Jedan član ovoga foruma me je nekidan pitao ovo.!?
Zdravo.!
Imam jedo pitanje za tebe.!?
Ja sam bio na granici xxxx xxx xxxx, ali sad bi xxxxxx xx xxxxx xxxxxx xxxxxx xxxx xx xxx xxxxxxx xx xxxx xxxx.
Koliko je bilo ilegalnih prelazaka na tvom rejonu?
Hvala unapred.!
xxx Pozdrav iz xxxxxxxxx.
(potpis xxxxxxxxxxxx).
Pa sam ja na internetu pronašao ovo.
Pa ko ima volje neka čita.!
Oružane snage Jugoslavije 1941-1981 Odlukom
Vrhovnog komadanta 31. marta 1953. ukinut je Korpus narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ), a komanda KNOJ-a preformirana je u Komandu graničnih jedinica Jugoslavije.
Na taj način, od tada postoje samo granične jedinice kao naslednica KNOJ-a, sa osnovnim zadatkom obezbeđenja granice Jugoslavije.
Tokom narednih godina (1953-1959) granične jedinice su usavršavale svoju organizaciju i formaciju u skladu sa situacijom na granici.
Na obezbeđivanju granice bilo je šest graničnih brigada sa 24 granična bataljona i jednim samostalnim bataljonom u kojima je bilo 77 četa.
Ukupno brojno stanje graničnih jedinica Jugoslavije iznosilo je 18629 (88 oficira, 2182 mlada oficira, 40 vojnih službenika i 1527 vojnika graničara).
Komande reorganizovanih graničnih jedinica preduzele su sve mere da se spreče provokacije dirigovane iz informbirovskih zemalja.
Sistem obezbeđenja se protezao i po dubini teritorije, mada su posednute i sve linijske karaule.
Da bi se izbegli incidenti i provokacije, neke karaule su povučene dalje od granične linije.
Nove karaule se izgrađuju 300, a potom 500m od granične linije u dubini naše teritorije.
Granični organi vršili su obezbeđenje ne samo državnog graničnog pojasa nego i dubine do 5 km, a po potrebi i cele pogranične zone dubine 15 km.
Na osetljivim mestima postavljene su žičane prepreke i minska polja.
Početkom 1954. god. došlo je do popuštanja zategnutosti na granicama prema istočnoevropskim zemljama.
Otpočeo je period normalizacije, koji je dobio i svoj puni izraz potpisivanjem Beogradske deklaracije između vlada SSSR-a i FNRJ, 1955. god.
Bio je to značajan korak posle šestogodišnje zategnutosti, u toku koje su izazvana 7724 razna incidenta i provokacije, u kojima je ubijeno 17, a ranjeno 36 naših graničara.
Nakon normalizovanja stanja naše granične jedinice su 1954. god. smanjene za dva granična bataljona, odnosno 12 komandi graničnih četa, 33 komande vodova, 13 konjičkih vodova i 117 graničnih karaula.
Pored toga, ukinuti su mitraljeske čete, vodovi za snabdevanje i vodovi za vezu ukinutih jedinica.
U toku 1954/55. god. ukinute su sve mitraljeske čete pri komandama graničnih bataljona, rasformirana je i Stanica za dresuru i odgoj službenih pasa koja je bila neposrednom komandom Komande graničnih jedinica Jugoslavije, a formirana su četiri odeljenja za dresuru pasa pri komandama 23, 199, 436. granične brigade.
Reorganizacijom je uvedena trojna formacija kod komandi bataljona, izuzev 9. samostalnog bataljona, kao i kod većine graničnih četa.
Time je novi raspored jedinica podešen ne samo prema situaciji na granici već i prema konfiguraciji zemljišta, mogućnosti efikasnijeg komandovanja, održavanje veze i snabdevanja.
U to vreme napušteno je 91 objekat na granici - 18 privatnih, 9 opštenarodne imovine, 3 carinarnicem 2 crkvene zgrade, 18 baraka, 27 zemunica i 18 drugih.
Brojno stanje ljudstva je smanjeno za oko 3000 vojnika i 310 starešina.
Sistem obezbeđenja granice se više normalizuje.
Obezbeđenje se vrši kombinovano - linijski i dubinski, što je zavisilo od naseljenosti, konfiguracije terena i dr.
