duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #15 on: November 30, 2011, 09:35:54 pm » |
|
Velika sredstva uložena su u tiskanje knjiga i priručnika. Sva literature bila je tiskana na slovenskom jeziku, pa je tako tiskano:
1.500kom Pješadijsko naoružanje TO jedinica 40.000kom Vojnik u borbi 20.000kom Vojnik izviđač 20.000kom Maskiranje 5.000kom RKBO zaštita (PNHBO) 2.000kom Priručnik za spašavanje iz ruševina 20.000kom Topografski priručnik 3.000kom Taktičko - tehnički priručnik 5.000kom Knjiga Obrana i zaštita za srednje škole 5.000kom Život u prirodi 190.000kom NO (narodna obrana) i prva pomoč
Priručnik, Život u prirodi, naručila je i SR Srbija, pa je za nju tiskano 50.000kom (na srpskom jeziku). Pripreman je i slovenski vojni riječnik, pošto je bio službeni jezik, kao i komandovanje, u TO slovenski. Nesmijemo zaboravit ni stručnu reviju "Obramba".
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #16 on: December 01, 2011, 06:30:55 am » |
|
Kadar i kadrovska politika TO
Kvalitetni kadar TO bio je preduslov za uspješnu organizaciju i razvijenje bojeve gotovosti. Kod izbora kadra sudjelovale su komisije ONO (Opče narodne obrane), naravno uz sudjelovanje SK (Savez komunista). Partizanske jedinice imale su stalni i rezervni sastav. U stalnom sastavu bili su pripadnici JNA, za koje je morala dati saglasnost vlada SR Slovenije. Na višim položajima bili su bivši pripadnici NOB-a i dužnost su obavljali profesionalno. Na dužnostima koje su zahtjevale određenu stručnost bili su umirovljeni oficiri JNA. Mladih oficira u komandama partizanskih jedinica skoro pa nije ni bilo, (te je regrudirala JNA u svoj rez. sastav), do 1971. godine manje od 10. U drugoj fazi razvoja TO, taj broj počeo je rasti. (ŠRO u Šentvidu). 1969. godine bilo je u TO ukupno 153 komandna form. Mjesta. Popunjeno je bilo 129 (84%), od toga je bilo 30% podoficira i vojnika kojima su bilepovjerene te odgovorne funkcije. Nepopunjeno bilo je 7 komandnih dužnosti, 6 zamjenika K-danta TO, 4 pomočnika za MPV i 3 K-danta bataljona.
Pregled stručne spreme u period 1968.-1973. godine
I II III IV V VI VII 1968 9
1969 3 1 17
1970 1 7 3 25
1971 2 1 8 4 36
1972 2 1 1 1 17 5 40
1973 2 1 1 1 23 5 53
(Vir: Sitar)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #17 on: December 01, 2011, 03:06:04 pm » |
|
Još uvjek pitanje pomanjkanje školovanog kadra!
RŠTO je insistirao na pomlađivanju komandnog kadra. Problem je bio, što nisu imali činove, pa se je ljudstvo postavljalo na dužnosti kao zamjenike K-danta. Pomlađivanje kadra pomoglo je uključivanje u TO dobrovoljaca – omladinki i omladinaca (direktiva I. Maček Matija), onih koji nisu još odslužili vojni rok u JNA. 1970. godine uključeno je u jedinice TO 3971 omladinac i 425 omladinki. Koliki je stvarno bio problem sa odgovarajučim kadrom kaže podatak da je bilo 1970. godine 30% oficirskih formacijskih mjesta popunjeno podoficirima i vojnicima, 9% mjesta nije bilo popunjeno. Stanje se nije puno popravilo ni 1971. - 1973. godine.
