VIDA MORNAR
desetar
 Offline
Gender: 
Posts: 128
|
 |
« Reply #1560 on: July 06, 2011, 11:17:19 pm » |
|
Jedno pitanje,Ćiro....koliko je otprilike godina ili mjeseci znalo proći od remonta do remonta? Naravno, u koliko se nije moralo prisilno? Napisao si koliko motori radnih sati mogu izdržati, ali koliko je to bilo vremenski?
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #1561 on: July 07, 2011, 05:00:09 am » |
|
Veliki remont (pored ostalog i vađenje glavnih motora) je bio planiran na šest godina.(600 pogonskih sati, kasnije broj sati povečan). Pored tog remonta bio je i mali remont, pa dokovanje (različiti stupnji održavanja). Koliki je bio razmak, ne sječam se.
Sve što se tiče remontovanja se je mjenjalo. Iskustvom se je dolazilo do optimalnih rokova. Kako je tehnika pokazivala, da se neki rokovi, a da nebi došlo do oštečenja, mogu produžiti, tako se je i radilo. Trebalo je usaglasiti planove i sa MTRZ Šibenik, MEZ Split a i sa godišnjim planovima obuke itd.
I samo vrijeme velikog remonta se je skračivalo. Od prvog (prvi TČ veliki remont) koji je prema mojim podacima trajao oko 13 mjeseci, pa do TČ-215, koji je trajao 7 mjeseci, došlo se do 4 mjeseca. Ti rokovi su se skračivali, jer se ekipa u Šibeniku uigrala, počeli smo proizvoditi neke rezervne dijelove, mjenjali su se uređaji i montirali jugoslovenski (ranije smo bili ovisni o SSSR-u itd). Recimo, da su u velikom remontu pored ostalog bili mjenjani pomočni motori. (jedino TČ218 je ostavio ruske- kod prvog remonta, jer su bili kao rezerva u skladištu, pa da se istroše).
|
|
|
|
« Last Edit: September 13, 2011, 11:23:08 am by ORIĆAREB, Reason: Istaknut naslov »
|
Logged
|
|
|
|
pvanja
kapetan korvete
Offline
Gender:
Posts: 6 280
|
|
« Reply #1562 on: July 07, 2011, 10:31:59 am » |
|
Mene interesuje zasto je bilo podeljenjo upravljanje motirima jedan motorista na mostu koji je kako je receno upravljao srednjim motorm a drugi u makini koji je upravljao sa druga dva motora?
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #1563 on: July 07, 2011, 11:29:20 am » |
|
Mene interesuje zasto je bilo podeljenjo upravljanje motirima jedan motorista na mostu koji je kako je receno upravljao srednjim motorm a drugi u makini koji je upravljao sa druga dva motora?
Prvo, jer je bilo dosta naporno raditi sa ručkama serne. Hidraulika ali tvrda, nije to Džostik. Drugo i osnovno, morao je jedan koji upravlja sa motorima biti na mostu kraj komadanta jer se radilo o snažnom i brzom brodu. Nije tu bilo vremena za stanke i dugačka razmišljanja. Moralo se hitro reagirati na komande komadanta inače bi sve otišlo u vražju mater. To je značilo da nema mjesta komandovanju i upravljanju motorima preko veze. I treće istovremeno je morao u mašinskom pultu biti i drugi motorista jer su dolje bili glavni instrumenti na osnovu kojih se i podešavao broj okretaja motora i kontrolisali ostali paramarei. Na mostu su bili samo orijentacioni instrumenti o motorima, a nikako glavni. I nije tačno gore navedeno, lijevim i desnim je upravljao I Motorista na mostu, a srednjim II Motorista u pogonu. Onaj dolje je imao puno više posla oko razno raznih korekcija nego onaj gore i zato je trebao biti rasterećeniji u smislu rukovanja ručkama. I još jedna glavna stvar. Kod uplovljenja koristio se samo lijevi i desni motor, srednji ne i njima je gore i u vizuelnom smislu bio posvećen isključivo Motorista na mostu. Eto to bi bilo to.... |
|
|
|
« Last Edit: July 07, 2011, 11:39:13 am by ORIĆAREB »
|
Logged
|
|
|
|
pvanja
kapetan korvete
Offline
Gender:
Posts: 6 280
|
|
« Reply #1564 on: July 07, 2011, 11:55:18 am » |
|
Da upravu si Oricareb moja greska za I motoristu.
