Podmornice JRM

[Karlo]

Evo šta oboji glave torpeda kaže jedan stari podmorničar.Nadam se da ovo ne piše u monografiji jer se ne radi o njoj.

U Fabrici "Torpedo" pripremljena torpeda ukrcana su na podmornicu.Lansiranje torpeda vršeno je na poligonu u Riječkom zalivu.Torpeda su naravno bila bez bojeve glave.Umesto njih montirane su pirne(školske)glave obojene uočljivim bojama.Time je lakše označavana pozicija torpeda nakon njegovog pređenog puta izronjavanjem i postavljanjem torpeda u vertikalni položaj.Torpeda su prikupljali radnici Fabrike dovlačili u radiomicu i ponovao pripremali za gađanja.

Pozdrav!

[Plavnik]

Ovaj vikend uhvatio sam nešto slobodnog vremena, kiša lije pa eto da se prihvatim malo posla. Nekako sam došao na ideju da pokušam opisati pojedine radnje na podmornicama ko što su npr. isplovljenje, zaronjenje, krcanje torpeda, torpedni napad, iskrcavanje i prihvat diverzanata, polaganje mina i još nešto ako mi naravno apdne na pamet ili nekoga bude interesiralo. Sve radnje o kojima namjeravam pisati bile su strogo propisane Pravilom za upotrebu podmornica, Brodskim rasporedmi i uputstvima i drugim dokumentima koje ja danas nema tako da sve pišem po sječanju. Kako se u pisanju još nisam približio Andriću a bome ni Nazoru nemojte biti previše nezadovoljni. Odlućio sam da krenem, logično sa isplovljenjem.

ISPLOVLJENJE
Podmornice su isplovljavale na more radi obavljanja raznih zadaća a sve u funkciji borbene obuke posade i drugih jedinica (patrolni brodovi, diverzanti, PPdHe, PČ i td.). Vožnje su trajale od jednog dana pa do deset dana a bilo je i dužih izbivanja. U mjesečnom planu borbene obuke na razini 88. BrP planirano je za svaku P broj vožnji i njihova namjena a što je zavisilo od dostignutog stupnja borbena gotovosti pojedine P i zahtjeva drugih jedinica s kojima smo surađivali.
Definitivni dan i sat isplovljenja bio je određen Zapovijedi za vožnju koju je blagovremeno izdao zapovjednik 88. brP i tada su zapravo počele neposredne pripreme za izvršenje zadaće. Komandant P je odredio kada će se obaviti priprema za vožnju. Pripremu su provodili svi BO prema svojoj nadležnosti. Glavni događaj priprema bila je brodska vježba u kojoj je sudjelovala cjelokupna posada i njome se utvrđivala tehnička ispravnost podmornice pa i obučenost posade. Uvijek prije isplovljenja, nije bilo pravila koliko je to prije, održana je priprema sa posadom. To je bilo najčešće u učioni u zgradi K-de, ako je bilo lijepo vrijeme i na vezu ispod tamarisa. Na toj pripremi bili su prisutni svi članovi posade uključujući mornare. K-dant je posadi saopćio najvažnije detalje iz predstojeće vožnje (zadaće). To je podrazumijevalo upoznavanje za našom zadaćom, što moramo izvršiti, kada je isplovljenje, kada je postrojavanje za pripremu podmornice, kada je zaronjenje, izronjenje, s kim na moru surađujemo, tko ide s nama iz K-de i sl.
Pomoćnik K-danta je izradio Plan borbene obuke u vožnji i trebao ga je dati K-dantu na potpis. U izradi plana sudjelovali su svi K-diri BO.
Postrojavanje posade ispred P bilo je pola sata prije isplovljenja. Posadu je postrojavao pomoćnik K-danta i nakon ustanovljavanja brojnog stanja izdavana je komanda „Pripremi P za plovljenje i ronjene“. Posada je zauzimala svoja mjesta po borbenim stanicama i svatko je obavljao pripremu prema brodskom rasporedu. Kada su svi BO javili o spremnosti izdana je zapovijed „Ljudstvo po rasporedu za vez na svoja mjesta“. Oni koji su išli na palubu obavezno su uzimali pojaseve za spašavanje.
K-dant je na P dolazio obično desetak minuta prije isplovljenja, pomoćnik mu je predavao raport o spremnosti P i zalihama. Nakon toga K-dant se ukrcavao i P je isplovljavala prema planu. Najčešće se ukrcavao i netko iz K-de a isplovljenju je obavezno prisustvovao i dežurni operativni 88. brP.
Po isplovljenju P odmah se pristupalo prikupljanju krmenih konopa kojima je P bila vezana na plutače. To su obavljali mornari iz rezervne posade uz nadzor dežurnog P koje nje ostala u Lori.
Nakon isplovljenja iz četveroveza uslijedio je manevar isplovljenja iz Lore, ponekad u krasno jutro ili sumrak, ponekad u sred zvizdana a ponekad u gluho doba noći po svakojakim vremenskim uvjetima, nisi mogao birati.
Po isplovljenju iz Lore prelazilo se na generatorski režim te se nakon toga pozivala smjena površinske službe u plovljenju koja je preuzimala dalje upravljanje sa P i veselo prema poziciji zaronjenja.

