2.3.2012.
TOP 5 prioriteta u radu novog ministra obrane Ante KotromanovićaHrvatski Sabor je prije šest godina usvojio Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH 2006. – 2015. To je glavni dokument kojim se usmjerava razvoj OS RH i on nikada nije revidiran ili izmjenjen, pa je prema tome obvezujući za sve vlade do današnjeg dana. Usvajanjem ovog dokumenta Hrvatski sabor je pokazao odlučnost u provedbi reforme obrambenog sustava i obvezao je Vladu RH da osigura resurse potrebne za dostignuće ciljeva utvrđenih tim planom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Međutim, ovaj dokument se u praksi ne poštuje, odnosno ne realizira se. Što god mi mislili ili znali kako su se promijenile okolnosti, prvenstveno financijski preduvjeti za ostvarivanje planova iz dokumenta, to ništa ne opravdava sve dosadašnje vlade da se ne drže slova dokumenta koji je za njih obvezan, jer drugog dokumenta nema.
Zbog čega je to tako trebalo bi pitati bivše ministre obrane Branka Vukelića i Davora Božinovića, odnosno bivšeg načelnika Glavnog stožera OSRH generala Josipa Lucića koji je morao skrenuti pozornost obrambenim dužnosnicima da se plan ne ispunjava, kako je zacrtano, prvenstveno zbog nedostatka financijskih sredstava i da ga je potrebno revidirati. Ministri su to trebali iznijeti na vladi koja je trebala odlučiti o daljnjim koracima. Ništa se od toga nije dogodilo.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Za ostvarivanje razvojnih ciljeva za obrambene potrebe prema planu bilo je potrebno dostići 2% BDP-a izdvajanja u vojni proračun. Naravno, to se nikada nije dogodilo, a danas imamo situaciju da su izdvajanja za vojni proračun manja od 1 posto BDP-a. U dokumentu stoji kako će bez stabilnosti financiranja (2 % BDP) i mogućnosti započinjanja višegodišnjih razvojnih projekata, neće moći dostići potrebna razina sposobnosti Oružanih snaga.
Samo za potrebe glavnih projekata opremanja i modernizacije Oružanih snaga planiralo se u periodu od 2006-2015. izdvojiti 8,879 milijardi kuna. Istina je da će se do 2015. izdvojiti manje od 3 milijarde kuna ako je suditi po projekcijama proračuna do 2015. Preduvjet dostizanja ciljane organizacijske strukture, standarda smještaja i obuke osoblja i postrojbi te racionalnog upravljanja resursima je okrupnjavanje smještajnih i skladišnih kapaciteta te modernizacija objekata i infrastrukture. Za ovu namjenu planirano je 1,920 milijardi kuna u desetogodišnjem razdoblju, a u stvarnosti izdvojit će se manje od 50 posto.
Suočen sa spomenutim problemima, ministar obrane Ante Kotromanović ne može čekati na revidiranje dokumenta, jer to trahe predugo, već mora postaviti prioritete i prije nego dođe do formalnog usvajanja potrebnih dokumenata.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sav prioritet kad je u pitanju izgradnja smještajnih kapaciteta usmjeren je na vojarnu u Petrinji. Prostire se na površini 322 ha i matična je vojarna za dvije mehanizirane bojne, Tigrove i Gromove Gardijske motorizirane brigade. U vojarni živi i radi više od 1000 pripadnika OSRH-a, a njih gotovo 400 u njoj je stalno smješteno. U vojarni je potkraj 2010. u funkciju stavljen tek jedan novoizgrađeni objekt za smještaj pripadnika OSRH-a od planiranih šest objekata za smještaj. Nisu samo smještajni objekti u pitanju, treba izgraditi višenamjensku dvoranu, objekte za nastavu, simulatore borbenih vozila AMV, streljanu, te hangare. Novi je ministar obrane Ante Kotromanović odlučio ovu vojarnu staviti među pet najvećih prioriteta na početku mandata.
Jedan od slijedećih prioriteta, a također se tiče infrastrukture, je konačno zbrinjavanje viška ubojnih sredstava i njihovo propisno skladištenje u novoizgrađenim objektima. Višak skladišnih prostora i neperspektivnih skladišta ponudio bi se na prodaju. S jedne strane smanjili bi se troškovi njihovog čuvanja i održavanja, a s druge strane moglo bi se nešto i zaraditi.
Kad jer riječ o veličini OSRH, prema planovima do 2015. predviđeno je 16 000 djelatnih vojnih osoba, dakle dvije tisuće manje od postojećeg broja, potom 2 000 dragovoljnih ročnika u godišnjem kontingentu, a trenutno ih ima 600, te 6 000 pripadnika ugovorne pričuve koja zapravo ne postoji.
Prema starosnoj strukturi iz vremena stvaranja Dugoročnog plana razvoja, dakle 2006. vojnici su u prosjeku bili stari 33 godine, dočasnici do čina narednika 35 godina i niži časnici 38 godina. Viši časnici su u prosjeku bili stari 43 godine. Prosječne godine starosti časnika OS RH su bile 39 godina, a svih djelatnih vojnih osoba 36 godina. Niti danas stanje nije ništa bolje.
Organizacija i jačanje vojne obuke, podmlađivanje i smanjenje broja postojećih snaga, te konačno ustrojavanje pričuvnih snaga treći su prioritet novog ministra obrane. Prema svemu sudeći Kotromanović je u prvotne prioritete postavio ciljeve usmjerene na povećanje učinkovitosti OS RH u okvirima znatno smanjenih financijskih sredstava u odnosu na planirana.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Nadalje, Kotromanović je u jedan od važnijih prioriteta stavio i opremanje Hrvatske ratne mornarice izvanobalnim ophodnim brodovima. U Ministarstvu obrane se ozbiljno razmišlja da se između 40-50 finskih borbenih oklopnih vozila AMV namjenjenih Hrvatskoj vojsci,a koje licencno proizvodi tvrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, proda trećim zemljama. Na taj bi se način, dobilo nešto više od 300 milijuna kuna koje bi se moglo iskoristiti za početak opremanja Hrvatske ratne mornarice ophodnim brodovima.
Konačno, peti prioritet je ukidanje beneficiranog radnog staž za sve zaposlenike oružanih snaga koji ne pripadaju profesionalnim postrojbama, odnosno gardijskim brigadama i ostalim operativnim postrojbama, eskadrilama i flotili ratne mornarice. Do sada se za sve zaposlenike u oružanim snagama svakih 12 mjeseci provedenih u OSRH računalo u staž osiguranja kao 15 mjeseci. Da bi se ostvarile namjere ministra obrane Ante Kotromanovića potrebno će biti donijeti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se precizno moglo odrediti tko sve može imati beneficirani radni staž u OSRH.
Negdje skriveno iza spomenutih prioriteta nazire se konačna odluka o sudbini borbene komponente zrakoplovstva, a njome će se kao prioritetom ministar Kotromanović morati baviti već početkom iduće godine kada odluka bude poznata.
Izvor :
defender