Moj komentar: Jeli pravo vrijeme za podizanje "bodljikave meje" - neznam, dali je uopče potrebna - neznam! Vjerujem da je u "žaru" postavljanje ograde moguće da su SLO vojnici pod paskom policije postavili ogradu i na barem spornom, ako ne i na hrvatskom dijelu teritorije (a to svakako nije dobro i treba, kad se nesporno utvrdi, obavezno maknuti). No znam sigurno, da prelazak migranata mora biti organiziran kao što ide sada. A znamo da neko vrijeme nije bio tako. Migranti su se dovozili iz HR do "zelene granice" i puštali te usmjeravali da slobodno prelaze (to su potvrdili HR zvaničnici). Sjetimo se, kako su HR zvaničnici reagirali kad je to radila Srbija. Da migranti nisu bili i još nisu registrirani prema pravilu shengena, a mogla bi HR opet radit kao prije...
Znači, ograda i "bodljikava meja" bi trebala samo usmjeravati na dogovorena mjesta kontroliranog prelaska granice.
Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx12.11.2015
bodljikava meja
Slovenski plan: Digni žicu prije nego Hrvati dobiju Vladu
Slovenska vojska krenula je tijekom srijede ujutro postavljati ogradu od bodljikave žice duž granice s Hrvatskom kako bi zapriječili prolazak ‘meje’ izvan graničnih prijelaza.
Ono što definitivno nije jasno, bez obzira koliko se slovenski premijer Miro Cerar trudio objasniti, jest zašto se žica uopće postavlja, i zašto baš u sadašnjem trenutku, kad se prijevoz izbjeglica iz Srbije do Austrije obavlja bez zastoja, pa ti nesretni ljudi najmanje vremena provedu upravo u Sloveniji.
Slabo objašnjenje
Slovenija se mora zaštititi od moguće humanitarne katastrofe, jedino je objašnjenje koje je ponudio Cerar.
Opravdanje tom strahu je bilo to što je prema EU krenulo 30-ak tisuća ljudi koji su tijekom prošlog tjedna zapeli na grčkim otocima zbog štrajka pomoraca. Iako je priljev izbjeglica iz Turske već mjesecima isti, a iznosi oko pet tisuća ljudi dnevno, u susjednoj državi uhvatili su se za glavu i krenuli za razapinjanjem žice koju je vlast nabavila – početkom prošlog mjeseca. Očito je dakle bila riječ o ranije pripremljenom planu, a tajming je zasigurno odabran i činjenicom da u Hrvatskoj još neko vrijeme neće biti formirana vlada.
No, u toj silnoj računici, jedna je jedina konstanta o kojoj ovisi kako će se dalje odvijati izbjeglička priča - Njemačka, odnosno njezina volja da prihvaća sve te ljude. Kako prenose agencije, kancelarka Angela Merkel je rekla da slovenski potez upozorava na potrebu hitnog traženja europskog rješenja. Po njezinu mišljenju, problem s izbjeglicama treba rješavati na ‘vanjskim granicama Unije’. To bi značilo u Grčkoj i Bugarskoj, a zatim i na granici Hrvatske. Nitko pri tom ne može dokazati da je ta zaštita ‘vanjskih granica’ uopće moguća. Prije svega, pitanje je može li Grčka onemogućiti ulaz izbjeglicama.
Dosadašnji događaji pokazuju da je to praktički nemoguće. Budući da izbjeglice stižu brodovima, preko mora, svaki pokušaj onemogućavanja tih ljudi u pretrpanim brodovima da se domognu grčkog kopna bi predstavljao, u većini slučajeva, smrtnu presudu. Jednako tako, Grčka, u krizi koja ju trese, teško može pristati na to da sve izbjeglice ostanu u njezinim granicama.
Velika seoba
Sljedeće je pitanje, može li Turska zaustaviti izbjeglički val.