[Plavnik]

ZARONJENJE
Zaronjenje je radnja kojom podmornica poništava rezervnu plovnost i postiže nizgon pa samim tim i zaronajava, kontrolirano odlazi ispod površine mora. Pozicija zaronjenja kao i vrijeme zaronjenja bili su određeni u Zapovjedi za vožnju. Površinskom vožnjom dolazilo se do pozicije zaronjenja, navigacijski kao i na poziciju sidrenja. Pola sata prije planiranog zaronjenja izdavana je zapovijed da se obustavi punjenje AB, hlade DM i ventilira baterija. Oficir palubne službe, koji je bio na mostu trebao je P dovesti na poziciju zaronjenja. 15 minuta prije predviđenog vremena zaronjenja izdavala se zapovijed „Na ronjenje, pripremi P za zaronjenje“. Posada je pristupala pripremama za zaronjenje, svaki poslužioc borbene stanice izvješćivao je o spremnosti da bi onda odsjeci izvješćivali o spremnosti (motorni spreman za zaronjenje, srednji spreman za zaronjenje). Odsjeci su ujedno izvješćivali i o broju ljudi po odsjecima. Sva izvješćivanja upisivala su se u Dnevnik ronjenja i Brodsku bilježnicu. Kada su svi odsjeci javili spremnost za zaronjenje pomoćnik k-danta javljao je K-dantu na most o spremnosti za zaronjenje.
Komandant je prilikom pripreme za zaronjenje bio na mostu a društvo mu je činio 2. RTG koji je pripremao most za ronjenje. Komandant je prije silaska na mostu podigao podnicu (pajolu) na kojoj se stajalo i učvrstio ju u podignutom položaju (to je bilo nužno radi spašavanja iz potonule P kroz toranj), tada se spustio u toranj, zatvorio poklopac tornja, izvijestio „Poklopac tornja zaprt“, sišao u centralu i dao zapovijed „Posada zaronjavamo“. Ovo je poslužioc razglasa prenio u sve odsjeke. Pregrade (vrata) između odsjeka bila su zatvorena.
Zaronjenjem je rukovodio K-dant. Na zapovijed „Otvori plavnike“ poslužioc trim pulta otvarao je daljinski plavnik 1 i 3 a plavnik 2 otvaran je ručno u srednjem odsjeku. Kada su plavnici bili otvoreni slijedila je zapovijed „Otvori odušnike“. Odušnici su se otvarali ručno, odušnik 1 u centrali, odušnik 2 u srednjem odsjeku i odušnik 3 u motornom odsjeku. Kada su odušnici bili otvoreni odsjeci su izvješćivali o stanju otvorenosti. Sve zapovijedi prenosile su se razglasom a isto tako išlo je i izvješćivanje, uvijek uz potvrđivanje zapovjedi ili izvešćivanja.
Kada su odušnici otvoreni počelo je plavljenje glavnih tankova ronjenja i podmornica je polako zaronjavala (gubila rezervnu plovnost). Tada je bila izdavana zapovijed „Narijed 1, pramčani trim 3 stupnja, na dubinu 12 metara“. Kormilar je sve to ponovio i izvršavao. Dolaskom na dubinu od 12 metara išla je zapovijed „Pronjihati podmornicu“ na što je kormilar nekoliko puta kormilima postigao pramčani pa krmeni trim čime je iz glavnih tankova ronjenja istisnut eventualno zaostali zrak i izvijestio „Podmornica pronjihana“. Kada je P pronjihana izdana je zapovijed „Zapri odušnike“. Nakon ovog išla je zapovijed „Pregledaj podmornicu i javi ima li propuštanja“. Svaki član posade trebao je pregledati svoju BS i vidjeti ima li negdje propuštanja vode. Nakon pregleda odsjeci su javljali „U motornom nema propuštanja“. Ukoliko je bilo nekog propuštanja onda se javljalo „U motornom odsjeku manje propuštanje na šupernici ŠIV-a, ostalih propuštanja nema“.
Ovime je faza zaronjenja bila završena, slijedilo je „Na ronjenje voljno, 2. smjena podvodne službe na službu“.
Naše smjene nisu bila kao u trgovačkoj mornarici nego kako je koja smjena završila na posljednoj vožnji tako je na idućoj vožnji nastupala slijedeća. Uvjet da bi smjena bila ispunjena bila su dva sata i jedna minuta a u šnorkel vožnji jedan sat i jedan minuta.
Kada je smjena preuzela službu za dalje upravljanje podmornicom bio je odgovoran oficir službe. Slobodne smjene su zauzele krevete i udri po spavanju ako odmah nisu bile predviđene aktivnosti u kojima je sudjelovala cjelokupna posada.

