Deligrad
zastavnik
Offline
Gender:
Posts: 1 241
Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе
|
|
« Reply #1 on: January 08, 2011, 09:00:22 pm » |
|
Najvažnija i najmoćnija obaveštajna služba Turske danas je Nacionalna obaveštajna organizacija (MIT), formirana 1965. godine. MIT je u organizacionom pogledu podeljen na šest sektora – Prikupljanje, Kontraobaveštajna delatnost, Terorizam i subverzije, Bezbednost, Informacije i Logistička služba. U nadležnosti MIT-a su obaveštajne aktivnosti svake vrste, kako u zemlji tako i van nje. Sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka bile su “zlatno doba” ove organizacije koja je tada imala veoma istaknutu ulogu u borbi protiv međunarodnog terorizma, a i do naših dana je ostala verovatno najvažnija karika u lancu borbe protiv kurdskih terorističkih organizacija. Uostalom, uprkos brojnim predrasudama o nekadašnjoj velikoj sili svetskih razmera čije oružane snage vekovima nisu imale dostojnog protivnika – a čije vreme slave je, međutim, davno prošlo, u vojnim i diplomatskim krugovima se Turska danas više no ikada smatra dragocenim prijateljem i saveznikom upravo zbog veoma specifičnog geostrateškog i geopolitičkog položaja koji ima kao spona između Evrope i Azije na političkom, geografskom i ekonomskom planu. Stoga je sasvim razumljivo to što MIT održava veoma blisku i obostrano korisnu saradnju sa obaveštajnim i kontraobaveštajnim službama Rusije u oblasti borbe protiv Kurda i čečenskih pobunjenika. Na čelu MIT-a se nalazi jedan podsekretar (zajedno sa svojim kabinetom) koji je za ukupno funkcionisanje službe direktno odgovoran premijeru lično, a imenuje ga (na predlog premijera) MGK. Centrala MIT je smeštena u Ankari; ona je deo kabineta podsekretara i organizovana je po problemskom principu, u više direkcija. Zamenik podsekretara za obaveštajni rad ima u svojoj nadležnosti četiri direkcije – za obaveštajni rad, za psihološke obaveštajne aktivnosti, za elektronske i tehničke obaveštajne aktivnosti i za kompjuterske sisteme. Zamenik podsekretara za operacije rukovodi radom direkcije za operacije, regionalnih direkcija i predstavnika službe u inostranstvu. Zamenik podsekretara za administrativne poslove je odgovoran za rad direkcija za personalne i za administrativne poslove, Centra za obuku kadrova MIT i Sekretarijata odbrane. Svaka direkcija se sastoji iz dve ili više nižih organizacionih jedinica (odeljenja i odseka). Inače, procenjuje se da je najveći deo operativnog obaveštajnog rada usmeren na istraživanje dva najvažnija bezbednosna problema turske države – problema sa Kurdima i njihovim separatističkim i terorističkim organizacijama i problema političkih i vojnih odnosa sa Grčkom koji su već decenijama napeti i preopterećeni zbog Kipra. Dakle, MIT prevashodno prati grčke vojne i obaveštajne aktivnosti na Kipru i u zoni Egeja, kao i aktivnosti PKK i drugih kurdskih organizacija, a sve to iziskuje i veoma aktivno prisustvo ove organizacije na tlu Zapadne Evrope i, uopšte, svugde gde je registrovano prisustvo kurdskih izbeglica ili iseljenika. Na čelu MIT se od 1975. do 1980. godine nalazio general Adnan Ersöz koga su u oktobru 1991. godine ubili pripadnici terorističke organizacije Dev-Sol. Kasnije su Organizacijom rukovodili general Teoman Koman (1990-1994) i bivši diplomata Sönmez Köksal (1995-1998), prvi civil na čelu turske obaveštajne službe. 