Imigrantska kriza

[trpe grozni]

Znam Duje, nisam tebe niti okrivio za bilo sta.

Problem je sto se u Makedoniji ne prica nista, ili prica se veoma malo o ovome sto se desava na nasoj juznoj granici, tako da ja vecinu stvari cujem od stranih mediuma. Dolazimo u idiotsku situaciju da se mi u Makedoniji informisemo iz stranih mediuma sta se u stvari desava kod nas, pa onda su stranci krivi kada nas lose pretstavljaju
Stvarno ne znam jel to instrukcija od nekoga, samo lenjost ili cisti idiotizam, mada me sve vuce prema zadnjoj opciji.

[duje]

Vir: "Dnevni avaz" Sarajevo
http://www.avaz.ba/
12.04.2016.

Brisel zabrinut zbog mogućeg uvođenja graničnih kontrola između Austrije i Italije

EU je "vrlo zabrinuta" zbog mogućeg ponovnog uvođenja graničnih kontrola na prelazu Brener između Austrije i Italije, zbog straha od novog priliva migranata. Komesar EU za migracije Dimitris Avramopulos će kasnije u toku dana pokrenuti ovo pitanje sa austrijskim ministrom unutrašnjih poslova Johanom Mikl-Lajtner, rekla je portparol Evropske komisije Nataša Berto na konferenciji za novinare.

"Komisija je veoma zabrinuta", izjavila je Bertoova, prenosi AFP.

Austrijska policija je potvrdila da su danas započeli građevinski radovi na izradi betonskih temelja za planirane kontrolne površine na auto-putu poslije graničnog prelaza Brener u Alpima.

Bertaudova je rekla da, ukoliko ovi planovi treba da se materijalizuju, moraju se ozbiljno razmotriti, te dodala da je granični prelaz Brener od suštinskog značaja za slobodu kretanja unutar EU.

"Ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutrašnjim granicama Šengena mora biti izuzetak i mora biti proporcionalan", zaključila je Bertaudova.

[duje]

Vir: "Dalmacija News" Split
http://www.dalmacijanews.hr/
12.04.2016.

U dva dana u Sicilijanskom prolazu spašeno 4.000 migranata

U utorak je u Sicilijanskom prolazu spašeno 2154 migranata u 17 operacija spašavanja, uz 1850 spašenih u ponedjeljak, objavile su talijanske obalne straže u priopćenju
 
Brodovi talijanske obalne straže i vojne mornarice, jedan norveški brod iz Frontexa, europske agencije na granicama Europske unije i jedan grčki trajekt sudjelovali su u utorak u koordniranim oprecijama koje je vodio operativni centar talijanske obalne straže baziran u Rimu.

Spašeni su svi putnici 16 gumenih čamaca i jedne barke.

U ponedjeljak je 1850 migranata spašeno u osam odvojenih operacija, prema istom izvoru. Ta putovanja potvrđuju strahovanja od nastavka masovnih dolazaka na talijanske obale.

Jedan glasnogovornik libijske mornarice rekao je da su libijske obalne straže kod Sabrate, između Tripolija i tuniske granice, presrele šest plovila sa 649 migranata.

Dan ranije je 115 migranta spašeno na pučini kod Tripolija kada im se pokvario brod. Prema posljednjim podacima UN-a morem je od početka godine stiglo 19.900 osoba u Italiju te 153.000 u Grčku.

Više od 700 osoba je poginulo ili nestalo u tom razdoblju u Sredozemnom moru.

U subotu će papa Franjo posjetiti grčki otok Lezbos, glavni ulaz izbjeglica i migranata u Europu u posljednjih godinu dana i uputit će poziv Europljanima da ih prihvate.

Brojne napetosti zabilježene su na unutrašnjim granciama Europe, posebice između Grčke i Makedonije. Tisuće migranata su blokirane u Grčkoj u teškim uvjetima.

Austrija je u utorak počela pripremati teren za gradnju ograde koja bi spriječila put migrantima na prijevoju Brenner u Alpama, jednom od glavnih prijelaza s Italijom.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
13.04.2016.

