oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #30 on: July 10, 2012, 08:45:36 pm » |
|
Interesuje me mišljenje vas koji ste brodo-mašinske struke Kilezr i ostalih. Ako je već urađena metalna nadstrešnica-tenda kao pokrivka nad gornjom palubom.Zar nije lepše,preglednije i funkcionalnije bilo da su kormilarnicu "podzidali" odnosno podigli da dominira iznad nadstrešnice.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
kilezr
poručnik fregate
Offline
Posts: 4 608
|
|
« Reply #31 on: July 10, 2012, 09:27:31 pm » |
|
Zbog čega da se Kormilarnica- ruder izdiže ako brod nije u plovnom stanju? Zbog veće potrošnje materijala ili zbog estetike? Da su hteli estetiku ne bi radili te " restauracije". A veća potrošnja materijala i radnih sati dovodi do poskupljenja projekta. ZAdovoljan odgovorom? Doduše, to je moje mišljenje! Svakako će neko reći nešto drugo.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #32 on: July 11, 2012, 05:46:00 am » |
|
Još jedan dobar tekst o rečnoj jahti Dragor-Krajini. (preuzeto sa sajta Politikin Zabavnik)
- Postoje neslaganja istraživača oko ovog broda - navodi kustos Rifat Kulenović o "Krajini". - Neki tvrde da je "Dragor", posle "Krajina", dospeo u Srbiju kao miraz kraljice Marije, rumunske princeze, kralju Aleksandru. Ovaj podatak, međutim, ne može se proveriti u dostupnoj arhivskoj građi.
Ako i je miraz, onda je dobrano kasnio - punih sest godina.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #33 on: July 11, 2012, 07:42:39 am » |
|
Kilezr, Pitanje izdizanja rudera postavio sam jer znam da je restauracija rađena da bi brod plovio.Zar onda nije ipak bilo bolje da kad su "podigli" sa "tendama" celu siluetu jahte, izdignu i ruder iznad nje, zbog preglednosti i estetike između ostalog?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #34 on: July 11, 2012, 07:54:04 am » |
|
Nedoumice oko pitanja svadbenog poklona buduće Kraljice verovatno stvaraju istorijski opisi ceremonije venčanja. Opisi govore da se prvi susret "mladenaca" i "svatova" odigrao na Dunavu kada je došlo do susreta dve "svadbene" flote.Tom prilikom je buduća Kraljica a rumunska princeza sa jahte rumunskog Kralja prešla na palubu drugog broda i srela se sa mladoženjom koji ju je na taj način dočekao i poželeo dobrodošlicu.Nažalost u tom istorijskom opisu ne navode se imena tih brodova.Ali čudi me da bar u nekom arhivu ne postoji jedna fotografija ili nije do sad publikovana.Takav grandiozan susret svatova na Dunavu ipak je morao biti ovekovečen u to vreme.Možda je baš jahta sa kojom je princeza Marija od Rumunije došla u Srbiju bila RJ Dragor kao svadbeni poklon-miraz.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #35 on: July 11, 2012, 08:16:25 am » |
|
Nažalost ništa od predhodne pretpostavke.
Na netu sam pronašao sledeći opis venčannja:
" Princeza Marija stigla je u srpsku prestonicu na rumunskoj kraljevskoj jahti ‘’Štefan Čel Mare’’, 6. juna 1922. godine. Njen dolazak pozdravljen je počasnom paljbom iz 101 topa sa beogradske tvrđave. Prve reči koje je princeza uputila srpskom narodu sa terase Starog dvora bile su: ‘’Ja vam blagodarim!’’ Volela je Aleksandra, kao i narod u koji je došla. Venčali su se dva dana kasnije, deca i ogromna masa ljudi čašćeni su bombonama iz 4.000 kesa koje je Aleksandar naručio iz Mađarske iz neke od slavnih firmi poput „Žerboa“, a za dekor čitavog spektakla zadužio je književnike Branislava Nušića i Veljka Patrovića. Sačuvan je i telegram koji tada nakon veličanstvenog venčanja Marija Rumunska uputila u Englesku: “Naša Minjon je kraljica...”
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #36 on: July 11, 2012, 08:28:24 am » |
|
Nosioc projekta rekonstrukcije bila je firma Brodoprojekt iz Beograda. U prilogu je referentna lista.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #38 on: July 11, 2012, 08:39:27 am » |
|
Još jedan tekst sa sajta Geteovog instituta u Beogradu, koji govori o "eksponatima" u crvenoj "muzejskog zoni" na savskom pristaništu. Ja do sad nisam čuo da je oformljena takva zona kao muzej na otvorenom.
Sadržaj teksta opovrgava stanovište da je reč o svadbenom poklonu.