[Karlo]

Lijepo ste Vi to opisali.U moje vrijeme je bilo ponešta i drugačije.Komentarisat ću većinu toga kroz pitanja.

Vi ste ovdje naveli skraćenice koje nisu bile takve kad sam ja bio na P.Na pr.88 brP.Predpostavljam da se radi o sličnoj kao što je kod nas bilo 88.DP(divizion podmornica) ovu vašu predpostavljam da je slična ali se radi o većoj jedinici no nisam siguran pa bi bilo bolje da Vi to napišete.I uopšte mislim da bi ste nam bar prvi put mogli navesti u zagradi i značenje navedene skraćenice.Vjerujem da će nekima biti problem  i za druge na pr.PPdHe(protupodmornički helikopter),itd.
Nije mi jasno,pošto spominjete smjene kad već isplovi P,da li ste kod obavještavanja ukinuli slobodnu smjenu koja je bila doma i u gradu.Kod nas je bilo obično dvije smjene a u izuzetno mirnim situacijama i tri smjene.Kad sam ja bio na P,obavještavani smo naročito ukoliko se isplovljavalo rano ili u toku noći,da slobodna smjena mora biti u zgradi predhodnog dana koliko se sjećam do 24.00h.No da ja ne pišem previše mislim da bi trebalo napisati nešta i o smjenama van vožnje P.
Napisali ste da se priprema ili nastava izvodila u učioni u našoj zgradi.I kod nas je bila slična situacija s tim dok smo bili na vezu u Brodogradilištu, tamo je bila u prostoriji zgrade gdje su se i gradile P.Ipak pošto sam lično zainteresovan želeo bih da ukoliko netko ima koju fotku zgrade u Lori to i objavi.Sjećam se da je to bila jedina zgrada sa depadansom itd.
Ne želeći da Vas uvrijedim,da li je sobzirom na broj posade bilo problema u smjenama a i uopće?Mislim da to više nije tajna i da bi možda mogli prokomentarisati i problematiku sa mornarima.Ja sam u nekim podacima pročitao da je podmornički kurs trajao i godinu dana,a u nekim stranim podacima pisalo je da je bilo potrebno i tri godine obučavanja posade da bi P bila u potrpunosti osposobljena.Znam da ste  mogli možda dobiti i visokoobrazovane mornare ali sumnjam da je izbor bio baš tako velik,a ako ktome dodate i trajanje obuke sa kratkim služenjem roka(mislim da je bila1 godina-osnovna obuka) neznam da li je tu ipak bilo problema,pa ako ste doma probajte nam opisati.Ukoliko nemožete nemojte se bar naljutiti na ovaj moj nesmotren zahtjev.
Mislim da je za ovaj put dosta.Želio bih da se i drugi uključe u diskusiju.

