Pa da krenem... Malo uvoda...
ODLIKOVANJA, MEDALJE, PLAKETE, ZNACKE…Odlikovanja ili
ordeni su znak priznanja zajednice za istaknute zasluge. Vidljivi znak priznanja za rad, dela ili podvige, izvršene u miru ili ratu, koja, po oceni dodeljivača, zaslužuju javno priznanje i isticanje.Odlikovani mogu biti: pojedinci, ustanove, vojne jedinice, društva i organizacije. Odlikovanja imaju, za razliku od nagrada, prvenstveno moralni značaj, mada neka odlikovanja donose i posebne povlastice. Odlikovanja se dodjeljuju na velikim svečanostima kako bi se istaklo značenje tog čina.
Svojim simboličnim nazivima, izborom i namenom, odlikovanja odražavaju socijalno-klasni interes onoga ko ih ustanovljava i dodeljuje.
Postoje, uglavnom, dva oblika odlikovanja: medalje (pr. tal. medaglia) i ordeni (pr. lat. ordo: red). Medalje vode svoje poreklo još iz antičkog doba, i slične su raznim metalnim ukrasnim predmetima. Najstarija odlikovanja su se delila za vojne zasluge, još pre više od tri hiljade godina. Bile su to rimske falere-metalne ploče koje su se nosile na prsima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U većini država medalje su odlikovanja, po pravilu, niža po rangu od ordena. Imaju najčešće kružni ili elipsasti oblik, a izrađene su od raznih metalnih legura, katkad i od srebra i zlata, a dosta često su samo posrebrene ili pozlaćene. Nose se obješene na trakama koje se pričvršćuju na grudi.
Mnogo kasnije, tek u 15. veku odlikovanja se pojavljuju u današnjem obliku, a delili su ih zapadnoevropski vladari drugim velikašima koji su ih nečim obavezali, ucinili uslugu, pomogli i slicno.
Odlikovanja imaju veliko kulturno-istorijsko značenje; ona ilustriraju političke događaje zemalja u kojima su nastala, a narocito ratna zbivanja. Umetnička izrada odlikovanja svedoči o kulturnom nivou sredine, o njenim usponima i padovima. U istoriji ljudskog postojanja, narocito u poslednja tri veka, odlikovanja su sastavni deo institucije vlasti.
Ordeni su u većini zemalja brojniji, raznoličiji i kitnjastiji. Oni se, takođe, izrađuju od metala, najčešće plemenitih (srebra i zlata), a mogu biti ukrašeni i dragim kamenjem. Sastoje se iz jednog ili više delova. Nose se najčešće na grudima, ali i na lentama (širokim svilenim trakama, prebačenim najčešće preko desnog ramena ka levom kuku) i na ogrlicama ili trakama ispod vrata na sredini grudi.
Kolajna je tradicionalni naziv za medalju s kvačicom ili ušicom, uz pomoć koje se pričvršćuje na vrpcu, traku. U užem smislu kolajna je niži rang odličja (u odnosu na orden) za (najčešće) vojne zasluge.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Medalja (ital. medaglia, franc. médaille, lat. metallum) je pločica kružnog oblika od metala (zlato, srebro, bronza, olovo, legure) umetnički proizvod počasnog, memorijalnog ili jubilarnog karaktera. Liči na novac, ali ne služi novčanom prometu. Spada u oblasti primenjenih umetnosti: vajarstvo, sitna plastika, medaljarstvo. U širem značenju medalja je odlikovanje za vojne i građanske zasluge, nagrada za umetnička, naučna i sportska dostignuća. Na jednoj ili obe strane medalje nalazi se reljefni prikaz (portretni lik, alegorijski ili istorijski motiv) redovno s natpisom. Prvo se izrađivala livenjem pomoću kalupa, od 16. veka i kovanjem, a od 19. veka galvanoplastičnim postupkom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prve medalje nastale su u doba kasnog Rimskog carstva (4-5 vek), izlivale su se iz bronze, s likom cara ili mitološkim prizorom. Srednji vek ih nema (osim nekoliko izuzetaka krajem 14. veka). Medaljarstvo se naročito razvilo u doba renesanse u Italiji. Intenzivni razvoj medaljarstva datira od doba klasicizma početkom 19. veka.
Noviji medaljari se drže uglavnom tradicionalnih oblika, pri čemu teže za što oštrijom karakterizacijom portretisanog lika.
U Srbiji su radili medalje Đorđe Jovanović, Toma Rosandić, Sreten Stojanović, a u Hrvatskoj Robert Frangeš Mihanović, Ivan Meštrović, Antun Augustinčić, Vanja Radauš i dr.
I medalje koje dobijaju sportisti svojevrsna su odlikovanja.
Slična medalji samo pravougaonog ili kvadratnog oblika je
plaketa.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Plaketa (franc. plaquette) je četvorougaona pločica od metala ili legure (bakar, bronza, zlato, srebro i sl.) s reljefnim prikazom (npr. portret, slika, tekst). Razvijala se uporedno s medaljom, koja je okrugla. Danas najviše služi kao spomen na neke poslove, jubileje i drugo ili se dodjeljuje kao priznanje ili znak zahvalnosti.
Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stepena (redova-klasa). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stepena, a Japan ima ordena sa osam stepena. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stepena vraćaju orden nižeg stepena. Cesta praksa je da, posle smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice moraju vratiti negde sva, a negde samo određena odlikovanja pokojnika.
Izvor:
www.hrvatskanumizmatika.netwww.hnk-cnc.hr/tag/odlikovanjawww.drugisvetski.comwww.riznicasrpska.netwww.zabaviste.comwww.sr.wikipedia.org/sr