U Italiji već pet milijuna useljenika

Italija kaže da će svih pet hot-spotova, koje bi morala imati po Dublinskom sporazumu, organizirati kad EU počne provodi premještaje, dakle kad i druge članice preuzmu dio talijanskog bremena – a u Bruxellesu kažu da će premještati tek kad Italija uredi sve hot-spotove

Pritisak ilegalnih imigranata na Italiju ove je godine 50 posto jači nego lani zbog zatvaranja "balkanske rute“. Italija se našla između čekića i nakovnja: s jedne strane šverceri ponovno preusmjeruju izbjeglice prema Italiji i donekle Španjolskoj, s druge strane Austrija je prošli vikend započela izgradnju 250 metara široke prepreke na Brenneru, preko autoceste i državne ceste koje povezuju ne samo austrijski Tirol s Južnim Tirolom (koji je od 1918. u Italiji, iako je više od 90 posto stanovništva i danas iz redova austrijske manjine), nego je i glavna žila kucavica cestovnog prometa Italije i srednje, odnosno sjeverne Europe.

Švercerske zarade

Brojevi ulazaka mediteranskom trasom i dalje su manji od lanjskih balkanskih. Lani se na Grčku sručilo gotovo 800.000 izbjeglica, više nego što ih je ukupno bilo u seobi narodâ u IV.-VI. stoljeću. U Italiju je 2014. ušlo njih 170.000, lani 153.800, a ove godine u prva tri mjeseca 19.800, dok ih je lani u istom razdoblju stiglo 13.600. Glavnina obično stiže kad su meteorološke prilike u Sicilijanskom kanalu povoljnije. Održi li se trend, ove godine će u Italiju ući 230.000 ilegalnih useljenika.

Svaki od njih je švercerima koka koja nese zlatna jaja. Za putovanje ilegalnim kanalima emigranti plaćaju od 5000 do 15.000 dolara po osobi (od toga je zadnja tura, preko mora, 1000 do 3000 dolara). Kad se odbije trošak smještaja (nerijetko na goloj zemlji), mita (korumpiranim dužnosnicima i službenicima afričkih zemalja), hrane i prijevoza, švercerima ostaje više od polovice.

Više ne troše ni na brodove-podrtine, bitno im je plasirati izbjeglice izvan libijskih teritorijalnih voda, da ih spasitelji pokupe na pučini. To zarada je zamašnjak koji održava motor izbjegličke plime, sve dok Europska unija ne bude mogla i smjela djelovati na afričkom kopnu protiv švercera, obično dobro povezanih s lokalnim glavarima.

Situacija je dramatična, kaže jučer talijanski državni podtajnik za unutrašnje poslove Domenico Manzione. Italija podsjeća da se Junckerov plan pokazao prevarom. Dosad je po tom planu u druge europske zemlje trebalo otpremiti 60.000 ilegalnih imigranata prispjelih u Italiju, a relocirano ih je samo 600.

Italija kaže da će svih pet hot-spotova, koje bi morala imati po Dublinskom sporazumu, organizirati kad EU počne provodi premještaje, dakle kad i druge članice preuzmu dio talijanskog bremena – a u Bruxellesu kažu da će premještati tek kad Italija uredi sve hot-spotove, a ne samo dva, koliko ih sada ima u funkciji. Kvaka je u tome da zemlja koja je kroz hot-spot evidentirala ilegalnog useljenika, mora tu osobu primiti nazad ako je ina članica (pr)otjera.

Sankcije Austriji

Manzione veli da će se Italija snaći sama kao i dosad, da se ne nada ničemu od EU-a. I navodi da je u Italiji sada smješteno oko pet milijuna useljenika, što znači da činimo oko osam posto ukupnog pučanstva.

Barijeru na Brenneru Italija vidi kao dodatnu prijetnju i štetu.

Talijansko ministarstvo unutrašnjih poslova izražava zaprepaštenje što se gazi sporazum potpisan stopro u petak i po kojemu je, tvrde u Rimu, bilo predviđeno da se motri stanje i protok, bez prepreka.

Rim, kroz Manzioneove riječi novinarima, neskriveno prijeti sankcijama ako Austrija zaista uvede kontrole na autocesti i državnoj cesti.

