Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 15 100
|
|
« on: November 27, 2009, 09:27:08 pm » |
|
Ventilacija brodskih prostorija
Namena i princip rada
U brodskim stambenim i službenim prostorijama vremenom se vazduh kvari usled izdvajanja različitih gasova i para iz mašina i uređaja, kao i tela članova posade. Zadaci ventilacije je izmena vazduha u prostorijama, udaljavanje toplote i vlage i dovođenje svežeg vazduha.
Brodska ventilacija deli se u sledeće osnovne grupe:
- opšta brodska ventilacija - za stambene i službene prostorije, kuhinje, pekare i društvene prostorije posade;
- ventilacija sanitetskih prostorija - brodske bolnice, stanice za prvu pomoć i ambulante;
- ventilacija kotlovsko mašinskih prostorija i prostorija u kojima su smešteni pomoćni brodski uređaji i mašine;
- ventilacija akumulatorskih baterija na podmornicama;
- ventilacija prostorija borbene namene - municijskih komora, komandnih mesta itd.;
- ventilacija tankova goriva;
- ventilacija skladišnih prostora.
Podmornice u podvodnoj vožnji imaju samo mogućnost prečišćavanja vazduha hemijskim putem.
Savremeni brodovi imaju takve ventilacione sisteme koji vazduh pre ubacivanja u brodske prostorije pripremaju - daju mu određenu vlažnost i temperaturu - vazduh se klimatizuje.
Za zamenu vazduha u brodskim prostorima koriste se toplota, vetar ili mehanička energija. Prvi način radi na principu razlike pritisaka vazduha različitih temperatura, drugi koristi kinetičku energiju strujanja vetra oko broda (čak i pri potpunom odsustvu vetra, oko broda u kretanju stvara se tzv. relativni vetar usled kretanja brodskog trupa kroz vazduh) a treći na primeni centrifugalnih i aksijalnih ventilatora.
Prirodna ventilacija
Prirodna ventilacija zasniva se na različitim specifičnim težinama toplog i hladnog vazduha - topli vazduh kao lakši ima tendenciju kretanja u gornje delove prostorije, a hladni kao teži, u donje delove. Za što veću efikasnost prirodne ventilacije, na brodovima se koristi uređaj koji se zove vetrolovka:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] a) obična vetrolovka; b) usisna vetrolovka
Kod obične vetrolovke, vazduh koji struji oko broda hvata se usisnim delom vetrolovke i sprovodi u brodske prostore, odakle istiskuje, na gore pomenutom principu, ustajali vazduh. Isisna vetrolovka radi na sličnom principu kao i ejektorske pumpe - razlika u pritiscima izvlači iz brodskih prostora ustajali vazduh, na čije mesto kroz razne brodske otvore dolazi sveži. U istu svrhu može da posluži i obična vetrolovka, samo je potrebno okrenuti usisni otvor od vetra, tako da vetar kroz njega potpritiskom izvalači vazduh iz brodskog prostora. Oba načina uspevaju samo delimično da izmene vazduh u brodskim prostorima.
Ovakav način ventilacije brodskih prostora koristio se sve do pronalaska elektromotora koji su efikasno mogli da pogone brodske ventilatore, dakle negde do prelaza iz XIX u XX vek, kada su napravljeni prvi sistemi mehaničke ventilacije koji su uspevali da efikasno iz brodskih prostora uklone sav ustajali vazduh i zamene ga svežim. Ventilatori prebacuju vazduh kroz posebne kanale - vazdušne vodove. Mehanička ventilacija može biti potisna, usisna i kombinovana. Potisna ventilacija u prostorije dovodi sveži vazduh a ustajali se kroz otvore prostorija izbacuje prirodnim putem. Kod usisne ventilacije proces je obrnut, dakle ustajali vazduh udaljava se iz prostora ventilatorima, a sveži vazduh ulazi kroz razne otvore prirodnim putem. Kombinovana ventilacija kombinuje oba sistema. Samo usisna ili samo potisna ventilacija obično se primenjuje na malim brodovima, dok se na ratnim i većim trgovačkim i putničkim brodovima koristi kombinovani sistem.
|