Na tu je kartu Njemačka bacila sav ulog dok je u Turskoj trajala predizborna kampanja, i tako dijelom utjecala i na rezultate izbora. No, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan još je uvijek više zaokupljen progonima opozicije, nego izbjeglicama. Dok mu se prije izbora nudilo otvaranje poglavlja u pregovorima s EU-om koji se odnose na pravosuđe i ljudska prava, u ponedjeljak ga je Europska komisija pozvala da obuzda nasilje nad neistomišljenicima. ‘Paket pomoći’ koji je nudila Njemačka, a što je u biti mito od dvije – tri milijarde eura da bi zatvorio granice prema Grčkoj i Bugarskoj, tek bi trebao biti usuglašen. Turska je zaista zbrinula dva milijuna izbjeglica iz Sirije, no teško da će bilo kakvi novci zaustaviti veliku seobu prema Europi. Niz je primjera koje prenose međunarodne organizacije za ljudska prava i mediji o očajnom položaju izbjeglica u logorima. U Turskoj, primjerice, među izbjeglicama je raširen rad na crno za mizerne nadnice čime se, na njihovoj muci, ‘gradi’ i dio turskog BDP-a, dok sami izbjeglice radeći najteže poslove zarađuju za bijeg na zapad.
Tu je i pitanje može li se Hrvatska ‘obraniti’ žicom.
Teško. Hrvatska bi mogla relativno brzo razvući ogradu prema granici sa Srbijom, no to bi vjerojatno samo preusmjerilo izbjeglički val prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, odnosno prema jadranskoj obali. A tek tada bi Hrvatska mogla imati problem, jer bi se priljev izbjeglica mogao odraziti na turističku sezonu. Iako, u Grčkoj i Italiji to se baš i nije dogodilo. Hrvatska će teško moći žicom osigurati svih 2374,9 kilometara kopnene granice. Sve kada bi to i napravili, nemamo dovoljno vojske i policije za nadzor. To su, sasvim sigurno, imali na umu u Mađarskoj, a s tim svakako kalkuliraju i u Sloveniji, pa bi na kraju Hrvatska zaista i mogla, barem u određenom trenutku, postati ‘hot spot’ za izbjeglice, no odmah dolazimo na dilemu s početka:
Može li bilo kakva ograda ili žica zaustaviti toliki broj ljudi?
Makedonija je to pokušala tijekom ovog ljeta, no ljudi su bodljikavu žicu pregazili bez problema. Prošli su je i u Mađarskoj, a vjerojatno bi je i dalje prelazili da nemaju alternative. Vojska, tenkovi, oklopna vozila – što oni uopće mogu, osim odigrati ulogu strašila? Niti jedan ‘hot spot’ nije koncentracijski logor, ljude se u njemu ne može zadržati niti žicom niti ogradama, i u kratkom roku ti će ljudi krenuti dalje, bez obzira koliko vi žice razvukli. Izgleda dakle da se Europa tek mora suočiti s tom istinom, i poraditi na tome kako primiti i razmjestiti izbjeglice koji stižu, ili se suočiti s mogućnosti vlastitog raspada.
Marijo Kavain
Ostojić: Troše novac
Hrvatska Vlada je na ponašanje Slovenaca odgovorila kako je spremna brzo reagirati na sve scenarije.
- Ni jedna žica ne može spriječiti izbjeglice da nađu svoj put. Postavljanje žice je nepotrebno trošenje novca. Bilo bi puno pametnije da su sagradili prihvatne centre i utočišta - prokomentirao je jučer slovenski potez ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u zimskom kampu u Slavonskom Brodu.
Zadatak vojske
Pripadnici slovenske vojske od jutra podižu ogradu od bodljikave žice između hrvatskoga graničnog prijelaza Bukovja, u Međimurskoj županiji, i slovenskoga Gibina u općini Razkrižju, a do podneva su postavlii oko 500 metara ograde visoke oko metar i 80 centimetara. Ogradu postavlja 50-ak vojnika uz potporu dvaju kamiona, tzv. labudica i jednog bagera. Vojnicima se žica dovozi u redovitim intervalima i istovaruje pod nastrešnicu graničnoga prijelaza Gibina, koji od ulaska Hrvatske u Europsku uniju služi kao hrvatsko-slovenski granični prijelaz.
Unatoč radovima, promet na tom graničnom prijelazu u blizini Štrigove teče normalno.