice ruske intervencije u Ukrajini, iznosi zabrinutost vojnih struktura Zapada u vezi sa podrškom koju Narodna Republika Kina pruža Rusiji u njenom ratnom naporu.

Politika poštovanja međunarodnog prava ne dopušta Pekingu da pruži vojnu pomoć Moskvi jer njena "specijalna vojna operacija" predstavlja kršenje suvereniteta Ukrajine, ali, tvrdi francuski autor, finansijska i materijalna pomoć Kine Rusiji raste i grana se, te počinje da ima uticaj na dešavanja na bojištu. Zbog toga se među obaveštajnim i vojnim strukturama na Zapadu širi strah da bi Kina postepeno mogla da počne i sa isporukama vojne opreme i municije.

A to bi bio preokret od suštinskog značaja jer najmnogoljudnija zemlja planete ima ogromne vojne rezerve i, što je još važnije, divovske proizvodne kapacitete koji bi Rusiji obezbedili kontinuirano i dugotrajno snabdevanje koje bi nesumnjivo odnelo prevagu na bojištu.

Kineska pomoć Rusiji

Monije, koji tvrdi da snažno angažovanje zemalja Zapada u Istočnoj Evropi odgovara Kini jer troši njihovo vreme i resurse, najpre ističe da je ekonomska razmena između Rusije i Kine u 2023. godini dostigla rekordnih 240 milijardi dolara, zahvaljujući čemu je Moskva skočila sa desetog na šesto mesto najvećih spoljnotrgovinskih partnera Pekinga.

Jasno je da kineski automobili, pametni telefoni i roba široke potrošnje popunjavaju rupe u snabdevanju nastale povlačenjem evropskih, južnokorejskih i japanskih proizvođača s ruskog tržišta.

No, ono što uznemirava francuskog obaveštajca je to da se među kineskim proizvodima koji masovno odlaze u Rusiju nalaze i mašine koje se koriste za proizvodnju naoružanja, kao i delovi i komponente koji imaju primenu i u vojnoj industriji, poput kugličnih ležajeva za vozila, kompjuterskih čipova ili optike.

On se pritom poziva na tvrdnje ukrajinske vojske da su među ostacima ruskih projektila proizvedenih prošle godine pronađeni komponente kineskog porekla, kao i na video-snimke ruskih vojnika na kojima se, kako kaže, mogu videti šatori i gume za vozila proizvedeni u Kini.

Monije čak ne zaboravlja da pomene da su u kopanju rovova i postavljanju prepreka u sastavu tzv. "Surovikinove (odbrambene) linije" na jugoistoku Ukrajine korišćene građevinske mašine kineske proizvodnje. Kao posebno alarmantan slučaj navodi informaciju da je za potrebe ruske armije kupljeno 2.100 kineskih lakih terenskih vozila "dezertkros", koji mada popularni među obožavaocima prirode, poljoprivrednicima i lovcima, mogu biti korišćeni i za prevoz vojnih zaliha, municije i malih grupa vojnika.

On govori i o zajmovima u visini od devet milijardi dolara koje su kineske banke dale ruskim finansijskim institucijama kao što su "Sberbanka" i "VTB" u fiskalnoj 2022. godini i navodi činjenicu da Peking sarađuje s Moskvom u njenom nastojanju da se oslobodi zapadnih valuta i trgovinu s inostranstvom obavlja u kineskim juanima.

Utehu, međutim, nalazi u tome da su kineske vlasti, pod pritiskom Zapada, odlučile da ograniče visinu pozajmica koju kineske državne banke mogu da daju ruskim klijentima, te da je Kina odbila da snabde ruskog proizvođača vojnih kamiona "Kamaz" svojim motorima.

Nivo kineske podrške Rusiji ključni faktor za ishod rata?

Francuski autor, dakle, strahuje da će Kina, pošto joj odgovara da materijalni resursi i pažnja SAD i njenih saveznika budu usmereni na Ukrajinu umesto na Tajvan i azijsko-pacifički region u kojem nastoji da projektuje svoj vojnopolitički uticaj, polako napustiti svoj relativno neutralni stav u odnosu na konflikt u Ukrajini.

Jer, tvrdi Monije, mada kinesko rukovodstvo još uvek nije donelo odluku da Rusiji ustupi naoružanje i municiju, po saznanjima američkih obaveštajnih struktura, ono tu mogućnost razmatra.

On zato, čini se, želi da uputi poruku političarima Zapada da intenziviraju rad na ubeđivanju (i prisiljavanju) Pekinga da se politički i ekonomski distancira od Moskve i doprinese njenom izolovanju. Odnosno, Monije sugeriše da isporuke mašina, vozila, delova i komponenti koje imaju dualnu civilnu i vojnu upotrebu iz Kine treba da stanu i, čini se, želi da naglasi da kolektivni Zapad treba da kazni kineske kompanije koje ne poštuju sankcije Rusiji koje je on uveo.

Jer, po njemu, pobeda Ukrajine zavisi od stepena do kojeg zemlje Zapada mogu da ograniče ili umanje podršku Kine Rusiji.

Poluge moći Zapada

Treba reći da države Zapada imaju poluge moći kojima mogu da ucenjuju i pritiskaju vladu u Pekingu, naročito u ekonomskoj sferi, budući da ekonomska razmena Kine sa Evropskom unijom godišnje iznosi oko 800 milijardi evra, a sa Sjedinjenim Državama preko 600 milijardi dolara. Otud bi uvođenje visokih carina i drugih prepreka kineskom uvozu moglo da nanese osetnu štetu kompanijama iz te dalekoistočne zemlje.

Ograničavanje pristupa naprednim tehnologijama zapadnog porekla, kao i politički gestovi koji podupiru de fakto nezavisnost Tajvana od Kine, zatim naoružavanje tog ostrva i vojni manevri zapadnih sila potpomognutih Japanom u njegovoj neposrednoj blizini, takođe su forme pritiska kojima vlada u Vašingtonu i njeni saveznici mogu da pribegnu u nastojanju da odgovore Peking od pružanja veće pomoći Rusiji.

Tu je i snažna medijska propaganda usmerena na diskreditovanje i demonizaciju kineskog političkog sistema i vladajuće partije.

Jalovi i kontraproduktivni pritisak?
 
Problem za Zapad je, međutim, to što se svi navedeni oblici prinude primenjuju protiv Kine pod raznim izgovorima još od pre početka rata u Ukrajini.

To vlastima u Pekingu stavlja do znanja da su namere Zapada neiskrene i neprijateljske, odnosno, usmerene na ometanje ekonomskog i tehnološkog razvoja Kine, te ih navodi na pomisao da će njihovo kažnjavanje i demonizacija biti vršeni u svakom slučaju, i nezavisno od konflikta u Ukrajini.

Dalje, u nekim oblastima, kao što su razvoj tehnologije potrebne za osvajanje svemira, dizajniranje i proizvodnja čipova ili rad na usavršavanju veštačke inteligencije, Kina je već napravila velike korake u smanjivanju tehnološke zavisnosti od Zapada, upravo zbog sankcija kojima je bila izložena. Ona je time uvećala otpornost na spoljni pritisak.

Još jedan je problem to što je sasvim izvesno i svima u Pekingu jasno da sve političke opcije u Vašingtonu vide upravo Kinu kao najveći izazov političko-ekonomskoj hegemoniji SAD, kao geopolitičkog suparnika i vojnu pretnju, a ne potencijalnog partnera s kojim je kroz saradnju i međusobno uvažavanje moguće ostvariti obostrani prosperitet.

To vlastima u Pekingu ne ostavlja prostora da se nadaju detantu ili otopljavanju odnosa sa Vašingtonom i produbljuje njihovu svest da u spoljnim odnosima, kada su u pitanju velike sile, samo na Rusiju mogu računati kao na dobronamernog, odnosno, prijateljski nastrojenog partnera.

Ekonomske sankcije protiv Kine, naravno, štete i preduzećima na Zapadu, ali i tamošnjem stanovništvu, koje svoje ekonomsko blagostanje u dobroj meri duguje širokoj paleti jeftinih kineskih proizvoda koji obuzdavaju inflaciju - presecanje njihovog dotoka putem zabrana uvoza ili uvođenja tarifa i kvota prouzrokovalo bi krupne nestašice. Pogotovo u času kada naročito EU pati zbog posledica sankcija Rusiji.

Štaviše, ako se kao osnovu za uvođenje sankcija protiv kineskih i drugih kompanija uzima to da njihovi civilni produkti i usluge potencijalno mogu naći primenu i u vojnim jedinicama i proizvodima ili radnim procesima vojne industrije, onda se bukvalno sve, uključujući tu i igle, četkice za zube i šrafove, može smatrati vojnom pomoći i povodom za kažnjavanje.

Uvažavanje moćnije od prisile?

Uprkos svemu tome, Evropska unija je povodom dvogodišnjice od početka rata u Ukrajini upravo objavila novi paket sankcija koji predviđa kaznene mere protiv nekoliko kineskih, ali i indijskih, pa i drugih preduzeća (uključujući i neka iz Srbije).

Diktiranje najmnogoljudnijoj zemlji sveta, koja je realno (po paritetu kupovne moći) i najveća ekonomija planete, te najveći industrijski proizvođač i izvoznik sveta, kako ona treba da se ophodi prema drugim državama, i stalno nastojanje da je se ocrni i kazni, fundamentalno je pogrešan spoljnopolitički pristup.

Države Zapada, ako žele da Peking ostane relativno neutralan, odnosno, ne pređe na isporuke municije i oružja Moskvi, umesto dosadašnje višegodišnje politike prisile trebale bi da probaju novi (za njih, čini se, revolucionaran i jako težak) recept u odnosima sa Kinom - uvažavanje njenog teritorijalnog integriteta, političko-ekonomskog sistema i prava da vodi unutrašnju i spoljnu politiku onako kako želi.

Jer, to bi učinilo da se Peking ekonomski i vojno oseća sigurnije i umanjilo njegovu potrebu da sopstvenu bezbednost vezuje za saradnju s Rusijom, te istovremeno povratilo njegovo poverenje u političke strukture Zapada i ohrabrilo ga da razvija odnose sa njima.

Извор: https://www.rts.rs/lat/vesti/svet/5374338/brige-zapada-u-vezi-sa-kineskom-podrskom-rusiji.html


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on February 26, 2024, 06:16:43 pm
У контексту претходног текста и притиску колективног Запада на Кину. Суштина би била у питању: шта би Кина добила ако би под притиском прихватила захтеве колективног Запада и одустала од помоћи Русији?  Из искуства које нам нуди историја Кина не би добила баш ништа. Друго, да ли је и једна иоле моћна земља као Кина у новијој историји подлегла притиску колективног Запада или неке од њених јачих земаља? Одговор је није. Још мање ће Кина која не само да је економски јака (мада и осетљива) већ и војно све моћнија. Дакле, оно што колективно Запад покушавају је погрешно. Као што аутор текста и предлаже потребан је неки нови приступ, на који колективни Запад није научио или не зна шта би то било а да себе не доведу у инфериорни положај.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on February 26, 2024, 07:19:54 pm
Kolektivni Zapad je od početka rata u Ukrajini više puta pucao u sopstvena kolena (diverzije na ST 1 i 2, odustajanje od jeftinog ruskog gasa za račun mnogo skupljeg američkog...) a te rane će tek da zabole, na žalost, najviše običan narod.

Bez obzira što bi za Zapad bilo mnogo mudrije da vodi pomirljiviju politiku prema Kini, mislim da se to neće dogoditi, posebno ako Donald Tramp bude ponovo predsednik SAD.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on February 26, 2024, 08:49:26 pm
Кина неће дозволити да се на њеним западним границама нађе НАТО. Далеко им више одговара да на граници имају Русију. Све оне приче о томе како ће Кина узети Сибир су глупост. Зашто би Кина узимала Сибир, када из Сибира добија све што јој треба?

Запад је почео да окреће леђа Кини пре рата у Украјини. Део тога је мотивисан жељом да се задржи економска и технолошка предност, односно да се спречи успон Кине и стварање Pax Sinica који би заменио Pax Americana. Руку на срце, одређене бојазни су биле сасвим на месту, посебно када је технологија у питању. Успон Кине је почео у време Кисинџера и Никсона. Америчке и друге мулитинационалне компаније су селиле производњу у Кину. Јефтина и дисциплинована радна снага су од Кине направили највећу светску индустријску силу. Кинези су вешто користили ти позицију и фаворизовали затварање производних процеса у Кини. Све ово је довело и до стварања једног огромног тржишта у самој Кини, као и формирања неке средње класе, која броји преко 400 милиона људи. Тако Кина више није само произвођач, него и потрошач.

Запад сада сели производњу у друге земље. Понекад из економских разлога (јефтинија радна снага), а понекад из политичких. Међутим, кинеска економија већ има домаће тржиште које може да послужи као основа за експанзију. Земљама трећег света може да понуди јефиније производе, а и да их кредитира. Може да понуди и кредите, а да при томе не прича о људским правима и тражи политичке реформе.

Када је рат у Украјини у питању, Кини одговара да се рат одужи. Руси ће добијати одређену помоћ, али не у количинама које би биле потребне да се оствари брза победа. Не постоји ништа што Запад може да понуди Кини, да би је навео на санкције Русији. Идеја у западним санкцијама Кини је глупост, јер би у овом тренутку Запад без Кине стао. Запад ће се временом ослобађати зависности, али за то су потребне деценије.

Међутим, Кинезима је у интересу да Русија победи у рату. Русија неће угрожавати кинеске економске интересе.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on February 28, 2024, 06:55:09 pm
Quote
Запад ће се временом ослобађати зависности, али за то су потребне деценије.

Не само да ће требати деценије него ће свет бити другачији. Колективни Југ све више гледа своје интересе и истиче своје захтеве. Дакле, колективни Запад ће и те како зависити од тог колективног Југа (ако већ неће од Кине). Велико је питање ко ће коме диктирати услове за 10-20 година...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 01, 2024, 10:14:06 am
Moskva poseduje kompromitujuće snimke: Nemci planiraju napad na Rusiju

Iz Moskve tvrde da poseduju audio-snimak na kojem su visoki oficiri nemačkog Bundesvera razgovarali o udarima na Krimski most.

Margarita Simonjan, glavna i odgovorna urednica medijske grupe Rusija Sevodnja i televizijskog kanala Raša tudej, rekla je da ona ima taj snimak i da su joj „nešto izuzetno interesantno preneli drugovi u uniformi“.

Kako je rekla, to joj je preneto baš na dan kada je nemački kancelar Olaf Šolc rekao da NATO ne učestvuje i da neće učestvovati u ukrajinskom sukobu.

„Tako fascinantno čitanje i zvuk koji zaista želim da objavim. Da obradujemo pretplatnike. Na ovom najzanimljivijem snimku visoki oficiri Bundesvera raspravljaju kako će bombardovati (pažnja!) Krimski most. I kako bi to veštije uradili, da bi u isto vreme njihov Šolc mogao da nastavi da kaže da mu je koliba na ivici“, napisala je Simonjan na Telegram kanalu.

Prema njenim rečima, u 40-minutnom audio-snimku, oficiri Bundesvera pominju i američku i britansku vojsku, „ležerno govoreći da su one već duže vreme direktno uključene u sukob“.

Simonjan je dodala da je zvaničan novinarski zahtev podnela ministru spoljnih poslova i ambasadoru Nemačke, kao i lično Šolcu.

