Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
Offline
Gender:
Posts: 3 814
Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.
|
|
« Reply #240 on: November 05, 2010, 06:52:19 pm » |
|
Danas skinuo i probao Fedoru 14 u Live režimu i mogu reći da me je pozitivno iznenadila brzinom i živahnošću.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
|
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 10 549
|
|
« Reply #241 on: November 05, 2010, 08:41:43 pm » |
|
Konstatovao sam da problem sa HDD-om nastaje kada se zagreje, kada je hladan radi bez problema.
Sta sad? Da sedim u frizideru ako hocu da ga koristim?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
Offline
Gender:
Posts: 3 814
Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.
|
|
« Reply #242 on: November 05, 2010, 10:04:23 pm » |
|
Brobaj ga izvući iz Raka znači smo zakači prednju stranu na kojoj su konektori, kao što je već Dexy prije napisao možda je problem u samom Raku ima nedovljno hlađenje, pa se HDD pregrijava.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 10 549
|
|
« Reply #243 on: November 05, 2010, 10:14:07 pm » |
|
Probacemo, ali ovih dana kada dobijem vreme.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Rocker
stariji vodnik I klase
Offline
Gender:
Posts: 1 059
Palubin savetnik za hardver
|
|
« Reply #244 on: November 06, 2010, 02:32:05 am » |
|
Definitivno je problem do pregrevanja. Jeftiniji rack-ovi nemaju ventilator (mada on tu zaista vrlo malo pomaže). Pored toga, takvi rack-ovi ne dodiruju gornju stranu harda i ne pomažu hlađenju, što je npr. kod Cooler Master X-craft serije odlično rešeno. Rešenje ti je da ili promeniš rack ili da nađeš neki sporiji hard, npr. ove Green serije, koje imaju promenljivu brzinu obrtaja, ali nikad ne dostižu 7200rpm kao klasični, pa se samim tim i dosta manje zagrevaju i idealni su kao prenosni hardovi. Svaki fabrički prenosni hard se takođe vrti na nekih 5400rpm, sem nekih baš dobrih modela.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 19 099
Jednakost, Bratstvo, Sloboda
|
|
« Reply #245 on: November 07, 2010, 01:29:04 pm » |
|
Šteta od softverske piraterije
06.11.2010.
Beograd - Siromaštvo, navike iz prošlosti, želja da se uštedi svaki dinar, neobaveštenost, uzroci su zbog kojih u Srbiji posluju firme sa programima koji nisu legalni.
Osobe koje skidaju piratski softver sa interenta prodaju ga po znatno nižim cenama od originalnih.
Međutim, da li su za preduzeća piratski programi u isto vreme i ušteda, pogledajte u večerašnjoj emisiji Patrola koja se emituje u 23 i 30h.
Police pune diskova, računari zatrpani piratskim softverima, katalozi spremni za prodaju. U prvih deset meseci prošle godine policija je otkrila više od 310 hiljada falsifkovanih autorskih dela, među kojima i programe.
Osoba koje distribuiraju piratske softvere, krivično odgovaraju i po zakonu mogu da budu osuđene na 5 godina zatvora. U poslednje tri godine, tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, radilo je na 263 krivične prijave za krivična dela protiv intelekturlen svojine, izrečeno je 210 presuda, što znači da su 53 slučaja još u toku.
“Najveći broj predmeta je završeno, izrečene uslovne osude, mislim da ima tri predmeta gde su izrečene efektivne kazne zatvora kada se radi o licima koji su višestruki povratnici u vršenju ovih krivičnih dela”, kaže Saša Radulović tužilaštvo.
Preduzeća koja koriste priratski softver odgovaraju zbog privrednog prestupa. Ovo je samo jedana od 19, presuda koliko je izrekao privredni sud u Beogradu u poslednje dve godine.
“Ono što se kaže sudstvo je nezvisno, ali dosadašnja sudska praksa je pokazala da su i povratnici u izvršenju ovih krivičnih dela kažnjavani uslovno, tako da su te kazne delovale stimulativno na učionice ovih krivičnih dela, jer ako jednom prođete na sudu sa simulativnom osudom, drugi put, onda ćete reći ajde da pokušam i treći put”, kaže Saša Živanović iz MUP-a.
Preduzeće "Zona sreće“ i odgovorna osoba Zoran Paunović kažnjeni su jer je na 39 kompjutera neovlašćeno instalirano više programa kao što su korel, majkrosoft windows, majkrosoft offis, nero, total komander.