To je omogućavalo potreban manevar snagama i sredstvima u slučaju potrebe.
Sve se više koristilo maskiranje i uređenja zasednih mesta.
U obezbeđenju se sve više koriste službeni psi, a široko se primenjuju i signalni uređaji. samo u 1957. god. granične jedinice su koristile 6980 signalnih uređaja.
U skladu sa normalizovanjem stanja, uklanjaju se i minsko-eksplozivne prepreke.
Do kraja 1954. god. razminirano je 50 minskih polja.
U 1955. god. izvršeno je novo smanjenje graničnih jedinica prema istočnoevropskim zemljama.
Ukinuta je 21 mitraljeska četa, 12 komandnih vodova i 9 karaula.
U četama su ukinuta odeljenja automatičara.
Brojno stanje graničnih jedinica smanjeno je za 3618 vojnika.
Posle ove reorganizacije granične jedinice su ostale u približno istom organizacionom sastavu tokom narednih 10 godina, sve dok se, zahvaljujući daljoj normalizaciji odnosa između naše zemlje i susednih država i uopšte povoljnoj međunarodnoj situaciji, nisu stvorili uslovi za novu reorganizaciju koja je sprovedena 1964. god. Međutim, iako je to bio period smirivanja, napori graničara da zaštite naše državne granice nisu se bitno smanjili.
O tome najbolje govori činjenica da su pripadnici graničnih jedinica u periodu 1955-1965. god. uspeli da spreče 87971 lice u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice.
U tom periodu Granične jedinice Jugoslavije imale su u svom sastavu pet graničnih brigada sa sedištem u Ljubljani, Podravskoj Slatini, Starom Bečeju, Nišu i Skoplju, jednu mornaričko-graničnu brigadu u Splitu i dva samostalna bataljona u Titogradu i Donjem Milanovcu.
Novom reorganizacijom graničnih jedinica, koja je izvršena 1964. god., ukinute su komande graničnih bataljona, kao stepen komandovanja u graničnim jedinicama. Granične čete su bile neposredno vezane za komande graničnih brigada.
Zbog toga se ukazala potreba za formiranjem pet novih komandi graničnih brigada: 95. granične brigade sa sedištem u Mariboru, 215. u Negotinu, 91. u Ohridu, 152. u Đakovici i 9. brigade sa sedištem u Titogradu. Tako je posle 1964. u okviru graničnih jedinica bilo 10 graničnih brigada sa 58 graničnih četa i 1 mornaričko-granična brigada sa tri granično-mornarička odreda.
Ovom reorganizacijom je ponovo smanjeno brojno stanje graničnih jedinica za oko 2600 ljudi.
Ove promene u formacijskom sastavu graničnih jedinica unekoliko su poremetile dotadašnji ritam života i rada.
Nastali su problemi smeštanja i rada komandi i starešina, održavanja veza i snabdevanja.
Međutim sve je to, zahvaljujući zalaganju starešina graničnih jedinica i punim angažovanjem vojnih kolektiva, veoma brzo prevaziđeno.
Stanje na našim granicama se i dalje povoljno razvijalo.
Tome je doprinela normalizacija odnosa sa istočnoevropskim socijalističkim zemljama i, uporedo s tim, postepeno smiravanje političkih prilika u evropi i na Balkanu. Međutim, pripadnici graničnih jedinica se ni za trenutak nisu zavaravali iluzijama o nekakvoj idealnoj stabilnosti, pa nisu ni umanjili svoju pažnju i budnost.
Naprotiv, oni su svoje zadatke, obaveze i službu u celini obavljali sa najvećom odgovornošću i uz napornu službu, intezivno radili na vojnostručnom i ideološko-političkom uzdizanju, čemu su organizacije Saveza komunista davale poseban doprinos.
Funkcije i nadležnosti graničnih jedinica su Zakonom o prelaženju državne granice i kretanju u graničnom pojasu.
U članu 48. tog zakona kaže se: "Granične vojne jedinice obezbeđuju državnu granicu i vrše kontrolu kretanja i boravka lica u graničnom pojasu izvan naseljenih mesta i graničnih prelaza radi sprečavanja neovlašćenog prelaženja državne granice i povrede granične linije"
Zakonom nije podrobnije regulisan način ostvarivanja granične službe.
