brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #15 on: January 20, 2010, 04:59:47 pm » |
|
U 1945. u domaće vode uplovila je i Korenica. Tada još pod imenom Jurko Topić. I taj brod napravljen je u Glasgowu 1919. godine. Bio je dug 136 i širok 16 metara. Nosivost je iznosila 8402 tone. Parni stroj od 3100 IKS davao je brzinu od 10 čvorova. Korenica je plovila u sastavu Jugoslavenske slobodne plovidbe.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #16 on: January 20, 2010, 09:53:57 pm » |
|
Još jedan veteran se vratio nakon dugih putovanja kući 1945. godine. Bila je to Neretva, nekadašnji Perast. Neretva je već zagazila u duboku starost sa svojih 34 godine iza krme. Porinuta u Sunderlandu 1911. godine, imala je 6770 tona nosivosti i po jugoslavenskim kriterijima nije bila za otpis. Bila je duga 108, a široka 15.5 metara. Parni stroj od 1728 IKS pogonio je brzinom od 9.5 čvorova. U 1951. godini plovila je u floti Jugoslavenske linijske plovidbe. Na slici je u floti Splošne iz Pirana.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #17 on: January 21, 2010, 10:16:35 pm » |
|
Sto se tice upravljanja poduzecima trgovacke mornarice, postoje dva razdoblja : administrativno upravljanje do sredine 1950. godine i drustveno upravljanje nadalje - sve se u ovom drugom periodu uglavnom "rjesava" na radnickim savjetima, tko nije "za" - ne pise mu se dobro.
Radnicki savjeti i upravni odbori su i na svim brodovima vecih brodarskih poduzeca (Jugolinije, Jadroslobodne), a kasnije i svih drugih.
A poduzeca nije falilo (stanje na 1956.g.):
1. Jugoslavenska linijska plovidba (Jugolinija) Osnovana u sijecnju 1947 rjesenjem Vlade FNRJ kao savezno podizece sa sjedistem u Susaku, kasnije Rijeci.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
2. Splosna plovba Koper Osnovana u listopadu 1954 rjesenjem KNO-a Koper; naslijedila je Slovensku liniju, tj. drustvo Val
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
3. Atlantska plovidba Dubrovnik Osnovana sredinom 1955.g. rjesenjem NO-a grada Dubrovnika
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
4. Jugoslavenska oceanska plovidba (Jugooceanija) Osnovana u Kotoru potkraj 1955.g. rjesenjem NO-a Bokokotorskog kotara
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
5. Jugoslavenska tankerska plovidba (Jugotanker) Osnovana potkraj 1955.g. u Zadru rjesenjem NO-a gradske opcine Zadar.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Primjecuje se da ni Atlantska ni Jugooceanija do 1956.g. nisu imali ni jedan brod na motorni pogon.
Ali, svejedno radni moral, odusevljenje i skromnost bili su, kako su to prilike diktirale, na visini.
Carevala je uravnilovka.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #18 on: January 21, 2010, 10:20:17 pm » |
|
Zaboravljaš napisati da je Jugoslavenska linijska plovidba iz Rijeke dala svoja sredstva novim poduzećima. Isto tako prenijela je brodove i na novo utemeljenu Jugoslavensku tankersku plovidbu i Kvarnersku plovidbu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #19 on: January 21, 2010, 10:47:27 pm » |
|
6. Jugoslavenska slobodna plovidba (Jugoslobodna)
Osnovana u sijecnju 1947.g. u Susaku (Rijeci) rjesenjem vlade FNRJ. Pri osnivanju dobila 14 brodova sa 73.738 brt sa cime je 1950.g. usla u sklop Jugolinije.
7. Jadranska slobodna plovidba (Jadroslobodna)
Osnovana je u Susaku (Rijeci) 1947.g., a sjediste joj je 1956 premjesteno u Split. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
8. Kvarner, poduzece za plovidbu, transport i medjunarodnu otpremu
Osnovano u Umagu u veljaci 1954. rjesenjem NO-a kotara Buje [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
9. Obalna plovidba Rijeka
Osnovana u rujnu 1949. rjesenjem ONO-a Rijeka kao oblasno poduzece; 1953. predaje 4 putnicka broda Jadroliniji [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
10. Brodarsko poduzece Rijeka
Osnovala u kolovozu 1948. Glavna direkcija brodarskih poduzeca i brodogradilista. Poslovalo vrlo kratko vrijeme.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #20 on: January 21, 2010, 10:50:51 pm » |
|
Dobra primjedba.
(Drzava dala, pa se moglo prenositi, kao kasnije sa tramperima iz Jugolinije van, pa gubitasko poslovanje, pa opet u Jugoliniju).