Preduzeće je kaženjeno sa 200.000 dinara, a Zoran Paunović sa 10.000 dinara. Kako funkcionišu sudovi, polilicija, tužilaštvo u borbi sa softverskom piraterijom pogledajte u večerašnjoj patroli u 23 i 30h. Okrivamo kako preduzeća ostaje bez poslovnih tajni i projekata, samo zato što su koristila nelicenciran program.
Izvor: B92
|
|
|
Logged
|
|
|
|
tpku_2b
vodnik
Offline
Gender:
Posts: 429
ЗА КРСТ ЧАСНИ И СЛОБОДУ ЗЛАТНУ!!!
|
|
« Reply #246 on: November 07, 2010, 08:39:46 pm » |
|
B92? ... nisam ni sumnjao ... bas ce neko da im daje po stotine eura za softver ... narocito mala preduzeca ili neko ko zapocinje privatni biznis i kome je svaki dinar presudan ... videcemo veceras sta ce da kazu, mada...
|
|
|
Logged
|
|
|
|
dexy
kapetan korvete
Offline
Gender:
Posts: 6 662
|
|
« Reply #247 on: November 07, 2010, 11:33:04 pm » |
|
Realno, rešenje za male firme je u korišćenju open source software-a, s tim što je potrebna obuka koja se plaća i potrebno je platiti stručnjaka da to održava, a ne znam koliko to košta. Za one kojima traba corel ili napredniji software za obradu slike itd. ako ne mogu sebi da zarade taj software, onda su u pogrešnom biznisu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 10 549
|
|
« Reply #248 on: November 08, 2010, 11:24:00 am » |
|
Realno gledajuci koliko je potrebno pocetno ulaganje kako bi se otvorila firma i ispunili zahtevi propisani zakonom nimalo me ne cudi cinjenica da mnogi koriste piratski softver.
Samostalna radnja ima relativno niske troskove registracije medjutim ono sto sleduje u nastavku da bi uopste pocela da radi nije nimalo naivno pocev od fiskalne kase i ostalih sokocala koji idu uz nju pa zakljucno sa licenciranim softverom ti troskovi mogu da budi i nekoliko hiljada evra, sto priznacete nije nimalo naivno. Takodje treba imati u vidu jos neke cinjenice poput nepostojanja nekakvog perioda u kome se ne bi placao porez (koliko znam u razvijenim zemljama se porez ne placa par meseci kako bi firma imala mogucnost da se razradi). A ako zakasnis makar jedan dan kazne su drasticne, takodje je ista situacija sa platama i raznim doprinosima. Te dolazimo u jedan zacarani krug gde ne postoje nikakve olaksice za pocetak biznisa (ruku na srce postoje neki krediti za samozaposljavanje, ali su to smesne sume za bilo kakav ozbiljniji biznis uz znatna ogranicenja po pitanju obaveznog perioda rada novootvorene firme), a gde postoji gomila obaveza koje pojedinac- vlasnik firme mora da ispuni, naravno svako kasnjenje u ispunjavanju obaveza i svaki prekrsaj se kaznjava drasticnim kaznama.
Pa pogledajte samo jednu obavezu koju izgleda svi moraju da placaju - ``muzicki dinar``. Samo ti jednog dana na vrata firme dodje predstavnik udruzenja muzicara, kompozitora (a ima 3 takva udruzenja) i donese papir po kome moras da platis nadoknadu sto si pustio da ti svira neka muzika dok radis. Bese u novinama da jedan frizerski salon u Beogradu samo po tom osnovu mesecno mora da plati oko 100 evra. Koliko treba musterija da taj salon ima da bi zaradio samo za tu obavezu, a gde su ostale? I onda pricamo o legalnim softverima. Onog trenutka kada drzava bude stala iza malih i srednjih preduzeca i ne bude ih samo derala raznim nametima mozemo i ocekivati da i u segmentu softvera dodje do promene pa ne bude vise potrebe da se igde koristi ilegalan softver. U ovoj situaciji koja je u Srbiji, mi imamo to da drzava pomaze samo one velike (5000-10000 evra po novom radnom mestu, oslobadjanje placanja pojedinih dazbina u nekom vremenskom periodu, davanje zemljista na besplatno koriscenje...) pa cak i u delu gde se kasnjenje u placanju PDV-a tolerise dok je za male firme za isti prekrsaj prag tolerancije 0 (nula). Samo Delti je prosle godine zbog krize isplacena pomoc od preko 2 milijarde dinara od ukupno 4 milijarde za celu privredu. Pitam se koja je mala firma dobila neku pomoc?
