Hypersphere project: hrvatski zračni brod "Oko na nebu"

[leut]

Zagrebačka tvrtka ‘Hipersfera’ izgradila je prototip letjelice koju će za tri godine plasirati na svjetsko tržište

INOVACIJE ‘Oko na nebu’ - zračni brod umjesto satelita

Autonomna stratosferska  platforma koja će fotografirati Zemlju, prikupljati i slati podatke u baznu stanicu, projekt je doktora fizike Bojana Pečnika i ekonomista Roberta Grilca

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zagrebačka tvrtka za istraživanje i razvoj “Hipersfera” za tri će godine na svjetsko tržište lansirati letjelicu “Oko na nebu”, autonomnu stratosfersku platformu koja fotografira Zemlju iznad strateške točke te prikupljene podatke šalje u baznu stanicu.

Ideja za taj projekt, vrijedan 15 milijuna eura, na pamet je pala dvojici dugogodišnjih prijatelja, 35-godišnjacima, doktoru fizike Bojanu Pečniku, koji je radio na Institutu Max Planck, i ekonomistu Robertu Grilcu s bledskog MBA sveučilišta.

Njihov je plan izgradnja zračnog broda koji će u konačnici zamijeniti satelite i avione u industriji daljinskog istraživanja, sektor u koji je lani samo u SAD-u uloženo 5,5 milijardi dolara.

Traže se novi ulagači

- Najveći potencijal ove inovacije je u korporativnom sektoru jer letjelica može olakšati upravljanje prometnom signalizacijom i transportom, planiranje i izgradnju infrastrukture ili rad korisnih servisa na tržištu nekretnina, šumarstva i poljoprivrede - kaže Grilc.

Za godinu dana, u hangaru su izgradili prvi prototip u omjeru jedan naprema 12, koji je u promjeru dugačak 3,6 metara, a iza sebe ima 300 sati uspješnoga probnog leta. Prva faza stajala je milijun eura, od kojih je 70 posto osigurao Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO, a 30 posto privatni ulagači.

No, ovi genijalci već traže ulagače za idućih 2,2 milijuna eura potrebnih u drugoj fazi, kako bi drugi, veći model (u omjeru 1:3) koji upravo sklapaju, mogao poletjeti već ove jeseni. Idućih 13 milijuna eura iskoristit će kako bi završili najveći komercijalni zračni brod.

Za “pokrivanje” cijele Hrvatske trebalo bi 20 letjelica, jer jedna pokriva površinu od 2500 četvornih kilometara. No, u “Hipersferi” misle globalno, te svoje brodove planiraju prodati strateškom partneru ili provjerenom proizvođaču ustupiti ekskluzivna prava, a moguća je i suradnja sa servisom kao što je Google Earth.

- Naš core-business nije kompatibilan sa servisom letjelica. Mi želimo u Hrvatskoj stvoriti centar znanja dovodeći strane znanstvenike kako bi s domaćim stručnjacima radili na istraživanju i razvoju ovog projekta - ambiciozni su u “Hipersferi”. Možda zvuči pretenciozno, poručuju Pečnik i Grilc, no “Hipersfera” može promijeniti svijet u kojem danas živimo.

Krađa izuma

“Nikoli Tesli je Edison ukrao žarulju, Davidu Schwartzu Zeppelin je ukrao cepelina, a mi ne želimo da se to i nama dogodi s izumom ‘Hipersfere’“, kategoričan je Grilc. Ukupna potrebna investicija u projekt letjelice “Hipersfere” iznosi oko 15 milijuna eura, no to je sitniš prema ulaganjima u aeronautiku.

Njihova stratosferska letjelica objedinjuje najbolje karakteristike satelita i zračnih platformi. Takve letjelice još nema nigdje u svijetu, no njih nikad ni ne kreira civilni, nego jedino državni ili vojni sektor koji u slične projekte ulažu po 400 milijuna dolara.

Potpuno izgrađeno “Oko na nebu” u svojoj će klasi rušiti visinski rekord, a u konačnici će lebdjeti na visini od 20.000 metara.

Solarni pogon

U punoj veličini funkcionalan i komercijalan zračni brod “Oko na nebu” bit će promjera 42 metra, te modularne građe kako bi se pojedini dijelovi mogli mijenjati.

Pogon je solarni, energija se prikuplja iz solarnih ćelija na vrhu balona te se sprema u baterije visoke energetske gustoće unutar spremnika opreme. Spremnik opreme također sadrži avioniku, komunikacijske sustave i korisni teret. Visina i kretanje regulirat će se helijem.

Na nebu će lebdjeti do mjesec dana, a vijek trajanja mu je 15 godina. Kako slična letjelica u svijetu ne postoji, a namijenjena je slobodnom tržištu, primjena će zavisiti od potreba naručitelja usluga.

Plaća 5000 kuna

U “Hipersferi” radi 25 ljudi, od kojih je 15 stalno zaposlenih, te 10 vanjskih suradnika. Vlasnik 95 posto udjela je Bojan Pečnik, a pet posto vlasništva prepušteno je privatnim ulagačima.

