Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 062
|
|
« on: May 02, 2009, 06:35:26 pm » |
|
Potapanje nemačkog broda „Wilhelm Gustloff“ smatra se najvećom pomorskom tragedijom u svetu jer je tom prilikom nastradalo oko 9 300 članova posade i ukrcanih lica. Potapanje je prema nekima još uvek diskutabilno u smislu da li je Gustloff bio legitimni cilj sovjetskoj podmornici S-13 pod komandom Aleksandra Marineska.
„Wilhelm Gustloff“ je svoj život započeo 5. maja 1937. godine porinućem u hamburškom brodogradilištu „Blohm & Voss“. Tada su na navozu broj 511 bili prisutni najviši rukovodioci nacističke Nemačke, medju njima i sam Hitler. Iako je prvobitno bilo planirano da se brod krsti imenom samog Adolfa Hitlera, brod je nazvan imenom jednog od vodja NSDAP, Wilhelmu Gustloffu, koji je ubijen u atentatu 4. februara 1936. godine. Hamburško brodogradilište je januara 1936. godine dobilo zahteve za gradnju putničkog broda. Zahtevale su se tri velike palube, veliki holovi u kojima bi se ručavalo, kabine jednake veličine - bez obzira da li se radi o putniku ili članu posade... Od ceremonije porinuća do probnih vožnji broda prošlo je 10 meseci. Tokom tih meseci, unutrašnjost broda je opremljena u skladu sa svojom namenom. Svoje mesto je našao i bazen, muzička dvorana, barovi... Na svom prvom krstarenju, Gustloff je ukrcao „probrane“ putnike. Naime, dve trećine ukrcanih putnika bili su Austrijanci koji su „čašćeni“ trodnevnim krstarenjem kako bi se uverili u kvalitet nemačkih inžinjera, tehnike i tehnologije.... a sve u sklopu sprovodjenja propagande za predstojeći anšlus. 9. aprila 1938. godine je isplovio ka Engleskoj, gde je predstavljao glasačko mesto za Nemce i Austrijance koji su živeli u Velikoj Britaniji. Treba napomenuti da je brod sidrio u medjunarodnim vodama, a da je uspostavljen saobraćaj ka obali kako bi glasači izašli na „biračko mesto“ i glasali. Nakon ispunjenja svojih zadataka u okviru planova za anšlus Austrije, Wilhelm Gustloff se konačno vratio zadacima koji se inače stavljaju pred putnički brod. Kako je bio namenjen za krstarenje nemačkih radnika, cena krstarenje na Gustloffu se kretala u vrednosti jedne trećine cene krstarenja koja su se organizovala u režiji britanskih kruzing kompanija. U letnjim mesecima organizovana su krstarenja u vodama Severnog mora, dok su zimski meseci provodjeni u vodama Portugalije, Mediterana, Italije.... 1939. godine biva angažovan za transport ljudstva - pripadnika Legije Kondor koja se borila u Španskom gradjanskom ratu i koju je sa ratišta trebalo vratiti u Nemačku.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Pripadnici Legije Kondor na palubi Gustloffa
Poslednje krstarenje Gustloffom izvedeno je 19. avgusta 1939. godine. Tokom tog, pedesetog po redu krstarenja, kapetan broda je primio kodirani radiogram, nakon čijeg dešifrovanja je otvorio zapečaćenu kovertu sa oznakom „QWA 7“. U kasi je imao ukupno 6 različitih koverti koje su predvidjale angažovanje broda u raznim situacijama. Prema uputstvima, morao je odmah da vrati brod u Hamburg, gde i uplovaljava u popodnevnim časovima 25. avgusta 1939. godine.
Nedelju dana kasnije, počinje Drugi svetski rat, napadom na Poljsku 1. septembra 1939. godine. Istog dana, „Wilhelm Gustloff“ kao popisni brod prelazi u sastav nemačke ratne mornarice. Sutradan, 2. septembra, 417 članova posade biva iskrcano sa broda.Ostalo je svega nekoliko članova posade, ukuljučujući i kapetana broda. 22. septembra Gustloff i zvanično postaje brod bolnica (Lazarettschiff D). U skladu sa medjunarodnim definicijama broda bolnice, Gustloff menja svoj izgled. Brod dobija zelenu traku celom dužinom trupa, dok oznaku kompanije zamenjuje oznaka crvenog krsta. Na brod dolazi medicinsko osoblje, i formira se bolnica kapaciteta 500 kreveta.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Gustloff kao brod bolnica na vezu u l. Oslo
Uskoro brod prima i prve ranjenike: 650 ranjenih Poljaka i 10 nemačkih mornara - posadu minolovca M-85. Do sredine aprila na Gustloffu se ne dešava ništa senzacionalno - vreme provodi na vezu u tadašnjem Gotenhafenu.
Iako za vreme krstarenja nikada nije smeo da uplovi u Oslo, već samo da prodje pored njega (kao i pored ostalih skandinavskih gradova), sa početkom ratnih operacija u Skandinaviji, Gustloff uplovljava u Oslo i ubrzo prima nove „putnike“. Ovaj put ne prima ranjenike suprotne strane, već samo svoje.
2. jula 1940. godine isplovljava iz Osla za Kil kako bi transportovao ranjenike, odakle je trebao da se vrati za Oslo.... medjutim, u skladu sa novim naređenjima Gustloff plovi za Štetin, gde čeka dalja naredjenja....