Kontrola i usporavanje prometa znači velike ekonomske štete za Italiju "ali i za Austriju“, kažu u Rimu.
Austrijska manjina u Južnom Tirolu zaprepaštena je što se Beč s njom nije ni posavjetovao, što se osjeća žrtvovanom pred austro-ugarskom panikom od useljenika, te apelira na pomoć sada od Rima.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
14.04.2016.

Hrvatska i Albanija spriječit će novu migrantsku rutu preko Jadrana

Prošlog tjedna počeo se provoditi sporazum između EU-a i Turske, potpisan 18. ožujka u Bruxellesu, prvim slanjem s grčkih otoka više stotina migranata u Tursku

Hrvatska i Albanija spriječit će otvaranje nove migrantske rute preko Jadranskog mora, dogovorili su se u četvrtak u Zagrebu ministri obrane dviju zemalja koje bi se mogle naći na udaru migranata nakon zatvaranja tzv. balkanske rute.

Ministri Josip Buljević i Mimi Kodheli razgovarali su o suradnji dviju vojski na sprečavanju otvaranja nove migrantske rute preko grčko-albanske granice i dalje preko Jadranskog mora.

Albanija, koja graniči s Grčkom gdje je blokirano više desetaka tisuća migranata nakon zatvaranja grčko-makedonske granice, mogla bi im postati alternativa za put prema zapadnoj Europi kamo je balkanskom rutom prošle godine stiglo više od milijun izbjeglica.

"Dogovorena je stalna razmjena informacija o kretanjima migranata, stalni kontakt dviju vojski ... i da ćemo zajedno intervenirati i odgovarati na svako pitanje", rekao je Buljević na zajedničkoj konferenciji za novinare s Kodheli.

Podsjetio je da je za kontrolu hrvatskih granica zadužena policija, a da joj oružane snage prema nedavno izmjenjenom zakonu u tome mogu samo pomagati.

"Međutim, u prevenciji migrantskog vala možemo puno toga napraviti i dominantno smo razgovarali o tome kako prevenirati situaciju koja bi za nas bila vrlo nepovoljna da migranti krenu južno u Hrvatsku. Mislim da se to neće dogoditi, jer ćemo učiniti sve da to spriječimo", istaknuo je Buljević.

I albanska ministrica je rekla da vojska samo pomaže policiji koja je zadužena za migrante i sigurnost Albanije.

"U svakom slučaju bit ćemo dio europskog rješenja tog problema koje nije lako, ali zajedničkom suradnjom možemo uspjeti", rekla je Kodheli.

Prošlog tjedna počeo se provoditi sporazum između EU-a i Turske, potpisan 18. ožujka u Bruxellesu, prvim slanjem s grčkih otoka više stotina migranata u Tursku.

Albanske vlasti su nedavno pojačale kontrole na granici s Grčkom kako bi spriječile nekontrolirani priljev migranata nakon zatvaranja "balkanske rute" koja prolazi Makedonijom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom.

EU je Albaniji obećala pomoć ukoliko bude na meti migrantskog vala.

[dzumba]

Боже, колико празних речи, колико дугачак текст, да би се рекло да су министри разговарали о евентуалној (узгред потпуно недефинисаној) сарадњи на заустављању миграната ако крену правцем Грчка-Албанија-Хрватска.

[motorista 57 klasa]

Боже, колико празних речи, колико дугачак текст, да би се рекло да су министри разговарали о евентуалној (узгред потпуно недефинисаној) сарадњи на заустављању миграната ако крену правцем Грчка-Албанија-Хрватска.

Грчка-Албанија- Хрватска. Ima tu još neko ko treba da se saglasi sa merama.