Starosna struktura TO 1973. godine:
Oficiri: do 30 godina = 35%, do 35 godina = 23%, do 40 godina = 22%, do 45 godina = 21%, do 50 godina = 7%, preko 50 godina = 7%
(moj komentar: postotak prelazi 100%, ali je takav u arhivu Slovenije, tehnična jedinica 205, ARS,AS 1589, 4-5)
Podoficiri: do 30 godina = 40%, do 35 godina = 29%, do 40 godina = 17%, do 45 godina =11%, preko 45 godina = 3%
Vojnici: do 30 godina = 45%, do 35 godina = 28%, do 40 godina = 19%, preko 40 godina = 8%
Zbog takve problematike sa kadrovima SSNO (Savezni sekretarjat za narodnu obranu) odobrio je promjenu uslova z odlazak u ŠRO (Škola rezervnih oficira), tako su u ŠRO mogli iči “napredni” omladinci, radnici i seljaci (nije bio uslov VII stupanj izobrazbe)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #18 on: December 01, 2011, 09:38:28 pm » |
|
Oružje i oprema TO
Oružje koje je dobila TO prilikom formiranja (spisak je na početku ove teme) bilo je večinoma trofejno i u lošem stanju. Različiti kalibri i nedostatak rezervnih dijelova predstavljali su velik problem. Nabava oružja bila je centralizirana. Kupovati se je moglo jedino oružje i oprema domače proizvodnje. Dobavni rokovi bili su jako dugi, a odgovarajučeg oružja nije ni bilo na tržištu. Poseban problem bilo je protuhelikoptersko oružje i sredstva veze. TO je počela kupovati novo oružje 1969. godine, pa se je time poboljšala struktura naoružanja. U 1969. godini kupljeno je 14% novog oružja od toga 2.380kom PAP, a za 1970. godinu naručeno je 2.000kom PAP sa tromblonskim nastavkom, 70kom PM, 30kom RB i 80kom NT.
U godinama 1972. i 1973. nabavljeno je :
Pi – 995kom Ingram – 500kom (sa prigušivačem) PAP – 1000kom MB 82mm – 14kom Snajper – 200kom PM M53 – 429kom NT – 26kom RB – 342kom
1973. godine postotak trofejnog naoružanja je još uvjek 26,66%. Pored naoružanja nabavljena su sredstva veze i to:
RT-1T4 – 206kom RT-20 – 40kom RT- 1 – 410kom
Kupljeno je 6.000kom uniformi, pa su tako sve jedinice bile uniformirane. Za 1975. godinu su naručene 252kom radiostanice RT-1T4, 30kom RT-20-T06 i 14kom SYNCAL. Naručeno je još 9kom teleprintera, 7kom kriptografa TG-4, 8.000kom uniformi i čizama, te druga potrebna oprema.
PS: Nabava automata Ingram bila tajna, jer su nabavljeni sa zapadnog tržišta i bez dozvole savznih organa. No TO je to ipak uspjelo nabaviti. Radi te kupovine je smjenjen K-dant TO Slovenije. Ingrami su i danas u SV, a obuka sa njima bila je sastavni dio nastave početkom 90-tih godina za vojnike SV.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #19 on: December 01, 2011, 09:51:22 pm » |
|
Stanje naoružanja Teritorjalne obrane 1970/1971
1970/1971 Slovenija Jugoslavija
Automati 4.842/5.117 63.681/52.945 Puške 27.466/29.905 308.371/362.921 PAP 4.917/8.334 45.028/71.798 PM 2.066/2.188 23.324/30.339 RB 1.081/986 13.903/17.707 NT 80/92 120/319 (Vir: Živkonić 1986, 105-109)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #20 on: December 02, 2011, 05:23:41 am » |
|
Uniforme TO SR Slovenije Prve uniforme TO Slovenije bile su uniforme JNA (čoja SMB). Kasnije je uniforma prilagođavana podnebnim uslovima. Posebno su se razlikovale uniforme omladinskih jedinica, koje su bile maskirne. Uniforme je slovenska TO prvi put predstavila (SMB boja ali drugi kroj) 14.09.1969. godine . Propadnici TO su bili bez činova ali su imali položajne oznake, koje su bile našivene crvene zvijezde na lijevoj nadlaktici, kao u NOB.
1 vijezda = K-dir odjeljenja 2 zvijezde = K-dir voda 3 zvijezde = K-dir čete
Ideja o posebnim oznakama činova i položajnim oznakama nije realizirana, jer je donesen savezni propis, koji je važio za sve jedinice TO u SFRJ i koji je dozvoljavao iste činove kao u JNA. O položajnim oznakma se nije ni raspravljalo. Na osnovu tog propisa, važečeg i za TO Slovenije, usvojena je uniforma SMB, sa planinarskom kapom i zvijezdom, te palerinom. 1975. godine je čoja zamjenjana sa boljim materijalom. Tek 1989. godine slovenija je dobila svoju maskirnu uniform (različitu od maskirne JNA), koju su testirali u Kočevski Reki (30. “razvojna skupina” – specijalna brigade MORIS). 25.06.1991, oznaka na kapi, crvena zvijezda, zamjenjena je sa novom oznakom.
