Vir: "Slobodna Dalmacija"
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspxporozne sankcije
Novi ‘Bolivar’ Putin već je osvojio Ameriku. Južnu!
U nadmetanju Washingtona i Moskve oko proširenja NATO-a, formiranja američkog antiraketnog štita, pa geopolitičkog šaha u Gruziji i Ukrajini, te na sjeveru Afrike gdje su „arapskim proljećima“ svrgnuti režimi skloni Rusiji, Europa i SAD zanemarili su Južnu Ameriku. Dok je Washington gledao što više ograničiti manevarski prostor Rusije, ona je, nogometnim rječnikom rečeno, prebacila loptu u protivnički šesnaesterac, u – Južnu Ameriku.
Zapostavljanje Latinske Amerike najviše je došlo do izražaja za vrijeme predsjednika Baracka Obame i njegove administracije. Taj vakuum iskoristila je Rusija, oslanjajući se na stare i bliske veze latinskoameričkih zemalja sa SSSR-om. Zapanjujuće je da Obama ni na koji način nije uspio spriječiti stvaranje latinskoameričko-ruskog saveza koje se osvrće na ekonomske sankcije koje je Zapad zbog Ukrajine udario Rusima.
Formalno neutralni, stvarno uz Rusiju
Na “ljutu ranu” Putin je stavio latinskoameričku “ljutu travu”, pa su Argentina, Brazil, Čile, Peru, Urugvaj i Ekvador, inače veliki proizvođači mesa, ribe, voća i povrća, već neslužbeno proglašeni najvećim dobitnicima zatezanja odnosa između Rusije i Zapada. Brazil je ovlastio 90 svojih klaonica da pakiraju piletinu, govedinu i svinjetinu i isporučuju ih Rusiji.
Obilje najbolje morske ribe i raznovrsnih školjki, rakova i hobotnica svakog dana putuje za Moskvu iz Čilea, odakle stižu i vino, grožđe i avokado. Argentina, kako javljaju strani mediji, pojačava svoju ponudu voća, povrća, kikirikija, sira i govedine, a Urugvaj i Ekvador također ne mare za namrgođeni Bruxelles i Washington. Prema Rusiji putuju banane, svježe cvijeće, kava, čajevi, šumsko voće, kakao, te čokolada, šećer, alkoholna pića i voćni sokovi.
Ruski lideri nisu često posjećivali Latinsku Ameriku, kao što posjećuju druge dijelove zemaljske kugle. Baš je zato Rusija u posljednje vrijeme aktivirala svoju diplomatsku aktivnost u Latinskoj Americi, ali i drugim zemljama u kojima su nekad pozicije SSSR-a bile jake. Prošle godine Vladimir Putin imao je sedmodnevnu turneju po zemljama Južne Amerike poručivši kako Rusija mora „obnoviti prisutnost u ovoj iznimno zanimljivoj i vrlo perspektivnoj regiji svijeta“.
U tom smislu posjet ruskog lidera svjedoči da je Rusija postala svjesna sve većeg značenja latinskoameričkog dijela Novog svijeta u svjetskoj ekonomiji i politici. Potpisano je niz ugovora o trgovinskoj razmjeni, te bližoj političkoj i vojnoj suradni. Latinskoamerički pravac je važan samostalni vektor ruske vanjske politike. Samo u protekle dvije godine održano je 10 samita i više od 30 susreta na visokom nivou. Stoga se Putinova turneja danas prikazuje kao dokaz nove emancipacije latinskoameričkih zemalja, a samog Putina su euforični mediji Venezuele i Kolumbije prozvali - ni manje ni više nego - novim Simonom Bolivarom.
-Politički, Latinska Amerika već je odlučila da će u slučaju novog hladnog rata, ili zahladnjenja odnosa između velikih sila, na papiru biti neutralna, ali da će se ‘de facto’ prikloniti geografski udaljenoj sili – Rusiji - kaže za “Nedjeljnu” Igor Korotčenko, vojni stručnjak i urednik magazina “Nacionalna obrana“ ruskog Ministarstva obrane.
Kubi oprošten dug od 30 milijardi dolara
-Moskva očekuje da se Latinska Amerika svrsta u ruski blok. Brazil i ostale zemlje BRICS-a (pet zemalja s ubrzanim razvojem: Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) najavile su da će zauzeti „neutralan” stav u pogledu Ukrajine i Krima. Prethodno je Kuba, kojoj je Moskva oprostila 30 milijardi duga iz vremena SSSR-a, pružila svu podršku ruskoj strani u sukobu s Kijevom. Ni ostalim zemljama u regiji ne pada na pamet da Rusiji uvode sankcije. Ruska “bezvizna zona” pokriva gotovo sve južnoameričke države i niz zemalja Centralne Amerike i Kariba, a broj zemalja članica zone će se vremenom povećati. Ukratko, pred samim vratima SAD-a, južno od Rio Grandea, Rusija sada svija gnijezdo -smatra Korotčenko. U činjenici da su gotovo sve zemlje Latinske Amerike postale kupac ruskog oružja, Korotčenko ne vidi ništa čudno ili iznenađujuće.
-Prodaja oružja je stvar slobodne trgovine, a ruske tvrtke nude jeftnije i bolje oružje nego što to mogu ponuditi američke ili europske tvrtke. Teško da, primjerice, i Hrvatska, iako je u NATO-u, može kupiti jeftiniju i bolju tehniku od one koju nudi ruska vojna industrija - drži Korotčeno, urednik ”Nacionalne obrane”. Moskva je, dakle, postala najveći opskrbljivač naoružanja latinoameričkih vojski. Rukovodstvo Perua na korak je do kupnje tenkove T-90S i oklopnih vozila BTR-80A. Peru je već kupio dvadesetak helikoptera MI-171 čija je isporuka u tijeku, a biti će upotrebljeni za borbu protiv terorista u području Vraem.