[Kuzma®]

PREOKRET Policija provalila u kuću u kojoj su se zabarikadirali migranti

M.J. | 15. 04. 2016 - 10:35h  izmena vesti 10:58h

Pripadnici policije provalili su u kuću u Sinjskoj ulici u Beogradu, u blizini Plavog mosta, u kojoj se prethodno zabarikadirala grupa migranata.
Migranti su se zabarikadirali u kuću i odatle pregovarali s policijom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto: V. Živojinović / RAS Srbija

Migranti su se zabarikadirali u kuću i odatle pregovarali s policijom

Kako javlja reporter "Blica" s lica mesta, policija je migrante izvela ispred kuće i započela pretres objekta.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto: V. Živojinović / RAS Srbija
Policija je opkolila kuću tokom pregovora

Prethodno je nekoliko migranata pregovaralo s policijom kroz prozor.

Kako su tu dospeli za sada nije poznato, kao ni šta su bili njihovi zahtevi.

Komšije ne znaju ko koristi kuću, jer je vlasnik, prema njihovim saznanjima, u Nemačkoj.

Izvor: Blic.rs

[ssekir75]

 

[duje]

Vir: "Vijesti hr" Zagreb
http://www.vijesti.rtl.hr/
15.04.2016.

Prošle godine najmanje 95.000 djece bez pratnje odraslih zatražilo azil u Europi

Prošle godine je preko 1,2 milijuna ljudi prešlo granice Europe tražeći azil i sigurno mjesto od rata. Među njima su bili deseci tisuća maloljetnika, uključujući siročad

Najmanje 95.000 djece bez pratnje odraslih zatražilo je azil u Europi u 2015. godini, četiri puta više nego prethodne godine, utvrdila je u istraživanju objavljenom u travnju neovisna britanska organizacija Ured za istraživačko novinarstvo (TBIJ).

Prošle godine je preko 1,2 milijuna ljudi prešlo granice Europe tražeći azil i sigurno mjesto od rata. Među njima su bili deseci tisuća maloljetnika, uključujući siročad, one koji su izbjegli bez obitelji te one koji su se negdje na izbjegličkoj ruti odvojili od svojih obitelji, navodi TBIJ.

TBIJ je u svom istraživanju utvrdio da je u 2015. najmanje 95.070 djece bez pratnje zatražilo azil u Europi, što je velik porast u odnosu na 2014. godinu kad ih je bilo 23.572.

Istraživači su se za statističke podatke obratili vladama 29 država. Podaci su zatraženi od  27 članica EU-a, Švicarske i Norveške, no samo njih 17 ih je i dalo. Neke su odbile suradnju, a neke ih još uvijek nemaju, no gotovo sve veće države podijelile su dostupne informacije, navodi TBIJ.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
19.04.2016.

Turska neće poštivati sporazum o migrantima ukoliko EU ne osigura bezvizni režim

Turska više neće morati poštivati sporazum o migrantima s Europskom unijom ukoliko Unija ne održi obećanje i osigura bezvizni režim za Turke do lipnja, rekao je u ponedjeljak turski premijer Ahmet Davutoglu.

Turska i EU su prošli mjesec postigli sporazum s namjerom da zaustave ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku i političku potporu Ankari.

EU će prihvatiti tisuće sirijskih izbjeglica izravno iz Turske i nagraditi je financijski, osigurati putovanje za Turke bez viza te ubrzati njezine pregovore za članstvo u Uniji.

"Ova su obećanja obostrana. Ako EU ne poduzme neophodne mjere bilo bi nezamislivo da to učini Turska", rekao je Davutoglu na konferenciji za novinare pred odlazak u Strasbourg.

No on je rekao kako Turska radi na  ispunjenju svojih obećanja EU-u te da nema razloga očekivati zaokret glede sporazuma.

"Ne vidim mnogo mogućnosti da EU poduzme mjere da preokrene ovaj proces nakon što smo dospjeli ovako daleko", rekao je.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
19.04.2016.

EU: Grčkoj i Turskoj 198 milijuna eura za zbrinjavanje izbjeglica

Europska unija u utorak je odobrila Grčkoj i Turskoj novu pomoć za suočavanje s izbjegličkom krizom u ukupnom iznosu od 193 milijuna eura.

Grčkoj je za poboljšanje uvjeta u kojima žive izbjeglice namijenjeno 83 milijuna eura, a Turskoj 110 milijuna.
Sredstva su namijenjena za osnovnu zdravstvenu skrb, hranu, higijenske potrebe, bolje zbrinjavanje djece te izgradnju privremenih prihvatilišta za više od 10 tisuća izbjeglica i migranata u Grčkoj.