Neke uniforme koje su bile u upotrebi u TO. Na prvoj slici jedna od maskirnih uniformi JNA, ali vojnici imaju več čizme TO. Zadnja slika, prvo postrojavanje "30. razvojne skupine" 17.12.1990, gdje su predstavljene nove maskirne uniforme, na kapi je i nova zvijezda (različita od oneh koje je upotrebljavala JNA)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
SHOOTER
stariji vodnik
Offline
Posts: 782
|
|
« Reply #21 on: December 02, 2011, 02:14:05 pm » |
|
Duje, 2 pitanja:
Prvo, dali znas kako je nabavka Ingrama isla? Kako su nabavljeni prigusivaci? Dali mozda znas kako su objasnili tu nabavku? Drugo, zadnja slika - zadnji post (ona sa razlicitim petokrakama): kakvo je to naoruzanje sto imaju vojnici? Ne mogu bas dobro da vidim...
Odlican clanak, svaka cast!
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #22 on: December 02, 2011, 02:34:04 pm » |
|
Duje, 2 pitanja:
Prvo, dali znas kako je nabavka Ingrama isla? Kako su nabavljeni prigusivaci? Dali mozda znas kako su objasnili tu nabavku? Drugo, zadnja slika - zadnji post (ona sa razlicitim petokrakama): kakvo je to naoruzanje sto imaju vojnici? Ne mogu bas dobro da vidim...
Odlican clanak, svaka cast!
Puške su SAR 80, mi smo jih kasnije zvali "plastik fantastik". A ono malo dalje MGV (proizvodilo Gorenje), čini mi se, da sam pisao o tome na ovom forumu. Koliko sam čitao, prema sječanju, išlo je preko Milicije. Svakako su zaobiđeni savezni organi.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 16 530
|
|
« Reply #23 on: December 02, 2011, 03:28:09 pm » |
|
Dali nije bila neka afera, jer je TO pitala zastavu za xy komada oružja, a ZCZ imali su popunjne kapacitete/nisu hteli prodati, pa se išlo u nabavku Ingrama vani? Slovenija je nabavila 500 brzostrelk ingram in nekaj ostrostrelskih pušk. JLA je odločno protestirala proti samovolji Slovenije pri nabavi orožja in prišlo je do političnih zaostritev, pri čemer sta bila zamenjana prvi komandant TO Slovenije general Bojan Polak - Stjenka in komisar Albert Jakopič - Kajtimir LPB
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #24 on: December 02, 2011, 05:12:52 pm » |
|
Dali nije bila neka afera, jer je TO pitala zastavu za xy komada oružja, a ZCZ imali su popunjne kapacitete/nisu hteli prodati, pa se išlo u nabavku Ingrama vani? Slovenija je nabavila 500 brzostrelk ingram in nekaj ostrostrelskih pušk. JLA je odločno protestirala proti samovolji Slovenije pri nabavi orožja in prišlo je do političnih zaostritev, pri čemer sta bila zamenjana prvi komandant TO Slovenije general Bojan Polak - Stjenka in komisar Albert Jakopič - Kajtimir LPB Govorimo o događajima prije 40 i više godina, želim, da ne bi previše ušli u politiku. Prepričavam pročitana saznanja: Vodstvo TO slovenije nije bilo zadovoljno sa odlukom, da se može kupovati oružje samo proizvođača i Jugoslaviji. Logično je, da se oružje kupuje unutar zemlje, pogotovo ako zadovoljava kvalitetom i cijenom , jer novac ostaje "kući". Ondašnje rukovodstvo TO i sva kasnija, smatrala su to nepotrebnim - logika: sa svojim parama radim i kupujem šta ja želim i jeftinije nego kući. I to je pametno razmišljanje, no, vremena su bila druga živili smo u zajedničkoj zemlji.....Činjenica je, da "Zastava" nije mogla isporučit dovoljnu količinu automatskog oružja, a TO ga je trebala za borbe unutar gradova. TO je trebala djelovati unutar privremeno okupiranih teritorija - jedna od zadataka TO...... Kao što sam napisao, dobavni rokovi bili su dugi, jugoslovenske tvornice nisu radile samo za TO Slovenije, a u ono vrijeme i JNA je mjenjala naoružanje (imala je porednost), bile su tu i druge republike i pokrajine. Sve te događaje treba stavit u ono vrijeme pa če biti sve logičnije.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #25 on: December 06, 2011, 01:13:51 pm » |
|
U početku sam napisao, da je razvoj Teritorjalne obrane išao u tri faze:
1.faza 1968.-1973. 2.faza 1974.-1980. 3.faza 1980.-1990.