2. februara 1998. godine, na mesto prvog čoveka MIT dolazi Şenkal Atasagün, obaveštajac od karijere i vrhunski profesionalac koji je pre toga obavljao dužnost rukovodioca londonske filijale turske specijalne službe. Direktor MIT je podređen isključivo (i direktno) predsedniku vlade na čiji predlog, zapravo, Veće za nacionalnu bezbednost i imenuje direktora Agencije; izbor konačno potvrđuje i predsednik republike. MIT dostavlja svoje obaveštajne procene i analize predsedniku republike, premijeru, načelniku Glavnog štaba, sekretaru Veća za nacionalnu bezbednost i, već prema potrebi, još nekim relevantnim pojedincima. S druge strane, MIT ima pravo i mogućnost da svoju ekspertizu na bezbednosnom planu može da ponudi i javnim institucijama. Zauzvrat, sve javne organizacije i službe su, prema slovu zakona, obavezne da – na zahtev MIT – daju sve potrebne informacije i pruže mu svu traženu pomoć u obavljanju njegovih funkcija. Prema zvaničnim podacima, budžet MIT je za 1999. godinu iznosio 78,7 triliona turskih lira (odnosno, 278 miliona dolara), što je za 61% više nego za 1998. godinu. U Turskoj, naravno, postoji i vojna obaveštajna služba pri Glavnom štabu Oružanih snaga Turske, alı ona ne može ni izdaleka da se poredi sa MIT, ni po brojnosti ljudstva i filijala u inostranstvu, ni po delokrugu rada, a ponajmanje po ovlašćenjima i mogućnosti pristupa najrazličitijim izvorima i najvišim instancama. Turska se u posthladnoratovskom periodu suočava sa brojnim izazovima, i unutrašnjim i spoljnim, koji ozbiljno ugrožavaju njenu nacionalnu bezbednost. Ona u novonastalim okolnostima vidi sebe kao element stabilnosti i ravnoteže na području Balkana, Kavkaza i Bliskog Istoka. U nameri da se afirmiše kao regionalna sila, Turska je uspostavila vojne veze sa svojim susedima, kao i sa mnogim zemljama koje su uključene u program NATO-a “Partnerstvo za mir”. Zvanična Ankara ne krije svoje uverenje da su UN sasvim nedemokratska organizacija, a došlo je i do izvesnog zahlađenja u odnosima sa zapadnim saveznicima, što zbog spora sa jednom članicom NATO (Grčkom) oko Kipra, što zbog frustrirajuće dugog čekanja na članstvo u EU kome Turska pridaje veliki značaj. Stoga Turska pridaje sve veći značaj vojnoj saradnji sa Izraelom koja je uspostavljena još 1996. godine i koja se, očigledno, polako kreće ka stvaranju vojnog saveza, ali i strateškoj saradnji sa Jordanom i postupnoj normalizaciji odnosa sa Iranom. Zapravo, zahvaljujući saradnji sa Izraelom i Jordanom, Turska je dobila mogućnost da izviđa u prostoru iznad severozapadnog dela Saudijske Arabije, Crvenog mora i istočnog Sredozemlja. Pored MIT, na obaveštajnim i bezbednosnim poslovima i zadacima su angažovani još i Žandarmerija, Policija i Obalska straža. Kao sastavni deo Ministarstva unutrašnjih poslova, policijske snage su zadužene za sudske aktivnosti (istrage kriminalnih dela, pomoć tužilaštvu) kao i za administrativne (bezbednost i imovina građana, javni red i mir, kriminalistički poslovi, cenzura filmova, nadzor stranaca …) i političke aktivnosti (poslovi političke policije – borba protiv subverzivnih dejstava). Žandarmerija i Obalska straža deluju u sklopu Ministarstva unutrašnjih poslova, ali imaju tipično vojno ustrojstvo. Žandarmerija ima oko 180.000 aktivnih pripadnika i još pedesetak hiljada rezervista, a opremljena je borbenim oklopnim sredstvima, helikopterima i lakim avionima. U mirnodopskim uslovima deluje kao civilna policija sa izvršnim ovlašćenjima, organizovana u snage unutrašnje bezbednosti, manevarske, pogranične, trenažne i logističke jedinice, dok se u slučaju vanrtednog ili ratnog stanja ujedinjuje sa kopnenom vojskom OS Turske i deluje pod jedinstvenom komandom KoV. Obalska straža osigurava bezbednost obale i teritorijalnih voda, reka i jezera unutar turske teritorije (koji nisu u nadležnosti ratne mornarice) kao i bezbednost potencijala RM prilikom izvođenja manevara, pruža brodove za akcije traženja i spasavanja, a nadležna je i za borbu protiv ilegalnog useljavanja u zemlju i protiv krijumčarenja. U organizacionom pogledu, Obalska straža je podeljena na 4 oblasne komande – Crno more, Mramorno more sa Bosforom i Dardanelima, Egejsko i Sredozemno more – kao i na komande za logistiku, za obuku i za brodske i vazduhoplovne jedinice.
|