U jučerašnjem Večernjem listu objavljena je vijest dobra za HRM i Obalnu stražu. Samo, ne znam kako će se to realizirati jer u današnjim novinama izašla je vijest kako MORH-u fali za plače do kraja godine oko 230 miliona kuna (oko 30 mil. Eura).
Ratna mornarica: 1. rujna natječaj za graditelja prototipa plovila kakvo Hrvatska čeka već godinama
Obalna straža napokon dobiva ophodni brodPrototip od 10 milijuna eura, uz još četiri broda, trebala bi graditi domaća brodogradilišta. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELLSa zakašnjenjem od nekoliko godina hrvatska Vlada odobrit će obnovljeni zahtjev MORH-a o raspisivanju natječaja za gradnju prototipa ophodnog broda za potrebe hrvatske Obalne straže.
– Pripremljeni su uvjeti natječaja, očekujem da će ga Vlada 1. rujna raspisati, u trajanju do 4 mjeseca – kaže ministar obrane Ante Kotromanović.
Objašnjava da će, kada bude izabran izvođač, tijekom 2013. prototip biti sagrađen, a u prvoj polovici 2014. obavit će se sva potrebna testiranja broda.
Tada će izvođač dobiti i idući posao, serijsku gradnju iduća i istovrsna četiri ophodna broda. Jedan od glavnih uvjeta natječaja bit će da izvođač treba sam financirati gradnju prototipa, a onda će ga MORH otkupiti. Računa se da će izrada prototipa stajati približno 10 milijuna eura.
Tko ima referenceModel 1 plus 4 ophodna broda nije novost, s njim su se neuspješno bavili i prošli ministri Branko Vukelić i Davor Božinović. Prethodna premijerka Jadranka Kosor obećavala je da će tako zaposliti i hrvatska brodogradilišta. I sadašnjoj vladi na umu je ista stvar - da flotila ophodnih brodova bude sagrađena u nekom od hrvatskih brodogradilišta.
U planu je bilo da će poslove podijeliti dva brodogradilišta s potrebnim referencama u gradnji ratnih brodova, Kraljevica i splitski Brodosplit, odnosno njegova sestrinska tvrtka BSO (specijalni objekti), koja ima iskustvo gradnje više vrsta ratnih brodova i podmornica. No, Kraljevica je otišla u stečaj.
– Moramo vidjeti koja su hrvatska brodogradilišta uopće spremna graditi te brodove – kaže i ministar Kotromanović.
Očekuje se da će se na natječaj javiti još neki hrvatski izvođači. Iskustva s gradnjom patrolnih brodova ima i tvrtka Adria-Mar koja je u hrvatskim brodogradilištima već proizvela šest brzih patrolaca i izvezla ih u Libiju, premda se ti brodovi razlikuju od onoga koji će naručiti MORH, koji traži brod dulji od 30 metara i da bude od čelika.
Dug 42 metra, čeličanNaime, Hrvatska se opredijelila za opciju gradnje ophodnih brodova s čeličnim nadgrađem, tako da se taj brod u slučaju potrebe može preoblikovati i u ratni.
Brodovi će se graditi prema projektu zagrebačkog Brodarskog instituta, s obzirom na to da je MORH taj projekt sufinancirao s nekoliko milijuna kuna, kažu u ministarstvu.
Prema projektu, radi se o brodu dugom do 42 metra, širokom 8 metara, istisnine nešto manje od 300 tona, brzine oko 28 čvorova, s posadom od 14 članova i autonomijom plovidbe od 10 dana.
Od naoružanja nosit će, izgledno je, strojnice od 12,7 mm te pramčani top od 20 mm, koji je jeftiniji i, smatraju u MORH-u, dovoljan za poslove nadzora i patroliranja tzv. ZERP-om odnosno morem središnjeg i južnog Jadrana, što će biti primarna zadaća ophodnih brodova.
Kotromanović objašnjava da su ti brodovi neophodni Hrvatskoj, s obzirom na preuzimanje odgovornosti nakon uspostave schengenske granice EU.
– Južni Jadran tada postaje izložen, a poslovi ophodnih brodova su zaustavljanje ribarica, krijumčarskih glisera, izbjeglica, upada terorista, ali ima i “javne” funkcije - spašavanje brodolomaca i nadzor nad onečišćenjem, primjerice – objašnjava ministar. U Hrvatskoj postoji barem pet tvrtki koje su sposobne sagraditi takve brodove, pa će one sigurno inzistirati na javnom i transparentnom natječaju, jer ti brodovi postaju i dobar izvozni potencijal.
Traže se izvanobalni brodovi, za nadzor gospodarskog pojasaZa patroliranje HRM rabi nekoliko malih ophodnih brodova građenih još osamdesetih godina (OB Cavtat, primjerice). Dvije rabljene finske raketne topovnjače (Vukovar i Dubrovnik) također “glume” patrolne brodove. Obalna straža, međutim, traži drukčije brodove, ne ratne, koji su sofisticiraniji, skuplji za uporabu, s posadom obučenom za druge zadatke, kao i s pogonskom grupom motora koji su preskupi i manje izdržljivi za patroliranje. Stoga se grade izvanobalni ophodni brodovi, kojima se može obavljati ophodnja vodama gospodarskog pojasa na dulje vrijeme. Obalna straža bit će posebna institucija, drukčija od HRM-a, no koristit će istu luku za svoje sjedište - splitsku Loru.
Davor Ivanković,
vecernji.hr