Svi koji rade u timu “Hipersfere”, čak i tajnica, imaju najmanje fakultetsku spremu, entuzijasti su i na projektu rade za prosječnu neto plaću od 5000 kuna. No prema ugovorima, imat će udio u profitu kada se “cijela stvar” s letjelicom komercijalizira.

Autor: Marijana Šešo
Izvor: Slobodna Dalmacija

[Deveta]

HYPERSPHERE PROJECT

Mladi fizičar i biznismen u Zagrebu stvaraju izum koji će pokoriti svijet

Tko poznaje Zagreb zna i da je Čulinečka cesta “Žitnjak dalje od Žitnjaka”, industrijska zona u kojoj ispod golemoga silosa stoje nizovi skladišta i prostora tvrtki koje se izmjenjuju sa skladištima skupljača staroga željeza.

Jedan polucilindrični hangar, daleko je od izlaza na samu zavojitu ulicu. Nije ni označen. Unutrašnje su mu stijenke “tapecirane”, a u golemoj hali radi samo nekoliko ljudi. Nas su tu pustili da vidimo kako se u njemu priprema vrhunski svjetski tehnološki proizvod. Kameru nisu.

– Sve što imamo i znamo uložili smo u tri godine rada, a sada smo na pragu toga da ubiremo plodove. Međutim, naše inovacije još nisu dokraja zaštićene – nepotrebno nam se ispričavao menedžer Robert Grilc.

Balon umjesto satelita

Na postolju u hangaru među još mnogim čudima stoji, zapravo lebdi elipsasti prozirni oblik. Iznutra ga napinje rešetkasta struktura od ugljikovih vlakana. To je hipersfera, izum koji je dao i ime tvrtki – Hipersfera.

Za razliku od Grilca, koji je menadžerski mozak projekta, njegov je znanstveni mozak astrofizičar Bojan Pečnik, doktor astronomije s instituta Max Planck. Fiziku je diplomirao na PMF-u u Zagrebu nedavne 2001. godine, već se 2006. i 2006. vlastitim argumentima s velikim dečkima astronomije tukao u određivanju definicije “što je to planet, i zašto” Međunarodne astronomske unije. Pluton je tada degradiran u status patuljastoga planeta.

– Hipersfera je helijem ispunjen zračni brod – objašnjava nam Bojan.
– “Airship”, kako na engleskom zovu upravljivu letjelicu lakšu od zraka, cepelin? – pitamo.

Da i ne. Ova hipersfera u hangaru je korak u razvoju projekta, u kojemu su Bojan i Robert financijerima i budućim ulagačima dokazali da ono što su zamislili – radi. Hangar je tapeciran da se u letu po njemu ne ošteti prototip promjera 3,2 metra na vrijedan milijun eura ulaganja Bicroa i drugih.

Na četiri boka balona su motori koji u svim pravcima pokreću elise. Balon se podiže, spušta, lebdi. Kao vjeran pas doputuje, zaustavi se i odleti kako mu se odredi pa se nadvije tek nekoliko centimetara iznad laptopa kojim se njime upravlja! Netko u hangaru hipersferu odgurne od sebe, a ona se sama vrati i lebdi na točno zadanom mjestu

Prava veličina s jednim međukorakom

U kutu su poslagane poveće “ljuske” s istom “šarom” strukture kakva napinje hipersferu. – To su kalupi za sljedeću. Bit će promjera 14 metara, a umjesto po hangaru letjet će i do pet kilometara. Ali i to je radni prototip. Gotova će imati promjer 42 metra, penjat će se do visine od 21 kilometra. Ondje će na zadanom mjestu moći ostati tjednima i mjesecima, radeći isto što i sateliti, samo iz veće blizine i puno jeftinije! – objašnjava Bojan.

– Svjetsko tržište onoga za što je hipersfera lani je vrijedilo 5,5 milijardi dolara. Toliko su voljni platiti oni kojima trebaju sateliti ili snimanja iz aviona. Hipersfera je konkurentnija i od aviona, a gotovo neograničeno nadzire zadano područje – kaže Robert Grilc.
Idealna im je visina od 20 kilometara. Ni preblizu niti predaleko tlu. Zrak ondje miruje, a elektromotore koji hipersferom upravljaju energijom hrani sunce. Može se i premještati.

Kome sve to treba, pitamo.
– Mnogima koji se sada služe satelitima, a skupi su im – kaže Robert Grilc.
Države, svakako. S infracrvenim uređajima moći će nadzirati svaki metar granice. Vojska i policija također. Gradovi za upravljanje prometom u stvarnom vremenu. Potom sve vrste kartografskih službi. Istraživači ruda, oceanografi, meteorolozi i drugi znanstvenici. Privatne tvrtke koje se dosad nisu usuđivale ni pomisliti da bi koristile satelit. Mnogo toga ovisit će i o tome kakve će senzore korisnici objesiti o hipersferu, a to opet ovisi o namjeni i primjeni.

