Ljudi evo jedno pitanje zasto na ovom forumu ne pise o brodu "DRAVA" koji netragom nestao prvih dana 1981 na putu iz Los Angelesa u kinesku luku Shangai. Po informacijama koje ja posjedujem taj brod je potunuo nekih 150 km od japanske luke Yokohame u oluji jacine 12 bofora sada pitanje zasto se o tom brodu sutilo u tadasnjoj Jugoliniji i sto je tako vazno prevozio taj brod kada se nikada ulozilo u njegovo trazenje toliko zasada od mene pozdrav od Pukovnika......
Jel Drava bila bivsi brod od Splosne plovbe Piran ? Naime, vidio sam sliku broda i jednak je kao 2 broda SPP (Kidrič B. i Kraigher B.), koja je ta prodala, koliko mi je poznato drugoj YU kompaniji.
LP,
Ispravak netocnih navoda:
1. Nije rijec o brodu Drava nego brodu blizancu Dunav.
2. Drava, Dunav, Kidrič i Kraigher su gradjeni u Italiji na osnovu preostalih dugova iz ratnih repacija Italije.
Bili su korisni ali za posadu izuzetno teski brodovi. Narocito se to odrazavalo u spartanskom uredjenju nadgradja. Sve je bilo u zeljezu, sa malo izolacijskog materijala i ukratko jeftino. Talijani su brodove morali dati, ali su ih zato opremili nikako.
Glavni stroj Fiat Grandi Motori je za zve nas pomorce "motor non grata".
Teretni uredjaj, tj. samarice su se koristile za manipulacijom teretom, ali i za otvaranje i zatvaranje stiva (skladista). Bile su i za to vrijeme zastarjele.
Splosna je Kidriča i Kraighera prodala Dalmatinskoj plovidbi Vela Luka, a po raspadu te plovidbe su zavrsili u grckim rukama (kao i obicno).
Brod "Dunav" je klasicni bulk carrier, tj. brod za prjevoz rasutih tereta.
Na svom posljednjem putovanju je imao teret zeljeza. Najvjerojatnije rotule i ploce.
O razlozima potonuca ce se uvijek spekulirati dok se ne pronadje olupina broda. E, to ce biti malo tesko.
Nismo mi Englezi pa da se pokrene cijela kampanja i uloze silni novci da se brod poronadje i rekonstruira njegova posljednja drama.
Sto se moze predpostaviti je da se u nevremenu (tropski ciklon, 12 Bofora, valovi 15 + metara), otvorila ili bokaporta stive 1 ili 2 ili pak neki od malih otvora na kastelu. Brod je dobio dodatne tezine i doslo je do puknuca broda.
Mnogi brodovi istog tipa su na taj nacin potonuli. Razlozi potonuca su godinama istrazivani.
Kada se Englezi pronasli olupinu njihovog OBO "DERBYSHIRE” detalno su izanalizirali razloge potonuca. Rezultata toga su nova pravila za gradnju bulk carrier-a i rekonstrukciju postojecih koji posebnu paznju posvecuju sigurnosi i sprecavanju naplavljivanja prednih djelova broda koji ukljucuje prostor ispod kastela, stive 1 i 2.
Od 2004. godine svi postojeci bulk carrier-i na svijetu morali su proci rekonstrukciju da bi uopce mogli biti dalje registrirani i ploviti.
Tzv. Common Structural Rules obuhvacaju:
- Novi ojacani dizajn bocnih rebara
- Globalno ojacanje svih cimbenika koji bi sprecili pucanje broda u slucaju naplavljivanja prenjih prostora broda.
- Novi ojacani dizajn strukture dvostrukog dna
- Novi ojacani dizajn strukture poprecnih pregrada
- Novi ojacani dizajn sistema za zabravljivanje poklopaca skladista
- Novi ojacani dizajn malih otvora na provi ukljucujuci sve odusnike koji se nalaze na palubi
- Ugradnja sistema za dojavu u slucaju naplavljivanja (tzv. Water Ingress System)
- Stari bulk carrier-i su u vecini slucajeva dobili ogranicenje u krcanju tereta u slucaju da krcaju alternativno, tj. svaku drugu stivu. Taj princip krcanja se primjenjuje za teske terete (zeljezna ruda). Tim restrikcijama nije im dozvoljene krcati vise od 90% punog kapaciteta.
Eto za sada toliko od mene.