Nisu očekivali otpor - Arapske sile na čelu sa Saudijskom Arabijom dve godine pokušavaju da pokore bogatog suseda, ali ne uspevajuN. Ivanovski 06.06.2019.
Tenzije na Bliskom istoku tinjaju konstantno duže od pola veka, na području gde su se zahvaljajući nafti i gasu izrodile jake regionalne i svetske sile. Situacija kao da nije bila dovoljno konfuzna po pitanju ko se bori protiv koga za prevlast na svim poljima, pre dve godine novi plamen nemira rasplamsao je region. Ovog puta u konflikt nisu ušle slabašne, ratom i sukobima opterećene zemlje, već bogati igrači.Tog 5. juna 2017. godine, susedi na čelu sa Saudijskom Arabijom i prestolonaslednikom Mohamedom bin Salmanom uveli su blokadu Kataru - kopnenu, morsku i vazdušnu. Četvorka sastavljena od pomenute kraljevine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Egipta uvela je drastične mere Kataru nakon što je odbio da ispuni njenih 13 zahteva. Optužili su Katar, između ostalog, da podržava i finansira terorističke grupe, što zvanična Doha i danas katagorički odbacuje i smatra da se blokadom podriva njen suverenitet.
Ministarstvo spoljnih poslova: Nema dokaza za blokaduLolva Rašid al Khater, portparolka Ministarstva spoljnih poslova, odbacila je navode i optužbe zemalja tokom razgovora sa novinarima sa Balkana.
- Moramo da koristimo kredibilne izvore. Da li je dokaz dovoljan ako to piše negde na internetu? Da li postoje kredibilni izvori za to? Da li čujemo da je UN osuđuje Katar, EU, SAD i druge zemlje? Govorimo samo o četiri zemlje koji optužuju Katar. Od svih zemlja u UN-u, samo su četiri za blokadu Katara. Katar, prema njenim rečima, smatra da je takva odluka dovela do toga da svi akteri gube, porodice se razdvajaju, ekonomije slabe, a smanjuju se mogućnosti.
Na konstataciju novinara da su posle Arapskog proleća zemlje Persijskog zaliva iskoristile priliku da prošire uticaj u određenim državama i da to s jedne strane može da se gleda kao da je u toku borba za prevlast između Katara i UAE, portparolka je odgovorila da dve strane nemaju iste namere.
- Katar se nikada nije širio vojno, oni jesu. UAE imaju u Africi vojno prisustvo. Ne možemo da poredimo Katar i UAE. Katar je aktivan, ali to ne vezujemo za vojno širenje - rekla je al Khater, koja je istakla da i pored uvedene blokade, Katar nastavio da šalje gas Emiratima.
Početak regionalne krizeJedna od najbogatijih zemalja na svetu suočila se pre dve godine sa neočekivanom i teškom situacijom, potpunom ekonomskom blokadom. Katar je do tad 95 odsto svojih proizvoda uvozio, a prekidom snabdevanja, naročito prehrambenih proizvoda, mislilo se da će veoma brzo pasti na kolena. Do toga nije došlo, zahvaljući snalažljivosti katarskog vrha, i, naravno, novca apsolutne monarhije.
U pomoć Kataru odmah su pritekli Turska pod vođstvom predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, i arhineprijatelj Saudijske Arabije - Iran. Jedan od zahteva Kataru bio je i prekid saradnje sa Iranom, s kojim deli morsku teritoriju i veliku površinu bogatog polja prirodnog gasa.
Na žulj pobunjenih zemalja stala je i "Al Džazira", satelitski državni televizijski kanal Katara, koja je prenosila pobune i podržavala demokratiju širom konzervativnog regiona i sveta, naročito nakon "Arapskog proleća". Kao posledica blokade, u Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i UAE blokiran je pristup kataskim novinskim agencijama, uključujući i "Al Džaziru" i njene kanale. Čak je zatvorom kažnjivo gledanje katarskog kanala, kao i izražavanja simpatija prema Kataru putem društvenih mreža. Pored toga, zvanični Rijad je zatražio od svih katarskih državljana da napuste odmah zemlju, dok je svojim građanima dat rok od 14 dana da se isele iz Katara. Veliki broj porodica je razdvojen i i danas osećaju posledice političke krize.
Probijanje ekonomske blokadeDanas, dve godine od početka krize, država veličine Crne Gore, sa većinskim pustinjskim područjem, uživa u plodovima svog rada koje je stvorila u periodu nakon uvođenja blokade. Katar se u momentu potpune odsečenosti od suseda od kojih su bili potpuno zavisni, okrenuo alternativnim rešenjima kako bi prevazišao ekonomsku blokadu. Avionima su dopremili 14.000 krava, a u pustinji napravili farmu "Baladna" opremljenu klima uređajima. Zasad pokrivaju oko 75 odsto svojih potreba za mlečnim proizvodima i piletinom, dok se nadaju da će do kraja godine početi da ih izvoze. Ali, i dalje trenutno uvozi većinu svojih potreba za prehrambenim proizvodima.
Doha je postavila sebi cilj da stvori ekonomsku raznovrsnost još pre više od deset godina i značajno ulaže u sektore kao što su proizvodnja, građevinarstvo i finansijske usluge. To im uspeva i pored krize, što se ogleda u ekonomiji koja ima pozitivan trend rasta, a uspeh Katara vidite i dok idete Dohom. U finansijskom delu grada neboderi niču, na svakom koraku može da se vidi da se Katar i dalje razvija i širi.
Liberalizovali su u međuvremenu svoje zakone za trajni boravak, ukinuli obavezne vize za 80 zemalja i smanjili zakup za korporacije. Napravili su i novu luku, preko koje stiže materijal za stadione za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.