„Kako mi to zapravo razumemo? Zar nije vreme da Rusija aktivno podseća Nemačku kako su se za Nemačku prošli put završile eksplozije ruskih mostova? Volela bih da odgovor, kao što je uobičajeno u svim zahtevima vaših medija, vidim do ručka. Inače, ‘nikad ne znaš šta je sutra'“, zaključila je Simonjan.

Izvor (https://webtribune.rs/moskva-poseduje-kompromitujuce-snimke-nemci-planiraju-napad-na-rusiju/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 03, 2024, 08:24:12 am
B.P: mali prilog o suštini demokratije i "slobodnih medija" na Zapadu. Drugo, nemački generali očigledno nisu bili na času kada se u Vojnoj akademiji Nemačke učilo o stanju u Nemačkoj u maju 1945. Ili, možda im nije dosta, vreme je za novu lekciju. Bojim se da nakon nove lekcije neće više biti Nemačke, ni generala.

Неистине немачких медија: како „Шпигл” и „Билд” крију истину од читалаца о процурелим снимцима

Немачки медији јесу у својим извештајима потврдили аутентичност телефонског позива који је пресретнут и објављен у Русији, а у којем генерали немачког ратног ваздухопловства отворено говоре о томе како најбоље да „турусима” нападну Кримски мост.

Далеко од тога, међутим, да Немци знају стварну истину, јер њихови медији чине све што могу како би од својих грађана заташкали садржај разговора и убедили их да у фокусирају искључиво на „зле Русе који шпијунирају”, указује Томас Ропер уредник веб-сајта „Анти-Шпигл”.

„Билд” је тако огорчен што је Бундесвер прислушкиван, и додаје да је министарство одбране Немачке „како би ограничило штету” спровело мере цензуре блокирањем Икс налога који су дистрибуирали снимак у Немачкој.

„Циљ је да се спречи да Немци сазнају било шта о садржају разговора, јер је сва друга штета учињена: разговор је познат широм света и преведен је на многе језике. Само Немци не би требало да сазнају шта руководство Бундесвера планира да уради у тајности”, указује Ропер.

Он наводи и да су Немци поприлично каснили објављујући причу о умешаности Немаца у планове о уништењу Кримског моста, јер како каже, требало им је времена да се „сложе око формулације”.

„Не изненађује да су од одређеног тренутка сви немачки медији објављивали само кратке текстове у којима се готово ништа не извештава о садржају разговора. Међутим, нашироко се прича да су зли Руси прислушкивали разговор и да то Војна контраобавештајна служба сада истражује. Политичарима и медијима требало је 14 сати да се договоре око формулације, након што је Маргарита Симоњан, главна уредница РТ -а објавила први извештај о пресретнутом разговору и његовом садржају”, указује уредник „Анти-Шпигла”.

Не само да су у Немачкој блокирани сви налози на друштвеној мрежи Икс који су ширили спорне снимке, већ, додаје он, ниједан немачки медиј који је до сада извештавао о овој теми, о садржају разговора није известио.

„Немци не би требало да сазнају шта су генерали разговарали. Можда је разумљиво да Бундесвер то жели, али чињеница да се немачки медији поигравају са тајношћу још једном показује коме они заправо служе – а то нису њихови читаоци”, констатује Ропер.

У тексту „Шпигла” од дванаест пасуса, како он илуструје, читалац тог листа и не може да прочита ни једну реченицу о умешаности Немачке у рат, нити о покушајима генерала да то прикрију, или доношењем података у Украјину аутомобилом, или тако што ће Британцима дати да ураде прљави посао програмирања ракета.

И није да су у снимку „између осталог помињана” складишта муниције и Кримски, као што то „Шпигл” лаже своје читаоце. Заправо, ту се врло детаљно разговарало о томе како их напасти.

„Официри ратног ваздухопловства су то врло пажљиво анализирали и разговарали о практично готовом плану напада на Кримски мост, с тим да им је једини проблем био како да објасне овај план Украјинцима. „Шпигл” је слагао читаоце изостављајући то, јер они не знају о чему је био тај разговор и колико је био осетљив. Читаоци немачких мејнстрим медија остају глупи”, истиче Ропер.

Ти медији, заправо само покушавају да одвуку пажњу од садржаја разговора. „Билд” то чини фокусирајући се на чињеницу да је Русија прислушкивала разговор, док „Шпигл” ради то исто, али детаљно додаје да је све то само „руска пропаганда”, преноси РТ Балкан.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/602241/Neistine-nemackih-medija-kako-Spigl-i-Bild-kriju-istinu-od-citalaca-o-procurelim-snimcima)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 03, 2024, 09:45:05 pm
Potvrda prethodnog teksta:

"Berlin optužuje Moskvu za 'informacioni rat' nakon objave snimka razgovora


Njemački ministar odbrane, Boris Pistorijus (Pistorius) je u nedjelju, 3. marta izjavio da Rusija vodi "informacioni rat" čiji je cilj stvaranje podjela u Njemačkoj.

Ovo je njegova prva reakcija nakon što je u Rusiji u petak objavljen zvučni snimak sastanka viših njemačkih vojnih zvaničnika.

Ruski mediji su objavili 38-minutni snimak poziva u kojem se čuju njemački oficiri kako raspravljaju o isporuci oružja za Ukrajinu, te potencijalnim napadima Kijeva na most na Krimu, nakon čega su ruski zvaničnici tražili objašnjenje.

U subotu, Njemačka je rekla da se radi o prisluškivanju, te navela da istražuje taj slučaj.

"Ovaj incident je mnogo više od presječene komunikacije, i objave razgovora... Ovo je dio informacionog rata koji vodi [ruski predsjednik Vladimir] Putin", kazao je Pistorijus.

On je ocijenio da se radi o "hibridnom dezinformacionom napadu", te da je njegov cilj prouzrokovanje "podjela" i "podrivanje jedinstva".

Kremlj konstantno poriče optužbe za širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, kada ih druge zemlje optužuju za to.

Ne navodeći konkretno šta ih zanima, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova je na društvenim mrežama u petak naveo da "traže objašnjenje od Njemačke".

Ruska ambasada u Berlinu nije odgovorili na zahtjev za komentar.

Učesnici u spornom pozivu raspravljaju o mogućoj isporuci Taurus krstarećih raketa za Kijev, što je kancelar Olaf Šolc (Scholz) javno za sada odbio. Takođe govore o obuci ukrajinskih vojnika i mogućim vojnim ciljevima.

Ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov, obratio se novinarima u subotu i govorio o "lukavim planovima njemačke vojske koji su postali očigledni zahvaljujući objavi ovog audio snimka".

Bivši ruski predsjednik, Dmitri Medvdev, koji je da zamjenik predsjedavajućeg ruskog Savjeta bezbjednosti, u nedjelju je izjavio da snimak ukazuje na to da se Berlin sprema za borbu protiv Moskve."


Izvor (https://www.slobodnaevropa.org/a/berlin-moskva-prisluskivanje-informacioni-rat/32846102.html)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 08, 2024, 02:36:34 pm
„Њујорк тајмс“: војни савез Украјине и Америке почео да бледи

Војни савез Украјине и Сједињених Америчких Држава показује знаке међусобног разочарања и излизаности, с обзиром на то да су амерички војни стратези незадовољни војном стратегијом Украјине, а Кијев је разочаран због недовољне количине испоручене муниције, пише лист „Њујорк тајмс“.

„Након две године од почетка сукоба, војни савез САД и Украјине почиње да бледи и ствара се осећај да би односи могли да се заглаве у некој врсти колотечине“, наводи се у чланку.

Лист истиче да амерички војни стратези, међу којима и министар одбране САД Лојд Остин, сматрају да је Украјини потребно да једном своје снаге сконцентрише на једну велику битку. Уместо тога, Кијев губи снагу у борби за градове који, по речима америчких званичника, немају стратешку вредност. Један од последњих примера таквих градова је Авдејевка.

Украјина је све више разочарана што је америчка парализа у политици довела до недостатка муниције за војску на фронту.

„Контраофанзива је доживела крах. У Пентагону неки званичници говоре да они уопште не сматрају да су напори које је Украјина предузела прошлог лета – контраофанзива“, пише лист.

Украјинска контраофанзива је почела 4. јуна 2023. године, а три месеца касније руски председник Владимир Путин је изјавио да тзв. контраофанзива не само да је заустављена, већ је претрпела неуспех. Министар одбране Русије Сергеј Шојгу изјавио је 20. фебруара да је само током неуспешне контраофанзиве од 4. јуна 2023. године, погинуло је и рањено 166 хиљада украјинских војника, преноси Спутњик.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/603166/Njujork-tajms-Vojni-savez-Ukrajine-i-Amerike-poceo-da-bledi)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on March 09, 2024, 06:28:34 pm
Quote
Лист истиче да амерички војни стратези, међу којима и министар одбране САД Лојд Остин, сматрају да је Украјини потребно да једном своје снаге сконцентрише на једну велику битку. Уместо тога, Кијев губи снагу у борби за градове који, по речима америчких званичника, немају стратешку вредност. Један од последњих примера таквих градова је Авдејевка.

Са овим би се сложио, с тим да бих избегао израз "сконцентрише на једну велику битку", већ бих рекао "групише снаге на једна изабрани правац". Могуће је да је преводилац можда дословно превео текст, не улазећи у контекст.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 09, 2024, 08:44:11 pm
I šta poslije te "jedne velike bitke"?
Ako Rusija ne kapitulira, a to nije baš izgledno, hoće li Ukrajina imati snaga za nastavak rata?

PS

1709. poslije bitke kod Malplakea, maršal Vilar je pisao kralju:"Ako nam Bog podari još jedan ovakav poraz, svi neprijatelji Vašeg veličanstva će biti uništeni". (izvinjavam se ako citat nije dobar :))


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 10, 2024, 12:12:47 pm
“Rusija spremna na dugotrajni rat, a da li je i Evropa?”

Očito je da se Rusija priprema za dugotrajno ratovanje, a čini se da evropske političke elite nisu za to spremne, kaže Božo Kovačević, bivši ambasador Hrvatske u Moskvi.

Izveštaji sa fronta u Ukrajini nedvosmisleno govore da je u poslednjih mjesec dana Rusija preuzela inicijativu na ratištu, a da ukrajinske oružane snage imaju sve više problema da održe visok nivo borbene spremnosti.

Da je situacija teška svedoče i apeli ukrajinskih zvaničnika koji neprekidno ponavljaju da sve više osete nedostatak adekvatne zapadne vojne pomoći.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) u jednoj od svojih nedavnih analiza utvrdio je da ruski borbeni avioni nastavljaju sa relativno velikim brojem napada u Ukrajini, iako su najviši vojni i politički zvaničnici Ukrajine izvestili da je njihova zemlja uspela da obori nekoliko ruskih bombardera u poslednje vreme.

Onespokojavajuće je za Ukrajinu delovala i informacija da je Rusija uspela da uništi jedan HIMARS sistem koji je, pre neutralizacije, korišćen u borbene svrhe. Na kraju izveštaja litvanske obaveštajne službe govori se o tome da je Rusija u mogućnosti da nastavi vođenje rata još najmanje dve godine i da je niz faktora doveo do toga da zemlja nije ekonomski poklekla pod sankcijama zapada.

Pored toga, u svom izveštaju utvrdile su i da Rusija uči na vojnim greškama koje je napravila u Ukrajini i prilagođava svoje oružane snage i vojne taktike novonastalim situacijama.

Zapad gubi interes za rat u Ukrajini

Analizirajući situaciju u Ukrajini, bivši ambasador Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević primećuje da Zapad, generalno, gubi interes za zbivanja na ukrajinskom ratištu. Ukrajinci očekuju obimniju pomoć koja izostaje, a razlozi za takvo ponašanje Zapada su mnogostruki i veoma složeni.

– Zapravo je izostala očekivana pomoć iz SAD zbog poznate situacije u Kongresu. To je delimično nadoknađeno finansijskom i materijalnom pomoći iz Evrope, ali to očito nije dovoljno. Sve to zajedno govori o smanjenom stepenu odlučnosti zapadnih političkih elita da i dalje ustraju na pomoći Ukrajini. To je uslovljeno njihovim razočarenjem zbog neuspeha prošlogodišnje ukrajinske ofanzive i zbog neizvesne perspektive – ističe on.

Ono što je sada svima postalo jasno, pojašnjava Kovačević, jeste da je očigledno Rusija spremna da vodi dugogodišnji rat.

– Očito je da se Rusija priprema za dugotrajno ratovanje, a čini se da evropske političke elite nisu za to naročito spremne. I to je razlog nezadovoljavajućeg stanja na ukrajinskim ratištima. To su okolnosti u kojima se na predsednika Zelenskog stvara veliki pritisak. Njemu su iz NATO poručili da će Ukrajina biti primljena u Alijansu nakon što se završi rat, a nije rečeno kakav bi trebalo da bude ishod tog rata. Istovremeno, i Evropa i SAD poručuju da će pomagati Ukrajini dok god bude trebalo – navodi Kovačević.

Izostanak ekonomskog kolapsa Rusije

I to je jedno sasvim neodređeno političko obećanje, kaže Kovačević, jer u njemu mnoge stvari nisu do kraja precizno formulisane.

– Ko će odrediti kad ta pomoć više neće biti potrebna – pita Kovačević. “S druge strane, izostanak ekonomskog kolapsa Ruske Federacije je na zapadu aktuelizovao opravdanost te politike sankcija. A taj relativni ekonomski uspeh Rusije Putina je učvrstio u njegovoj odluci da i dalje sprovodi takvu politiku. Dakle, sve zajedno, to su okolnosti koje ne idu na ruku Ukrajini.

Iako je uveren da se trenutno ne vode nikakvi „tajni pregovori“ sa Rusijom, jasno je da postoji očekivanje da se rat zaustavi, pa makar primirje bilo na štetu Ukrajine. Glavni problem u mogućim pregovorima, kaže Kovačević, jeste krut stav Rusije.

– Mislim da ne postoji tajni dogovor, ali mislim i da u krugovima zapadnih političkih elita u sve većoj meri sazrijeva svest o potrebi da se otvore pregovori. Problem je u tome što je ruska pozicija za pregovore potpuno neprihvatljiva i za Ukrajinu, i za Zapad – kaže.

Ruska koncepcija od tri tačke

Ruska koncepcija svodi se na tri tačke od kojih neće odustati bez obzira kakva bila kontra ponuda, kaže Kovačević.

– To je denacifikacija, a to zapravo znači da Rusija ne priznaje nijednu vlast u Ukrajini osim one koja je zapravo ruska marionetska vlast.

Druga tačka je demilitarizacija, a to zapravo znači vojna kapitulacija Ukrajine.

I treća je neutralnost, što znači da bi NATO morao povući svoj poziv Ukrajini za članstvo. To su tri tačke koje ni Zapad, ni Ukrajina ne mogu da prihvate. Naravno, pretpostavlja se da sva okupirana područja Ukrajine ostaju pod ruskim suverenitetom – zaključuje bivši ambasador.

Izvor (https://www.vesti-online.com/rusija-spremna-na-dugotrajni-rat-a-da-li-je-i-evropa/)

B.P: dodao bih da je razlika u koncepcijama mirovnih pregovora (budućih) suštinska - za Zapad je to pitanje jednog pokušaja slabljenja Rusije koji nije uspeo, za Rusiju pitanje opstanka, života i smrti. Zbog toga Rusija neće odustati do kapitulacije Ukrajine, a mislim da mirovnih pregovora neće biti osim o uslovima kapitulacije.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 10, 2024, 12:14:21 pm
Francuska pravi koaliciju zemalja koje su spremne da pošalju vojnike u Ukrajinu?