Pozdrav!

[duje]

Pojmovi "Zaptr" i "Zapri", to mi djeluje više kao slovenski. Nisam znao da su se upotrebljavali.

[Karlo]

Izvinjavam Vam se!Nisam očekivao da ste odlučili da objavite za redom celu temu.Trefilo se da ste skoro u isto vrijeme i Vi pisali a i ja.Moj predhodni post se odnosi na Vaš prvi post i ako Vam smeta molim da se izbriše.Sledeći pot ću sačekati nekoliko dana prije nego što napišem a i onako sam želeo da se i drugi uključe.

Izvinite još jednom!Pozdrav!!!!!

[kumbor]

Zapri i zaprti se koristi i u srpskom, mada je uobičajenije "zabraviti". Uostalom, taj je naziv bio odomaćen u JRM. Ne znam, Karlo, što se izvinjavaš, ne vidim razlog. A priče onih koji su ronili na podmornicama su dobrodošle u svako doba, i rad sam ih pročitati.

[kukador]

plavnik, kako je izgledala vožnja površinom?
ko je bio na tornju?
da li ima podmornica navigaciona svetla ko i svaki drugi brod (u vožnji noču)
sva čast na postu!

[kumbor]

P ima navigaciona svetla kao i svaki brod, (livo crven, desno zelen) po pravilima za objekte kraće od 100m, jer mi dužih i nismo imali već dugo pre 1991., osim "Galeba". Ostalo, što se tiče samo P, nek` se javi Plavnik.

[Karlo]

Svjetla se vide na svim fotkama naših P na kojima se vidi jasno(bliže )komandni most.Prednji dio mosta skoro pri vrhu.Inače postojala je izreka koja važi i za sve druge brodove-Jednu stranu čuva svjetlo a drugu oficir straže.Koju ostavljam pomorcima da je napišu u originalu.

Pozdrav!

[Plavnik]

Pojmovi "Zaptr" i "Zapri", to mi djeluje više kao slovenski. Nisam znao da su se upotrebljavali.

Na podmornicama su se koristili izrazi "Zaprto" za sve što je bilo zatvoreno i to iz razloga da se napravi jasna razlika između "Otvoreno". "Otvoreno" - "Zatvoreno" se može lakše zamijeniti prilikom prenošenja zapovijedi pa da ne bi došlo do toga korisi se "Otvoreno" -"Zaprto". Ovaj izraz "Zaprto" bio je službeno prihvačen i provučen kroz Pravilo za upotrebu podmornica, Pravilo brodske službe - dodatak za P, Brodske rasporede i uputsva i sve druge dokumente vezane uz P. 
Kada je HRM radila dokumentaciju za P "Velebit" imali smo silnih problema sa lektorima koji nikako i pod kojim uvjetima nisu željeli prihvatiti to "Zaprto". Unatoč svemu koristilo se i dalje "Zaprto" samo je bio problem što se to koristilo veoma kratko, znamo kako je Velebit završio.

[Plavnik]

plavnik, kako je izgledala vožnja površinom?
ko je bio na tornju?
da li ima podmornica navigaciona svetla ko i svaki drugi brod (u vožnji noču)
sva čast na postu!

Nastojat ću u jednom postu opisati površinsku vožnju. Na mostu je u površinskoj vožnji bio oficir palubne službe koji je upravljao podmornicom. Naravno, uvijek se tu našlo i nekoliko dežurnih pušača. Komunikacija sa centralom odvijala se putem doglasne cijevi. Na drugom kraju doglasne cijevi (u P) bio je kormilar a pored njega pomočnik oficira palubne službe.
P su imale navigacijska svjetla i to na mostu. Na slikama je to vidljivo otprilika kao neki prozorčić. Problem sa navigaciskim svjetlima (crveno i zeleno) bila je premala razdaljina između njih. Bijelo navigacijsko svjetlo (jarbolno) montiralo se prije sumraka na metalnu motku dužine oko 2m i postavljalo se na mostu. Taj posao obavljao je 2. RTG. P tipa 831 koje su bile dugačke 55 m imale su samo jedno bijelo jarbolno svjetlo jer nije bilo načina da se montira i drugo.

