NAČELNA ŠEMA ODRŽAVANJA VEZE U TDMA
Manji podsistemi KIS-a , kao i svi koji su ugrađeni na mobilne objekte, u floti, na brodove, za vezu sa ostalim podsistemima KIS-a na raspolaganju imaju mreže koje koriste protokol vremenskog multipleksa "VM", ( Izvorni naziv TDMA = “Time Division Multiple Access” u prevodu “Pristup vezi u višestrukoj raspodeli vremena“ ). Ovaj protokol je namijenjen za održavanje veze između više učesnika po principu "mreže" i to prvenstveno putem radio prenosa. U mreži VM razlikujemo kao i kod svake druge organizovane mreže "UPRAVNU STANICU" i članove mreže. Da bi se veza u mreži odvijala neometano u mreži mora da vlada disciplina o čemu vodi brigu "UPRAVNA STANICA" pozivajući članove npr. po redu taktičkih brojeva. "UPRAVNA STANICA" vodi brigu o disciplini veze, tj. da se izbegne mogućnost istovremene predaje na dvije ili više stanica, te vodi protokol. Rad VM se zasniva na unapred izvršenoj podeli vremena i tačnosti internog časovnika koji u dužem periodu (4,5 sati) nakon početne sinronizacije održava tačnost od 0.00005 sek.
Da bi se veza mogla održati neometano, te da bi se na mjestu prijema, poruke mogle primati i jednoznačno "otvarati" njihov sadržaj, izvršena je tzv. "Višestruka raspodjela vremena". Prvo se vremenski ciklus podjeli na vremenske odsečke koji se dodjele pojedinim članovima mreže VM. Ovim je osigurano da dva ili više podsistema ne mogu istovremeno predavati poruke. Podsistem kome se dodjeli vremenski odsečak br.1 postaje "UPRAVNA STANICA" tog VM i on ima poseban status.
Teoretski mogući broj vremenskih odsečaka kreće se od 1 do 64, međutim u praki se on kreće do 20, a u svakom konkretnom slučaju organizacije VM dozvoljeni broj vremenskih odsečaka naznačen je u formularu "TDMA DETAILS" (Detaljni parametri VM). Podsistemu se mora dodjeliti najmanje jedan vremenski odsečak. Ako mu se dodjeljuje više odsečaka oni mogu biti grupisani u nizu (npr. 3,4,5) ili raspoređeni po celokupnom ciklusu (npr. 3, 7, 19). U slučaju dodjele uzastopnih odsečaka povećava se "korisna dužina" za predaju informacija dok u slučaju nepovezanih odsečaka skraćuje se vrijeme pristupa predaji. Sledeća podjela unutar ciklusa VM izvršena je tako da se svaki odsečak podjeli na polja, a svako polje ima svoje značenje i namjenu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Učesniku kojem se planom mreže dodijeli odsečak br.1 prestavlja "UPRAVNU STANICU" za taj vremenski multipleks, te mora sinhronizirati ostale učesnike u mreži da bi oni mogli raditi u režimu predaje. Sinhronizacija se izvodi na više načina:
1) Definisanjem uređaja.
Ostale učesnike u mreži vremenskog multipleksa sinhronizira "UPRAVNA STANICA" onog momenta kad popuni formular "DEFINISANJE UČESNIKA U VEZI". To je također i zadnji formular koji se pojavljuje automatski na terminalu za vreme definisanja uređaja. Na sinhronizaciju treba pričekati negdje oko jedne minute pa tek poslije toga početi sa slanjem poruka. Iz ovog proizilazi da se uređaj koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" u mreži vremenskog multipleksa mora zadnji uključiti i definisati.
2) Slanjem poruke "UPRAVNE STANICE".
Svaki put kad "UPRAVNA STANICA" u mreži vremenskog multipleksa šalje poruku istovremeno vrši i sinhronizaciju ostalih učesnika mreže. Sinhronizirajuća sekvenca se šalje uvijek kad "UPRAVNA STANICA" šalje poruku u prvom vremenskom odsječku. Međutim ovakav oblik sinhronizacije je nesiguran, pošto se podsistemu koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" obično pored prvog odsječka dodjeljuju još i neki drugi vremenski odsečci. Ukoliko se izvrši predaja u odsečku koji ne nosi broj jedan nego u nekom drugom odsečku neće se izvršiti sinhronizacija.
3) Automatskom predajom sinhronizirajuće poruke.
Ako nije slala nikakvu poruku u toku 4.5 sata "UPRAVNA STANICA" automatski šalje poruku sinhronizacije, da bi mrežu držala sinhroniziranom.
4) Promenom parametara u formularu.
Pozivanjem formulara komandom "TD BA", (Definisanje VM), na uređaju koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" i promenom nekog od parametara, te izlaskom iz istog uputiće se poruka sinhronizacije ostalim učesnicima mreže vremenskog multipleksa. Posle ovog ponovnim pozivanjem formulara te promjenjenom parametru ponovnim upisivanjem vratiti prethodno stanje. Ovo je istovremeno naj jednostavniji i najsigurniji način sinhronizacije mreže vremenskog multipleksa.
Međutim, ukoliko član mreža ne predstavlja "UPRAVNU STANICU" u mreži vremenskog multipleksa u kojoj učestvuje, mora čekati na sinhronizaciju od strane "UPRAVNE STANICE", da bi se mogao uključiti u vezu vremenskog multipleksa tj. raditi i u režimu predaje.
Konačno nakon svega predhodno navedenog, tj.nakon unošenja parametara neophodnih za rad i aktiviranja komunikacija, čime se omogućava veza sa ostalim podsistemima
KIS-a, uređaj je spreman za normalnu upotrebu.
Još jedan od bitnih uslova da bi se odvijala nesmetana razmjena informacija u mreži je i to da svi članovi mreže moraju imati unešene iste kripto ključeve, kao i to da unešeno realno vrijeme na svim podsistemima mora biti unutar 30 sek razlike.
O komunikacijama unutar KIS-a Stina Jadran i HDLC protokolu pogledati na linku:
https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5995.msg141484#msg141484