U okviru paketa od tri milijarde eura pomoći Turskoj za sirijske izbjeglice, Komisija je u utorak odobrila 110 milijuna eura, od kojih je 60 milijuna namijenjeno za hranu, zdravstvenu skrb i smještaj izbjeglica, a 50 milijuna namijenjeno je za hitne potreba izbjeglica.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
22.04.2016.

Orban: Moramo zaustaviti plan naseljavanja Europe milijunima migranata
  
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u petak u intervjuu za mađarski javni radio da se mora zaustaviti plan Bruxellesa i mađarske ljevice koji žele "uvesti više milijuna ljudi u Europu".

Orban se zauzeo za provedbu svojeg akcijskog plana jačanja Schengena, Schengen 2.0, smatrajući da Bruxelles zagovara nemoguć plan po kojem se demografske i gospodarske probleme Europe treba rješavati primanjem sve više migranata.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
22.04.2016.

Merkel putuje u Tursku smiriti napetosti oko sporazuma o migrantima

Njemačka kancelarka Angela Merkel iskoristit će posjet Turskoj ovog vikenda kako bi pokušala ublažiti napetosti oko sporazuma s Ankarom o sprečavanju priljeva migranata u Europu, a koji se pokazao upitnim po pitanju učinkovitosti i dugoročne održivosti, izvješćuje u petak Reuters.

Sporazum koji je stupio na snagu prije tri tjedna u početku je pridonio znakovitom padu broja migranata koji su iz Turske stigli u grčku, ali nakon kraćeg predaha čamci ponovo stižu na obale grčkih otoka, oko 150 na dan, što pokazuje da je "hermetičko zatvaranje" rute, kako se sada čini, gotovo, priopćila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Merkel će zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom u subotu posjetiti Gaziantep, u blizini sirijske granice, gdje će obići izbjeglički loogor za Sirijce i sastati se s premijerom Ahmetom Davutogluom.

Za obje strane je, piše Reuters, puno toga na kocki. Merkel je kod skeptičnih europskih partnera lobirala da podrže dogovor s Turskom te je na domaćem terenu pod pritiskom da pokaže napredak u primjeni tog sporazuma. Osim toga, kancelarka se našla na udaru kritika zbog kaznenog gonjenja komičara zbog vrijeđanja šefa turske države Tayyipa Erdogana.

Davutoglu je, s druge strane, "prodao" sporazum javnosti na temelju dogovora da će Turci zauzvrat biti oslobođeni viznog režima ako putuju u Europu. Moguće je. međutim, da će to biti neispunjeno obećanje, barem do lipnja koji je postavljen kao krajnji rok za ukidanje viza turskim državljanima.

"U interesu obiju strana je da taj sporazum funkcionira. Turska želi potporu u ublažavanju tereta migrantske krize, kako financijsku tako i u pogledu smanjivanja broja izbjeglica. I žele liberalizaciju viznog režima. Mi imamo druge interese", izjavio je savjetnik kancelarke Merkel.

"U konačnici, sve će ovisiti o ispunjenju zadanih kriterija. Ako se to ne dogodi, sporazum neće funkcionirati. Da li je održiv, to je još uvijek pod znakom pitanja", dodao je.

Prema sporazumu dviju strana, Ankara će dobiti veću financijsku pomoć za izbjeglice o kojima skrbi, a pokrenut će se i usporeni pristupni pregovori s EU te prije spomenuta liberalizacija viznog režima, što nje u očima velikog broja Turaka najveća nagrada.

No, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je ovaj tjedan ponovio da Turska mora ispuniti čak 72 uvjeta za ukidanje viznog režima te da Bruxellesu ne pada na pamet ublažiti kriterije.

Stručnjak za migracije Elif Ozmenek nakon "nepopustljivih" izjava obiju strana ocjenjuje da se dolazak može opisati riječima: "nastavimo  u prijateljskom tonu".

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
24.04.2016.