Francuska formira koaliciju država koje su spremne da pošalju vojnike u Ukrajinu, piše američki magazin “Politiko”.

“Francuska formira koaliciju zemalja koje su spremne da eventualno pošalju snage u Ukrajinu i tako još više produbljuje neslaganje sa opreznijim Berlinom”, navodi se u članku.

Podseća se da je francuski predsednik Emanuel Makron nedavno govorio o tome da zapadni lideri nisu isključili mogućnost slanja snaga u Ukrajinu. Odmah posle toga većina država EU, među kojima su Nemačka, Češka, Poljska, saopštila je  da nema takvih planova.

Ipak, Estonija, Letonija i Litvanija su, kako piše “Politiko”, daleko otvorenije za tu ideju.

Izvor (https://www.vesti-online.com/francuska-pravi-koaliciju-zemalja-koje-su-spremne-da-posalju-vojnike-u-ukrajinu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Duki on March 10, 2024, 12:43:43 pm
Francuska pravi koaliciju zemalja koje su spremne da pošalju vojnike u Ukrajinu?

Francuska formira koaliciju država koje su spremne da pošalju vojnike u Ukrajinu, piše američki magazin “Politiko”.

“Francuska formira koaliciju zemalja koje su spremne da eventualno pošalju snage u Ukrajinu i tako još više produbljuje neslaganje sa opreznijim Berlinom”, navodi se u članku.

Podseća se da je francuski predsednik Emanuel Makron nedavno govorio o tome da zapadni lideri nisu isključili mogućnost slanja snaga u Ukrajinu. Odmah posle toga većina država EU, među kojima su Nemačka, Češka, Poljska, saopštila je  da nema takvih planova.

Ipak, Estonija, Letonija i Litvanija su, kako piše “Politiko”, daleko otvorenije za tu ideju.

Izvor (https://www.vesti-online.com/francuska-pravi-koaliciju-zemalja-koje-su-spremne-da-posalju-vojnike-u-ukrajinu/)
Strani vojnici i instruktori su odavno u UA i bore se u sklopu internacionalnih brigada, štaviše postoje podaci da je popriličan broj (petocifren broj) poljaka stradao u ovom sukobu.
Mislim da bi mogli da povedemo diskusiju o tome kome je ova vest namenjena jer svi znamo da su te trupe već tamo samo u tuđoj uniformi a direktan sukob FR i RU je malo verovatan.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 10, 2024, 03:18:11 pm
Mislim da je to sve "Trla baba lan, da joj prođe dan". Pomislio sam čak da je Makron ovom bombastičnom izjavom hteo da skrene pažnju sa svojih intimnih problema - brak, supruga...

A tri baltičke republike će naravno biti presudan faktor u tim "koalicionim snagama" - bez njih ništa.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 12, 2024, 06:50:58 pm
B.P: a evo, i Zelenski ga vadi:

Zelenski: Ukrajini nije potrebna francuska vojska, vaša deca neće ginuti u Ukrajini

Kijevu nije potrebno prisustvo francuskog vojnog osoblja, izjavio je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski.

Zelenski je u intervjuu za francusku televiziju BFM rekao da sve dok Ukrajina izdržava, francuska vojska može ostati na francuskoj teritoriji.

– Vaša deca neće ginuti u Ukrajini. Ako Rusija dođe u sukob sa nekom NATO zemljom, vaša deca mogu biti poslata u neku od zemalja NATO-a, ali to će već biti drugačija situacija –  dodao je predsednik Ukrajine.

Zelenski je, međutim, rekao da, iako Ukrajina nije deo Severnoatlantske alijanse, on “ne vidi ništa loše” u slanju stranog vojnog i tehničkog osoblja da bi se obučavali pripadnici Oružanih snaga Ukrajine i popravljalo ukrajinsko naoružanje.

Zelenski je ponovio da se Ukrajina suočava sa poteškoćama zbog nedostatka artiljerijskih granata, vazdušne blokade, ruskih raketa dugog dometa i velikog broja ruskih dronova.

Francuski predsednik Emanuel Makron krajem februara je izjavio da će Pariz učiniti sve da spreči Rusiju da “pobedi u ratu sa Ukrajinom”.

Prema njegovim rečima, lideri zapadnih zemalja su razgovarali o mogućnosti slanja trupa u Ukrajinu, ali, kako je rekao, još nije postignut konsenzus o tom pitanju.

Zvaničnici mnogih evropskih zemalja su, nakon ove izjave Makrona, rekli da nema govora o prebacivanju vojnog osoblja u Ukrajinu.

Nemački kancelar Olaf Šolc i ministar odbrane Boris Pistorijus su naglasili da Nemačka neće slati svoje trupe u Ukrajinu, a Šolc je dodatno pojasnio da zemlje NATO u celini to neće učiniti.

Komentarišući izjavu francuskog predsednika, zvanična Moskva je upozorila da bi takav razvoj događaja neminovno doveo do direktnog vojnog sukoba Rusije i NATO-a.

Izvor (https://www.vesti-online.com/zelenski-ukrajini-nije-potrebna-francuska-vojska-vasa-deca-nece-ginuti-u-ukrajini/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 14, 2024, 09:13:31 pm
Medvedev izneo sedam uslova za stavljanje tačke na rat- i na Ukrajinu!

Vladimir Putin je u svom poslednjem intervjuu, koji su neki već nazvali „programskim“, saopštio da je Moskva spremna i za pregovore povodom Ukrajine i „garancija bezbednosti“ koje traži od Zapada i za nastavak ratnih operacija.

Svoju interpretaciju ruskih uslova za pregovore izložio je Dmitrij Medvedev. A on je i na čelu vladajuće Jedinstvene Rusije i dvostruki Putinov zamenik – na čelu Vojne komisije i Saveta za naciopnalnu bezbednost.

Formulisao ih je ovako:

Prvi je priznanje poraza u vojnoj komponenti sukoba od strane bivše (u daljem tekstu) „Ukrajine“. Zatim mora postojati potpuna i bezuslovna kapitulacija neonacističke klike u Kijevu. Posle čega će uslediti – demilitarizacija i zabrana stvaranja vojnih snaga na njenim teritorijama u budućnosti.

Drugi je priznanje od strane međunarodne zajednice nacističkog karaktera kijevskog političkog režima i prisilna denacifikacija svih državnih organa Ukrajine pod kontrolom UN. Za to postoji iskustvo – takav postupak je sproveden u Nemačkoj posle njenog poraza u Drugom svetskom ratu.

Treće: UN moraju priznati da je „Ukrajina“ izgubila međunarodno-pravni subjektivitet i pravo da se bilo koji od njenih pravnih naslednika pridruži vojnim savezima bez pristanka Rusije.

Četvrto: raspuštanje svih ustavnih vlasti Ukrajine i hitno održavanje izbora za privremeni parlament samoupravne teritorije bivše Ukrajine pod okriljem UN.

Peto: taj privremeni parlament mora da donese zakone o isplati svih potrebnih kompenzacija Rusiji, uključujući isplate rođacima poginulih građana naše zemlje i plaćanja za štetu po zdravlje ranjenih.

Šesto: taj parlament mora zvanično priznati da je cela teritorija bivše Ukrajine teritorija Ruske Federacije. Potrebno je donošenje akta o ponovnom ujedinjenju teritorija bivše Ukrajine sa Rusijom.

Sedmo: samoraspuštanje privremenog parlamenta, sa priznanjem od strane UN čina ponovnog ujedinjenja Ukrajine i Rusije.

Medvedev je svojih sedam tačaka dodao ovako formulisanim sarkazmom: „Ovo je možda meka ruska formula za mir. Ovo je kompromisna pozicija, zar ne?

Mislim da upravo na toj osnovi možemo da tražimo dobronamerni konsenzus sa međunarodnom zajednicom, uključujući anglosaksonski svet, i produktivne samite, računajući na međusobno razumevanje naših bliskih prijatelja – naših zapadnih partnera“.

Izvor (https://webtribune.rs/medvedev-izneo-sedam-uslova-za-stavljanje-tacke-na-rat-i-na-ukrajinu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 15, 2024, 06:32:44 pm
Peskov: Francuzi se sve više uvlače u ukrajinski sukob

Francuska postaje sve više uvučena u sukob u Ukrajini i u toj situaciji postaje protivnik Rusije, rekao je portparol ruskog Kremlja Dmitrij Peskov.

– Čitamo izjave gospodina (predsednika Francuske Emanuela) Makrona. Činjenica da je Rusija protivnik (za Francusku, kako je Makron rekao) je zaista očigledna Francuskoj, pošto je Pariz već uvučen u rat u Ukrajini – naveo je Peskov.

On je naglasio da Francuska, zapravo, indirektno učestvuje u ratu i, sudeći po izjavama njenog predsednika, nije protiv produbljavanja umešanosti, preneo je Tass.

Makron je ranije u intervjuu za televiziju “Francuska dva” istakao da poraz Ukrajine ne bi doneo mir i da će Francuska biti sprema da preduzme neophodne korake radi sprečavanja pobede Rusije, čije vlasti vidi kao protivnike.

S druge strane, francuski predsednik izjavio je da Francuska ne namerava da izazove eskalaciju sukoba i izrazio je spremnost da razgovara o pronalaženju rešenja, iako za sada ne vidi tu mogućnost.

Izvor (https://www.vesti-online.com/peskov-francuzi-se-sve-vise-uvlace-u-ukrajinski-sukob/)

B.P: voleo bih da pročitam Makronovo objašnjenje kako će to Francuska (ili Zapad u celini) sprečiti pobedu Rusije a neće eskalirati sukob?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 15, 2024, 07:15:46 pm
General Škržipčak: ulazak NATO snaga u Ukrajinu će izazvati svetski rat

Ukrajinski sukob je stvar NATO-a, ali alijansa u njemu ne može učestvovati „vojno“. Ovo mišljenje je u razgovoru za agenciju PAP izneo poljski general, bivši komandant kopnenih snaga zemlje Valdemar Skržipčak.

„Ulazak trupa bilo koje članice NATO-a na teritoriju Ukrajine je jednak sukobu punog razmera i početku trećeg svetskog rata“, rekao je ekspert, komentarišući skandaloznu izjavu francuskog predsednika Emanuela Makrona o mogućnosti slanja zapadnih trupa u Ukrajinu.

Škržipčak je takođe napomenuo da Makron nije trebalo otvoreno da govori o diskusiji između evropskih lidera, pošto se ona odvijala iza zatvorenih vrata.

„Rat u Ukrajini je, naravno, naš posao, ali mi ne možemo vojno učestvovati u ovom sukobu“, dodao je general.

Podsetimo, francuski predsednik je ove nedelje rekao da ne isključuje moguće slanje NATO trupa u Ukrajinu. O tome je, kako je rekao, bilo reči na konferenciji u Parizu, ali učesnici nisu uspeli da postignu konsenzus.

Kremlj je, zauzvrat, već upozorio da ako zapadne trupe budu poslate u Ukrajinu, sukob između Ruske Federacije i NATO-a se ne može izbeći.

Izvor (https://webtribune.rs/general-skrzipcak-ulazak-nato-snaga-u-ukrajinu-ce-izazvati-svetski-rat/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Yugol33 on March 16, 2024, 03:05:06 pm
General Škržipčak: ulazak NATO snaga u Ukrajinu će izazvati svetski rat

Ukrajinski sukob je stvar NATO-a, ali alijansa u njemu ne može učestvovati „vojno“. Ovo mišljenje je u razgovoru za agenciju PAP izneo poljski general, bivši komandant kopnenih snaga zemlje Valdemar Skržipčak.

„Ulazak trupa bilo koje članice NATO-a na teritoriju Ukrajine je jednak sukobu punog razmera i početku trećeg svetskog rata“, rekao je ekspert, komentarišući skandaloznu izjavu francuskog predsednika Emanuela Makrona o mogućnosti slanja zapadnih trupa u Ukrajinu.

Škržipčak je takođe napomenuo da Makron nije trebalo otvoreno da govori o diskusiji između evropskih lidera, pošto se ona odvijala iza zatvorenih vrata.

„Rat u Ukrajini je, naravno, naš posao, ali mi ne možemo vojno učestvovati u ovom sukobu“, dodao je general.

Podsetimo, francuski predsednik je ove nedelje rekao da ne isključuje moguće slanje NATO trupa u Ukrajinu. O tome je, kako je rekao, bilo reči na konferenciji u Parizu, ali učesnici nisu uspeli da postignu konsenzus.

Kremlj je, zauzvrat, već upozorio da ako zapadne trupe budu poslate u Ukrajinu, sukob između Ruske Federacije i NATO-a se ne može izbeći.

Izvor (https://webtribune.rs/general-skrzipcak-ulazak-nato-snaga-u-ukrajinu-ce-izazvati-svetski-rat/)

Eto sad kad mu se skoro hiljadu i po zemljaka vratilo u vrećama konačno došlo i
 njemu iz dup..a u glavu inače na početku je bio veliki zagovornik protiv Rusije. Još i da onog rusofoba ministra vanjskih poslova Sikorski smire a možda mu s vremenom i samome dođe u glavu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 17, 2024, 08:54:07 am
B.P: ovaj čovek lavira po sinusoidi, od maksimalnog plusa do maksimalnog minusa. Toliko o konzistenciji politike Zapada - još jučer je slao francusku vojsku u Ukrajinu.

Makron: Spreman sam da razgovaram sa Putinom

Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman da razgovara sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o predlozima za deeskalaciju sukoba u Ukrajini.

– Javiću se ako Putin pozove. To je moja odgovornost i saslušaću njegove predloge – rekao je Makron i dodao da je uloga Francuske da bude „živac rata“.

Prema njegovim rečima, sa jedne strane neophodno je podići odbrambenu moć Kijeva, ali istovremeno zalagati se za prekid vatre.

Makron je naglasio i da je Francuska spremna da odreaguje u slučaju eskalacije konflikta u Ukrajini, iako neće biti inicijator agresije.

– Nećemo ići putem eskalacije, nama nije potreban još jedan rat, ali smo spremni da kažemo da imamo svoje granice i da ćemo reagovati na to kako bude delovala Rusija. Trenutno ne govorim o ofanzivnim inicijativama jer to nije u duhu kolektivne solidarnosti – dodao je.

Izvor (https://www.vesti-online.com/makron-spreman-sam-da-razgovaram-sa-putinom/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Prvačić on March 17, 2024, 11:45:11 am
Markon je oba puta pobijedijo na izborima zato što su svi bili protiv Lepenove.
Njegova vladavina je vezana za neke proteste. Prvo "žuti prsluci", pa protesti protiv reforme penzionog sistema, poljoprivrednici...
Upitno je da li danas ima većinu u parlamentu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Duki on March 17, 2024, 12:00:46 pm
Kako je krenulo Makronu će najpre doći glave farmeri. Gotovo da nema dana da zaliju neku državnu ustanovu osokom ili tekućinom iz septičkih jama a zazidali su i nekoliko opština, ''preorali puteve'', sve zbog idiotskih, tobože zelenih, mera.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 18, 2024, 08:34:06 am
НАТО чизма је већ у Украјини

Путин је нагласио да је Москва свесна позива војног блока предвођеног САД да потенцијално распореди трупе у Украјини.

Није тајна да су борци из држава НАТО-а присутни на терену у Украјини, рекао је руски председник Владимир Путин.

