Gadolinijum – novi džoker u trgovinskom ratuKina je najveći proizvođač elemenata koji su ključni za američku vojnu industriju, što bi Peking mogao da iskoristi u odmeravanju snaga sa Vašingtonom
Kina mora da se spremi za teška vremena. Međunarodna situacija je sve složenija… Moramo prevazići razne velike rizike i izazove kod kuće i u svetu, moramo početi iznova i pravilno se pripremiti na različite teške situacije, upozorio je kineski lider Si Đinping naciju sredinom prošle sedmice, na završetku trodnevne posete južnoj provinciji Đangsi. Sijev izbor lokacije za dramatičnu poruku Kinezima simboličan je u trenucima eskalacije trgovinskog sukoba sa SAD.
Si u Đangsiju nije precizirao koje domaće i spoljne „teškoće” ima na umu. Ipak Sijeva odluka da prvog dana turneje po toj provinciji poseti fabriku specijalnih magneta napravljenih od elemenata iz grupe 17 retkih zemnih metala, ne prestaje da zbunjuju berze. Naime, da li je Si posetom fabrici „Džej-El MAG rer ert” u Đangsiju, čije su magnete do ovog meseca uvozile i namenske industrije SAD, poslao neku poruku spoljnom svetu, to jest najvećoj ekonomiji sveta? I to, samo dan nakon što je „Gugl” spustio rampu „Huaveju”?
Naime, gadolinijum, samarijum, itrijum – tri elementa iz „grupe 17” , nezamenljivi su u proizvodnji senzora i sistema za navođenje raketa američkih protivvazdušnih sistema odbrane „patriot” .
Nemerljivi strateški značaj ovih metala za američku vojnu industriju dobija dodatnu dimenziju ako se ima u vidu da je njihov ključni proizvođač i izvoznik Kina, zemlja sa kojom SAD vode trgovinski rat kojem se ne nazire kraj.
Naime, druga najveća ekonomija sveta proizvela je lane 120.000 tona ovih 17 retkih metala (71 odsto ukupnog globalnog snabdevanja) bez kojih nema izrade visokokvalitetnih hard-diskova, električnih turbina, generatora, trajnih magneta, „ravnih ekrana” za različite elektronske uređaje, slušalica pametnih telefona, specijalnog stakla... Istovremeno od oko 120 miliona tona dokazanih globalnih rezervi metala iz „grupe 17”, oko 55 miliona locirano je u Kini.
Najveći kupac kineske prerade tih retkih metala jeste Amerika, koja kod Azijskog tigra prošle godine pazarila 59 odsto količine neophodnih sirovina. Svestan delikatne uvezanosti sa azijskim snabdevačima, Vašington je usvojio amandman na Nacionalni zakon o o odbrani za fiskalnu 2019. kojim se Ministarstvu odbrane zabranjuju nabavke pojedinih specijalnih magneta iz Kine, Rusije, Irana i Severne Koreje, prenosi Rojters.
U međuvremenu, zvanični Peking ne izjašnjava se o cilju posete Si Đinpinga provinciji Đangsi.
Primetno je istovremeno da je Peking od prošlog petka znatno zaoštrio ton prema Vašingtonu.
Dan nakon susreta s iranskim šefom diplomatije Džavadom Zarifom, kineski ministar inostranih poslova Vang Ji poručio je američkom državnom sekretaru Majku Pompeu u telefonskom razgovoru da SAD „ne bi trebalo da odu predaleko” u tekućem trgovinskom sporu sa Pekingom.
Kad je reč o „grupi 17”, Vašington od lane preti da će uvoz tih osobenih metala takođe podvrći višim carina, ali ih za sada izuzima sa novih tarifnih spiskova.
„Retki zemni metali su od kritičnog značaja za američku industriju i odbranu. Nema načina da se potrebne količine tih elemenata u kratkom periodu nabave na drugom mestu. Dodatne carine na taj uvoz više bi štetile korisnicima u Americi nego Kini”, ocenjuje agencija Blumberg.
Da li je Peking spreman da snabdevanje Amerike „retkim zemnim metalima” promoviše u novi pregovarački džoker u trgovinskim pregovorima sa SAD nakon Sijeve ovonedeljne posete provinciji Đangsi, novi je razlog za košmar na berzama. U uzvratnoj rundi majskog nadgornjavanja novim carinama sa Vašingtonom, Peking je podigao carine na uvoz retkih zemnih metala iz Amerike na 25 odsto.
U međuvremenu, nedoumica oko dalje trgovine „grupom 17” među velikima pogoduje „bočnim akterima”.
Naime, kupci 17 retkih metala ovih dana uveliko razmatraju ulaganja u nalazišta prazeodijuma, neodimijuma i njihovih hemijskih srodnika u Kaliforniji, Australiji, Burundiju, Indiji, Maleziji, Mjanmaru, Rusiji, Tajlandu, Vijetnamu…
Sedamnaest nezamenljivih metalaEkološki zakoni koji su na Zapadu zaživeli sedamdesetih godina prošlog veka, odluka Pekinga da se od tog vremena posveti razvoju sopstvenih resursa i liberalizacija svetske trgovine doveli su do današnje koncentracije proizvodnje i prerade „grupe 17 elemenata” na tlu Kine. Amerika je, naime, do poslednje četvrtine 20. veka prednjačila u proizvodnji te grupe metala koja obuhvata: cerijum (Ce), disprozijum (Dy), erbijum (Er), evropijum(Eu), gadolinijum (Gd), holmijum (Ho), lantanum (La), lutetijum ( Lu), neodimijum (Nd), prazeodijum (Pr), prometijum (Pm), samarijum (Sm), skandijum (Sc), terbijum(Tb), tulijum (Tm), iterbijum (Yb), itrijum (Y). Zemljina kora obiluje ovim metalima, prvo otkrivenim u 17. i 18. veku – ali je njihova eksploatacija izuzetno skup i nepopularan poduhvat u oblastima striktnih ekoloških standarda, navodi portal GIS iz Vaduza (Lihtenštajn).
izvor