Prvu fazu smo obradili i sada idem na drugu fazu.
Razvoj TO SR Slovenije II. Faza 1974. – 1980. Godina
Dalnji razvoj slovenske TO omogučilo je usvajanje novog Ustava SFRJ u saveznoj skupštini 21.02.1974. Među ostalim usvojeni su i zakoni o:
-Zakon o Narodnoj obrani -Zakon o službi u oružanim snagama SFRJ -Zakon o vojnoj obvezi
U skladu sa saveznim zakonima i novim ustavom republike i pokrajine, pa tako i SR Slovenija, donjela je novi republički ustav, te usvojila svoje zakone za usklađivnje područja obrane. Čitavu problematiku obrane rješavala su dva zakona:
1. Zakon o narodnoj obrani 2. Zakon o društvenoj samozaštiti, bezbjednosti i unutrašnjim poslovima.
Novost na području SFR Jugoslavije bilo je formiranje Narodne zaštite (NZ). Narodna zaštita bila je definirana kao instrument ondašnjih organizacija udruženog rada (OUR) i mjesnih zajednica (MZ) za njihovu zaštitu. Usvojen je prijedlog o potrebi nabave boljeg naoružanja u manevarskim jedinicama, a ne povečanje brojnog stanja jedinica i ljudstva u jedinicama. U aprilu 1975. se glavni štab za Opče narodnu obranu (ONO), službeno, preimenuje u Republički štab narodne obrane (RŠTO). RŠTO je vodio i komandovao štabovima, jedinicama, zavodima TO na području republike, zadača mu je bila: određivanje mobilizacijskog razvoja, opremanje u skladu s planom Oružanih snaga SFRJ, izrada planova upotrebe, briga o mobilizaciji i borbenoj spremnosti TO, planiranje i usmjeravanje idejnopolitičko i vojnostručnu pripadnika štabova, jedinica i zavoda TO, organizaciju i vodstvo organa bezbjednosti i društvene samozaštite unutar TO, izvođenje vojnostručnih potreba za slovensko predsjedništvo, za komitete za ONO i društvenu samuzaštitu (DS) u Socijalističkoj republici Sloveniji, saradnja sa republičkim skretarijatom za NO (RSNO) (ministarstvo obrane u republici) i sekretarijatom za unutrašnje poslove (RSUP)…. RŠTO je usklađivao planove upotrebe TO sa odgovarajučim komandama JNA i organima unutrašnjih poslova.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
kilezr
poručnik fregate
Offline
Posts: 4 608
|
|
« Reply #26 on: December 06, 2011, 01:32:52 pm » |
|
Bravo Majstore!
Pitanje: 1984 je u SAPV. formirana padobranska jedinica. Znači to je bilo po zakonu iz 1974, god.? Ili ima nekih podzakonskih akata pošto se radi o Autonomnoj Pokrajini?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #27 on: December 06, 2011, 05:41:43 pm » |
|
Bravo Majstore!
Pitanje: 1984 je u SAPV. formirana padobranska jedinica. Znači to je bilo po zakonu iz 1974, god.? Ili ima nekih podzakonskih akata pošto se radi o Autonomnoj Pokrajini?
