Један наш члан стручнији за економска питања ме је преко приватне поруке упозорио да робни кредит није то како сам ја написао (плаћање купљене робе испоруком неке наше робе).
Prijatelju, mislim da si u zabludi kao i vecina vas na forumu.Taj kredit se ne zove robni zato sto se nesto tj neka roba placa robom koju proizvodi zemlja kupac vec se zove robni zato sto se tim kreditom kupuje precizno definisana roba, te zemlja prodavac (tj njena vlada) ili banka iz te zemlje koja prodaje odredjenu robu, daje finansijski kredit zemlji koja kupuje robu koja je ugovorom precizno definisana sa zemljom prodavcem ili sa kompanijom iz zemlje koja prodaje tu robu.Dakle, robni kredit daje vlada ili banka iz zemlje prodavca da bi se kupila neka roba iz te zemlje.Jedna od karakteristika ovakvog kredita je da se on iskljucivo uzima iz iste zemlje (bilo od vlade ili neke banke) da bi se kupila neka roba proizvedena u toj zemlji.Npr, ne mozes uzeti robni kredit iz neke francuske banke ili od francuske vlade da bi kupio neku vojnu tehniku iz Rusije i obrnuto.To je otprilike to i nadam se da te nisam smorio i da je ovo razumljivo.
Захваљујем колеги на објашњењу. Нисам га питао за дозволу, али мислим да се неће љутити што ам ово поставио јер је свакако корисно знати шта је "робни кредит".
У сваком случају поента мог писања није у томе како ће се кредит платити, већ да се мора платити - новцем, робом, технологијом и како код било, али ће се платити. Кредити ће сигурно бити на рате и можда повољоном каматом, али ће у сваком случају бити озбиљан терет иначе задуженој држави. Но, Влада вероватно иде резоном: "кад је бал, нек је маскенбал", па шта нам Бог да.