Bilo mi je interesantno to razdvajanje upravljanjem motora na mostu i na makinu.
Hvala.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #1565 on: July 07, 2011, 12:15:20 pm » |
|
Da upravu si Oricareb moja greska za I motoristu.
Bilo mi je interesantno to razdvajanje upravljanjem motora na mostu i na makinu.
Hvala.
Ma samo ti greši sa pitanjima, ali se javljaj da se "razmaše" diskusija.   |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
Offline
Posts: 2 180
|
|
« Reply #1566 on: July 07, 2011, 12:38:27 pm » |
|
Mene interesuje zasto je bilo podeljenjo upravljanje motirima jedan motorista na mostu koji je kako je receno upravljao srednjim motorm a drugi u makini koji je upravljao sa druga dva motora?
Prvo, jer je bilo dosta naporno raditi sa ručkama serne. Hidraulika ali tvrda, nije to Džostik. Drugo i osnovno, morao je jedan koji upravlja sa motorima biti na mostu kraj komadanta jer se radilo o snažnom i brzom brodu. Nije tu bilo vremena za stanke i dugačka razmišljanja. Moralo se hitro reagirati na komande komadanta inače bi sve otišlo u vražju mater. To je značilo da nema mjesta komandovanju i upravljanju motorima preko veze. I treće istovremeno je morao u mašinskom pultu biti i drugi motorista jer su dolje bili glavni instrumenti na osnovu kojih se i podešavao broj okretaja motora i kontrolisali ostali paramarei. Na mostu su bili samo orijentacioni instrumenti o motorima, a nikako glavni. I nije tačno gore navedeno, lijevim i desnim je upravljao I Motorista na mostu, a srednjim II Motorista u pogonu. Onaj dolje je imao puno više posla oko razno raznih korekcija nego onaj gore i zato je trebao biti rasterećeniji u smislu rukovanja ručkama. I još jedna glavna stvar. Kod uplovljenja koristio se samo lijevi i desni motor, srednji ne i njima je gore i u vizuelnom smislu bio posvećen isključivo Motorista na mostu. Eto to bi bilo to.... Upravo su ti uredjaji preteca onih koji se danas koriste u privrednom segmentu mornarice, danas je jako rijetko sresti da brodovi privredne mornarice nemaju direktno upravljanje i to direktno od oficira u smjeni na komandnom mostu.. sve je to daljinski.. hidraulika je dosta prisutna ali polako nadvladavaju razni ponavljaci na bazi elektronike.. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #1567 on: July 07, 2011, 05:43:51 pm » |
|
Uz Sernu je bio i telegraf, ali o njemu neznam ništa. Navodno je služio kao zamjena za Sernu. Sretao sam se sa njim na mostu. Kako je radio bi morao napisati neki mašinac. Ne sječam se, da smo ga ikad upotrijebili.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #1568 on: July 07, 2011, 06:54:27 pm » |
|
REMONTOVANJE Torpednih Čamaca
Torpedni Čamci tipa TČ-211 od svog pojavljivanja u Jadranskom moru sredinom 60-tih godina pa sve do Balkanskog cunamija (1991), remontovali su se u svim fazama, održavali i opravljali u remontnom zavodu “Velimir Škorpik” u Šibeniku. To je bio namjenski zavod zatvorenog tipa za remontovanje brodova JRM manje tonaže. Za tu svrhu zavod je između ostalog raspolagao sa navozima, dokom, a od sredine sedamdesetih godina i sinhro liftom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Što se tiče TČ brodova zavod “Velimir Škorpik“ je održavao, mjenjao i remontovao sve na tom tipu broda osim elektronike za što je bio osposobljen i zadužen Mornaričko Elektronski Zavod (MEZ) u Splitu. U tu svrhu imao je kompletne radionice za generalni remont i održavanje motora i pogona, radionice za remontovanje topova AK-230, torpednih cijevi, kompletne elektrike, pogone za sve limarske i piturske radove i td. Također je raspolagao i kapacitetima za održavanje i popunu broda sa brodarskom opremom.