Evo i teksta:
Brod Krajina
Brod Krajina spada u najznačajnije muzejske eksponate i predstavlja ponos Crvene zone. Kao i brod Župa, brod Krajina je proglašen za kulturno dobro od strane države Srbije kao delo-dobro od značaja za istoriju Srbije. Zahvaljujući izvođačima resturatorskih radova, brod Krajina se nalazi u Muzeju jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište i za posetioce predstavlja neponovljivu mogućnost da se upoznaju sa životnim, društvenim i socijalnim prilikama u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Brod Krajina, poslednji jugoslovenski brod točkaš, čiji je pogon sa dva točka i lopaticama na bokovima davno prevaziđena vrsta pogona i može se naći još samo u literaturi, ima izuzetnu istorijsku vrednost, kao brod – rezidencija jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića (1928 – 1941) i brod jugoslovenskog predsednika, maršala Josipa Broza Tita (1951 – 1980). Povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta, odlučeno je 1926. godine, da se počne sa izgradnjom novog broda za koju su preko Ministarstava inostranih poslova i tehničkog servisa rečne plovidbe u Berlinu obezbeđena sredstva u visini od 241.500 zlatnih maraka. Luksuzna dvorska jahta dinastije Karađorđević, izgrađena u Regensburgu, u Beograd je uplovila 1928. godine. Iste godine, na zahtev uprave dvora, brod je ofarban u belu boju i dobio je ime Dragor, izvršene su dopune i izmene čiji su troškovi iznosili 1.500.000 zlatnih maraka. Ukazom kralja Aleksandra od 23. novembra 1928. godine, brod je uveden u listu Flote kraljevske mornarice. Sam brod i njegova posada bili su pod komandom Rečne obalske komande. Kada je izgrađen, brod je imao ukupnu površinu od oko 700 m2, sa tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina, palubu za šetnju, poštanske i druge uređaje. Bio je poznat po kvalitetnim duborezima, stubovima i luksuznim detaljima primerenim kraljevskoj jahti, na koju su pozivani samo posebno važni gosti i prijatelji. Tokom Drugog svetskog rata brod je postao zarobljenik u hrvatskim i nemačkim trupama. Po završetku rata vraćen je u Beograd gde je preimenovan u brod Krajina i stavljen na korišćenje predsedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, sve do njegove smrti 1980. godine, o čemu svedoči metalna ploča u većem kabinetu broda.* Osnovni tehnički podaci: • Napravljen od gvožđa (trup) i drveta (nadgradnja) • Dimenzije: dužina 56.82 m; ukupna širina broda 12.30 m; bočna visina 2.73 m; • Gaz broda 1,70 m • Deplasman – puni 344.022 tone.
Za potrebe snimanja filma „Na lepom plavom Dunavu“, 2007. godine filmska ekipa je rekonstruisala brod Krajinu imajući u vidu vreme u kojem je ovaj brod pripadao SFRJ. Sa novim dekorom danas, ovaj brod u potpunosti oslikava period Jugoslavije nakon Drugog svetskog rata, govori o moći, snazi i velikim delima jugoslovenskih naroda.
Zahvaljujući izvođačima resturatorskih radova, brod Krajina se nalazi u Muzeju jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište i za posetioce predstavlja neponovljivu mogućnost da se upoznaju sa životnim, društvenim i socijalnim prilikama u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Brod Krajina je ujedno i poslednji eksponat Crvene zone.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #39 on: July 11, 2012, 08:45:16 am » |
|
, Hvala Jadran2, Mislim da je ovim snimkom i poslednjim tekstom rasvetljena misterija svadbenog poklona- "miraza".
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #40 on: July 11, 2012, 09:20:48 am » |
|
Fotografija verovatno iz vremena izgradnje:
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #41 on: July 11, 2012, 09:51:40 am » |
|
Dobar nalaz. Tu se spominje da je jahta isporucena, na ime reparacija, za Direkciju RB u Beogradu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #42 on: July 11, 2012, 10:01:52 am » |
|
Jel ti nije teško da staviš direktan prevod tog nemačkog teksta? Jedino me buni što piše da je dužina jahte L= 50 m.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #43 on: July 11, 2012, 10:21:11 am » |
|
Salonski parobrod "Dragor", izgradjen u brodogradilistu Übigau, novogradnja 1315/1927, doradjen u Regensburgu 1927., duljina 50m, sirina 6,5, visina, 2,6, gaz 1,7m. Pokretan 2cilindricnom kompaund parnom masinom od 480 KS. Izgradjen u okviru reparacijskog programa za Direkciju Rijecne Plovidbe u Beogradu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
Offline
Gender:
Posts: 2 294
" Drino, j.....ti ! "
|
|
« Reply #44 on: July 11, 2012, 02:17:33 pm » |
|
Vatra na " delu ":
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|