Migranti traže nove rute kako bi pobjegli iz Grčke i ušli u Makedoniju

Tjednima zarobljeni na sjeveru Grčke, migranti i izbjeglice traže nove ilegalne putove za ulazak u Makedoniju, po šumama i planinama pod okriljem mraka.

U sumrak u subotu navečer, očevici su vidjeli skupinu od sedamdesetak ljudi kako ulaze u Makedoniju iz Grčke, na dijelu granice koji nije pokriven bodljikavom žicom. Šuljajući se iza stabala skrivali su se od makedonskih policajaca.
Bilo je to 20 kilometara ili četiri sata pješačenja od Idomenija, šatorskog naselja za tisuće migranata i izbjeglica koji su ondje zapeli nakon zatvaranja balkanske rute u veljači.
I ostali ljudi u kampu razmišljaju o opcijama kako napustiti Idomeni i naći slabe granične točke za ulazak na Balkan, najpoželjniju rutu prema zapadnoj Europi.
"Nema drugog rješenja", rekao je Moutaz, Sirijac iz Alepa. "Stavite se u moj položaj, što bi vi učinili da ovako živite", dodao je.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu da su uvjeti života u Idomeniju užasni.
Još jedan Sirijac iz Damaska kaže da će pokušati nešto zapadnije prijeći albansku granicu. "Postoji mogućnost da ondje uđem preko Makedonije, ako me ne zaustavi makedonska vojska i pošalje natrag", rekao je.
Neki migranti i izbjeglice kreću na put sami, a drugi se oslanjaju na krijumčare koji po osobi naplaćuju od 350 do 600 eura za prelazak granice.
Milijun migranata, bježeći pred sukobima u Siriji, Iraku, Afganistanu te na Bliskom istoku, Aziji i Africi stiglo je prošle godine preko Grčke u Europu.
U Idomeniju je smješteno više od 10.200 ljudi, a grčke vlasti planiraju ih prebaciti u prihvatne centre u drugim dijelovima zemlje.

[duje]

Vir: Vijesti hr
http://www.vijesti.rtl.hr/
26.04.2016.

Prosvjed izbjeglica smještenih u Porinu: 'Hrvatska nas tretira kao životinje'

Kako se doznaje, izbjeglice smještene u hotelu Porin žale se na nedostatak zdravstvene zaštite, neadekvatnu hranu i manjak informacija o pravnoj zaštiti

Tridesetak izbjeglica iz prihvatilišta Porin u zagrebačkim Dugavama počelo je s prosvjedom danas u 10 sati danas zbog loših uvjeta zbrinjavanja koje im pruža Hrvatska. 

Kako se doznaje, izbjeglice smještene u hotelu Porin žale se na nedostatak zdravstvene zaštite, neadekvatnu hranu i manjak informacija o pravnoj zaštiti, prenosi Libela.

Prosvjed izbjeglica smještenih u Porinu: 'Hrvatska nas tretira kao životinje'
 
"Hrvatska trenutno mi ne pruža zadovoljavajuće uvjete, a moja djeca i ja ovdje ne želimo ostati. Ukoliko mi Hrvatska ne želi pružiti adekvatne uvjete, zašto nas ne pusti dalje, tamo gdje ćemo biti sigurni", kazala je Maryam, izbjegla iz Irana.

Karzan Azad iz Iraka istaknuo je da su izbjeglice tretirane kao životnje, da nemaju prava i da ne znaju hoće li biti deportirani, pušteni ili će zadovoljiti neke uvjete za dobivanje međunarodne zaštite.

Dodao je i kako su neke od izbjeglica preko dva tjedna tu čekaju na uzimanje otisaka pristiju, iako se prema zakonima RH navodi kako bi to trebalo biti učinjeno u najkraćem roku. 

Medicinska skrb im je nedostupna. U Porinu ima  bolesnih ljudi, trudnica, djece - nemaju dostupnog stomatologa ili ginekologa, niti kakvu adekvatnu medicinsku pomoć - bez zdravstvenog osiguranja, naime, izbjeglice su prisiljene plaćati privatne liječnike, što im je u potpunosti nemoguće., tvrdi N1.