Riječ doktorice: Može li 'imunitet krda' suzbiti korona virus?
Doktorica Sara Kayat objašnjava šta je imunitet krda, kako funkcioniše i može li pomoći u borbi protiv bolesti COVID-19.
Broj ljudi koji se moraju zaraziti virusom ili dobiti vakcinu da se zaštite ranjivi drugačiji je za svaku infekcijuReuters
Piše: Sara Kayat
Kada se razbolimo od neke infekcije, bila ona gljivična, bakterijska ili virusna, naša tijela grade imunitet na tu infekciju tako da ako joj ponovo budemo izloženi, bit ćemo opremljeni da joj se odupremo.
U nekim slučajevima, imunitet je samo kratkoročni. Virus gripe, naprimjer, mutira i svake sezone nas pogodi novi soj. To znači da se iduće godine i dalje možeš razboljeti od gripe ali veoma su male šanse i morate biti baš loše sreće da se tokom jedne sezone zarazite gripom dvaput.
U drugim slučajevima, imunitet traje do kraja života. Naprimjer, većina ljudi će bolovati od malih boginja (virusnih) jednom u životu. Nekolicina rijetkih koja oboli više od jednom ima neki problem s imunitetom.
Možete li se dvaput zaraziti korona virusom?
U slučaju korona virusa, dobili smo neke izvještaje o pacijentima pozitivnim na korona virus nedugo nakon otpusta, iako su se očito oporavili od prvobitne infekcije. Jedan je pacijent bio iz Osake u Japanu, a drugi iz Chengdu Cityja u Kini. Moguće je da ima još slučajeva za koje trenutno ne znamo.
Istraživači sumnjaju da ovi ljudi nisu ponovo inficirani, već da su moguće greške u procesu testiranja gdje nizak nivo virusa nije registrovan kada su pacijenti otpušteni iz bolnice.
Druge studije pokazuju da ljudi mogu biti pozitivni dugo nakon oporavka. Dakle, iako se ne može sa sigurnošću reći da se ne možete zaraziti korona virusom dvaput u jednoj sezoni, trenutno se to čini da je to malo vjerovatno.
Kako postajete imuni?
Dva su načina da postanete imuni na neku infekciju. Jedan je kroz prirodni proces zaraze i izgradnje imuniteta; drugi je putem vakcinacije.
Zbog sposobnosti tijela da gradi imunitet, onda kada dovoljan broj ljudi u jednoj populaciji preboluje infekciju, ili dobije vakcinu protiv nje, infekcija više nije tako aktivna unutar populacije i ne širi se sa osobe na osobu tako lako.
Ovo potom znači da su onda oni koji nisu bili zaraženi ili ne mogu dobiti vakcinu više zaštićeni. To je ono što nazivamo imunitetom krda.
Razlozi zbog kojih neko nije u stanju primiti vakcinu će zavisiti od same vakcine. Može biti da su alergični na komponente u vakcini; da im je narušen imuni sistem koji ne bi adekvatno odgovorio na vakcinu; da su izvan preporučene dobne grupe; ili da su trudni ili imaju specifična stanja koja ne odgovaraju vakcini.
Često su ljudi koji se ne mogu vakcinisati izloženi najvećem riziku posljedica ove bolesti. Zato se oslanjamo na imunitet krda da bismo zaštitili one koji ne mogu steći imunitet na drugi način.
Broj ljudi koji se moraju zaraziti virusom ili dobiti vakcinu da se zaštite ranjivi drugačiji je za svaku infekciju.
Da bi se zaustavilo širenje ospica u Velikoj Britaniji, potrebno je vakcinisati 95 posto stanovništva da bi se dostigao imunitet krda. U slučaju korona virusa, glavni britanski naučni savjetnik je izjavio da treba biti oko 60 posto. Do ove vrijednosti su došli naučnici kroz veoma kompleksno modeliranje virusa i određivanja koliko je zarazan.
Iako se korona virus do sada pokazao kao dosta blaga infekcija za većinu mlade, zdrave populacije, za starije ili već bolesne, može biti ozbiljan i potencijalno fatalan. Ovu grupu pokušavamo zaštiti pomoću imuniteta krda.
Šta znači 'zaravniti krivulju'?
Međutim, kako bi se postigao imunitet krda u odsustvu vakcine, 60 posto populacije bi se trebalo zaraziti ovim virusom. Koliko bi to trajalo zavisilo bi od tog koliko smo u stanju suzbiti ga kroz samoizolaciju i socijalno distanciranje.
Ovo je poznato kao „zaravnjivanje krivulje“ jer se odnosi na grafikon koji prikazuje broj ljudi koji se zaraze virusom tokom vremena. Što više praktikujemo samoizolaciju i socijalno distanciranje, to će duže trebati ljudima da se zaraze.
Stoga se zaravnjivanje krivulje odnosi na ideju usporavanja širenja virusa tako da se zarazi manji broj ljudi.
Dok učimo više o ovom virusu, nužni postotak populacije koji treba biti imun kako bi se postigao imunitet krda može se promijeniti.
Ovo ne znači da nas ostale vlada želi baciti u vatru, ali čak i dok pokušavamo odložiti širenje ove bolesti, ovo vjerovatno nije virus koji možemo zaustaviti.
Međutim, možemo ga odgoditi, pa ako mlađa, zdravija populacija bude izložena ovom virusu (što se čini neizbježnim), mogli bismo biti u stanju da smanjimo inicijalni pritisak na naše zdravstvene sisteme i dobiti na vremenu da razvijemo vakcinu. Na ovaj način, plan je da zaštitimo našu ranjivu populaciju i svedemo broj umrlih na minimum omogućivši bolje opremljenima da se prvi zaraze.
Nakon nedavnog, iznenadnog skoka u broju slučajeva i smrti u Velikoj Britaniji, tamošnja vlada je promijenila reakciju i savjetovala socijalno distanciranje i, u slučajevima iznimno ranjivih, potpunu samoizolaciju.
U drugim dijelovima svijeta, pristup varira od države do države. Neki su veoma brzo otišli u potpunu izolaciju s policijskim angažmanom blokirajući granice i zatvarajući škole, dok su drugi, kao što je Velika Britanija zauzeli više dobrovoljan, „polagan, polagan“ pristup.
Uvođenjem mjera socijalnog distanciranja, smanjit će se broj zaraženih, što je naravno cilj. Međutim, ovo znači da će nam trebati duže da prirodnim putem ostvarimo imunitet krda.
Kao rezultat, kada ukinemo mjere socijalnog distanciranja, imat ćemo minimalan pozadinski imunitet i broj zaraženih će opet skočiti.
Iako ovo može biti slučaj, ako se „ulazak i izlazak“ iz mjera socijalnog distanciranja izvede na kontrolisan način tokom godine, teoretiše se da će zdravstvene ustanove u različitim državama biti u stanju nositi se bolje sa brojem oboljelih i jedinice intenzivne njege u bolnicama neće biti pretrpane.
(Dr. Sara Kayat je liječnica iz Velike Britanije i praktikantica Nacionalne zdravstvene službe - NHS)
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/rijec-doktorice-moze-li-imunitet-krda-suzbiti-korona-virus