Обраћајући се својим присталицама и медијима у недељу увече, након своје убедљиве победе на председничким изборима, Путин је нагласио да је Москва свесна позива војног блока предвођеног САД да потенцијално распореди трупе у Украјини, преноси Раша Тудеј.

„Чујемо и француски и енглески језик тамо. У томе нема ништа добро, пре свега за њих, јер они тамо и у великом броју гину“, рекао је он.

О евентуалном сукобу НАТО-а и Русије у пуним размерама, Путин каже: „У савременом свету све је могуће... Али сви знају да би ово био корак даље од трећег светског рата. Мислим да то никога не интересује.”

Француски председник Емануел Макрон је прошлог месеца сугерисао да Запад  „не може искључити“  могућност слања војника у помоћ Украјини. Касније је такође описао Русију као „противника“, међутим, инсистирајући на томе да Париз не „води рат против“ Москве.

Коментаришући Макронове изјаве, Путин је приметио да, иако се очекује да трупе НАТО-а у Украјини делују као помоћне снаге, помажући Кијеву да обучава своју војску, „то се не разликује много од онога што плаћеници тамо сада раде“. Русија, додао је он, жели да Француска не ескалира сукоб, већ да помогне у проналажењу мирног решења за непријатељства.

Избори у Русији
 
Путин је такође рекао и да је негативна реакција Запада на исход председничких избора у Русији очекивана.

"А шта сте хтели, да устану и тапшу? Они се боре против нас, и то оружаним путем. Притом, да тапшу свим оним људима, не мени лично, већ свима онима који се боре за јачање Русије, њеног суверенитета, повећања њене одбрамбене могућности, економске независности и суверенитета у области економије и финансија?", рекао је он.

Додао је да је Запад себи за циљ поставио обуздавање развоја руске економије и да ће, с тим у вези, говорити све што је потребно јавности како би ту тезу оправдали.

Санитарна зона
 
На питање о могућности прикључења Харковске области Русији Путин је рекао да не искључује да ће Русија бити принуђена да створи санитарну зону на територијама које контролише кијевски режим.

"Русија, узимајући у обзир нападе украјинских оружаних снага на Белгородску област, у неком тренутку би могла да створи 'санитарну зону' на територији Украјине која се граничи са Русијом. Нисам спреман да сада причам о томе шта, како и када треба да припојимо (територије). Али не искључујем да ћемо, имајући у виду трагичне догађаје који се данас дешавају, бити принуђени у једном тренутку - када то будемо сматрали потребним – да створимо одређену 'санитарну зону' на данашњим територијама под контролом кијевског режима", рекао је он.

Како је рекао требало би створити зону безбедности, преко које непријатељ неће моћи да користи своје оружје, пре свега стране производње.

"То је посебно питање", рекао је он у свом предизборном штабу, одговарајући на захтев да се именује величина могуће "санитарне зоне".

Говорећи о присуству америчког новинара у његовом изборном штабу, Путин је рекао да за Сједињене Државе није све изгубљено.

"Хвала вам што сте ту и упркос вашем критичком ставу. И даље слушате мој говор, који вероватно није баш пријатан, али сте покушали да ми поставите и нека шкакљива питања. Али ипак сте ту, а то говори да је све није изгубљено за Сједињене Америчке Државе", рекао је Путин.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/604654/NATO-cizma-je-vec-u-Ukrajini)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 19, 2024, 06:13:20 pm
Наришкин: Француска припрема око 2.000 људи за слање у Украјину

МОСКВА – Русија има информације да Француска већ припрема војни контингент за слање у Украјину, који ће у почетној фази бројити око 2.000 људи, изјавио је данас директор Спољне обавештајне службе (СВР) Сергеј Наришкин.

„Садашње руководство земље (Француске) не брине о погибији обичних Француза и бригама генерала. Према подацима које је добила руска спољна обавештајна служба, већ се спрема контингент за слање у Украјину. У почетној фази то ће бити око 2.000 људи”, рекао је Наришкин, пренео је ТАСС.

Према речима директора Спољне обавештајне службе, француска војска страхује да тако значајна јединица неће моћи тихо да буде пребачена у Украјину и да тамо буде стационирана.

„Тако ће постати приоритетна легитимна мета за нападе Оружаних снага Русије. То значи да ће доживети судбину свих Француза који су икада са мачем дошли на територију руског света”, истакао је Наришкин.

Председник Француске Емануел Макрон је крајем прошлог месеца рекао да не искљује могућност слања копнених снага западних земаља у зону специјалне војне операције.

Макрон је рекао и да западне државе „намеравају да ураде све што је потребно” да спрече Русију да преузме превагу у сукобу, преноси Танјуг.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/604901/Nariskin-Francuska-priprema-oko-2-000-ljudi-za-slanje-u-Ukrajinu)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 24, 2024, 08:41:32 pm
Moja analiza nikako ne može da bude na nivou onih koje sa nama deli uvaženi kolega Džumba u temi Rat u Ukrajini, ali ponešto znam o geopolitici pa ću se usuditi da neka svoja razmišljanja iznesem ovde.

Dosta činjenica govori u prilog tezi da se rat u Ukrajini približava nekoj vrsti prekretnice, kakva god ona bude - poraz ukrajinskih snaga ili eskalacija uključivanjem nekih drugih zemalja.

Svedoci smo pretnji predsednika Francuske da će poslati 2000 vojnika u Ukrajinu, vrlo brzo taj broj je povećan na 20 000. Ideja je da ne budu na frontu nego na primer na granici Belorusije, čime bi oslobodili ukrajinske trupe za upućivanje na istok i jug zemlje. Lično, mislim da te trupe nemaju istu specifičnu težinu kao one koje se bore već dve godine, te će Rusi lakše sa njima izaći nakraj.

Međutim, Rusi su rekli da će francuske trupe biti prioritetna meta, bez obzira gde bile u Ukrajini. Protekle noći i danas u toku su najžešći napadi na zapadni deo Ukrajine, gde su navodno već stigli Francuzi (jučer su, navodno, bili u Moldaviji). Danas je 21 ruska raketa gađala relativno mali aerodrom Strij u zapadnoj Ukrajini?! Zašto toliko raketa na mali aerodrom?

Teroristički napad od pre dva dana u Moskvi navodno je izvršila ID koja je to priznanje objavila na dugo nekorišćenom sajtu, a ubrzo i demantovala da su oni odgovorni. Teroristi su bežali prema Ukrajini, što samo po sebi ne znači mnogo, ali jeste indikativno. SAD je oko sat vremena nakon napada objavila da je ID odgovorna a da Ukrajina nije - kako toliko brzo, odakle ti podaci?! Da li to znači da su imali podatke o napadu i pre napada? Nekoliko američkih analitičara tvrdi da je odgovorna Ukrajina i neka (neke) od 12 baza CIA u Ukrajini, te da će te baze CIA biti mete napada Rusa. Da li je to u vezi sa žestokim napadima na aerodrom Strij?

Veoma indikativno je da je ukrajinska služba za specijalna psihološka dejstva sa posebnih telefona odmah nakon napada upućivala mnogobrojne pozive na telefon ruske službe za vanredne situacije (112), prosto ga je zagušila, očigledno sa ciljem da se reakcija te službe omete, a ja bih rekao i da umre što veći broj ljudi u napadnutom objektu jer pomoć nije stigla na vreme. Zašto, to su bili civili, ne vojnici? Zašto ako Ukrajinci nemaju veze sa napadom i kako tako brza reakcija ako nije isplanirana?

Stanje ukrajinskih trupa na frontu nije dobro. Za Ukrajinu je sreća što su i ruske trupe umorne, ili čekaju neki planirani dan za ofanzivu većih razmera. Da li su francuski manevar i teroristički napad u funkciji pokušaja spasavanja ukrajinskih vojnika na prvoj liniji i uopšte linije fronta sa ukrajinske strane? Verovatno.

Vrlo uvaženi profesor iz SAD tvrdi da je ukrajinsko rukovodstvo spremno za poraz. Aktuelni šef vojnog komiteta NATO opet, tvrdi da je NATO spreman za rat sa Rusijom. Da li to znači da je Ukrajina pred kapitulacijom a NATO pred direktnim mešanjem u ovaj sukob? Možda.

Kako god bilo, lako je moguće da sledeća nedelja - dve budu presudne za dalji tok ovog nesretnog rata.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: PakleniVuk on March 24, 2024, 10:15:05 pm
Trajaće sve ovo mnogo duže od nedelju -dve .


Čini mi se da je prilikom posete Beogradu,premijer Nemačke pokrajne Bavarska ,Zeder , govorio o tome "SAD želi da rastrgne sukob sve do izbora u SAD" (parafraziram ,on je upotrebio drugačije reči).

Kina na primer,nije uopšte reagovala ,a očekuje se da ili tokom 2025. izvrši ,kako Amerikanci govore "invaziju na Tajvan" ili na kasnije do 2027. Pri tome ,Kinezi su tehnološki izuzetno napredni u odnosu na ono što se događa u Ukrajini, možda čak to mogu da izvedu kao "blickrig" u kratkom roku.

Zbog Palestine Izrael se suočava sa mogućnošću da bude proglašen krivim za genocid pred međunarodnim sudom u Hagu.

Tako da sve može da potraje i decenijama ,ali može i da se završi u jednom danu. Skeptičan sam po pitanju toga da taj "jedan dan u kom se sve okonča" može biti baš za nedelju -dve. Ali nada umire poslednja.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 25, 2024, 12:34:07 pm
Napisao sam da je moguće da sledeće nedelje budu prekretnica, na žalost ni sam ne verujem da će u tom roku sve da stane.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on March 25, 2024, 05:41:54 pm
Pokrenuta akcija "Portal kombat", preti novi udar: Vratiće se svi u kovčegu

24.03.2024.

Iz Moskve stižu pretnje ako bi se francuski vojnici pojavili u Ukrajini.

Pra-praunuk velikog klasika ruskog realizma Lava Nikolajeviča Tolstoja upozorio je u četvrtak u veoma agresivnoj, bizarnoj televizijskoj izjavi da svaki Francuz koji se bori u Ukrajini može da očekuje brz povratak kući, ali u kovčegu - ili, kako je sarkastično, voli da kaže, sa nogama na prvom mestu.

"Ubićemo svakog francuskog vojnika koji kroči na ukrajinsko tlo. Baš svakog od njih", rekao je Tolstoj, prema prevodu koji je na video snimku na mreži "X" koji je postavio Anton Geraščenko, savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova.

Video sa X mreže (https://twitter.com/i/status/1770820524358123773)

U toj izjavi na besprekornom francuskom, 53-godišnji Petar Tolstoj, zamenik šefa Državne dume, Donjeg doma ruskog parlamenta i bivši novinar hvalio se da su ruske snage već ubile 147 francuskih plaćenika u Ukrajini od 367 za koje je tvrdio da su do sada se tamo borio.

"Rusiju nije briga za upozorenje Makrona"

On je, između ostalog, rekao i da Rusiju "nije briga" za upozorenje francuskog predsednika Emanuela Makrona da se ne može isključiti slanje zapadnih trupa u Ukrajinu. "Ruske oružane snage će uništiti sve francuske vojnike koji se pojave na ukrajinskoj teritoriji... Francuzi treba da shvate posledice", zapretio je Petar Tolstoj.

U utorak je Sergej Nariškin, šef ruske spoljne obaveštajne službe, takođe lažno tvrdio da je Makron na ivici da donese odluku o slanju vojnog kontingenta od 2.000 vojnika i zapretio da "mač čeka sve Francuze koji ikada uđu na teritoriju ruskog sveta".

Sajber ofanziva, Francuska u fokusu

Ozloglašeni "jastreb" Kremlja, bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev, ovom prilikom nije zapretio nuklearnim oružjem, već je objavio lažnu vest francuske televizije - koju generiše veštačka inteligencija - o navodnoj zaveri za atentat na francuskog lidera u Ukrajini, komentarišući da je Makron je "uplašen". "France 24" ubrzo je razotkrio video kao lažan, ali nisu uspeli da zaustave njegovo širenje.

Koliko je poznato, u ratu u Ukrajini do sada je poginulo šest francuskih državljana koji su se dobrovoljno pridružili ukrajinskim oružanim snagama, ali Moskva tvrdi da je ubila stotine pripadnika francuske vojske.

Francuska detektovana kao "Ahilova peta"

Kremlj je već dugo fokusiran na Francusku kao na navodnu "Ahilovu petu" Evrope u svojim naporima da podstakne podele, ali nakon što je Makron sredinom ovog meseca sugerisao da bi snage NATO-a mogle da budu poslate u Ukrajinu, kampanja dezinformacija se pojačala.

Kremlj je u sajber ofanzivi širom Evrope, ali nigde više nego u Francuskoj. "Režim u Kremlju je intenzivirao i pojačao napad na našu zemlju dezinformacijama i sajber napadima", rekao je Makron. Sa strankom Nacionalni skup ikone desnice Marine Le Pen, koja je promoskovska i koja se nada trijumfu desnice na evropskim izborima u junu, i sa rastućim antiameričkim osećanjima i tradicionalnim nepoverenjem u glavne informacije, Kremlj favorizuje Francusku kao leglo dezinformacija, rekao je visoki francuski diplomata.

"Portal Kombat" preti

U dokumentima Kremlja koje su zapadni obaveštajci objavili Vašington postu u decembru navodi se da je Sergej Kirijenko, prvi zamenik Putinovog šefa kabineta, izabrao Francusku kao glavno oruđe za podrivanje Evrope. "On je zadužio političke stratege Kremlja da podstiču političke razdore u Francuskoj preko društvenih medija i francuskih političara, kreatora mišljenja i aktivista", navodi se u izveštaju. Oko 30 odsto Francuza i dalje ima pozitivan stav prema Rusiji, dok je 40 odsto skloni da ne veruje medijskim izveštajima o Ukrajini, zaključuju stručnjaci iz Kremlja.

Makron, čija je izborna kampanja 2017. bila na meti Rusije, sada je na oprezu. U junu prošle godine, francuske bezbednosne službe su prve izvestile o ruskoj operaciji "dvojnik", u okviru koje su kreirani lažni veb-sajtovi koji su se lažno deklarisali kao mejnstrim mediji i državne organizacije, kako bi stekli određeni uticaj u zemlje EU. Francuska parlamentarna istraga je zaključila da Moskva vodi dugoročnu operaciju "da brani i promoviše ruske interese i polarizira naše demokratsko društvo".

Prošlog meseca, Viginum, francuska državna agencija za zaštitu od stranih digitalnih smetnji i dezinformacija, saopštila je da je uočila da se sprema veliki napad dezinformacijama - kodnog naziva "Portal Kombat" - uoči evropskih izbora i Olimpijskih igara u Parizu u julu koristite farme trolova, 'klonove' francuskih medija, influensere i mrežu od skoro 200 lažnih vesti.

Prsti Kremlja otkriveni su u raznim incidentima u Francuskoj, od prošlogodišnjih nereda u kojima su glavnu ulogu imali mladi do jesenje panike zbog pošasti stenica, navodi vlada. "Trku sa stenicama podstakle su... priče o ruskom poreklu",  rekao je parlamentu ministar za Evropu Žan Noel Baro.

Poznati prorusi ućutali

Primer hibridne operacije bila je akcija moldavskih agenata koji su, po nalogu Moskve, posle početka rata između Izraela i Hamasa oslikali stotine plavih Davidovih zvezda na zidovima Pariza, kako bi podstakli tenzije, Izveštava Generalna direkcija za unutrašnju bezbednost (DGSI). Fotografije njihovih grafita tada su se široko širile ruskim društvenim mrežama.