Zakone koje je usvojila savezna skupština (skpština SFRJ), važili su za sve republike i pokrajune (6+2). Na osnovu saveznih zakona, republike i pokrajine su donosile svoje ustave koje su bile u skladu sa saveznim. Jedinica koju spominješ (ako je formirana u sklopu TO) nije formirana na osnovu zakona koje spominješ. One su se mogle formirat i prije, bilo je potrebno zadovoljit preduslove (aerodrom, avioni ,padobranska škola....) a to se je moglo več ranije.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #28 on: December 11, 2011, 05:30:20 am » |
|
Drugi perid u razvoju TO SR Slovenije bio je perid reorganizacija. Pokušalo se je nači optimalno rješenje, s obzirom na novo vrijeme (razlika od NOB) I noviji tip naoružanja. Bilo je dosta lutanja. 23.04.1975. TO SR Slovenije se reorganizira na sljedeči način:
-RŠTO -6 Pokrajinskih štabova (PŠTO) -60 Opčinskih štabova TO (OŠTO) -Štab grada Ljubljane
Nova organizacija dolazi 06.12.1979. Odluku o reorganizaciji donosi Predsjedništvo SR Slovenije, u kojoj se propisuje, da se u slučaju rata Slovenija, sa dosadašnjih 6 podijeli na 12 pokrajina i jedan grdski štab TO. Na osnovu te odluke predsjedništva SR Slovenije, komandant TO gen.major Branko Jerkič i načelnik štaba TO gen. major Lado Kocjan izdaju naređenje o formiranju pokrajinskih štabova TO (PŠTO) , uz dodatak tajnog naziva, po sljedečem principu:
-PŠTO Dolenjska (TO 6185) Novo Mesto -PŠTO Gorenjska (TO 6120) Kranj -PŠTO Koroška (TO 6159) Slovenj Gradec -PŠTO Ljubljanske pokrajine (TO 6130) Ljubljana -PŠTO Notranjska (TO 6115) Postojna -PŠTO Pomurje (TO 6180) Murska Sobota -PŠTO Posavje ( TO Brežice) -PŠTO Južna Primorska (TO 6110) Koper -PŠTO Severna Primorska (TO 6105) Nova Gorica -PŠTO Vzhodna Štajerska (TO 6170) Maribor (istočna) -PŠTO Zahodna Štajerska (TO6150) Celje (zapadna) -PŠTO Zasavje (TO 6168) Trbovlje -Gradski štab TO Ljubljane (TO 6131) Ljubljana
Subordinacija je išla logično. K-danti PŠTO bili su odgovorni K-dantu TO SR Slovenije. TO po pokrajinama su se financirala iz sredstava koje su namjenski izdvajale gradske skupštine na području dotične pokrajine.
|
|
« Last Edit: December 11, 2011, 05:38:20 am by duje »
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #29 on: December 11, 2011, 05:36:42 am » |
|
Formiranje Manevarskih i prostorskih jedinica TO Slovenije
Jedinice TO bile su podjeljenje na dvije osnovne komponente:
-združene taktičke jedinice -druge velike sastave, koje su sastavljale manevarske jedinice i taktičke jedinice koje su činile prostorske jedinice
Manevarske jedinice TO
Manevarske jedinice predstavljale su tzv. udarne snage i glavne manevarske snage TO, njihova namjena bila je izvođenje širih ofanzivnih djelovanja. Manevarska jedinica svoje je planirane zadače izvodila:
-na frontu -privremeno okupiranom teritoriju -u vlastitoj pozadini (zaštita vitalnih objekata, PVO, protudiverzantsku zaštitu….)
Te jedinice bile su nezamjenljiv dio TO u partizanskom načinu ratovanja. Manevarske jedinice bile su formirane kao brigade (18) i njegovale su tradiciju partizanskih brigade iz NOB.
Kao posebna brigade TO formirana je tzv “Zaščitna brigada TO” kojoj je bila osnovna zadača zaštita vojnog i političkog rukovodstva SR Slovenije na vojnim lokacijama. Ta brigade proglašena je najboljom 1976. i 1978. u Sloveniji, a 1982. najbolja jedinica TO u Jugoslaviji.
Obuka ovih brigade se izvodila po srednjeročnom planu (5 godina). U tom petogodišnjem ciklusu izvodila se osnovna obuka i najmanje jedna mobilizacijska vježba. Osnovna obuka, za sve bataljone, izvodila se je u Svetlom potoku (kod Kočevja). Obuku su izvodili pripadnici TO, a neke teme i pripadnici JNA, pogotovo za starješinski kadar TO.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|