Podela plovnog puta reke save sa navigacionog gledištaSa navigaciono-plovidbenog gledišta, u odnosu na specifičnost uslova plovidbe i gabarita plovila, reka Sava se deli na tri glavna sektora - gornji, srednji i donji, koji se kasnije dele na više manjih podsektora.
Sektor ''gornja Sava'': Sisak (583+5km) - Bosanska Gradiška (459km)
U ovom sektoru u reku Savu se ulivaju Kupa i Una sa desne a Trabež i Veliki Strug sa leve strane, pomenute je na ovom sektoru snabdevaju potrebnom količinom vode da bi bila plovna. Merodavne vodomerne stanice su galdovo, Sisak (reka Kupa) i Jasenovac. Najpovoljniji vodostaj je kada vodomer u Galdovu pokazuje između +100 i +200. Pri velikom vodostaju nizvodnim plovilima je veoma otežano manevrisanje zbog oštrih krivina pa brodari ponekad za plovidu na gornjoj Savi kažu i ''slalom plovidba''.
Na ovom podsektoru reke je veliki broj plićaka, čak 17 a nailazi se i na 15 krivina koje su opaasne u smislu bezbednosti plovidbe od kojih su najteže Trebež, Cvijetni Vir, Gornji Bobovac, Žabarski Bok i Strmac.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor:sisak.info
Sektor ''srednja Sava'': Bosanska Gradiška (459km) - Sremska Mitrovica (136km)
Sektor srednja Sava je najduži i prostire se u dužini od oko 323km. Podela ovog sektora na tri manja podsektora nastala je usled plovidbenih mogućnosti nastalih delovanjem desnoobalnih pritoka. Važnije pritoke na ovom delu reke Save su Vrbas (420km), Ukrina (376km), Bosna (309km), Drina (175km), Vukodraž (62km), Tamnava (28km) i Kolubara (27km) i desnoobalne Orljava (397km) i Bosut (160km). Prema količini vode i nanosa Vrbas, Bosna i Drina imaju najveći uticaj pa samim tim imaju i najveći utican na vodostanje.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor bih-x.info
*Sektor
''srednja Sava'' se deli na više
podsektora a to su:
- Bosanska Gradiška (459km) - Slavonski Brod (364km)
Na ovom sektoru plovidba je znatno povoljnija nego na sektorima pre i posle njega. Vodomerne stanice su u Jasenovcu, Slavonskom Brodu i Šamcu. Širina plovnog puta je u proseku 30-35m a nailazi se na 13 plićaka i 7 većih krivina od kojih najveći problem predstavlja Hercegov Dol (412km).
- Slavonski Brod (364km) - Brčko (220km)
S izuzetkom pojedinih deonica ovaj podsektor ima veoma povoljne uslove za plovidbu. Na ovom podsektoru se nalazi takozvani ''Šamački sektor'' (308-289km) na kojem je najteža plovidba na celom toku reke. Merodavne vodomerne stani ce su Slavonski Brod, Šamac i Brčko a celokupna plovidba se odvija prema vodomernoj stanici u Šamcu. Problem na ovom delu je veliki broj plićaka koji otežavaju ravnomernu plovidbu a neretko zahtevaju i ''cik-cak'' plovidbu kao i nepravilan ulazak u most kod Brčkog. većina ovih plićaka, a ukupno ih ima 20, se nalazi upravo na Šamačkom sektoru. Postoji i 10 opasnih krivina od kojih su najopasnije Vučjak (299km), Dubočica (292-293km) i Domaljevac (287km).
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor:trekearth
- Brčko (220km) - Sremska Mitrovica (136km)
Na ovom delu reka Sava prima dve velike reke, Drinu sa desne i Bosut sa leve strane. Drina je, kao što je već rečeno, najveća pritoka Savei u nju unosi prosečno 12 miliardi kubnih metara vode godišnje. Već je rečeno i da ova reka pravi najveći nanos koji se negativno odražava na plovidbene uslove.
Drina ima dva izvorišna kraka, tj. nastaje od reka Tare i Pive koje se sastaju kod Šćepan Polja. Dužina od reke od ušća u Savu do Šćepan Polja je 346km a probija se kroz više planinskih venaca primajući Sutjesku, Bjelavu, Bistricu,Žepu i Drinjaču sa leve a Čehotinu, Lim, Rzav i Jadar sa desne.
Karakterističan za reku Drinu je i sportsko-rekreativni turizam u vidu ribolova i raftinga (Drinska Regata).
Na ovom sektoru je malo problematičnih krivina, samo 4, ali postoji 11 plićaka, od kojih 4 u Račanskom sektoru, koji utiču na plovidbu.
Problematične krivine su kod Rače, ušća reke Bosut, kod Ravnje i Manđelosa.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sektor ''donja Sava'': Sremska Mitrovica (136km) - Beograd (0km)
Potez od Sremske Mitrovice do Beograda je najpovoljniji za plovidbu jer reka na ovom delu ima najveću širinu i dubinu korita. Takođe je za ovaj deo karakterisitičan veliki broj ada, većih ima čak 11 a najveća je poznata Ada Ciganlija koja je hidrograđevinskim radovima pretvorena u jezero a u jedino i kupalište i rezervoar u slučaju havarije gradskog vodovoda.
Merodavne vodomerne stanice u Sremskoj Mitrovici, Šabcu i Beogradu od kojih je najbitnija ona u Šabcu zbog najkritičnijeg plićaka na celom toku reke kroz Srbiju - Kamička (84-85km), gde dubina vode pri vodostaju ''0'' u Šabcu iznosi 180cm a širina plovnog puta 24m.
Na ovom sektoru se takođe nalazi i najveća dubina korita a to je čak 25m kod Hrtkovca (118km) i najveća širina reke, kod Šabca i Ostružnice - 600m
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sava kod Novog Beograda