U remontni zavod u Šibeniku se išlo na osnovu već prethodno utvrđenih planova od strane tehničkih i komandnih struktura. Iznvaredno se išlo samo u slučaju velikog kvara takvog tipa za koga je bila potrebna intervencija remontnog zavoda.
TČ najavljen za ulazak u remont u principu je isplovljavao iz matične luke u ranim jutarnjim satima ili dolazio sa završetkom kakve vježve na moru i prvo svraćao na stanicu za iskrcavanje goriva. Prikazana je na skicama u zalivu nasuprot remontnog zavoda. Tu bi se gasilo sve na brodu, kopletan pogon i sva elektrika. Otvarali bi se tankovi u prostorijama oficirskog smještaja i u krmenim prostorijama starešinskog smještaja te ispumpavalo preostalo gorivo vanjskim jakim pumpama sa obale kojim je upravljalo ljudstvo stanice za gorivo. Završetkom tog posla pristizao bi remorker koji bi prazan i bespomoćan TČ-jac prebacio preko zaliva i uveo u remontni zavod. Brod bi bio privezan na jedno već predodređeno mjesto i čekalo se na početak radova.
Posade sa TČ-brodova dolaskom u krug remontnog zavoda morale se ponašati u skladu sa pravilima i propisima zavoda. Smještaj je bio van kruga zavoda u zgradama kasarne “Ante Jonjić“ , što je također prikazano na skicama.
Početkom radova na brodu posada se po potrebi uključivala i u same radove zavisno od dogovora sa upravom zavoda. Uglavnom su to bili radovi na vanjskim dijelovima broda u obliku rašketiranja, čišćenja sa luftericama i pituravanja – farbanja pod kontrolom profesionalnih majstora, ali samo palube i nadgrađa. Podvodni deo broda su isključivo pituravali majstori zavoda jer je tu bio potreban strogi režim zaštite ljudststva, a i određeni vremenski intervali između pituravanja. Završetkom remonta ili dokovanja procedura je bila obrnuta. Teglenje do stanice za gorivo, punjenje, olazak na probnu vožnju i ako je sve u redu vraćanje u matičnu luku.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
( Slika by Duje )
|
|
|
« Last Edit: November 29, 2011, 10:03:56 pm by ORIĆAREB »
|
Logged
|
|
|
|
momo PT61
Prijatelj foruma
poručnik korvete
Offline
Gender:
Posts: 3 053
ПЕНЗИОНЕР
|
|
« Reply #1569 on: July 07, 2011, 07:06:19 pm » |
|
Slicno je bilo i sa drugim brodovima-samo sto smo mi spavali na brodu,hranu je donosio dezurni od kasarne na Mandalini,a u A. Jonica smo isli na kupanje.A radovi posade su bili oni isti-gore navedeni.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #1570 on: July 07, 2011, 07:23:25 pm » |
|
U MTRZ-Šibenik smo i dežurali. Na glavnoj kapiji pored portira Zavoda, bili su dežurni ofocir i pomočnik sa kurirom. Zaduženi su bili za red i disciplinu po pitanju vojnih osoba, kojih je bilo dosta. Dežurstvo je trajalo 24 sata, kao svako drugo dežurstvo npr. u kasarnama. Dežurni je morao obilaziti brodove, kontrolirati sizne itd.
