Dok se region naoružava, BiH tapka u mestuDok se Srbija i Hrvatska naoružavaju, BiH "tapka u mestu", tvrde analitičari.
Oružane snage BiH "jedva preživljavaju" i za sada nema govora o nekoj modernizaciji po uzoru na susede.
"Zbog nedovoljnog godišnjeg vojnog budžeta od oko 280 miliona konvertibilnih maraka, Oružane snage BiH ne samo da ne mogu da učestvuju u trci u naoružavanju koju nameću susedi, nego jedva preživljavaju", kaže vojno-politički analitičar Đuro Kozar.
On napominje da pored naoružanja i vojne opreme treba ceniti i moral i obuku te podseća da slabije opremljene, ali dobro uvežbane OS BiH učestvuju u mirovnim misijama u svetu "rame uz rame sa mnogo moćnijim armijama".
Ipak, razlike u količni i kvalitetu oružja između zapadnobalkanskih armija su očigledne.
Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanjaNekada je odnose vojnih snaga u regiji regulisao Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine. Taj je Sporazum precizirao kvantitet ofanzivnog oružja i druge vojne opreme a potpisnice se i danas uglavnom kreću u njegovim okvirima.
Analitičari ga, međutim, smatraju prevaziđenim. Potpisnice su Hrvatska koja je danas članica NATO, BiH koja je tada umesto zajedničkih Oružanih snaga imala dve vojne komponente - Vojsku Republike Srpske i Vojsku Federacije BiH i Savezna Republika Jugoslavija, tadašnja zajednička država Republike Srbije i Republike Crne Gore koja više ne postoji.
U razvoju odbrambenih mogućnosti, BiH nailazi na prepreke i u sistemu odlučivanja gde se zaštita "vitalnih nacionalnih interesa" često (zlo)upotrebljava za razne blokade. Dok srpsko-hrvatski zvaničnici u institucijama BiH, prvenstveno kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, blokiraju zakonske izmene kojima bi se materijalno i kadrovski ojačale OS BiH i druge važne službe iz domena državne sigurnosti, susedi BiH nesmetano razvijaju svoje odbrambene sisteme, smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Nema operativne avijacije"Hrvatska to čini u okviru NATO, a Srbija u saradnji sa Rusijom. U poređenju sa susedima, BiH zaostaje u ključnim segmentima vojne odbrane. OS BiH nemaju operativnu avijaciju. Srbija ima 14 MIG-ova 29 i određen broj starijih jurišnih aviona. Hrvatska se sprema da kupi 12 borbenih aviona poslednje generacije, a u naoružanju ima 12 starijih lovaca MiG-21", kaže Ahatović.
Govoreći o tenkovima u operativnoj upotrebi, Ahatović naglašava da BiH jedina u regionu ima tenkove zapadne proizvodnje, 47 zastarelih tenkova M-60 A3.
"Hrvatska ima 72 operativna tenka M-84, dok će Srbija sa ruskom donacijom od 33 tenka T-72B3 imati 290 tenkova prvog ešalona, dakle više operativnih tenkova od jedne Francuske", kaže Ahatović.
Žandarmerija kao paravan za vojsku
U vojno-sigurnosnom smislu, BiH ima problema i na unutrašnjem planu. Ova zemlja odnedavno je bogatija za još jednu vojno-policijsku jedinicu, Žandarmeriju u okviru MUP-a Republike Srpske.
"Teško je govoriti o nekoj koheziji unutar sigurnosnih struktura BiH kada je MUP RS-a formirao vojnu jedinicu (Žandarmeriju) u okviru svojih nadležnosti koja ima usku saradnju sa ruskim policijskim strukturama u oblasti obuke, doktrine i školovanja", kaže Ahatović.
Inače, naoružanje i vojna opema OS BiH su donacije prijateljskih zemalja SAD, Velike Britanije, Turske i još nekih država, podseća Đuro Kozar.
"Čim su 2006. formirane OS BiH, Amerikanci su nam donirali 45.000 automatskih pušaka M-16 sa municijom kalibra 5, 56 i tim puškama se koriste pripadnici tri pešadijske brigade i brigade za podršku. Nedavno su nam Britanci donirali tri vojne ambulante. Donacije dobijamo od prijatelja koji cene našu vojsku i njen doprinos jačanju mira u svetu", kaže Kozar.
Uzdaju se u međunarodnu zajednicu?On veruje da BiH ne treba da bude zabrinuta za svoju suverenost i teritorijalni integritet, uprkos intenzivnom naoružavanju suseda.
"Dok su ovde jedinice EUFOR-a i Štab NATO koji svakodnevno prate situaciju i u slučaju težeg oblika kršenja mira za 48 sati mogu angažovati vojne snage koje bi brzo uspostavile mir i odvratile potencijalne agresore, BiH ne bi trebalo da bude zabrinuta", kaže Kozar.
Kozar podseća i na nedavnu združenu vežbu EUFOR-a "Brzi odgovor 2020" koja je ovih dana održana u oba entiteta BiH i u kojoj su "bez kompleksa inferiornosti" učestvovali i pripadnici OS BiH.
Kako BiH trenutno nije u vrhu prioriteta međunarodne zajednice, eventualna odluka o raspoređivanju dodatnih NATO ili evropskih snaga u BiH bi mogla biti upitna.
"BiH se mora osloniti prvenstveno na svoje odbrambene kapacitete koliko je god to moguće. Zato je unutrašnji politički konsenzus ključ stabilnosti kako BiH tako i regiona", kaže Nedžad Ahatović i upozorava da je svako podrivanje ustavnog poretka BiH i njenog evroatlanskog puta "sigurnosna pretnja koja bi mogla uzdrmati temelje Evrope".
izvor