[duje]

Pojmovi "Zaptr" i "Zapri", to mi djeluje više kao slovenski. Nisam znao da su se upotrebljavali.

Na podmornicama su se koristili izrazi "Zaprto" za sve što je bilo zatvoreno i to iz razloga da se napravi jasna razlika između "Otvoreno". "Otvoreno" - "Zatvoreno" se može lakše zamijeniti prilikom prenošenja zapovijedi pa da ne bi došlo do toga korisi se "Otvoreno" -"Zaprto". Ovaj izraz "Zaprto" bio je službeno prihvačen i provučen kroz Pravilo za upotrebu podmornica, Pravilo brodske službe - dodatak za P, Brodske rasporede i uputsva i sve druge dokumente vezane uz P.  
Kada je HRM radila dokumentaciju za P "Velebit" imali smo silnih problema sa lektorima koji nikako i pod kojim uvjetima nisu željeli prihvatiti to "Zaprto". Unatoč svemu koristilo se i dalje "Zaprto" samo je bio problem što se to koristilo veoma kratko, znamo kako je Velebit završio.

Da jasno mi je, zašto se to koristilo. I mislio sam na to. To je onda isto kao "Livo" "Desno" a ne "Levo" "Desno", toliko godina sam bio u JRM a nisam znao.    Malo Off. Upravo prošli tjedan je bio u SLO neke vrste kongres o vojnoj terminologili u SLO. Problem, koji se vuče od 1991 pa dalje. Vojna terminologija je specifična i za nju ne mogu važiti sva pravila gramatike....

[ORIĆAREB]

Mali offf....

Pitanje za Plavnika:

Pošto te smatram relevantnim sagovornikom za Podmorničarstvo, interesujeme tvoje mišljenje o sledećem:
Podmornica nema na istočnoj strani Jadrana. Sve se ugasilo. Kadar kao takav više i ne postoji. Oni koji su živi,
ostarili su i bolesni i teško više upotrebljivi po bilo kom pitanju. Znači nema više podmorničarskog kadra.

Kada bi sada nekim čudom palo s neba jedno pet podmornica klase koja je primjerena Jadranskom akvatoriju,
mislim na pdmornice napadnog tipa sa torpednim pa čak i nekim oblikom raketnog naoružanja, uzmimo Hrvatskoj
mornarici (pošto je najveća na Jadranu), koliko bi joj godina bilo potrebno da to ustroji.

Znači koliko bi po tvojoj procjeni bilo potrebno vremena da se skupi ljudstvo, da se obuči, da se ustroji jedinica
i da konačno te jedinice tj, podmornice postanu operativne i sposobne da izađu na otvoreno more i počnu sa
borbenim dejstvima. Možeš li to okvirno procjeniti....  

[Plavnik]