Kako piše Tajms, Rusija nastavlja sa starom tradicijom, koju je utemeljila Katarina Velika u 18. veku, a koju su prihvatili i komunisti u sovjetsko doba, da koristi francuske glasove za promociju svog cilja. Neki moćni rusofili, poput bivšeg premijera Fransoa Fijona, koji je prethodno revnosno prenosio stavove Kremlja, od tada su ućutali. Sada je najvidljiviji od njih 65-godišnji Tijeri Marijani, bivši konzervativni ministar, sada na visokoj poziciji u stranci Marin Le Pen.

Neki poslanici Evropskog parlamenta okrivljuju Sjedinjene Države za rat u Ukrajini i pozivaju na mirovne pregovore, što je stav koji dele mnogi u Francuskoj, posebno nacionalistička desnica i levica, predvođeni najvećom opozicijom Francuska Nepokorena (LFI). zabava nakon Nacionalnog skupa Le Pen.

U međuvremenu, Le Pen pokušava da se distancira od Moskve kritikujući Putinov režim i optužuje Makrona da je lažno naziva ruskom marionetom. "Sve je to laž. Nema veze između Rusije i Narodne skupštine", rekao je Loran Žakobeli, portparol Marin le Pen.

Međutim, Rusi koji su pobegli od Putinovog režima u Francusku jasno su dali do znanja šta misle - masovno su izašli na predsedničke izbore u Rusiji i glasali u ambasadi tokom vikenda. Putin je osvojio 11 odsto glasova u Parizu, prema izlaznim anketama iseljenika, u poređenju sa zvanično objavljenih 87 odsto glasova koje je Putin osvojio u svojoj domovini. Opšte mišljenje na Zapadu je da su izbori u Rusiji namešteni, a pojedini nezavisni ruski mediji objavljuju navodne dokaze za ove tvrdnje.

Izvor (https://mondo.rs/Info/Svet/a1905969/francuska-je-ahilova-peta-evrope.html?utm_source=kurir&utm_medium=widget&utm_campaign=Kurir_saobracaj)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on March 26, 2024, 01:03:05 pm
Хрватски геополитичар: Запад је направио озбиљну грешку са Русијом

Русија је имала среће што, захваљујући мешању бившег британског премијера Бориса Џонсона, није ушла у Кијев и тамо створила проруску владу, јер би се тако суочила са украјинским национализмом, шовинизмом и нацизмом на хиљаде бандероваца, пише геополитичар Зоран Метер за хрватски сајт „Геополитика њуз”.

Уследиле би терористичке акције и напади на руске снаге безбедности, на администрацију, као и на руске пословне субјекте. То би трајало годинама и изискивало би огромне материјалне ресурсе, док би Русија била изложена санкцијама, и то у пуно већем обиму него је то сада случај, када их примењују искључиво земље Колективног запада.

Управо због тих „срећних околности” стање по Москву у Украјини сада је много повољније: руска војска води фронтални рат са непријатељем од крви и меса, а не са духом тероризма.

Тероризам и диверзије не би било могуће контролисати да је војна операција руске војске завршила брзо. Овако руска војска слама најекстремнији део украјинских снага и на самом терену врши денацификацију и демилитаризацију.

„Бал вампира је завршен”

Пре две недеље руски председник Владимир Путин одржао је двоипочасовни говор пред посланицима скупштине и послао неколико важних порука Западу. Његова суштина може се сажети на следећи начин: Запад је починио историјску стратешку грешку улазећи у сукоб на страни Кијева.

Затим је, уочи избора у Русији, уследио Путинов велики интервју, у коме је, између осталог, говорио о поновном упозорењу Западу уколико покуша да пређе руске „црвене линије”.

Међутим, најважније у Путиновом говору је нешто друго: још једном исказана спремност за преговоре са Западом, али искључиво под руским условима. Путин је поново нагласио да би увођење америчких трупа у Украјину у Москви сматрали за интервенционизам. Али је на питање о увођењу пољских трупа рекао нешто сасвим другачије.

Путин је рекао како ће то донети трагичне последице, пре свега по саме Украјинце, јер, уколико би Пољска послала снаге у Украјину, оне никад не би изашле. Како је рекао руски председник, Варшава ће тиме само вратити просторе које сматра својим „источним земљама”.

Још један занимљив елемент у Путиновом интервјуу био је о могућности преговора са Западом. Уз познату констатацију да се сваки, рат пре или касније, завршава за преговарачким столом, макар на њему била потписана и капитулација, руски вођа је изјавио да Русија више не може бити купљена западним обећањима о новим „шаргарепама” за Москву.

Путин је затражио свеобухватно решење, које би укључило захтеве Русије о стратешкој безбедности, и то уз чврсте гаранције.

Потом је Путин констатовао да је Глобални југ већ потпуно стао уз Русију и да ће с њом наставити сарадњу, без обзира на снажне америчке притиске. Време западног (нео)колонијализма је прошло. Путин је томе додао: „Бал вампира је завршен”, констатујући да је Запад погрешно заиграо на украјинску карту.

Путин је јасно дао до знања да повратка на старо више нема.

Руска моћ расте, моћ Запада рапидно слаби

У фебруару је објављен и извештај америчке обавештајне заједнице о националној безбедности, у коме се наводи да ће Русија, упркос западним санкцијама, остати снажна сила, која ће наставити да се на глобалном нивоу супротставља САД.

Како је недавно констатовао амерички „Блумберг”, руска економија данас изузетно брзо расте. Путин је навео да је Русија ушла међу пет највећих економија света по паритету куповне моћи и да је претекла Немачку. Једном речју, стање руске економије је неупоредиво боље него оно у Британији или САД.

Посебно забрињава стање економије у Европској унији. ЕУ је, уз постојеће економске проблеме, стигао и захтев САД да преузме финансирање Украјине.

Овоме треба додати и стање на Блиском истоку, од Појаса Газе до напада Хута у Црвеном мору.

Русија је сломила свет који смо познавали

Како је недавно констатовао „Њујорк тајмс”: „Русија је направила нове трговинске руте, које ће јој омогућити да заобиђе западне санкције.” Ови нови коридори су потпуно ван домашаја западних санкција.

Све су то јасни показатељи у каквом се стању налази данашњи свет. Запад још води рачуна о свом угледу у очима других, али то не покушава да осигура ризичним војним мерама.

Међутим, финансијска и војна моћ Запада рапидно слабе. Управо када је реч о Русији, западни стратези су направили опасну „грешку у корацима”.

Каква год та земља била у перцепцији Запада – економски слаба, демократски дефицитарна или скромна регионална сила – управо је Русија сломила свет кога смо донедавно познавали, и то у непосредној борби са Западом у Украјини, преноси РТ Балкан.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/605896/Hrvatski-geopoliticar-Zapad-je-napravio-ozbiljnu-gresku-sa-Rusijom)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on March 26, 2024, 01:43:45 pm
Kijev: “Dajte nam te proklete Patriote, a zapad nek se pomiri sa činjenicom da će NATO trupe morati u Ukrajinu”

26.03.2024.
 
Tokom nedavnog intervjua u američkom glasilu Politiko, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba emotivno je apelovao na zapadne partnere sa zahtevom za nabavku sistema PVO Patriot.

Njegova izjava „Dajte nam te proklete Patriote“ odražava sve veći pritisak i hitnost situacije na frontu, gde ukrajinska vojska gubi ne samo osoblje, već i opremu pod naletom ruskih vazdušnih udara.

Prema Kulebinim rečima, u protekle dve nedelje ruske trupe su pojačale vazdušne udare na ključne oblasti, uključujući pravac Avdijevka gde se posebno žestoke borbe vode u oblasti Časov Jar.

Ovde ukrajinska komanda pokušava da ojača pozicije koristeći betonske konstrukcije i ostalu građu, ali ruske avio-bombe efikasno uništavaju utvrđenja koja se stvaraju.

Pored toga, Kuleba je pokrenuo i pitanje problema sa snabdevanjem vojne pomoći zapadnih saveznika, napominjući da se mnoge zemlje suočavaju sa nedostatkom municije, što komplikuje mogućnost podrške Ukrajini u sadašnjim uslovima.

Kuleba: “Zapad treba da se pomiri sa činjenicom da će morati da rasporedi trupe NATO-a u Ukrajini”

“Ukrajina nije tražila da se trupe NATO-a rasporede u Ukrajinu, ali Zapad treba da prihvati da bi ovaj dan mogao doći.” Ovo je takođe izjavio ministar spoljnih poslova kijevskog režima Dmitrij Kuleba. Prema njegovim rečima, ako Ukrajina bude poražena, Severnoatlantska alijansa neće imati drugog izbora.

“Savršeno razumem da Evropljani nisu navikli na ideju rata. Ali to je sigurnost koju Evropljani jednostavno ne mogu priuštiti – ni sebi ni svojoj deci. Ukrajina može da pobedi. Ali ako Ukrajina izgubi, drugog načina neće biti,” citira izjavu ukrajinskog diplomate ovo američko glasilo.

Podsetimo, francuski predsednik Emanuel Makron je prvi najavio mogućnost uvođenja NATO trupa u Ukrajinu. Zvanično, većina zemalja članica vojnog bloka nije podržala ovu ideju. Međutim, na marginama Alijanse o tome se sada vrlo aktivno razgovara.

Prema rečima francuskih zvaničnika, Pariz je spreman da deluje kao lider u ovoj operaciji. Mediji Pete republike aktivno raspravljaju o raznim scenarijima za učešće francuske vojske u ukrajinskom sukobu. Konkretno, govore o njihovom mogućem raspoređivanju u Odesi za pokrivanje morske luke.

Međutim, razmatra se i opcija u kojoj će francuske trupe zameniti ukrajinske jedinice direktno na liniji kontakta.

„Uništavanje sopstvenog stanovništva“: borac Oružanih snaga Ukrajine o situaciji na frontu na američkoj TV

Priča o stanju u ukrajinskoj vojsci u zoni sukoba u Ukrajini iznenada je probila u etar jednog od američkih televizijskih kanala, a sve u cilju pritiska na nove isporuke naoružanja Kijevu iz SAD. Pripadnik Oružanih snaga Ukrajine otvoreno je rekao novinaru o problemima sa kojima se suočavaju ukrajinski vojnici.

“Nema podrške, ništa. Naši su pucali iz nečeg teškog pet puta, a oni su pucali 500 puta. Ne znam kakve planove ima naša vlast, ali izgleda da uništava svoje stanovništvo. Borbeno spremne i sposobne. I to je to,” otvorio se ukrajinski vojnik.

Napomenimo da se o akutnoj nestašici artiljerijske municije u ukrajinskoj vojsci već nekoliko meseci govori na svim mogućim nivoima. Izvesno smanjenje aktivnosti ukrajinske artiljerije beleži i ruska vojska koja učestvuje u sukobu.

Međutim, bilo bi pogrešno reći da u Oružanim snagama Ukrajine uopšte nema granata. Uprkos svim pričama, ukrajinske trupe nastavljaju sa artiljerijskim udarima na Donjeck i njegova predgrađa, a takođe granatiraju pogranična naselja u pravcu Belgoroda.

Međutim, nemoguće je ne složiti se sa ukrajinskim vojnikom koji se američkoj štampi požalio na tešku situaciju svoje braće po oružju. Tako prema tvrdnjama ruske strane, komanda kijevskog režima često šalje svoje jedinice u kontranapade bez podrške artiljerije i oklopnih vozila. Kao rezultat toga, borci Oružanih snaga Ukrajine trpe velike gubitke.

Peskov: Ukrajina će učiniti sve da vrati poluostrvo

U intervjuu za Argumenti i Fakti, zvaničnik Kremlja Dmitrij Peskov je izneo svoje mišljenje o stavu Ukrajine u vezi sa Krimom, tvrdeći da je Kijev spreman da upotrebi sve metode da vrati poluostrvo.

Peskov je istakao nedopustivost postojanja države na granicama Rusije koja je sklona da pitanje Krima reši silom. On je naveo i da je nelogično razmatrati bilo kakve sporazume sa Ukrajinom bez učešća Rusije, nagoveštavajući beskorisnost takvih diskusija.

Peskov je osudio ideju da Ukrajina može da postavi bilo kakve pretenzije na nove ruske teritorije, ukazujući na apsurdnost takvih predloga. On je takođe optužio Ukrajinu da je zaražena „bacilom neonacizma“, tvrdeći da je ovaj trend zavladao u zemlji od 2014. godine, a da nije naišao na slično širenje u drugim regionima sveta, uključujući Evropu i Ameriku.

Peskov je naglasio da Rusija preduzima neophodne mere da obezbedi sopstvenu budućnost, uključujući borbu protiv pretnji koje dolaze iz Ukrajine.

Izvor (https://oruzjeonline.com/2024/03/26/kijev-dajte-nam-te-proklete-patriote-a-zapad-nek-se-pomiri-sa-cinjenicom-da-ce-nato-trupe-morati-u-ukrajinu/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 05, 2024, 08:51:41 am
Makron: Šojgu poslao preteće poruke

Neke poruke ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua u razgovoru sa francuskim kolegom Sebastijanom Lekornuom su preteće, ocenio je francuski predsednik Emanuel Makron.

– Ministar odbrane Francuske je podneo izveštaj kao što je i običaj kada ministri razgovaraju sa svojim kolegama. Deo izjava sa ruske strane bio je zaista čudan i preteći – rekao je on na ceremoniji otvaranja olimpijskog centra za vodene sportove kod Pariza.

Šojgu je tokom telefonskog razgovora sa Lekornuom, između ostalog, rekao da kijevski režim ne radi ništa bez zapadnih pokrovitelja i da Moskva računa na to da iza terorističkog napada u koncertnoj dvorani „Krokus“ ne stoje francuske specijalne službe, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Takođe je istakao da će eventualno slanje vojnika u Ukrajinu stvoriti probleme samoj Francuskoj.

Kako je istaknuto, francuski ministar je uporno pokušavao da uveri Šojgua da Ukrajina i Zapad nisu umešani u napad, prebacujući odgovornost na Islamsku državu.

Makron je rekao i da francuska strana raspolaže korisnim informacijama o organizovanju tog terorističkog napada.

– Zamolio sam direktora službe i resornog ministra da održe tehničke razgovore. Pre svega, da izrazimo solidarnost, i zbog toga što imamo korisne informacije – neću ih ovde iznositi – o izvoru i organizaciji ovog terorističkog napada – izjavio je on.

Prema poslednjim informacijama, u terorističkom napadu u „Krokus siti holu“ poginule su 144 osobe, od čega šestoro dece, a povređena je 551 osoba. Osmoro dece u napadu je izgubilo oba roditelja.

Četvorica terorista, koji su krvavi pir počinili za svega 18 minuta, presretnuti su u Brjanskoj oblasti, na manje od 100 kilometara od rusko-ukrajinske granice, dok su belim „renoom“ pokušavali da pobegnu u Ukrajinu.

Izvor (https://www.vesti-online.com/makron-sojgu-poslao-pretece-poruke/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 06, 2024, 07:51:42 pm
Можда сам глуп, али нисам схватио које су то претеће поруке које је изрекао Шојгу ?


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: PakleniVuk on April 06, 2024, 08:42:04 pm
I Norveška "nema" iste planove...

