Berkasovo (Castrum Berekszo)Castrum Berekszo identičan je sa nazivom savremenog mesta u Sremu, pored koga se nalaze tragovi utvrđenog grada, u narodu poznatog kao Despotovac.
Svoj narodni naziv Despotovac dobio na osnovu činjenice da se 1496. godine nalazio u posedu poslednjeg srpskog despota Jovana (1496-1502). Ne zna se kada je utvrda podignuta, ali je poznato da su je Osmanlije osvojile 1526. godine.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Nismo na žalost u mogućnosti išta određenije da kažemo za Despotovac, kraj Berkasova od koga su očuvani samo zemljani radovi, i to dve nepravilne, približno polukružne zaravni, opkoljene dubokim rovom, a južna i zemljanim bedemom, koji je i sam sa jugozapadne strane bio zaštićen rovom. Pored toga još jedan bedem štiti i severnu zaravan sa istočne strane. Mada se u okolini nalaze otpaci opeka, -debljine 6,5 do 7 cm.-nije sigurno da li su postojali ovde ikada i gradski zidovi, ili su zemljani bedemi bili utvrđeni samo palisadama.
O nastanku Berkasova ne može se pouzdano reći. Zna se da se od 1474. nalazila u posedu despota Vuka Grgurevića a potom i njegovih sinovaca poslednjih Brankovića, Đorđa (monah Maksim) i Jovana.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Po nekim izvorima, ono što je preostalo od utvrđenja razgrađivano je i prodavano od strane lokalnih meštana po odobrenju austrijske carevine. Kada je čuveni naučnik i avanturista grof Luiđi Marsilji (Luigi Ferdinando Marsigli) putovao kroz ove krajeve naišao je na ostatke utvrde i na osnovu njih napravio tlocrt.
Utvrđenje je podignuto na oniskoj, delimično veštačkoj uzvišici, koja je sa jedne strane okrenuta dolini, a sa desne se oslanja na talasastu zaravan. Svaki jači napad mogao je da nanese ozbiljne štete gradu. Berkasovo su razorili Turci.
Danas se vide samo zemljani radovi, i to dve nepravilne, približno polukružne zaravni opkoljene dubokim rovom, a južna i zemljanim bedemom (koji je i sam sa jugozapadne strane zaštićen podom). Pored toga još jedan bedem štiti njenu severnu zaravan sa njene istočne strane.
U okolini se nalaze otpaci opeke, debljine 6,5 do 7 cm., ali nije sigurno da su ovde postojali gradski zidovi, ili su zemljani bedemi bili utvrđeni samo palisadama.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Do sada nisu završena arheološka istraživanja ovog srednjovekovnog grada.
izvor