Malo sam se raspisao i odoh i u off, ali sve u cilju pojasnjenja zasto ce u Srbiji jos dugo biti ilegalnih softvera po firmama.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
Offline
Gender:
Posts: 6 208
|
|
« Reply #249 on: November 08, 2010, 01:26:22 pm » |
|
Kuzma, ovo sto si napisao, apsolutno vazi i za Makedoniju, plus sto ovde moras da placas i radiodifuznu taksu (ranije TV pretplata) i to za firme do deset radnika, kao da imas jedan televizor, a za vise od deset radika kao da imas dva ili vise televizora. To sto 95% firmi nema niti jedan televizor, to njih ne interesuje.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 10 549
|
|
« Reply #250 on: November 08, 2010, 01:30:02 pm » |
|
@Trpe
I ovde se placa ta taksa po istom principu. Cak je bilo, ali ne znam da li je u medjuvremenu reseno, da su prodavci na pijacnim tezgama dobijali racune za RTV pretplatu. Pa imas situaciju da mozda najveca firma u Srbiji ``Kolubara`` placa RTV pretplatu na svakih 10 radnika po jedan TV iako tamo gde se kopa ugalj nema ni normalnog puta a pogotovo nema televizora.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vathra
potporučnik
Offline
Posts: 2 369
|
|
« Reply #251 on: November 08, 2010, 01:38:28 pm » |
|
Написаше да су користили гомилу софтвера, а казнише их само са 2 хиљаде евра. И даље му се исплати да користи пиратски софтвер.
Фирме које се баве озбиљном делатношћу би морале да имају легалан софтвер. Прво, како могу да се баве послом ако користе нелегалан софтвер, а друго са нижом ценом су конкурентнији од фирми које поштују закон. Често фирме које користе легалан софтвер имају старије верзије и до краја чекају на ”апгрејд”, док нелегални корисници имају најновије верзије.
----
Велики проблем је што је код нас касно почело са легализацијом софтвера, те су домаћи програмери практично изумрли. Кад треба да се поручи софтвер, велике фирме (нпр банке), ће радије да плате милионске цифре иностраним произвођачима софтвера, јер се код нас практично нико не бави.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
Offline
Gender:
Posts: 3 814
Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.
|
|
« Reply #252 on: November 08, 2010, 01:58:48 pm » |
|
@Vathra banke su ti specifučne po tom pitanju, što se tiče OS kaod njih je u 98% slučajeva legalan, zbog toga što banke uzimaju Brendname računare uz koje dolazi OEM licenca za OS, dalje većina banaka je privatizovana od stranih banaka koje imaju svoje softvere (dobavljače softvera) za poslovanje i samim tim imaju unificiran softver unutar jedne grupacije poslovne tako da tu baš i nema mjesta za domaće programere i domaći softver.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 16 530
|
|
« Reply #253 on: November 08, 2010, 02:03:26 pm » |
|
U Sloveniji, bar u firmama koje poznajem, manje-više se upotrebliva legalan SW, pogotovo ako se ga koristi za profit (crtanje u Corel, A-Cad etc.). To ne znači da na nijednom PC u kompaniji nema "pirattskih" programa, ali generalno su stvari legalne. Čak i manje firme, su 90-tih koristile piratske programe, ali su polako več pre 2000 išle na legalne. Na privatnim PC za kučnu upotrebu još uvek se koristi piraterija, mada i to polako ide na legalno (povolna cena Win, uključena u osnovnu cenu PC). A što se sankcionira? Najčešče koji prati, koji distribuiraju/prodaju SW.. Što se tiče open source software, koliko znam, ako se na njemu radi profit, mislim da se tada plača licenca. To znam za Linux SUSE (SUSE Linux Enterprise) distribuciju. A što se tiče TV preplate.. U slo ide to skoro "automatski" na svako elektro odjemno mesto.. LPB
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vathra
potporučnik
Offline
Posts: 2 369
|
|
« Reply #254 on: November 08, 2010, 02:53:43 pm » |
|
@Vathra banke su ti specifučne po tom pitanju, što se tiče OS kaod njih je u 98% slučajeva legalan, zbog toga što banke uzimaju Brendname računare uz koje dolazi OEM licenca za OS, dalje većina banaka je privatizovana od stranih banaka koje imaju svoje softvere (dobavljače softvera) za poslovanje i samim tim imaju unificiran softver unutar jedne grupacije poslovne tako da tu baš i nema mjesta za domaće programere i domaći softver. Банке сам навео као један пример, може их бити још. За стране банке није увек неопходан страни софтвер, али се фирме рађе опредељују за опробана решења. Треба имати у виду да софтвер треба да буде на српском језику и да имплементира домаће законе, што је велик део посла. За домаће банке поготово није потребан, али се једна велика домаћа банка из неког чудног разлога скоро определила за страни софтвер - ваљда чули да је добар, иако им за неке ствари не треба.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|