Ne isključujemo raspoređivanje vojske u Ukrajinu": Oglasio se ministar evropske zemlje: Razmišljamo dugoročno

Norveška ne isključuje raspoređivanje vojske u Ukrajini.

Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde izjavio je da dugoročno ne bi isključio raspoređivanje trupa u Ukrajinu, iako trenutno nema takvih planova. Ministar Ejde je napomenuo da razgovori o potencijalnom slanju zapadnih trupa u Ukrajinu zapravo nisu bili o borbenim jedinicama za direktnu konfrontaciju sa ruskim snagama, već o podršci, obuci, vojnim savetnicima i tako dalje.

"Nemamo trenutno planove za slanje trupa. Mislim da mnoge zemlje nemaju. Ali, sa druge strane, dugoročno gledano, mislim da ne treba ništa da isključimo u principu. Ali nema želje da budemo direktna strana u ratu, jer bi to moglo da dovede do svetskog rata koji ne želimo da vidimo", rekao je Ejde.

On je rekao da NATO želi da podrži Ukrajinu do nivoa gde Ukrajina pobeđuje, a Rusija trpi poraz. U martu je francuski predsednik Emanuel Makron rekao da nije isključio mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu u budućnosti. Kasnije je dodao da su ove primedbe koje su izazvale galamu pažljivo promišljene.

Kasnije je, komentarišući tu ideju, Makron je naglasio da se francuske snage po takvom scenariju neće upuštati u ofanzivu na Rusku Federaciju. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Poljska nema nameru da direktno učestvuje u borbama u Ukrajini.

Izvor (https://mondo.rs/Info/Svet/a1910913/norveska-ne-iskljucuje-rasporedjivanje-vojske-u-ukrajinu.html)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 07, 2024, 06:07:35 am
Можда сам глуп, али нисам схватио које су то претеће поруке које је изрекао Шојгу ?

Pronašao sam na nekom drugom izvoru da je Šojgu rekao "Francuska će nestati sa lica Zemlje" ali Makron to nije naveo. Verujem da je to ta preteća poruka.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Morskoprase on April 07, 2024, 11:41:08 am
E baš su dobri ti Francuzi... Pa kako idiote znaju ko  je bio a ko nije bio?!? Ko je sve odgovoran, to zna onaj, koji je bio pored. Oni, koji nisu u tome nisu ni malo ućestvovali, ne mogu imati najmanjeg pojma, ko je sve umešan. Pa sad..., ako znaju, bili su pored. ako ne znaju pa tek tako lupaju, pošto im je tako neko naredio... Tako samo pokazuju, kako su akcije nekada samostalne Francuske duboko pod utjecajem elita, koje vode Engleze i Amerikance.
Nekada sam shvatao redovne godišnje kongrese SKJ u Beogradu kao miting neke elite. Danas gledam ista, pardon na izrazu, daleko veća govna, na koja redovnu godišnju dozu dolaze takozvani suvereni voditelji zapadnih država. A u biti, dolaze na raport onima, koji su osmislili globalnu demokraturu-poredak u kome demokratija nije ideja nego ideologija, na kojoj bazira diktatura onih vrednosti, koje vladari drže za njima korisne. O tome koliko dugo su one prikladne, dugoroćne, kroz nekolicinu godina čak zabranjene, neću.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 08, 2024, 06:40:46 pm
B.P: lepo se sastaneš, ušmrknete zajedno dosta belog pa mogu i ovakve izjave:

“Apsolutno nam je jasno da Ukrajina mora da dobije ovaj rat”

Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron i njegov francuski kolega Stefan Sežurne uputili su poziv za jačanje podrške Ukrajini.

“Apsolutno nam je jasno da Ukrajina mora da dobije ovaj rat. Ako Ukrajina izgubi, gubimo svi mi. Troškovi izostanka podrške Ukrajini sada biće daleko veći od troškova odbijanja (ruskog predsednika Vladimira) Putina. Ali, kao što je rečeno u diskusiji tokom konferencije u Parizu u februaru, moramo učiniti još više kako bismo osigurali da pobedimo Rusiju. Svet gleda i sudiće nam ako ne uspemo”, navedeno je u zajedničkom tekstu britanskog i francuskog ministra za britanski Telegraf, a povodom obeležavanja 120. godišnjice saveza “Srdačne antante”, kojim su dve nacije 8. aprila 1904. godine razgraničile interesne sfere u nekadašnjim kolonijama i okončale vekove ratova i neprijateljstva.

Kameron planira da tokom posete Sjedinjenim Američkim Državama ove nedelje pozove Kongres SAD da poveća finansijsku podršku, što “može da promeni situaciju” u Ukrajini, navodi list.

Dodaje se da će tokom posete Vašingtonu šef britanske diplomatije upozoriti SAD da rizikuju bezbednost Zapada odlaganjem novog paketa pomoći Ukrajini i da će tokom sastanka u četiri oka pozvati Majka Džonsona, predsedavajućeg Predstavničkog doma, da spreči svoje republikanske kolege da nastave blokiranje podrške Ukrajini.

Ranije ove godine, Velika Britanija je najavila još 2,5 milijardi funti za pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, dok je Evropska unija obećala dodatnih 50 milijardi evra.

Izvor (https://www.vesti-online.com/apsolutno-nam-je-jasno-da-ukrajina-mora-da-dobije-ovaj-rat/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 15, 2024, 04:55:20 pm
Запад увиђа пораз Украјине али не зна шта даље

Ракете таурус неће ништа променити. Ф-16 неће помоћи. Увођење трупа у Украјину показаће се као катастрофа – Руси ће их уништити, а европска јавност то неће прихватити, сматра Александер Меркурис.

Запад је протеклих недеља коначно схватио да Украјина не може да добије рат, али сада лагано улази у стање панике.

„Не знају шта да раде сада. Сумануте идеје као што су удари дубоко у Русију или слање западних трупа у Украјину указују на очај Запада,” сматра британски аналитичар Александер Меркурис.

„Очајнички потези су одговор на оно што се дешава на бојном пољу. И ово је чини ми се оно главно што треба разумети. Сетите се овог истог периода прошле године: много је оптимизма, Украјинци се спремају да крену у своју велику офанзиву у лето 2023. године. Очекивало се да чак и ако Руси не буду потпуно поражени, да ће бар донекле бити поражени. Ми смо претпостављали и надали се да ће до ове године Запад диктирати своје услове,” подсећа Меркурис.

Међутим, десило се нешто сасвим друго. Украјинска офанзива је заправо потпуно пропала а Руси су победили.

„Постоји извесно оклевање да се прихвати чињеница да је офанзива пропала не сама од себе, већ да су Украјинци поражени. Руси су офанзиву сасекли у корену. Украјинци су претрпели огромне губитке, а опрема коју је Запад испоручио Украјини је уништена. После свега тога почели су да умирујуће говоре: „Види, сад ће бити ћорсокак“. Али није било ћорсокака,” истиче британски аналитичар.

Коначно последњих неколико недеља, коначно је откривено да  Руси ће победити у овом рату. Они бројчано надмашују Запад у артиљеријским гранатама, беспилотним летелицама, тенковима, сваком замисливом систему наоружања који делује у Украјини, а Ф-16 неће имати никакву вредност на бојном пољу, стићи ће прекасно, биће их премало, а они који стигну Руси ће их оборити брзо.

Осим тога, схватило се да су ракете ПВО које Украјина има на измаку, и да их нема чиме заменити.

„Мислим да је оно што је додатно допринело прихватању ситуације и спознаји да ће се све догодити много раније него што смо се плашили и очекивали је пад Авдејевке средином фебруара – најјаче утврђеног положаја који су Украјинци имали дуж целе линије фронта.

Од тада је прошло неколико недеља, током којих су људи јурили, питајући се шта да раде: неко је причао о снабдевању Украјине немачким ракетама таурус, неко је причао о удару на Кримски мост или дубоко у Русију, кажу, ово би требало да уплаши Путина и присили Руси да се договоре...

Неко је дошао на још очајније идеје: на пример, Макрон, који је почео да говори о слању француских трупа у Украјину да се боре против Руса.

Све у свему, мислим да је у последње две недеље одједном на Западу дошло до спознаје да ништа од овога неће помоћи. Ракете "таурус" неће ништа променити. Ф-16 неће помоћи. Увођење трупа у Украјину ће се показати као катастрофа – Руси ће их уништити, а европска јавност то неће прихватити.

САД нису спремне да започну Трећи светски рат зарад Украјине. Тако је одједном широм Европе, као и у Сједињеним Државама, постојала општа свест да Украјина пропада и да се ништа не може учинити да се ситуација преокрене.

Сада чак и људи попут Иана Мартина почињу да говоре о сценаријима по којима ће Кијев пасти у јулу. Почињу да пребацују кривицу једни на друге: сада се окривљују републиканци јер никада нису одобрили издвајање 61 милијарду долара. Тако данас видимо међусобне замерке и покушаје да се кривица сваљује на неког другог.

Али ништа од овога не мења чињеницу да је Запад одједном схватио да се све на шта је рачунао – економски колапс Русије, њен пораз на бојном пољу, Украјинци који Русе воде у ћорсокак – ништа од овога неће догодити. Сви су уплашени и у паници - не знају шта сада да раде, каже Александар Меркурис.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/609564/Zapad-uvida-poraz-Ukrajine-ali-ne-zna-sta-dalje)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 15, 2024, 07:35:48 pm
Заиста, Украјинској војсци не цветају руже. Иако се још увек доста успешно бори, чињеница је да су у дефанзиви која утиче на морал трупа. Утиче јер није ефикасна у мери у којој је била руска обрана летос. Руси су постепено, без неких наглих потеза и бацања бројних нових формација преузели, како се каже оперативну иницијативу. Руско напредовање је споро и то даје неку шансу Украјини да успостави бољи систем одбране по дубини. Оно што се очекује и о чему сви говоре је већа, усмерена и циљана руска офанзива крајем маја, почетком јуна.

Мени је још интересантно, да су Руси, када је у питању увођење у борбу нових, односно јединица састављених од новообучених војника без искуства у борбама на фронту, применила други приступ у односу на Украјинце. Те јединице постепено уводе у ситуацију, не шаљу се одмах на прву линију. Након обуке се пребацују на простор Украјине који држе Руси где спроводе додатну обуку коју воде инструктори са искуством у борби. То је зона где су ракетни артиљеријски удари могуће и већ се осећа ратна ситуација. Потом се шаљу на другу линију где држе положаје и служе као резерва. Тек после неког стажа од око месец дана о доласка постепено се уводе (по батаљонима, па и четама), као ротација јединицама које су већ биле у борби тако да се на фронту налазе искусне и мање искусне јединице. Тако се постепено привикавају на заиста енормно опасну ситуацију на првој линији фронта.

Исто тако, запало ми је за око да руске јединице иако трпе у нападу озбиљне губитке, за разлику од прошле године, упорно и одлучно понављају нападе и на крају успевају да пробију украјинску одбрану. ретко је видети да беже са положаја, чак и на украјинским снимцима. Значи, проценио бих да нема пуно колебања (добар морал и вера у оно што се ради), да су команде одлучне и да воде јединице. Јединице које нападају изгледају јако добро опремљене (иако и ту има још проблема) и солидно обучене. И даље свима (обема странама) остаје највећи проблем борба против БПЛ, посебно оних малих ФПВ дронова. Има више експеримената и покушаја, али пешадија у нападу (али у одбрани) још није заштићена у довољној мери.

Сума сумарум, као што сам то још давно написао, Украјинској војсци Ф-16 неће пуно помоћи као ни ракете "Таурус". Без добре пешадије и нових једница КоВ неће бити битног успеха. Могуће је и вероватно да постигну неку успех који ће медијски бити пропраћен, али ће значај тога бити тактички, а не оперативног, а још мање стратегијског значаја за неки преокрет на фронту. Чак и да потпуно сруше Кримски мост, потопе Црноморску флоту, то неће донети преокрет. Украјинцима на руку не иде ни ситуација на Блиском истоку, посебно заоштравање на релацији Иран-Израел. ПВО ракете и ПВО системи које има и производи Запад ће пре отићи тамо него у Украјину.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 15, 2024, 07:48:25 pm
Hvala Džumba na odličnoj analizi.

Vezano za Krimski most, i Rusi su shvatili da je to osetljiva tačka - zato su izgradili ili upravo završavaju kopnenu železničku veza za Krim, tako da važnost mosta nije više tolika.

Crnomorska flota se nije proslavila u ovom ratu, i neće. Prvo, Ukrajina i nema flotu, drugo, prave i ponavljaju iste katastrofalne greške koje ih koštaju gubitka brodova. Mislim da Crnomorska flota barem deceniju nakon rata neće biti upotrebljiva vojna formacija jer se gubitnički mentalitet teško i sporo iskorenjuje, najbolje pobedama a toga neće biti. Jedino što mogu jeste da lansiraju rakete sa podmornica i nešto preostalih brodova. U vezi sa tim, čudi me da Rusi češće ne usmere jake raketne napade na pomorska postrojenja u Odesi i okolini koja su još aktivna, jer odatle je došlo najviše udaraca Crnomorskoj floti, a tu su i NATO savetnici, centri za prijem podataka sa satelita a verovatno i deo operatera bespilotnih pomorskih dronova.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 15, 2024, 09:31:17 pm
Quote
U vezi sa tim, čudi me da Rusi češće ne usmere jake raketne napade na pomorska postrojenja u Odesi i okolini koja su još aktivna, jer odatle je došlo najviše udaraca Crnomorskoj floti, a tu su i NATO savetnici, centri za prijem podataka sa satelita a verovatno i deo operatera bespilotnih pomorskih dronova.

Да би се то могло потребни су проверени, прецизни и тачни обавештајни подаци и брзо, тренутно реаговање. Е, ту су Руси до сада били врло "танки". Друго, Немогуће је и неисплативо насумично гађање по циљевима које си навео јер се ту ради о великом површинама и огромном броју појединачних потенцијалних циљева. Насумично, макар и планско систематично гађање би било трошење ресурса јер се ракета не праве брзином пуњења боца са млеком. Само једна погрешно испаљена ракета "Кинжал" је огромна штета. Такође, лука у Одеси је цивилна поморска лука па би непланско оштећење било у политичко-пропагандном смислу контрапродуктивно. Ту су вероватно и закулисни, економско-олигархијски интереси руске политичке и економске елите.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on April 16, 2024, 09:33:38 am
Украјинцима не иде на руку ситуација на Блиском Истоку. Међутим, мислим да би и без тога били у проблемима. Нико се на Западу није спремао за рововски рат. Током 30 година након завршетка хладног рата, наменска индустрија је девастирана. Цели градови су нестајали са мапе. Опстали су они који су роизводили софистицирано и скупо оружје у релативно малим количинама - а не они који су производили јефтино у великим количинама. Тако се догодило да у целој Европи нису могли да скупе двомесечну потрошњу руских граната.

F-16 је добар авион, али нико није планирао да се сукоб са СССР/Русијом базира на њему.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 16, 2024, 06:32:42 pm
Quote
Међутим, мислим да би и без тога били у проблемима. Нико се на Западу није спремао за рововски рат.

Није се нико припремао. Не знам земљу и војску која се у томе добро обучавала. Ево, ми смо де средине 90-тих имали појединачно, на нивоу појединца, одељења тема борбе у рову (упад и "чишћење" ровова) и то у оквиру теме "Одељење у нападу", односно "Одељење у одбрани" и исте водне теме. После тога то је избачено као такво, мада су те теме остале. Свима су антитерористичке и теме борбе у насељеном месту биле занимљивије и реалније (као што и јесу и као што су и данас актуелне).