– Hoćete li onda uskoro graditi ovu hipersferu za koju imate kalupe? – pitamo.
– Naravno, ali to je novi krug razvoja koji traži mnogo više novca. Upravo razgovaramo s raznim mogućim investitorima, ali i tvrtkama s kojima bismo ušli u strateško partnerstvo. Mi želimo ostati istraživači, tvrtka koja će vrlo brzim tempom proizvoditi nove izume, nadzirati proizvodnju, uvoditi hipersfere u korištenje, obrazovati korisnike. Naš bi ih globalni partner trebao unovčiti širom svijeta, a nas puštati nas da ih “hranimo” novim izumima – otkriva poslovni plan Robert Grilc.

Danaso zapošljavaju 25 radnika, a ne misle da bi bili produktivni ako bi u budućnosti prerasli više od 60 stručnjaka u tvrtki. Bude li teklo sve prema planu, tako će samo 5-6 godina proteći do komercijalne dostupnosti hipersfera svakome tko ih bude želio kupiti ili unajmiti.

Ne treba im tvornica

– To bi mogao biti Google? – nagađamo.
– Da, to je jedan od mogućih partnera koji sam treba puno hipersfera, a zbog svoje snage i pokrivanja cijeloga svijeta idealan su partner. Razgovarali smo i s njima i dobili izvrsne ocjene – kaže Bojan Pečnik.

– Nikamo ne bismo stigli ako bismo ono što najbolje radimo, inovaciju, zapostavili i iscrpljivali se gradnjom vlastite tvornice. Želimo biti što i Zagrepčanin David Schwartz koji je izumio dirižabl, a izbjeći nepravdu sudbine, anonimnost. Njegov je izum grofu Zeppelinu prodala njegova udovica – podsjeća nas Robert Grilc.

S hipersferom će lebdjeti i senzori za otkrivanje požara

Hipersfera je nešto kao isturena komunikacijska stanica pričvršćena za stup visok 20 kilometara. Tereta može ponijeti ovisno o njenoj veličini. To mogu biti senzori za otkrivanje požara u šumama, oceanografski detektori, infracrveni, ultraljubičasti ili laserski detektori. Jedna ili više hipersfera mogu održavati stalnu vezu s baznom stanicom i slati sliku i druge podatke u stvarnom vremenu.

Lako je zamisliti i neku buduću mrežu mobilne telefonije koja se neće temeljiti na ružnim antenama i baznim stanicama posvuda u krajoliku. Prema potrebi, hipersfera može putovati i brzinom od 60 kilometara na sat, a svu energiju dobiva od fotonaponskoga sloja na gornjem dijelu lopte.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Izvor: vecernji.hr


Hipersfera d.o.o. is startup R&D company from Zagreb, Croatia, developing state of art autonomous stratospheric platform which will replace satellites and airplanes in the Remote sensing industry (5 bn USD in 2008).The platform is “an eye in the sky” that can continuously monitor Earth on particular geographical spot, beating satellites and airplanes in both price and performance. Our desire is to keep the project in the civilian domain, and it will change the world we are living in many different ways.The project is divided in 2 investment phases: The first phase (18 months) is about to finish at the end of March 2010, with the budget of 1 mn USD. Main investor was the Government in addition to 30% of private investor.Purpose of the first phase is to build a scaled prototype to prove the concept. Project passed 4 independent financial and technical audits; we have built a fully functional 1st scale model, and have flown it for over 200 hours.For the second phase (will last 3 years) we are looking for investment of 15 million EUR, to be able to develop full scale model (fully operational commercial platform).Hypersphere team consists of 15 full time scientist/engineers, and 10 outsourced associates, dedicated to the project that is shaping the future of aeronautics. At your convenience we are willing to present the project in more details, including strategy, product development, analysis of the Remote Sensing industry, and business proposal.

[kopriva]

'Hipersfera je izum hrvatske inteligencije, a ne heroja'

Počeli su ni iz čega, idejom, snom. Došli su do prvog milijuna i rodila se hipersfera. Novo hrvatsko svjetsko tehnološko čudo!
Razgovarali smo s pokretačima jedne vrlo perspektivne i mlade tvrtke, koja nosi naziv svojeg djevičanskog projekta zračnog broda – Hipersfera. Oni su Bojan Pečnik, tehnički direktor Hipersfere, znanstvenik astrofizičar po obrazovanju, koji je doktorirao na Institutu Max Planck u Njemačkoj i Robert Grilc, njegov dugogodišnji prijatelj i menadžerski mozak tvrtke.
Pečnik se u Hrvatsku vratio s nekoliko astrofizičara nakon doktorata, s idejom da se pokrene Zavod za astrofiziku u Splitu. Ta ideja je zaživjela, no stvari su se tamo odvijale presporo za Pečnikov ukus pa se nakon tri godine odlučio prebaciti u poduzetništvo i posvetiti se ideji koja mu je dugo bila hobi i koju je odlučio pretvoriti u stvarnost.

Ostatak pročitajte ovdje.