kilezr
poručnik fregate
Offline
Posts: 4 608
|
|
« Reply #8 on: November 08, 2010, 09:37:49 am » |
|
Protivminska odbrana Protivminska odbrana( mine countermeasures) ,je deo ukupnog minskog ratovanja ( mine warfare) usmerena ja na neutralisanje uticaja protivničkih operacija miniranja ( minning operationas) preduzetih u sopstvenim, međunarodnim ili protivnikovnim teritorijalnim vodama. Mine položene od strane protivnika , su opasnost za površinske ratne brodove ,podmornice i transportne brodove koji plove miniranim područjem. Osim toga , plutajuće mine na rekama , nošene strujom rečnog toka, ugrožavaju i mostove, usidrena brodove, lučke objekte, hidromeliorazicione sisteme i posebna hidroenergetska postrojenja. Najnovije uppravljive pokretne mine , daljinski vođene ili samonavođene na cilj,značajno ugrožavaju vredna postrojenja za eksploataciju nafte iz podmorja. Klasična pomorska mina ,koja je oduvek bila jedno od najmoćnijih oružja ratne mornarice , danas značajno usavršena primenom naučnih dostignuća i tehnološkog procesa se od oružja koje je bilo namenjeno da uništi „ ako može“ ,pretvara u fleksibilno i teško predvidivo sredstvo za vođenje rata na moru i rekama. Nekadašnja protivminska odbrana, okrenuta relativno jednostavnim minama , prinuđena je da u stopu prati razvoj minskog oružja kako bi se osigurao nužni stepen osiguranja sopstvenih snaga. Od nekadašnjih jednostavnih mera i sredstava za odbranu od mina , savremena protivminska odbrana je postala složena služba i prema savremenim klasifikacijama se deli na dve grane: a. Protivminske operacije ili aktivne postupke b. Pasivne protivminske mere
Kroz protivminske operacije ili tipične borbene aktivnosti snaga ratne mornarice treba se postaviti prema mini kao prema svakom drugom elementu borbenog poretka protivnika , nastojeći da jednom od navedenih aktivnosti Unište minu- svaku pojedino, samo na određenom plovnom putu, minsko polje ili u celom akvatorijumu. Za razliku od ovog aktivnog odnosa prema mini kao protivniku, pasivne protivminske mere u okviru protivminske odbrane , primenjuju se na svim elementima borbenog poretka koji su potencijalno izloženi delovanju protivničkih mina, sa ciljem da se izbegna ili u što većoj meri umanji rizik od kapitalnih oštećenja usled delovanja mine. Pri tome se nastoji da do aktiviranja mine uopšte ni nedođe-ako se može izbeći izlaganje njenom delovanju, dok jeminimalni cilj pasivnih protivminskih mera u tome da izazvana eksplozija mine izazove što manja oštećenja. Nagli razvoj minskog oružja i negova diversifikacija se potpuno odražava i na protivminsku odbranu, koja zbog toga postaje sve složenija u odnosu na prethodni period.Nekadašnji pojmovi i termini iz ovog područja postaju preuski i nedovoljno obuhvatni. U svetu nepostoji ujednačen pristup ovoj problematici, sreću se pojmovi „ defanzivna ptotivminske mere“ , “ protivminska zaštita“ , itd. , Ipak, na trenutnom stepenu tehničkog razvoja , najpogodnija klasifikacija protivminske odbrane je ona koja polazi od aktivnog odnosa protivminskih operacija i pasivnog odnosa pasivnih protiv minskih mera. 1. Protivminske operacije Protivminske operacije preduzimaju specijalizovane snage Ratne Mornarice. Prema stanju tehnike dele se na četiri vrste aktivnosti i borbenih postupaka: a. Razminiranje minolovkama b. Lov mina c. Intervencija ronilaca d. Kontramere Pojedinačna mina, kao i minsko polje u celini , predstavlja aktivno oružje velike razorne moći,teško predvidljivog delovanja , posebno zaštićeno protiv pokušaja neutralizacije usled čega će sve aktivnosti usmerene na uništenje mine biti veoma stručni zahvati koje mogu preduzimati samo specijalizovane i adekvatno opremljene snage ratne mrnarice. 1.1 Razminiranje minolovkama Razminiranje minolovkama ( minesweeping) je najstariji aktivni postupak za uništavanje mina . Primenjuje se odmah posle pojave sidrenih kontaktnih mina sa ciljem da se minolovkom , koja se tegli po krmi minolovca , podreže sidreni konop ili da se mina odvuče na plitko pa da se onda uništi eksplozivom ili pomoću vatrenog oružja.Klasične minolovke – mehaničke ( wire sweep) – prvobitno namenjene protiv sada retko korišćenih kontaktnih sidrenih mina ,nalaze punu primenu i danas za uništavanje sidrenih nekontaktnih mina položenih na većim dubinama. Pojava protivpodmorničkih – pri dnu vezanih mina ( bottom tethered mines) dodatno komplikuje konstrukciju mehaničkih minolovki koje treba tegliti na velikim dubinama, sa što širim zahvatom