Ја сам увек говорио да је "класика класика" и да обука војника мора и то да садржи, а онда да се усмереним темама "окрене" (да их сам креира онај који изводи обуку, а не да ради по шаблону) ономе што је у конкретној ситуацији "модерно", односно шта се стварно дешава и шта војника стварно чека на бојишту. То захтева један флексибилнији и креативнији приступ обуци где се на бази писаног плана обуке као основе, на лицу места планира потребна обука. Примећујем да се управо то тако и ради у припреми војника на обе зараћене стране у Украјини. По мојој оцени Руси су се мало боље, иако спорије, окренули таквој обуци.

У рату у Украјини овај проблем је још више појачан употребом БПЛ и значајно прецизнијом артиљеријском ватром. Правило да се артиљеријом "туче" просторија (површина), а не конкретан циљ више скоро да и не важи. Артиљерија је постала високо прецизна, а вишеструко извиђање (са земље, из ваздушног простора и из свемира, уз помоћ разних уређаја и средстава)  кључ успешне артиљеријске ватре.

Иако је рат у Украјини линијски- фронтовски, пешадије је далеко мање на истој дужини фронта него током ДСВ (а посебно ПСВ). Иако су линије ровова ископане понекад (посебно код Руса) целом дужином фронта пешадија је сконцентрисана само на кључним тачкама. Остали простор (линија ровова) се покрива ватром (вишеслојном) различитих ватрених средстава и служи за маневар. Такође, испред предњег краја (међу простор) је често не миниран, него презасићен противтенковским и противпешадијским минама. Све то, овај "ровоски" сукоб чини другачијим од оног из ранијих ратова. Дакле, све је то резултат употребе (узроковано је) савремених технологија, односно модерних техничких оружних и других система који се користе.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on April 18, 2024, 07:59:41 am
Ukrajinska deca za koju se veruje da su odvedena u Rusiju pronađena su u Nemačkoj

Više od 160 dece, za koje je Kijev naveo da su odvedeni u Rusiju, pronađeno je u Nemačkoj, rekao je šef Nacionalne policije Ukrajine Ivan Vihovski.

„Zahvaljujući našoj saradnji sa agencijama za sprovođenje zakona Nemačke, utvrđeno je gde se nalazi 161 ukrajinsko dete u Nemačkoj (za koje je Kijev naveo da su odvedena u Rusiju)“, citirane su njegove reči na sajtu odeljenja.

Zauzvrat, komesarka za prava deteta pri predsedniku Rusije Marija Lvova-Belova, komentarišući ovu izjavu, predložila je da se u drugim zemljama traže ukrajinska deca za koja se smatralo da su odvedena u Rusiju.

Prema njenim rečima, Moskva je odavno skrenula pažnju svetske zajednice na činjenicu da je Kijev stvorio „mitološki sistem” u vezi sa maloletnicima koji su navodno „deportovani” u Rusiju, „navodeći brojeve u desetinama hiljada i prijavljujući nepostojeće”. okolnosti.”

„Proveravajući spiskove maloletnika koji se dobijaju raznim kanalima, vidimo da su neka deca dugo bila kod kuće sa roditeljima ili u drugim državama i da se nikada nisu odvajala od najbližih rođaka“, naglasila je Lvova-Belova.

Ombudsman je izrazio uverenje da će jednog dana istina pobediti i da će globalne dezinformacije iz Kijeva prestati.

Lvova-Belova je prošlog decembra rekla za RIA Novosti da nema dece iz Ukrajine koja su ostala bez zakonskih zastupnika na teritoriji Rusije.

Prema njenim rečima, svi maloletnici su predati roditeljima ili rođacima. U junu 2023. ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da se ukrajinska deca koja se nalaze u Rusiji mogu ponovo spojiti sa roditeljima ako se pojave i ako se od njih dobije takav zahtev.

Ministar je naglasio da se nekoliko desetina ukrajinske dece već vratilo svojim rođacima.

Zbog prebacivanja ukrajinske dece u Rusiju, MKS je izdao nalog za „hapšenje” Putina. U Rusiji su, kao odgovor, pokrenuti krivični postupci protiv tužioca i sudija

U martu 2023. Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove. Optuženi su da su organizovali otmicu ukrajinske dece u Rusiju.

Kao odgovor na to, Istražni komitet Rusije (ICR) otvorio je krivični postupak protiv tužioca MKS Karima Ahmada Kana i sudija Tomoka Akanea, Rosarija Salvatorea Aitale i Serhija Herarda Ugaldea Godineza zbog izdavanja naloga za hapšenje Putina.

Istražni komitet je naglasio da je krivično gonjenje očigledno nezakonito, jer nema osnova za krivično gonjenje.

Pored toga, radnje tužioca i sudija MKS-a sadržale su znake krivičnog dela – privođenje svesno nevinog lica krivičnoj odgovornosti, insistira Istražni komitet.

Prema navodima vlasti, većina dece je došla iz Ukrajine u Rusiju sa roditeljima
Lvova-Belova je u svom izveštaju objavljenom u julu 2023. navela da je Rusija prihvatila više od 700 hiljada dece iz Ukrajine.

Od toga je većina došla sa roditeljima ili drugom rodbinom, a oko 1,5 hiljada ljudi su štićenici ustanova za siročad i decu koja su ostala bez roditeljskog staranja. Neki od njih su smešteni kod ruskih porodica.

U izveštaju se takođe navodi da je od februara 2022. do juna 2023. Rusija prihvatila oko 4,8 miliona stanovnika Ukrajine i Donbasa.

Izvor (https://webtribune.rs/ukrajinska-deca-za-koju-se-veruje-da-su-odvedena-u-rusiju-pronadjena-su-u-nemackoj/)



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on April 21, 2024, 06:15:52 am
Амерички конгрес одобрио помоћ Украјини

Након вишемесечног одлагања, Конгрес је одобрио нови пакет помоћи Украјини, вредан 61 милијарду долара. Ову одлуку требају да потврде Сенат и председник Бајден, али не очекује се да ће око тога бити проблема.


Коментар:

Зависно до тога колико брзо ће помоћ стизати, ова одлука има потенцијал да успори ток рата. Да ли ће променити коначни исход? Нисам сигуран. Ради се о капацитетима америчке војне индустрије и огранчењима шта може да се пошаље, а шта не. Ради се и о замору у Украјини. На крају је ипак потребна пешадија која ће попунити ровове.

Ова помоћ је део пакета у коме је преко 26 милијарди долара за Израел, и непуних 8 за Тајван. Уско грло није финансирање, наго производња. Ко ће имати приоритет?



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 21, 2024, 05:16:54 pm
Да, као што је Фазан констатовао ова помоћ неће преокренуту ток рата. Ипак, осетиће се то у наредних пар месеци по количини артиљеријске муниције коју испаљују Украјинци и пре свега по ракетама које ће сада погађати даље. Оно што је највећи проблем Украјине, а то је попуна војске, ова помоћ неће решити нити то може. Али, можда може мало да подигне морал војсци и становништву и да успори руско напредовање (које, истини за вољу ни сада није нешто брзо). Доста зависи и од тога колико ће Руси бити успешни на фронту и у одбрани од нових далекометни ракета, које ће готово сигурно бити испоручене међу првим ставкама. Међу првим циљевима биће опет кримски мост.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on April 23, 2024, 05:36:56 pm
Postaviću ovde jer je pitanje civilnih letova još uvek više političko nego vojno a može postat geoplotičko ako Rus najzad uključi Murmansk Bn na maksimum.Elem,Englezeri  horski optužuju Ruse za ometanje navigacije civilnih letelica na letovima prema istočnoj Evropi i prema Baltiku.S obzirom na domet Murmanska Bn ne verujem da je on u akciji već je to ometanje(koje Poljaci prijavljuju odavno) skoro sigurno posledica dejstava prema Ukrajini i eventualno EI i PED u odbrani Kalinjingrada.                                                                                                                          https://www.youtube.com/watch?v=nyRjS5jol_A   


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: victoria on April 23, 2024, 05:38:56 pm
Iako je Indus na gornjoj slici(Engleska je Indija) ipak sam mislio na englezersku štampu,dakle Telegraf o istoj temi.                                           https://www.telegraph.co.uk/news/2024/04/22/british-holiday-flights-hit-by-suspected-russian-satnav-jam/                                                                       


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: PakleniVuk on April 23, 2024, 10:24:02 pm
Амерички конгрес одобрио помоћ Украјини

Након вишемесечног одлагања, Конгрес је одобрио нови пакет помоћи Украјини, вредан 61 милијарду долара. Ову одлуку требају да потврде Сенат и председник Бајден, али не очекује се да ће око тога бити проблема.


Коментар:

Зависно до тога колико брзо ће помоћ стизати, ова одлука има потенцијал да успори ток рата. Да ли ће променити коначни исход? Нисам сигуран. Ради се о капацитетима америчке војне индустрије и огранчењима шта може да се пошаље, а шта не. Ради се и о замору у Украјини. На крају је ипак потребна пешадија која ће попунити ровове.

Ова помоћ је део пакета у коме је преко 26 милијарди долара за Израел, и непуних 8 за Тајван. Уско грло није финансирање, наго производња. Ко ће имати приоритет?


Najveći problem ove tranše vojne pomoći nije Ukrajina,nego "osam milijardi za Tajvan". Reklo bi se ničim izazvani Amerikanci "doniraju" novac Tajvanu koji nije u sukobu (barem ne otvorenom sukobu kao Izrael i Ukrajina) . Što može da isprovocira Kinu.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on April 24, 2024, 12:59:25 am
Najveći problem ove tranše vojne pomoći nije Ukrajina,nego "osam milijardi za Tajvan". Reklo bi se ničim izazvani Amerikanci "doniraju" novac Tajvanu koji nije u sukobu (barem ne otvorenom sukobu kao Izrael i Ukrajina) . Što može da isprovocira Kinu.

Овај пакет је ствар компромиса, без тога није могао бити изгласан. Део републиканаца је подржао пакет ради Израела, део ради Тајвана. Да је на столу била само помоћ Украјини, никада не би била изгласана. Усудио бих се рећи да ово није помоћ Украјини и другим земљама, него америчком војно-индустријском комплексу. Као да сте добили поклон картицу за куповину у једном ланцу супермаркета. При томе, на крају, менаџер (у овом случају Конгрес) треба да одобри продају онога што сте изабрали. Украјина може да изабере F-35, али га неће добити (неће га добити ни Тајван). Једини ко неће имати проблема да бира робу са свих полица је Израел.

Држава (Америка) ће произвођачима платити за то оружје које је наручено. Ако се деси да се оружје не испоручи (било ради тога што испоруку није одобрио Конгрес, или зато што то оружје нема више коме да се испоручи), произвођачи добијају паре, а држава оружје. Може да га да неком другом, или да га искористи за наоружавање домаћих оружаних снага. О томе опет одлучује конгрес.

Можда још једном вреди подсетити да је америчко оружје јако скупо. Обична граната 155 mm је 8 хиљада долара, а прецизна (Екскалибур) преко 100 хиљада. Другим речима, милијарду долара је 125 хиљада обичних граната. Русија ту количину потроши за 12 дана.



Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 26, 2024, 07:36:50 pm
Quote
Другим речима, милијарду долара је 125 хиљада обичних граната. Русија ту количину потроши за 12 дана.

Проблем је у томе што и Украјинци брзо троше муницију. Потрошња муниције далеко превазилази све норме које су постојале. Зато не постоје капацитети да се то надомести, посебно на Западу. Чак и Русија има проблем са артиљеријском муницијом. Па нису је тек онако увозили из Северне Кореје.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: kumbor on April 27, 2024, 07:21:32 am

Тактика употребе артиљерије у НАТО - прецизни ватрени удари на великом домету, малим бројем пројектила, показала се бескорисном у Украјини, где су на фронту хиљаде оруђа цевне и реактивне артиљерије и троше огромну количину муниције. Не помаже ту ни онај удар ТОТ - Time On Target, где неколико граната испаљених разном елевацијом и разним претходно припремљеним барутним пуњењима стижу на исто место удара у истом тренутку. Ова тактика више личи на ону из Другог светског рата - "огњени вал", што би рекли Руси.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: PakleniVuk on April 27, 2024, 09:39:25 am
Tako samo pokazuju, kako su akcije nekada samostalne Francuske duboko pod utjecajem elita, koje vode Engleze i Amerikance.
Nekada sam shvatao redovne godišnje kongrese SKJ u Beogradu kao miting neke elite. Danas gledam ista, pardon na izrazu, daleko veća govna, na koja redovnu godišnju dozu dolaze takozvani suvereni voditelji zapadnih država. A u biti, dolaze na raport onima, koji su osmislili globalnu demokraturu-poredak u kome demokratija nije ideja nego ideologija, na kojoj bazira diktatura onih vrednosti, koje vladari drže za njima korisne. O tome koliko dugo su one prikladne, dugoroćne, kroz nekolicinu godina čak zabranjene, neću.

I oni su nekada (od recimo polovine osamdesetih prošlog veka do od prilike 2022.) vrlo uspešno uspevali da sebe prikažu (mislim na "globalnu demokraturu") kao stranu koja je oličenje "slobode,pravde,jednakosti..." , a da je ona druga strana "izvor svetskog zla" ... Ali eto,desila se ova tema i događaji oko nje tako da se sada jasnije vidi. Čak ako poredimo kongres SKJ i skup u Davosu (na primer) ,ja bih rekao da su oni na kongresu SKJ bili i ostali naivni . Dolazili su i odlazili sa mišlju "ne diraj me ,ne diram te" , a ova druga strana samo razmišlja o tome kako da "takne u tuđe" . To je upropastilo mišljenje o njima.

S vojne strane bi zapisao isto to samo na primeru dve filozofije koje dominiraju ,a vezano za granate ,haubice i slično i njihovu cenu :

Zapadno orijentisane zemlje drže do toga da vojna proizvodnja treba pretežno da bude u privatnom vlasništvu, a to odmah po automatizmu znači da mora da posluje tržišno. Ako opada prodaja tvrtka se gasi ,radnici ostaju bez posla ,a i BDP opada. Zato da bi imali prodaju potrebni su im novi ratovi ( razmišljanje o "doticanju tuđeg" koje sam pomenuo iznad) .

Istočno orijentisane zemlje (uglavnom bivše komunističko - socijalističkog uređenja uključujući i Poljsku,Češku i druge koje su danas na "zapadu") su u prošlosti ali i sada svoju vojnu proizvodnju držale uvek u vlasništvu države (zajednice ili komune odakle je i izvedena reč komunizam) . To u praksi znači da zajednica (komuna- država) proizvodi naoružanje u količinama koje su joj potrebne za odbranu ,a kada dosegne taj nivo onda može i da ne proizvodi ništa (radnici bi i dalje imali posao jer ih zajednica - komuna ,plaća da "ne rade ništa" dok se ne pojavi potreba za većom proizvodnjom) .

Iz sukoba te dve filozofije proizilazi i sve ostalo ( pa čak i način upotrebe artiljerije u Ukrajini,o čemu pišu Kumbor i Dzumba u poslednje dve objave ).