Nakon kraćeg učešća u pripremama za operaciju invazije na Veliku Britaniju, 20. novembar 1940. godine ga zatiče u Gotenhafenu. Tu prestaje da bude brod bolnica, jer su potrebe za takvim brodovima znatno smanjene, naročito posle odustajanja od invazije na Veliku Britaniju. Sa broda se iskrcava medicinsko osoblje i oprema. na brodu ostaju samo mašinci i komandant broda. Brod dobija novu namenu - postaje brod za smeštaj podmorničara na obuci. Gustloff uskoro zamenjuje belu boju klasičnom sivom bojom Kriegsmarine brodova, kada i postaje legitimna meta protivnika. U funkciji smeštaja i izvodjenja dela obuke podmorničara, Gustloff će provesti četiri godine.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] "Wilhelm Gustloff" - bojadisanje u mornaričko sivu boju
Za to vreme, nije se dešavalo ništa značajno... klase podmorničara su dolazile, obučavale se i odlazile... sve dok nije došla 1944. godina. Oktobra 1944. godine Crvena armija pod komandom generala Galickog prelazi istočne granice Rajha i zauzima Nemersdorf. Formiraju se zbegovi koji traže spas ka zapadu. Januara 1945. godine panika uveliko kuca na vrata. Priče o odmazdi Crvene armije nad stanovništvom u gradovima šire se neverovatno brzo, što prouzrokuje sve više izbeglica koje se kreću ka zapadu, ka Dancigu (Gdanjsku).
Nemci donose odluku o izvodjenju operacije Hanibal, koja je imala za cilj da evakuiše nemačke vojnike i civile iz istočne Prusije pred najezdom Sovjeta. U operaciji je učestvovalo izmedju 494 i 1 080 nemačkih plovila: od ribarskih brodića do popisnih transportnih brodova.
Pripreme broda za učestvovanje u operaciji Hanibal započete su 22. januara 1945. godine. Pogonski motori nisu radili pune četiri godine, ako izuzmemo povremeno prekretanje motora. Zajedno sa Gustloffom, ka Gdanjsku su plovili i brodovi Hansa, Hamburg , Deutschland i Cap Arcona, svi predratni putnički brodovi za jeftina krstarenja nemačkih radnika.
Brod projektovan za krstarenja 1880 putnika i članova brodske posade, u Gdanjsku je 30. januara 1945. godine ukrcao oko 10 000 civila, ranjenika i pripadnika Vermahta.
Isplovljava u 1230 časova, u pratnji putničkog broda Hansa i dva stara torpedna čamca. Hansa i jedan torpedni čamac su uskoro napustili sastav usled tehničkih problema. Ploveći ka Nemačkoj, na mostu Gustloffa nastavljala se prepirka 4 mornarička oficira, koja je započela odmah po isplovljenju. Kapetani nisu mogli da usaglase mišljenja oko rute, kursa, načina plovljenja... usaglasili su se samo oko konstatacije da im je zaštita veoma slaba.
Negde oko 1800 časova, Gustloff dobija poruku da mu u susret dolazi plovni sastav minolovaca. Nakon kraće prepirke, kapetan Gustloffa uključuje navigacijska svetla, kako bi sveo mogućnost sudara sa minolovcima u susretu na najmanju moguću meru. Usled niske temperature, paluba Gustloffa biva okovana ledom, zajedno sa brodskim naoružanjem. Napori posade da odlede topove ostali su uzaludni. Neki od putnika su poskidali pojaseve za spasavanje koji su im podeljeni na početku putovanja, kada im je napomenuto da ih ne skidaju dok ne uplove.
Nešto pre 2000 časova, sa podmornice S-13 uočavaju Gustloffa sa pratnjom. Kapetan Marinesko odlučuje da napadne brod i potopi ga. U svetlu ranijih dogadjaja u Marineskovom životu, kada je zbog romanse sa ženom na kopnu pao u nemilost rukovodstva Crvene armije, potapanje ovakvog cilja bi ga konačno vratilo na uzlaznu putanju.
U sledećih sat vremena, Marinesko je razradio plan za napad i doveo podmornicu na poziciju za napad. U nekoliko minuta nakon 2100 časova, Marinesko lansira sva 4 torpeda, od kojih jedno ostaje zaglavljeno u torpednoj cevi, naoružano. Posada je hitro razoružala torpedo... koje je pretilo da se aktivira i da niko nikada ne sazna ko je potopio Gustloffa.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Taman kada su na mostu Gustloffa konstatovali da su najopasniji deo rute ostavili iza sebe, brod se zatresao i prolomile su se eksplozije... Prvo torpedo pogodilo je pod pramac broda, drugo je pogodilo krmu, dok je treće pogodilo mašinski prostor. Naredjeno je zatvaranje vodonepropusnih vrata, što je ostavilo zarobljene članove posade u pramčanim kabinama koji trenutno nisu bili na dužnosti. Zbog toga je kasnije spuštanje čamaca za spašavanje išlo sporo. Pogodak u krmu broda, pod bazenom koji je bio isušen i u njemu smeštene pripadnice rezerve nemačke mornarice, prouzrokovao je da pločice kojima je bazen bio obložen iskasape putnike...
Pogodak u mašinski prostor izazvao je gubitan pogona i električne energije, a samim tim i rasvete. Nekoliko trenutaka dok se nije uključila rezervna rasveta, u mraku su se samo čilu krici i pojedinačni pucnji iz pištolja, kojim se smirivala panika, a negde i prekraćivalo mučenje.
17 minuta nakon pogotka prvog torpeda, Gustloff je skliznuo ispod površine mora.... na površini su ostali leševi - njih više od 9000... mnogi leševi su imali pojaseve za spašavanje na sebi. Hladna voda i nepodešenost pojaseva učinila je svoje.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prilikom povratka iz patrole, S-13 potapa 9. februara 1945. godine teretni brod „Steuben“ sa 3 000 ukrcanih lica. Medjutim, orden Heroja Sovjeetskog Saveza dobija posthumno, 1990. godine...
|