kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 505
|
|
« Reply #201 on: November 19, 2016, 06:03:34 pm » |
|
rayara;i klase Sovremennij, projekta 956 imaju mašine veoma slične onima na "Kuznjecovu" i praktično su polovina pogona nosača aviona. 100.000ks, četiri kotla i dve osovine prema 200.000ks, osam kotlova i četiri osovine. Istorija gradnje razarača kalse Sovremennij počela je daleko skromnije, da bi brod u konačnom projektu narastao na preko 6.000 tona, dva dvocevna 130mm topa koji daju masu minutnog plotuna od preko 5 tona i raketnim naoružanjem. Razloge ugradnje kotloturbinskog pogona sam spomenuo ranije i tu se nema šta dodati. Ipak, od 17 sagrađenih brodova danas je operativno samo 3, ili 18%. Ostali su ili izrezani, ili na "mrtvom vezu" u iščekivanju remonta U poređenju sa velikim protivpodmorničkim brodovima, a stvarno razaračima klase "Udaloj", pr.1155 i 11551 to je vrlo loš pokazatelj, jer je od 13 brodova operativno 8, tj. 62%, prvenstveno zahvaljujući odličnom GT pogonu. Za ovakvo stanje može biti glavni krivac ili pogon, ili posada.
Prema knjizi Kuzina i Nikoljskog, koju i ja imam i stalno koristim, "toplotna opterećenost" kotlova KVG-3 na razaračima pr.956 je 2,5 puta veća od kotlova KV-76 ili sličnih KVN-98/64 sa razarača pr.56,57 i 58 (Kotlin, Kildin, Krupnij) i krstarica 1134/1134A kresta 1 i 2. Iako su na papiru parametri ovih kotlova i kotlova KVG-3 skoro jednaki - 64/66kg/cm2 pri 470*C, stariji kotlovi su se odlično pokazali jer su neki od razarača pr.56 - Kotlin, vozili i preko 40čvorova, čime su bili najbrži razarači posleratne gradnje u svetu. Na razaračima pr.956 su kotlovi forsirani sa 18.000ks do 25.000ks po kotlu radi kompenzacije rasta deplasmana novih brodova. Najveća razlika je u "toplotnom opterećenju" koje ne komentarišem, jer ga i ne razumem, a takođe broju i prečniku vodenih cevi u konstrukciji kotla 30mm na starim i 25mm na novim kotlovima. Razloge lošeg rada kotlova KVG-3 takođe sam spominjao ranije, a autor članka koristi isti tekst knjige Kuzina i Nikoljskog. Kotlovi su se pokazali do besvesti hirovitim i osetljivim u službi. Razlog što razarači pr.956 takođe mnogo dime svedoči naravno o lošem stanju pogona u celosti, a direktni razlozi mogu biti nedostatak vazduha u ložištu, nepravilan rad dizni ubrizgavanja goriva, niska temperatura i pritisak goriva (koje mora biti dogrejano do oko 70*C pre ubrizgavanja u ložište), ili kvar sistema automatske regulacije rada kotla. Loša priprema posebno obrađene kotlovne vode takođe izaziva prosto zapušavanje cevi, pa paroproizvodnost kotla pada, pada snaga, a kotao na kraju jednostavno prestaje da radi, ponekad uz pucanje parovoda, kolektora ili eksploziju kotla. Redovan je bio slučaj da vodogrejne cevi puštaju vodu, pa je dragocena specijalna kotlovna voda zamenjivana najčešće običnom pitkom vodom. Rezultat je lako pretpostaviti - stvaranje kamenca, pucanje vodogrejnih cevi, parovoda, kolektora i ceo kotao leti u vražju mater.
S obzirom na opštepoznato stanje totalnog raspada 90ih godina u Rusiji, mnogi brodovi, a naročito razarači pr.956 nisu dobro održavani, remont je loše rađen, nije bilo delova, majstori "kotlokrpe" su često bili pijani i nisu primali platu, pa su brojni skoro novi brodovi doživljavali teške havarije i požare bez mogućnosti popravke, pa su neki posle samo 7-8 godina efektivne službe završavali u rezalištu ili "otvarali vodu" i tonuli na rodnom sidrištu naočigled posade i porodica.
S druge strane, mislim da su krajem devedesetih godina četiri razarača pr.956 dovršena i prodata Kini. Kineska mornarica nema primedbi na ove brodove, pa ni na njihov pogon. Kinezi su izgleda obezbedili i školovanu posadu i dobar remont i pravilnu upotrebu kotlova. Bruka i sramota za rusku mornaricu! Danas je stanje u mnogome bolje, ali je za mnoge od ovih sjajnih raketno-artiljerijskih brodova danas suviše kasno!
Npr. projektni resurs kotloturbinskog kompleksa pr.956 i NA "Kuznjecov" do kapitalnog remonta i zamene iznosi 100.000h, što dostiže preko JEDANAEST GODINA NEPREKIDNOG RADA! Loš kvalitet korišćenog materijala i naročito vodogrejnih cevi u praksi je davao resurs od najviše 10.000h rada do teške havarije i slanja kotla u otpad. Navodi se slučaj da je u periodu 1992-1994. na probnim vožnjama kotlovno postrojenje NA "Kuznjecov" davalo samo trećinu projektovane snage, pa je brod mogao ploviti najviše 18čv., umesto projektnih 29čv. A, podsetimo se, tad je brod bio "NOV". Posle vanrednog remonta 1995. kotlovi su dovedeni u manje-više ispravno stanje, pa je brod bio uslovno rečeno borbeno sposoban. Najveća postignuta brzina na mernoj milji posle remonta je po podacima iz drugog članka bila 23čv. Ne 29, ali ipak bolje od 18 čvorova.
Ovo je otprilike verno prepričani drugi članak. Detaljisanje i objašnjavanje fizike izostavljeno, jer ga i sam ne razumem.
|