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on April 27, 2024, 06:12:16 pm

Тактика употребе артиљерије у НАТО - прецизни ватрени удари на великом домету, малим бројем пројектила, показала се бескорисном у Украјини, где су на фронту хиљаде оруђа цевне и реактивне артиљерије и троше огромну количину муниције. Не помаже ту ни онај удар ТОТ - Time On Target, где неколико граната испаљених разном елевацијом и разним претходно припремљеним барутним пуњењима стижу на исто место удара у истом тренутку. Ова тактика више личи на ону из Другог светског рата - "огњени вал", што би рекли Руси.

Велики број циљева чини прецизне ударе мање корисним, мада не и некорисним. Проблем код тих прецизних удара је извиђање, односно време између откривања циља и отварања ватре. Сада мање-више сва артиљеријска средства након краткотрајног ватреног дејства мењају положаје. Зато је највећи број уништених циљева високопрецизним пројектилима међу онима који су променили положај и чекају ново дејство. Док се раније, тамо 80-тих година процењивало да обавештајни подаци за ниво чета-батаљон вреде 5-10 минута, сада то важи и за оперативни ново.

Такође, проблем високопрецизних пројектила је цена тих пројектила која је и по 10-15 пута већа од обичних граната, а још већа у односу на мале ФПВ БПЛ.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on April 28, 2024, 12:12:33 pm
Kazahstan demantuje informacije o prodaji rashodovanih sovjetskih aviona Oružanim snagama Ukrajine

28.04.2024.


Informacije o prodaji rashodovanih sovjetskih aviona u Kazahstanu ukrajinskoj vojsci su lažne, saopštilo je kazahstansko preduzeće Kazspecekport, koje je zaduženo za sav vojni izvoz i uvoz zemlje.

Podsetimo, ranije smo pisali da je Kazahstan prodao izvesnu količinu letelica SAD. Naglašeno je da je transakcija obavljena korišćenjem ofšor šema.

Kazahstansko preduzeće Kazspecekport, specijalizovano za izvoz i uvoz vojne opreme, zvanično je objavilo nepouzdanost informacija koje se distribuiraju na internetu u vezi sa prodajom rashodovanih aviona Oružanim snagama Ukrajine.

[attachment=1]

Prema ranije distribuiranim podacima, Amerikanci su došči u posed 81 aviona sovjetske proizvodnje.

Govorili smo o MiG-27, MiG-29 i Su-24. Uprkos činjenici da u trenutku prodaje ova oprema nije mogla da se koristi za svoju namenu zbog skoro potpunog habanja, stručnjaci nisu isključili da bi bar deo naknadno mogao da bude prebačen ukrajinskoj vojsci. Ukrajinci su bili zainteresovani kako bi ih iskoristili kao rezervne delove, kao i za upotrebu kao mamac.

U kazahstanskom izveštaju se naglašava da su aukcije za prodaju aviona sa obaveznim uslovom njegovog uništenja održane isključivo među pravnim licima Kazahstana sa odgovarajućim licencama. Strancima nije bilo dozvoljeno da trguju.

Predstavnici kompanije su istakli da se sve operacije sa vojnom opremom sprovode striktno u okviru kazahstanskog zakonodavstva i samo među pravnim licima koja su akreditovana u republici i koja poseduju odgovarajuće dozvole.

„Informacije koje se distribuiraju na Internetu ne odgovaraju stvarnosti Sve aukcije za prodaju vazduhoplovne opreme održane su u skladu sa zahtevima zakona i stranim kompanijama nije dozvoljeno da učestvuju u njima“, navodi se u poruci Kazspecekporta na njihovom veb sajtu.

Pored toga, u pres-službi preduzeća su pojasnili da je postupak zbrinjavanja stavljene opreme pod strogu kontrolu bilansa. Prema uslovima sporazuma, svi avioni, kao i komponente i sklopovi za njih, biće uništeni na teritoriji Kazahstana metodama koje u potpunosti isključuju mogućnost njihovog oporavka.

„Oprema će se odlagati rezanjem i drugim metodama, nakon čega će se izvoziti iz zemlje isključivo u obliku otpada od obojenih metala“, istakla je pres služba.

Dodajmo da SAD i njihovi saveznici sada pokušavaju da nabave sovjetske avione u različitim zemljama sveta. Štaviše, njegovo tehničko stanje u ovom slučaju nije od velike važnosti.

Podsetimo, prošle godine je Kazahstan ponudio na prodaju ukupno 117 aviona sovjetske proizvodnje. Svi avioni su tada bili u skladištu, ali u neprikladnom stanju za let. Njihovo stanje je toliko loše da se restauracija smatrala nesvrsishodnom zbog visokih troškova.


Izvor (https://oruzjeonline.com/2024/04/28/kazahstan-demantuje-informacije-o-prodaji-rashodovanih-sovjetskih-aviona-oruzanim-snagama-ukrajine/)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Kubovac on May 02, 2024, 01:27:53 pm
NATO očekuje da rat u Ukrajini traje još pet godina: Stoltenberg skuplja još 100 milijardi dolara

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg zvanično je poslao predlog članicama alijanse da za pet godina prikupe 100 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, saopštio je šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto.

- NATO sada želi da upumpa novih 100 milijardi dolara u ovaj rat. Ovaj predlog generalnog sekretara NATO-a dostavljen je u utorak zemljama-članicama na prvo čitanje. Dobili smo u utorak predlog o tome kako generalni sekretar želi da prikupi od zemalja-članica 100 milijardi dolara - rekao je Sijarto u obraćanju na društvenim mrežama.

Prema njegovim rečima, očekuje se da će novi fond biti raspoređen na pet godina.

- To znači da NATO računa na produženje rata za još pet godina, a mi znamo kakve rizike to nosi - dodao je Sijarto.

Šef mađarskog ministarstva spoljnih poslova je naglasio da će se „narednih nedelja, u razgovorima, boriti da Mađarska ostane po strani od ovog ludila, od isporuka oružja, obuke ukrajinske vojske i prikupljanja ovih 100 milijardi dolara i pumpanja u rat”.


Izvor (https://www.novosti.rs/planeta/svet/1362867/najnovije-vesti-jens-stoltenberg-nato-ukrajina-rat-pomoc-ukrajini-rusija-ukrajina-rat)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Brok on May 03, 2024, 10:37:26 am
Ako se sukobi nastave i narednu godinu, nažalost desi će se proširivanje rata iz Ukrajine.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Boro Prodanic on May 06, 2024, 11:15:54 am
Проблеми и општа паника у кабинету Зеленског, како извести мобилизацију за коју је наводно већ добијен новац

Грађани Украјине су веома незадовољни, Кијев не зна како да изведе мобилизацију која би, сматрају стручњаци, довела до општег унтрашњег сукоба.

Проблеми за Украјину и председника Украјине Владимира Зеленског се изгледа само умножавају. Најављена војна помоћ ће у највећем делу заправо завршити у самим америчким и западним џеповима, компанија из безбедносног сектора и произвођача оружја. Од помпезно највљених 61 милијарде долара помоћи заправо ће до саме Украјине или њених безбедносних структура стићи највише 17 одсто, по  америчким изворим.   

Неповерења конгреса Америке у оправданост, циљеве али и достигнућа (више од 100 милијарди долара, у оружју  опреми и новцу до сада је прослеђено овој земљи) читава западна „операција Украјина” је изгледа доспела у ћорсокак.

Све веће је негодовање земаља Северноатланске алијансе да шаље опрему, оружје и све остало што је потребно за сукоб са Русијом, па је изгледа да дошло до „замора материјала” али сада и људског. Јер, људски фактор је био од самог почетка Специјалне операције Русије и сукоба у Украјини веома изражен.

Наиме, има више од пет милиона војних обвезника, мада су слободне процене аналитичара да их је двоструко више, који су на неки начин напустили земљу, „не желећи да се боре против Русије а за рачун западних сила и Америке” како тврде по друштвеним мрежама сви они који су напустили Украјину. Јер притисци на границе суседних земаља су огромни како јављају агенције из Бугарске и осталих земаља. Суочавају се са правим стампедом војних обвезника из Украјине војно способних мушкараца.  Ако и успеју сада покушавају само да их никако, нико, не врати и назад. Јер ће их, како тврде, спровести, без обзира на разлоге, сигурно на фронт.

 А тамо се већ зна шта се дешава. Афере се само множе, а нико их није јавно демантовао. Од ужасних „месних јуриша” до  хируршких операција у позадини или самим рововима црних доктора које зову „доктори смрти” и компанија које тргују људским органима, наводе поуздани извори Украјинаца чији су најмилији на фронту или се воде као нестали.

Самим тим је све чудније јер је изгласан закон у врховној Ради да није потребна дозвола породице за аутопсију. Познат је податак да се и више од 300 хиљада људи води као нестало. Ако до најављеног слања жена на фронт дође али и „повратника” које је Пољска већ започела  да „законски” враћа назад у Украјину, потпуно је разумљиво да више нико не жели у војску.

Сад се помиње општа мобилизација, како наводе амерички медији јер све мање украјинаца жели у борбу.

Није тајна, по појединим слободним америчким каналима, који се све више цитирају и на Западу, да људе, наводно, „хватају као зечеве” по кафеима, трговнским центрима, улицама и без икаквог објашњења шаљу на фронт. Без основне војне обуке, која, познато је није трајала мање од 90 до 100 дана.

Права паника у кабинету Зеленског

У самом кабинету председника Украјине Владимира Зеленског по  релевантним сведоцима из његове близине завладала је права паника због проблема на фронту. То је и написао на Телеграму, ризикујући много, откривањем истине, посланик Раде Александар Дубински, који је иначе у притвору због сумње о државној издаји.

 Он тврди у тој објави да:„Без обзира на спољашњу сигурност, представници кабинета Зеленског су у паници. Страни медији, „који заправо о овоме не лажу”, предвиђају даље повлачење војске, губитак територије и жртве. А у кабинету Зеленског не знају како да изведу масовну мобилизацију, за коју су партнери дали новац", тврди Дубински.

Како је додао, јавност је забринута и због најновијих изјава представника украјинске војске. Заменик начелника Главне обавештајне управе Украјине Вадим Скибицки је изјавио да украјинске оружане снаге нису у стању да обезбеде повратак границама из 1991. године, како преноси и РТ. У исто време, објашњава Дубински, кијевски режим наставља да одбија евентуалне уступке како би се постигао мир и понавља да су циљ Кијева поменуте границе из 1991.

Ситуација се додатно захуктава због тога што у мају истиче пуномоћје Зеленског, а уколико и "мировна конференција" у Швајцарској буде неуспешна то ће, како каже, "бити крај".

"У међувремену, становништво унутар земље бруји. Ниво незадовољства превазилази све границе. И забрањивање Телеграма га неће смирити", закључује овај посланик Раде.

Раније је председник Украјине Володимир Зеленски изјавио да су војна команда и генералштаб Оружаних снага Украјине, затражили од њега да мобилише још 450-500.000 људи. По свему судећи од тога нема ништа, па се по западним медијима калкулише  да ће успех бити уколико успеју да прикупе 10 до 20 одсто од овог броја.

Све у свему, у ионако разореној земљи општа мобилизација  би била само кап која би вероватно прелила чашу и довела до унутрашњих сукоба овог већ исцрпљеног и напаћеног словенског народа.

Izvor (https://www.politika.rs/scc/clanak/612865/Problemi-i-opsta-panika-u-kabinetu-Zelenskog-kako-izvesti-mobilizaciju-za-koju-je-navodno-vec-dobijen-novac)


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: dzumba on May 06, 2024, 08:44:59 pm
Данас је руско Министарство иностраних послова позвало британског амбасадора и саопштило му (наредни текст је парафразирање званичне изјаве) да, ако се обистини изјава Камерона о дозволи Велике Британије да Украјина слободно користи испоручене британске ракете дугог домета по циљевима у дубини територије Руске Федерације, Велика Британија се тако директно укључује у конфликт и у складу са тим Руска Федерација ће одговорити дејствујући по британским циљевима како по територији Украјине, тако и изван њених граница. На крају се отприлике каже да очекују снажни демант и повлачење изјаве Камеруна.

Иако је изјава помало дипломатски увијена, ипак је јасно да Русија каже да ће одговорити (односно да може одговорити) дејствујући на британске циљеве, не само по Украјини (вероватно се мисли на складишта и саму испоручену опрему) већ и изван њених граница (не прецизирајуће где то и шта то). Ипак, ја бих то прочитао да се мисли на циљеве у самој Великој Британији јер би дејство по британским локацијама на територији других држава било и дејство против тих држава које су махом чланице НАТО. Овде Русија не "пуца" на НАТО већ конкретно на Велику Британију која се, у случају Руског одговора не би баш могла позивати на члан уговора о НАТО о колективној одбрани. Сама је испровоцирала Русију.

Видећемо каква ће бити британска рекација.


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: Рашо on May 06, 2024, 08:59:29 pm
Овде Русија не "пуца" на НАТО већ конкретно на Велику Британију која се, у случају Руског одговора не би баш могла позивати на члан уговора о НАТО о колективној одбрани. Сама је испровоцирала Русију.

Видећемо каква ће бити британска рекација.

Протумачиће то они како њима одговара. Као што раде и у вези осталих ствари. Ето, видимо какав им је однос пррема оном Међународном суду УН, рекли су им, и увијено и неувијено, да ћуте, пазе шта раде и да се не мјешају у свој посао. За исте њих убиство десетина хиљада дјеце није геноцид, али је геноцид нпр. стрељање ратних заробљеника. И тако даље и томе слично...


Title: Re: Sukob u Ukrajini - geopolitička pitanja
Post by: fazan on May 06, 2024, 11:56:38 pm
Овде Русија не "пуца" на НАТО већ конкретно на Велику Британију која се, у случају Руског одговора не би баш могла позивати на члан уговора о НАТО о колективној одбрани. Сама је испровоцирала Русију.

Видећемо каква ће бити британска рекација.

Протумачиће то они како њима одговара. Као што раде и у вези осталих ствари. Ето, видимо какав им је однос пррема оном Међународном суду УН, рекли су им, и увијено и неувијено, да ћуте, пазе шта раде и да се не мјешају у свој посао. За исте њих убиство десетина хиљада дјеце није геноцид, али је геноцид нпр. стрељање ратних заробљеника. И тако даље и томе слично...

Тај Међународни суд УН не прихватају ни Америка, ни Русија, ни Кина. Не прихвата га ни Израел, једина држава на Блиском Истоку која га прихвата је Јордан. У остатку Азије га прихватају Јапан, Јужна Кореја, Тајланд, Монголија, две бивше државе СССР - и Авганистан (влада која више не постоји ни у избеглиштву).

Ако мислиш на Газу - напад Израела на Газу је геноцид онолико колико је то био руски јуриш на Берлин, 1945. Цивили гину, а деца гину пропорционално њиховом учешћу у популацији. Ја нисам видео израелске војнике како иду улицама и убијају све што им се нађе испред нишана. Са друге стране, оно што је Хамас урадио 7. октобра је покушај геноцида, јер су убијали или киднаповали све што им се нашло на путу. Можда треба подсетити да је Хамас легитимно изабрана влада у Гази? За разлику од нациста, који су се на крају предали да би избегли страдање цивила - хамасовци се не предају, него користе цивиле као живи штит.

Што се тиче тумачења евентуалног руског напада на Велику Британију, ту се слажем са тобом. Велика Британија би се сасвим сигурно позвала на члан 5. Образложила би то тиме да она није напала Русију, него су то урадили Украјинци. Руси би могли да одговоре асиметрично, наоружавајући антибританске елементе у свету и постичући њихове нападе на британске циљеве. Мислим да би евентуална војна ескалација у овом правцу била вероватнија.