Sporazum o zabrani kasetnih bombi29. maj 2008.
Dablin - Vlade više od 100 zemalja potpisale
su u Dablinu nacrt međunarodnog sporazuma
o zabrani upotrebe i skladištenja kasetnih bombi,
s tim da će biti izuzete neke države.Pod pritiskom članica NATO-a, tekst konvencije o zabrani kasetnih bombi sadrži i
ustupak prema Amerikancima i drugim državama koje žele da nastave proizvodnju i upotrebu ove vrste municije, jer dozvoljava vojnu saradnju između zemalja koje će u decembru u Oslu potpisati sporazum i onih koje to ne žele da učine. Glavni proizvođači
nisu učestvovali.
Sporazum o zabrani upotrebe kasetnih bombi obavezuje države potpisnice da ovu vrstu bombi uklone iz svog arsenala u roku od osam godina.
Glavni proizvođači tog oružja - SAD, Izrael, Kina, Rusija, Indija i Pakistan - nisu učestvovali na konferenciji u Dablinu, saopštivši da neće podržati sporazum, prenela je agencija DPA.
Kasetne bombe se prilikom eksplozije rasprsnu u stotine sitnih ubojitih projektila, a one koje ostanu neaktivirane stvaraju neku vrstu minskog polja koje nastavlja da odnosi živote godinama posle završetka sukoba.
Prema zvaničnim izveštajima, ova vrsta municije poslednji put je korišćena u julu i avgustu 2006. godine, tokom izraelske ofanzive u Libanu. Izrael je tada oštro kritikovan jer je ovakve bombe bacao na oblasti naseljene civilima.
kontejner kasetnih bombiNa užoj teritoriji Srbije, avioni NATO-a su 1999. godine bacili na Niš ukupno 36 kontejnera kasetnih bombi, a u 40 napada ovim i drugim konvencionalnim bombama ubijeno je 15 ljudi, a više desetina je ranjeno.
Britanski premijer Gordon Braun pozdravio je u Dablinu potpisivanje nacrta sporazuma, rekavši da on predstavlja "ogroman korak napred" u nastojanjima da se svet učini bezbednijim.
Izvor: Tanjug