Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspxbaština
Butros Ghali poručio Đukanoviću: Odustanite od kockarnice i resorta na Mamuli!
Za vrijeme premijera Račana i pregovora o granici, otok Mamula koji je od 1947. godine upisan u dubrovačkom katastru, bio je jedno od spornih pitanja koje je kasnije palo u zaborav
Crna Gora pokušava komercijalizirati otočić Mamulu na ulazu u Boku kotorsku.
Naš južni susjed ima četiri otočića od kojih su “poslovno sposobna” dva - Sveti Nikola kod Budve i Mamula na ulazu u Kotorski zaljev, dok su preostala dva otočići spomenici Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela.
Sveti Nikola koncesijom je svojevremeno pripao Stanku Subotiću Canetu, suradniku i prijatelju Mila Đukanovića, dok je Mamula, ili kako je još zovu - Lastavica, s tvrđavom Mamula pred realizacijom ozbiljnog poslovnog aranžmana kojim bi se taj komadić kopna s tvrđavom i zatvorom pretvorio u luksuzni hotel kockarnicu s pristaništem i helidromom.
Daleko se odmaklo
Taj je plan daleko odmakao. Na natječaj raspisan koncem 2013. godine ponude su dostavili egipatsko-švicarska kompanija Orascom Development i Vos Investment iz Nizozemske. Pobijedio je Orascom Development koji je za koncesiju od 49 godina, ponudio 1,5 eura po metru četvornom za zakup zemljišta i 0,9 eura za zakup lokalnog akvatorija, što je 50 posto više od minimalno traženog iznosa.
Projekt je vrijedan 15 milijuna eura, njime se otvara do 200 radnih mjesta, a ukupni prihodi za prvih deset godina predviđaju se u visini do desetak milijuna eura.
Devedeset posto pripada Orascomu, deset posto vladi Crne Gore. Nastupajući u ime investitora, Egipćanin Samih Sawiris rekao je crnogorskim medijima da je to početak investicija u Boki, te najavio da će nakon Mamule krenuti s investicijama na Luštici, rtu preko puta Mamule koji je desetljećima bio poznat kao jaka utvrda jugoslavenske mornarice.
U Crnoj Gori ima dosta povika na projekt, posebno od lokalnog stanovništva koje Lastavicu i Mamulu doživljava kao baštinu. Osim spomeničke vrijednosti stara zidina generacije Bokelja podsjeća na zatvorske dane koje su neki od njih proveli na tom crnogorskom mini Alcatrazu.
No, crnogorske vlasti, odnosno predsjednika Skuštine Crne Gore Ranka Krivokapića, usred postupka iznenadilo je pismo koje mu je prije kojidan uputio skup svjetskih uglednika koji traže da se projekt hitno zamrzne. Potpisnici su bivši generalni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali, bivši generalni direktor UNESCO-a Federico Major, bivši predsjednik Savjeta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) Ashok Khosla, predsjednik Emeritus Inter Press Servisa Roberto Savio i glavni tajnik UN-ove Konferencije o čovjekovoj okolini Mauris Strong.
Povijesni spomenik
– Mi smatramo da je tvrđava Mamula povijesni spomenik burne prošlosti ratova i sukoba na ovim prostorima. Ova tvrđava je jedinstven objekt na svijetu, narodno, kulturno, arhitektonsko i prirodno bogatstvo Crne Gore, i dio zajedničke kulturne baštine čovječanstva – navode uglednici.
Predlažu Krivokapiću kao predsjedniku Skupštine, jer procedura izglasavanja mora proći kroz skuštinsku proceduru, da se odluka odgodi, a u međuvremenu razmisli o nekomercijalnom korištenju otočića. Predlažu da se na tome mjestu osnuje javna institucija ili fondacija posvećena ciljevima mira, razvoja i međunarodne suradnje.
Kao višenamjenska ustanova, adaptirana tvrđava bi se mogla koristiti za susrete svjetskih lidera na najvišoj razini, okupljanje u svrhu mirovnih inicijativa, održavanje kulturnih događanja najvišeg ranga. Kako kažu, u suvremenom svijetu osjeća se potreba za mjestom koje bi se vrlo brzo etabliralo kao simbol mira i suradnje od čega bi i Crna Gora imala koristi.
Odgovora s crnogorske strane još nema, no sigurno je da će ih obraćanje nekoliko ličnosti takvog kalibra staviti pred dvojbu – komercijalizirati Mamulu ili još jedanput o svemu dobro promisliti.
PIŠE: Antun Masle
Granični spor
Otočić Mamula, promjera dvjestotinjak metara, s tvrđavom koju je početkom 19. stoljeća izgradio austrijski general Lazar Mamula, nakon raspada Jugoslavije bio je predmetom spora između treće Jugoslavije i Hrvatske. Kulturno i povijesno pripada Hrvatskoj, ali je bliže crnogorskoj obali. Za vrijeme premijera Račana i pregovora o granici, otok koji je od 1947. godine upisan u dubrovačkom katastru, bio je jedno od spornih pitanja, ali su nakon potpisanog sporazuma o privremenom režimu granice ona gurnuta u zapećak.
Već neko vrijeme Hrvatska i Crna Gora vode intenzivne tajne pregovore ne bi li se, za početak, dogovorili o tome koji bi dio granice bio predmet arbitraže pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Dosad se govorilo da je sporna samo morska granica i epikontinentalni pojas, no čini se da je sada u igri i dio kopnene granice s Crnom Gorom.