RONJENJE
Ronjenje je faza kada je P ispod morske površine. Radi ovoga se podmornica tako i zove, to je zapravo njezino glavno oružje, skrivena pod površinom mora i gotovo neuhvatljiva. Nastavak zaronjenja je podvodna plovidba odnosno ronjenje. Kada je smjena podvodne službe primila službu za vođenje P odgovoran je oficir podvodne službe koji sa smjenom upravlja podmornicom sve do općeg brodskog pokreta odnosno signala „Na ronjenje“ kada prestaje smjeni služba i posada zauzima svoje borbene stanice. U jednoj smjeni podvodne službe bili su slijedeći članovi:
-   Oficir službe
-   Nadzornik pogona
-   Poslužioc PEG-a (sonara)
-   Poslužioc trim pulta
-   Kormilar smjernim kormilom i krmenim hidroplanima
-   Kormilar pramčanim hidroplanima
-   Poslužioc razglasa
-   Poslužioc GRP (glavna raskolopna ploča)
To je osam članova smjene. Van smjene bili su zapovjednik, k-dir V. BO, 1. RTG i kuhar. Ovo ne znači da su stalno spavali, baš suprotno.
Uobičajeno se ronilo na dubini od 30 m, to je tzv. sigurnosna dubina koja nam je jamčila da nas neće pregaziti niti jedan brod. Smjena je upravljala sa P zavisno od planiranih vježbi. Ukoliko je bio planiran torpedni napad otkrivanjem nekog broda (ili određenog) oficir službe davao je signal „Na ronjenje“, posada je dolazila na svoja mjesta, odsjeci su javljali spremnost i brojno stanje i pristupalo se određivanju elemenata kretanja cilja (EKC). Radom OKM (osnovno komandno mjesto) rukovodio je zapovjednik. Ključna osoba u određivanju EKC bio je poslužioc PEG-a jer on je temeljem svog znanja i iskustva davao početne elemente kao što su smjer na cilj i procijenjena daljina do cilja. Daljina do cilja bilja je od izuzetne važnosti i mogla se samo procijeniti. To su bili početni elementi s kojima se počelo izračunavati EKC (kurs, daljina i brzina) a ubacivali su se u UUTG (uređaj za upravljanje torpednim gađanjem), ucrtavali se na manevarski dijagram (k-dir I. i IV. BO) i zauzimale vrijednosti na tzv. torpednoj ploči (k-dir III. BO). U ovoj fazi P je okrenula i vozila na šum cilja. Nakon prve minute sa torpedne ploče već se mogao procijeniti kurs. UUTG je trebao dvije minute za prve podatke o kursu kao i sa manevarskog dijagrama. Temeljem podataka sa PEG-a koji su se očitavali svake minute neprekidno su se vršile popravke EKC. Kurs i brzina cilja mogli su se pouzdano odrediti za pet minuta kada se k-dan odlučio za EKC i svoju odluku saopćio npr. „Kurs cilja 125, brzina 14 čv“. Zavisno od međusobnog položaja P i cilja slijedio je dalji manevar. Moglo se dogoditi da se i odustane od napada jer je cilj bio u nepovoljnom položaju u odnosu na P (velika udaljenost u kursni kut cilja).
Nakon ovoga prelazilo se na slijedeću fazu torpednog napada (TN) a što je bilo zauzimanje pozicije plotuna. Pozicija plotuna zavisila je od cilja, ako je bio transportni brod to je bilo 10 – 15 kablova, pod uvjetom da torpedo na brod dolazi pod 90 stupnjeva, za ratni brod to je bila udaljenost 20 do 25 kablova. Naravno to su školski uvjeti. Istovremeno bila je izdana i zapovijed „Pripremi TC za lansiranje“, najčešće su se pripremale dvije cijevi. III. BO je pripremao TC za što je trebalo nekoliko minuta, ne više od 5. Kada su cijevi pripremljene izvješćivano je „TC pripremljene“.
Podmornica je polako išla prema poziciji plotuna neprekidno provjeravajući EKC i po potrebi korigirajući ih. Dolaskom na poziciju plotuna ulazilo se u borbeni kurs (Bk) i kada se postigao potrebni smjer na cilj odnosno kut preticanja (Fi) slijedila ja zapovijed „TC1 i 2 pali“.
Nekoliko minuta prije lansiranja torpeda izdavana je zapovijed „Spremi TC 1 i 2 za lansiranje“ na što su torpedisti obično nadopunili zrak, skinuli osiguranje sa poluge za lansiranje i izvijestili (TC 1 i 2 spremne za lansiranje).
Nakon lansiranja torpeda i predviđenog vremena do eksplozije obično se nastavilo sa daljim uvježbavanjem posade kroz supozicija kao što je bilo izbjegavanje protivničkih torpeda, razni kvarovi na P, napad PPd broda i sl.). Kada je prošlo i ovo veselje a koje je u najboljem slučaju trajalo po jedan sat P je raspremljena za torpedni napad i pozvana je smjena na službu.
Sada smjena veselo vozi P do druge vježbe, naravno veselo samo ako nije bila pasja smjena.