Alat za radove na brodovima, koje je izvodila posada, smo sledovali ne karton zaduženja u alatnici Zavoda.(crijeva za zrak, brusilice, čelične četke, raškete itdugo). Po završetku remonta, alat bi razdužili.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #1571 on: July 07, 2011, 07:55:28 pm » |
|
Jedno pitanje,Ćiro....koliko je otprilike godina ili mjeseci znalo proći od remonta do remonta? Naravno, u koliko se nije moralo prisilno? Napisao si koliko motori radnih sati mogu izdržati, ali koliko je to bilo vremenski?
Eto "VIDA....." moj drugar "Duje" je odgovorio umjesto mene. Ni ja nebi bolje. Generalno gledajući bile su sledeće faze remonta: - Dokovanje, - Mali remont - Srednji remont - Veliki remont. A zašto tako pojma nemam.... Ma imam ali je to bio resor druge struke i drugih organa pa bi ostao nedorečen. Ali sam ti zato gore objasnio bar gde je bio remontni zavod. I to je nadam se nešto.. |
|
|
|
« Last Edit: July 07, 2011, 08:20:58 pm by ORIĆAREB »
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #1572 on: July 07, 2011, 08:02:46 pm » |
|
U MTRZ-Šibenik smo i dežurali. Na glavnoj kapiji pored portira Zavoda, bili su dežurni ofocir i pomočnik sa kurirom. Zaduženi su bili za red i disciplinu po pitanju vojnih osoba, kojih je bilo dosta. Dežurstvo je trajalo 24 sata, kao svako drugo dežurstvo npr. u kasarnama. Dežurni je morao obilaziti brodove, kontrolirati sizne itd.
Alat za radove na brodovima, koje je izvodila posada, smo sledovali ne karton zaduženja u alatnici Zavoda.(crijeva za zrak, brusilice, čelične četke, raškete itdugo). Po završetku remonta, alat bi razdužili.
Dežurstva se sjećam, a baš me sa sledovanjem ovi alatki ( crijeva za zrak, brusilice, čelične četke, raškete) sad podsjeti. Totalno sam bio zaboravio.  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
Offline
Posts: 2 180
|
|
« Reply #1573 on: July 07, 2011, 08:59:20 pm » |
|
Jedno pitanje,Ćiro....koliko je otprilike godina ili mjeseci znalo proći od remonta do remonta? Naravno, u koliko se nije moralo prisilno? Napisao si koliko motori radnih sati mogu izdržati, ali koliko je to bilo vremenski?
Eto "VIDA....." moj drugar "Duje" je odgovorio umjesto mene. Ni ja nebi bolje. Generalno gledajući bile su sledeće faze remonta: - Dokovanje, - Mali remont - Srednji remont - Veliki remont. A zašto tako pojma nemam.... Ma imam ali je to bio resor druge struke i drugih organa pa bi ostao nedorečen. Ali sam ti zato gore objasnio bar gde je bio remontni zavod. I to je nadam se nešto.. Mislim da je terminolgija bila slijedeca, ali principjelno isto kako je navedeno u postu uvazenog @orica..: -dokovanje - mali R - veliki R - generalni R |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #1574 on: July 07, 2011, 09:04:53 pm » |
|
Jedno pitanje,Ćiro....koliko je otprilike godina ili mjeseci znalo proći od remonta do remonta? Naravno, u koliko se nije moralo prisilno? Napisao si koliko motori radnih sati mogu izdržati, ali koliko je to bilo vremenski?
Eto "VIDA....." moj drugar "Duje" je odgovorio umjesto mene. Ni ja nebi bolje. Generalno gledajući bile su sledeće faze remonta: - Dokovanje,- Mali remont,- Srednji remont,- Veliki remont. A zašto tako pojma nemam.... Ma imam ali je to bio resor druge struke i drugih organa pa bi ostao nedorečen. Ali sam ti zato gore objasnio bar gde je bio remontni zavod. I to je nadam se nešto.. Mislim da je terminolgija bila slijedeca, ali principjelno isto kako je navedeno u postu uvazenog @orica..: -dokovanje - mali R - veliki R - generalni R  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