To su učinili sami graničari, u svojoj praktičnoj delatnosti.
Na osnovu iskustava koja su stekli, pripremljeno je Pravilo granične službe.
Osnovno načelo tog pravilnika kojeg su se graničari strogo pridržavali bilo je - oslonac na radne ljude i građane u pograničnim teritorijama koje čini 85 pograničnih opština sa 2457 gradova i sela i 1.5 miliona stanovnika.
Svi se oni na razne načine neposredno uklapaju u sistem čuvanja državnih međa.
Bez njih bi bilo neizvodljivo potpuno obezbeđenje granice.
Osim toga, graničari su ostvarili čvrstu saradnju sa organima unutrašnjih poslova, milicijom, carinskom službom, teritorijalnom odbranom i civilnom zaštitom.
Svi oni učestvuju u obezbeđenju granice u okviru jedinstvenih planova.
Sva ta saznanja teku u duhu koncepcije opštenarodne odbrane, na osnovu koje se u obezbeđenju državne granice uključiju svi subjekti društva.
Pri tome je celokupna organizacija postavljena veoma elastično.
Bitno je da je sistem opštenarodne odbrane jedinstven.
Izvode se mnoge vežbe u kojima učestvuju granične, operativne jedinice, štabovi i jedinice TO, civilna zaštita i druge organizacije.
Te vežbe se iskorišćavaju kao dobra prilika za izgrađivanje najcelishodnijih postupaka kojima se obezbeđuje selokupni granični pojas i stvara taktika za slučaj da nastupa vandredne i ratne okolnosti.
Prema tome, granične jedinice, zajedno sa svim drugim subjektima, pripremaju se za odbranu nepovredivosti naših granica u miru i ratu.
One se pripremaju da ostaju i bore se na prvoj stopi naše zemlje, zajedno sa narodom i teritorijalnim jedinicama, ma kakve okolnosti nastupile.
S takvim ciljem je usklađena i nastava koja se sprovodi u graničnim jedinicama radi pripreme graničara za službe u miru, kao i za pripremanje za zadatke u ratu, u slučaju napada na našu teritoriju, napada na karaulu ili pokušaja prodora u našu zemlju.
Imajući u vidu takvu ulogu graničnih jedinica, doneta je nova odluka o njihovoj reorganizaciji.
U skladu s njom, 1967. god. rasformirana je Negotinska, a 1970. i Ohridksa brigada.
U svim graničnim jedinicama ukinute su komande graničnih vodova, tako da na relaciji komanda granične čete - karaula nema posrednog stepena komandovanja. Komande graničnih četa dobijaju 1970. god. naziv komandinh odseka.
Formiran je Dunavski granični odred.
Uporedno sa ovom reorganizacijom u bazi graničnih jedinica, sazreli su uslovi i za reorganizaciju njenog vrha.
Polovinom 1972. god. ukinuta je Komanda graničnih jedinica Jugoslavije i umesto nje formirana Uprava za poslove granične službe, kao stručni organ Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu.
Time je suštinski izmenjen sistem komandovanja u graničnim jedinicama. komande graničnih jedinica neposredno su podčinjene komandama armija, Vojnopomorske oblasti i Vojnnog područja Titograd.
Uprava za poslove granične službe, kao stručni organ SSNO, prati organizaciju obezbeđenja, razrađuje normativna akta, vrši kontrolu neposrednim obilascima graničnih organa i stara se da organizacija obezbeđenja odgovara postavljenim zadacima.
Selokupnu odgovornost za staranje u oblasti obezbeđenja granice u svojim zonama snose komande armija, VPO i VPT. u čijoj formacijskoj strukturi se formiraju odseci za poslove granične službe.
Na sadašnjem stepenu razvitka graničnih jedinica osnovno je težište na daljoj modernizaciji i njihovom opremanju adekvatnim modernim vrstama naoružanja, motornim vozilima i modernom tehničkim sredstvima za vezu, osmatranje, izviđanje i protivoklopnu borbu.
Na taj način granične jedinice, zajedno sa svim subjektima u pograničnom području, osposobljene su za izvršavanje mnogobrojnih zadataka koji se tiču obezbeđenja granice i zaštite suvereniteta naše socijalističke samoupravne i nesvrstane Jugoslavije.