Nakon što su 2007. godine pronađene ogromne rezerve nafte u takozvanoj zoni Plavog Amazona, Brazil je odlučio dovesti vojnu moć zemlje na najveću moguću razinu, a i razviti vojnu industriju kao jednu od promotora brazilske ekonomije. Brazil je dobio borbene helikoptere MI-35, koji su stalno u patroli iznad džungle na granici sa Bolivijom u pokušajima presijecanja puta droge. Brazil i Kolumbija – postale su prvi naručitelji novog ruskog helikoptera Ka-62, čija će serijska proizvodnja započeti tijekom ove godine.
Venezueli oružje vrijedno 11 milijardi dolara
Rusija je potpisala ugovore o prodaji oružja Venezueli u vrijednosti od čak 11 milijardi dolara. U tu sumu su ušli i prodaja proizvodne linije automata „kalašnjikov“, proizvodnja municije, suvremeni višenamjenski lovci SU-30MK, helikopteri Mi-17V5, Mi-26T2 i Mi-35M2, tenkovi T-72B1, reaktivni sustavi plotunske vatre ‘smerč’ i protuzračne raketne sustave S-300V, potom sustave za obalnu zaštitu Bal-E. Venecuela je odana saveznica Rusa još iz sovjetskih vremena.
Argentinsko ratno zrakoplovstvo će dobiti 12 borbenih aviona ruske proizvodnje SU-24 fencer u zamjenu za namirnice iz Argentine. Taj potez natjerao je London da hitno revidira planove obrane Falklandskog otočja. Iako su to lovci iz sovjetskog vremena, zbog sposobnosti da lete na ekstremno malim visinama na moru predstavljaju opasnost za britanske brodove okolo otočja s kojima se desetljećima spore sa Argentincima.
Urugvaj je dobio u naoružanje oklopna vozila ‘tigr’, automobile ‘ural’ i 48 oklopnih vozila ‘vodnik’.
Rusija i Kuba potpisale su ugovor o isporuci ruskih teretnih aviona Tu-204 i avionskih motora, kao i o organizaciji sklapanja automobila ‘kamaz’ na Kubi. Usput je Putin odlučio otpisati 90 posto kubanskog duga, koji datira još iz sovjetske ere i dostiže oko 32 milijarde dolara. „Otok slobode“ je Moskvi ostao dužan još tri milijarde dolara koje bi trebalo vratiti u narednih desetak godina.
Rusija namjerava proširiti vojno-tehničku suradnju sa Kubom, Venecuelom i Nikaragvom, i u tim zemljama napraviti „punktove materijalno-tehničkog osiguranja“, izjavio je nedavno za ruske medije izjavio je Anatolij Antonov, zamjenik ministra obrane Ruske federacije. Antonov je objasnio da je Moskva zainteresirana za soluciju da u luke spomenutih zemalja mogu svraćati ruski ratni brodovi, kao i da vojni avioni mogu slijetati na tamošnje zračne luke.
Rusija je također ugovorila značajnije sudjelovanje u istraživanju, eksploataciji, skladištenju i transportu nafte i plina iz velikih brazilskih nalazišta. Na prethodnim stanicama latinoameričke turneje, na Kubi, sa ideološkim bratom Raulom Castrom, Putin je ugovorio da Rusija i njezine firme sudjeluju u izgradnji velike luke za teretne brodove nedaleko od Havane, dok je sa Argentinom sklopljen sporazum o suradnji u oblasti nuklearne energije.
Danas je Argentina jedan od ključnih strateških partnera Rusije u Latinskoj Americi. Tokom posljednjeg desetljeća, trgovina između Rusije i Argentine je narasla šest puta i dostigla stabilan nivo od 1,8 milijardi dolara, što čini Argentinu jednim od vodećih trgovinskih partnera Rusije u Latinskoj Americi. 2013. ruski je „Zarubežnjeft „započeo bušenje i razvoj prvog kubanskog naftnog polja „Boca de Haruso“.
Ruski interesi obuhvaćaju razvoj novih naftnih polja u kubanskom ‘offshore’ području. U tu svrhu, „Zarubežnjeft“ i „Rosneft“ aktivno surađuju sa državnom naftnom kompanijom Kube. Rusija sudjeluje i u izgradnji energetskih postrojenja za TE „Maximo Gomes“ u istočnoj Havani. Prijenos ruske elektroenergetske opreme na Kubu je u tijeku. Ruski „Rosnjeft“ i brazilska naftna i plinska kompanija HRT zajedno istražuju i proizvodnju plina u slivu rijeke Solimoes.
Washingtonu sviće “Crvena zora”
U brazilskoj državi Santa Catarina, ruska kompanija „Makhines Korporation“ za proizvodnju hidroturbina do 100 MV, isporučila je turbine. Brazilska predsjednica Dilma Rouseff jasno je dala do znanja da i dalje želi suradnju s Rusijom u okviru BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), ali se zalaže za političko rješenje krize na Krimu.
Ranije američke intervencije u Latinskoj Americi ne mogu se ponoviti: politička emancipacija je dosegla razinu da je to postalo neizvedivo. Da baćuške nisu toliko duboko ušle u prostranstva bolivarske Amerike tko zna kada bi uopće Barack Obama skinuo sankcije Kubi. U međuvremenu, u Washingtonu sve podsjeća na film „Crvena zora“ iz osamdesetih godina…
Denis Krnić