Koliko Katar gleda u budućnost dokaz je da nakon završenog Mundijala više nećemo gledati fotografije stadiona koje niko ne koristi, koji propadaju, a koji su "pojeli" mnogo novca da bi danas izgledali sablasno. Pojedini stadioni na SP ostaće u upotrebi, drugi će ili promeniti namenu, ili će im biti razmontirati tribine, koje će nakon odigranog SP poslati u zemlje kojima nedostaje sportska infrastruktura, dok će jedan ceo biti preseljen.
Pored ekonomije, Katar veliki deo novca ulaže u obnovljive izvore energije, obrazovanje, medicinu i umetnost. Dovoljno je reći da su svuda po gradu možete da vidite dela uglednih umetnika i arhitekata.
Šta se zamera Kataru?Iako su uspeli da prebrode posledice krize, Kataru se mnogo stvari stavlja na teret. Jedna od najčešće spominjanih kritika jeste ona koja se tiče ljudskih prava. Izveštaji organizacija za zaštitu ljudskih prava opisuju teške uslove rada za migrante, uključujući prisilan rad i visoku stopu smrtnih slučajeva među građevinskim radnicima.
Katarska vlada obećala je da će reformisati svoju politiku rada nakon izveštaja. I Svetska fudbalska federacija (FIFA) osnovala je komisiju za praćenje građevinskih radova na stadionima na kojima će se igrati SP u Kataru 2022. godine, kako bi osigurala
"pristojne uslove za rad".
Katar kao protivargument navodi da je svestan da je u periodu brzog ekonomskog rasta i razvoja, koji se oslanja na podršku stranih radnika i da je situacija bolja nego ranije.
- Poslednjih godina, Katar je sproveo reforme u oblasti rada koje su istinske, dugotrajne i produkt iscrpnog planiranja i konsultacija sa međunarodnim partnerima. Uveli smo više mera za zaštitu i poboljšanje života stranih radnika od bilo koje druge zemlje u regionu. Među njima je uklanjanje izlaznih dozvola, osnivanje Radnih odbora, otvaranje viznih centara u osam zemalja koje šalju radnu snagu kako bi se sprečile eksploatacije od strane ilegalnih regruta, stvaranje Fonda za podršku i bezbednost za zaštitu radnika usled zaostalih ili neisplaćenih plata - kažu iz katarske vlade.
Uprkos navodima katarske vlade, "Amnesti internešnel" objavio je pre nekoliko meseci da je kompanija koja gradi stadion u Kataru ne plaća svoje radnike zbog čega su oni ostali bespomoćni hiljadama kilometara daleko od kuće. FIFA je optužila organizaciju da "dovodi u zabludu" i da ova situacija nije povezana sa takmičenjem koje će biti održano 2022. godine.
Ipak, dok se vozite ulicama bogate Dohe vidite kako jednu od najbogatijih zemalja grade radnici iz najsiromašnijih. Po visokim temperaturama, naročito za uslove Bliskog istoka, dok znoje se ispod odeće koja ih štiti od jakog sunca, neki rade za manje od 200 evra i spavaju u kampovima. Trebalo bi spomenuti da od 2,6 miliona ljudi u Kataru, stranci čine 88 odsto stanovništva.
Da li ima rešenja za blokadu?Sport je mogao da približi sukobljene države Persijskog zaliva. Do skoro se razgovaralo da li postoji mogućnost da SP u Kataru bude proba za proširen broj reprezentacija (sa 32 na 48). Iako je teoretski zvučalo izvodljivo, u takvoj situaciji prvenstvo bi trebalo da se proširi na susedne zemlje. U obzir su uzimani Saudijska Arabija, Kuvajt, Oman, Bahrein, UAE. Usled regionalne krize, strožijih zakona kod pomenutih zemalja, premalo vremena za pripremu, strahom od još većeg ugrožavanja ljudskih prava i prava radnika, i drugim razlozima, takav poduhvat će morati da se sačeka 2026. godinu.
Što se tiče odnosa regionalnih sila, pojedini potezi mogli bi da zavaraju da se situacija popravlja. To bi moglo da se gleda u potezu kao što je telefonski poziv premijera Bahreina katarskom emiru povodom početka Svetog meseca Ramazana.
Kao pozitivan signal moglo bi da bude i nedavno sletanje aviona "Katar ervejza" u Saudijsku Arabiju, prvi put nakon blokade. Ili poziv saudijskog kralja Abdulaha katarskom emiru na samit Arapskih zemalja u Meki, na kojem se raspravljalo o napetostima u regionu, sa posebnim naglaskom sa Iran.
Emir Al Tani je poslao na samit premijera Katara, kojem je to bila prva poseta Saudijskoj Arabiji od prekida diplomatskih odnosa. Prilikom susreta došlo je do rukovanja šeika Abdulaha bin Nasera bin Halife al Tanija sa saudijskim prestolonaslednikom Mohamedom bin Salmanom.
Kada bi sagledali realnu sliku, Saudijska Arabija zajedno sa svojim saveznicima i dalje ne odustaje od svojih zahteva postavljenim Dohi, stav koji je ponovio na samitu saudijski šef diplomatije. I čini se da u skorije vreme neće popustiti. Ali. sve dok je u Kataru najveća američka vojna bazu na Bliskom istoku i dok Doha korača napred uprkos blokadi, četvorka neće moći u potpunosti da sprovede svoje namere. Katar je tešku situaciju u kojoj se našao pretvorio u trijumf.
Izvor:
www.blic.rs