i kvalitetnim mehaničkim ili eksplozivnim rezačima ili reznim konopima velike prekidne čvrstoće. Savremene mine nekontaktnog delovanja su višekanalne, zbog čega se po krmi minolovca vrlo retko tegli samo mehanička minolovka .Zbog povećanja verovatnosti uništenja mine , osim mehaničke po krmi se tegli magnetna i akustična minolovka. Magnetna minolovka ( magnetic loop sweep) , uvedena nakon pojave nekontaktnih indukcionih mina sa paljbenim mehanizmom koji deluju na poremećaj homogenog magnetskog polja zemlje pri nailasku feromagnetske mase broda, nosilac je namerno stvorenog magnetskog polja usmerenog prema dnu da aktivira indukcioni (magnetski ) senzor mine. Magnetni senzor mine je uslovio , osim potrebe za novom minolovkom, i značajnu promenu minolovca. Za uspešno tegljenje mehaničke minolovke , brod – minolovac je morao dobiti osobine tegljača, bez posebnih drugih zahteva, izuzevši opremu za ispuštanje i prikupljanje minolovki ( vitla, sohe, itd. ) i zahtev za minimalnim gazom. Minolovac koji prelazi preko mine pre minolovke, mora biti sasvim siguran od aktiviranja mine , što u slučaju indukcione, neopozivo znači da brod mora imati minimalna feromagnetna svojstva( magnetic significance) , znatno manja od drugih brodova na čiji magnetizam su postavljene osetljivosti indukcionog kanala mine. Nekadašnji čelični trup minolovca obavezno je zamenjen trupom od drveta, aluminijuma ili od stakloplastike, Osim toga, minolovac je potrebno opremiti i uređajima i sredstvima pasivne zaštite od preostalog dela magnetnog polja ugradnjom uređaja za smanjenje brodskog magnetizma ( degausing). Magnetna minolovka može biti pontonska ili petljasta,u oba slučaja se sa minolovca ,preko jakih kablova dovodi istosmerna struja kojoj se po posebnoj šemi menja jačina i smer, tako da minolovkom stvoreno magnetno polje verno oponaša dinamičke promene magnatnih poremećaja koji nastaju pri prolasku realnog broda iznad mine. Oprema za napajanje magnatne minolovke strujom i za programsko menjanje njenog delovanja dodatno usložnjava nekada jednostavan brod za tegljenje samo mehaničke minolovke. Uvođenje mina sa akustičnim kanalom koji deluje na akustično polje broda nameće potrebu i za novom – akustičnim minolovkom- generatorom zvuka velikog intenziteta. Nekadašnje jednostavne naprave sa čegrtaljkama, batovima, što su stvarale zvučne talase prema dnu ,ne mogu se efikasno koristiti protiv mina sa selektivnim akustičnim kanalima. Savremena akustična minolovka mora što vernije simulirati akustični spektar određenog tipa broda, za koji se predpostavlja da je postavljen selekcioni kanal akustičnog senzora mine. Akustične minolovke različitih konstrukcija tegle se po krmi minolovca , redovno u centru magnetnog polja minolovke i predstavljaju snažne izvore zvuka širokog frekvencionog spektra ( nekoliko Hz do nekoliko stotina kHz ), sposobne da generišu složeni spektar ,određen pomoću sintetizatora, koji je za upravljanje radom minolovke smešten na minolovcu. Savremene akustične minolovke sa sintentizatorom zvučnog spektra za određeni brod pružaju bitnu prednost u protivminskoj odbrani sopstvenih brodova tako, što je moguće snimiti prifil i karakteristike zvučnog spektra za svaki od tipova sopstvenih brodova , a ovaj reprodukovan preko sintetizatora pruža veliku sigurnost da je prolaz kroz minsko polje posle prelaza minolovca , otvoren za taj tip broda uzimajući u obzir i broj prelaza. Akustični senzor u minama se takođe odražava i na izradu minolovaca- brod dodatno mora imati i nisko akustično polje – što upućuje na niz novih i složenijih tehničkih radnji pri izradi minolovca. Razminiranje minolovkama, kao aktivni postupak u borbi protiv mina ,uspeva održati korak sa razvojem minskog oružja do trenutka kada su pored indukcionog i akustičnog kanala uvedeni novi senzori koji deluju na hidrodinamičko i gravitaciono polje broda, za koje nije moguće ostvariti odgovarajući mehanizam simulacije konstrukcijom odgovarajuće monilovke. Minolovac ,koji se kao posebna vrsta ratnog broda razvio od relativno jednostavnog plovila do složenog i skupog broda nije u stanju da se bori sa najnovijim višekanalnim minama koje svoje delovanje zasnivaju na novim fenomenima. Minolovac i njemu pridružene jedinice za razminiranje ostaju u sastavu ratnih mornarica za izvođenje operacija ali više ne kao njihov glavni oslonac , nego kao dopuna novom tipu broda i protivminskog delovanja – lovcu mina i lovu na njih ,posebno kada su u pitanju savremene mine.
|