Herojima sa Košara spomenik i film
Boris SUBAŠIĆ | 14. jun 2016. 20:40 | Komentara: 0
U Pionirskom parku biće podignuto obeležje braniocima Karaule na Prokletijama. Država raspisuje konkurs za scenario o bici koja je dva meseca trajala na srpsko-albanskoj granici
SVI koji su poginuli na Košarama nalaze se u raju, jer su kroz pakao već prošli na zemlji, slogan je srpskih branilaca zabačene karaule na Prokletijama, na metohijskom delu srpsko-albanske granice.
Godinama su bili zaboravljeni, a sada je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja odredilo budžet i mesto u Pionirskom parku gde će biti podignut spomenik junacima s Košara. Time je najzad prihvaćena inicijativa Udruženja ratnih vojnih invalida, boraca i porodica palih boraca, rečeno je na današnjoj tribini, održanoj na beogradskom Pravnom fakultetu, kojom je obeležena sedamnaesta godišnjica kraja dvomesečne danonoćne bitke.
Najavljeno je da će uskoro biti raspisan i konkurs za scenario igranog filma o bici za Košare, koji će biti sniman sledeće godine. Država je odlučila da na taj način oda počast ljudima koji su u metohijskim vrletima odolevali danju i noću, po kiši i magli, uraganskoj artiljerijskoj vatri iz Albanije, NATO bombardovanju i neprestanim pešadijskim napadima terorista s teritorije KiM. Uz njih su na Srbiju jurišali pripadnici Atlantske brigade, koju su činili Amerikanci albanskog porekla, kao i plaćenici s oznakama NATO vojski, koji su eufemistički nazivani “instruktorima”.
Heroji Košara, koji su sprečili kopnenu invaziju iz Albanije, dugo su bili anonimni i zaboravljeni. Oni su od 9. aprila do 14. juna 1999. uporno, iz dana u dan, odbijali napade višestruko nadmoćnijeg neprijatelja, združenih snaga terorističke OVK, regularne armije Albanije i zapadnih plaćenika kojima su vatrenu podršku iz vazduha davali NATO avioni i helikopteri. Podizanjem spomenika i snimanjem filma, ta nepravda će konačno biti ispravljena.
- Čast mi je da govorim pred učesnicima odbrane Košara. Čast mi je da sam bio među njima - potreseno se obratio penzionisani pukovnik Ljubinko Đurković, ratni komandant odbrane rejona Košara, svojim preživelim borcima koji su skromno sedeli izmešani sa studentima u amfiteatru Pravnog fakulteta.
On je podsetio da je napad na Košare počeo u praskozorje 9. aprila 1999. jurišom 1.500 terorista OVK i plaćenika, nakon što su im prolaz ognjem i čelikom obezbedili topovi albanske vojske i NATO avijacija. Međutim, uspeh neprijatelja bio je kratkog daha, srpski vojnici su posle pet dana potisnuli neprijatelja. Bitka se nastavila svakodnevnim krvavim okršajima sve do 14. juna, a na vrhuncu borbi sa srpske strane nalazilo se oko 1.200 vojnika, a sa albanske oko šest hiljada. S tim što su napadači stalno dovodili sveže borce, dok za branioce nije bilo smene.
Na Košarama je poginulo 108 pripadnika Vojske Jugoslavije i dobrovoljaca, od čega pedeset momaka na redovnom odsluženju vojnog roka.
Dok su slušali svog ratnog komandanta, suzile su oči skromnih junaka od kojih je poneki nosio oznake svoje jedinice, a mnogima su još duboki ožiljci na telu i duši, od preživljenog užasa. Svaki od njih kaže da bi bio spreman da se ponovo bori za Srbiju, iako su priče o užasu i slavi Košara najčešće mogli da čuju samo njihovi najbliži. Zato je mnogima bio neobičan odgovor mališana koji je na uobičajno pitanje u školi šta mu je otac po zanimanju, kao iz topa odgovorio: “Moj tata je heroj.”
Bio je to sin borca Vojislava Vukašinovića, koji se prepunom amfiteatru Pravnog fakulteta obratio glasom promuklim od uzbuđenja, prenoseći saborcima da je nedavno osnovac iz Konareva kod Kraljeva, na pismenom zadatku s temom “Moji heroji” pisao o njemu i njegovim ratnim drugovima s Košara, iako ih nikada nije video.
NEOSTVARENA INVAZIJA
NAPADOM na Košare, teroristi OVK, snage regularne albanske vojske i NATO pokušali su da izvedu kopnenu invaziju u ravnicu Metohije da bi izvukli dobro maskirane srpske jedinice na čistinu gde bi bile lak plen NATO aviona.
Košare su branile snage Vojske Jugoslavije, koje su činili delovi 125. motorizovane brigade, 53. graničnog bataljona, vojna policija iz Beogradskog i Kragujevačkog korpusa, delovi 63. padobranske i 72. specijalne brigade, kao dobrovoljci iz zemlje i inostranstva. Komandant svih jedinica VJ na Košarama bio je potpukovnik Ljubinko Đurković, a njegovi pretpostavljeni - pukovnik Dragan Živanović i general-major Vladimir Lazarević.
Izvor:
Vecernje novosti online