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #21 on: January 21, 2010, 11:16:22 pm » |
|
11. Brodarsko poduzece Zadar Osnovano u Zadru u kolovozu 1948. rjesenjem NO-a Zadar kao lokalno poduzece. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
12. Obalna plovidba Sibenik Osnovana u svibnju 1951 pod imenom Kotarsko brodarsko poduzece "Dupin" rjesenjem KNO-a Sibenik kao lokalno poduzece. Godine 1955. dobiva gornje ime. Kao i Brodarsko poduzece Zadar, prevozi teret i putnike u mjesnom okruzju. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
13. Obalna plovidba Split Osnovana u kolovozu 1948. rjesenjemGlavne direkcije brodarskih poduzeca i brodogradilista. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
14. Korculansko-peljeska obalna plovidba Osnovana u svibnju 1955. rjesenjem NO-a gradske opcine Korcula. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
15. Pomorsko transportno poduzece Dubrovnik Osnovano u svibnju 1951. rjesenjem NO-a grada Dubrovnika [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
16. Brodarsko poduzece Lovcen Osnovano u Kotoru u veljaci 1948. rjesenjem Vlade Crne Gore kao republicko poduzece za prijevoz putnika u Crnogorskom Primorju i Skadarskom jezeru. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] 1956.g. su osnovani i Prekomorska slobodna plovidba u Splitu i Losinjska plovidba u Malom Losinju od strane NO-a.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #22 on: January 21, 2010, 11:20:22 pm » |
|
Gornje tabelarne prikaze sam uzeo iz Pomorske enciklopedije i postavio ih tek toliko da se vidi stanje brodova u pojedinim poduzecima te prve poslijeratne dekade i da se prilagane informacije i fotografije, ukoliko koga interesira, lakse mogu klasificirati.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #23 on: January 22, 2010, 09:24:38 am » |
|
Ta ti Prekomorska nikad nije zaživila. Brodovi su za nju napravljeni, ali kako je ugašena nisu joj dodijeljeni. Male tajne velikih kotarskih smutljivaca nikad neće biti rasvijetljene.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #24 on: January 22, 2010, 01:45:00 pm » |
|
jedaan od prvih povratnika bio je p/b Prenj. Tad je još plovio pod svojim starim imenom Bosanka. To j bio stvarno veteran čak i za to vrijeme, porinut je u New Castleu 1905 godine. Bio je dug 107 a širok 14 metara. Imao je 6283 tona nosivosti, a parni stroj od 1500 KS davao je brzinu od 8.5 čvorova. Dosta slab parni stroj stvarao mu je probleme do rezališta. To je bio brod napravljen za slobodnu plovidbu. Pripao je Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi.
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #25 on: January 22, 2010, 01:53:29 pm » |
|
Domaće vode 1945. ugledalo je i Plitvice. Dodijeljeno je Jugoslavenskoj plovidbi Rijeka, a luka upisa je bila Dubrovnik. Porinut je kao i Prenj 1905. godine ali u South Shields. Brod je bio dug 107 a širok 15 metara. i nosivosti 6531 tonu. parni stroj od 1500 KS omogućavao je brzinu od 8 čvorova. Dolaskom u domaće vode brod je nosio predratno ime Dubravka.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #26 on: January 22, 2010, 03:51:14 pm » |
|
Ova 1945. godina značajna je po prikupljanju svega i svačega. Što plovi, može ploviti i što je plovilo. Bitno je da se održava na moru, a milja više ili manje, koja tona gori ili doli, nije bila bitna. O gospodarskoj isplativosti nitko nije brinuo. Zar većina ovih brodova nije bila amortizirana? Bilo je bitno pokazati zastavu, a to je puno koštalo stanovnike tadašnje države. Sirotinja izašla iz rata preskupo je platila gafove nove vlasti. Brodovi su plaćeni po tri puta, samo to nitko nije kazao. Prvi put plaćena je odšteta za nacionalizaciju, drugi put obnova u brodogradilištima i treći put tekuće održavanje. Preskupo za stare karampane od koih su većina plovili u dva rata. Da je Jugoslavija uzela polovne Liberty brodove mogla ih je koristiti još 20 godina. Polovinom šezdesetih odlazili su Liberty u rezališta.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #27 on: January 22, 2010, 06:52:05 pm » |
|
Stara dama Sutjeska doplovila je doma 1945. godine. To je brod koji je godinama plovio u konvojima, samo pod imenom Timok. Brod je porinut u Rotterdamu 1924. godine i imao je nosivost 5725 tona. Bio je dug 99 i širok 14 metara. Parni stroj od 1388 KS razvijao je brzinu od 9.5 čvorova. Posadu je činilo 29 članova.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #28 on: January 22, 2010, 06:54:51 pm » |
|
Slika Sutjeske s znakom Oceanie neposredno prije nacionalizacije. Kad je Jugoslavija riješila kapitaliste ovih starih brodova, oni su kupili brodove tipa Liberty i osnovali uspješne kompanije.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 12 255
|
|
« Reply #29 on: January 22, 2010, 10:46:35 pm » |
|
Posli Sutjeske i Neretve na redu je Užice. Bivši je to Plavnik koji se među prvima vratio u domovinu. Plavnik je tukao debelo more za vrime rata u konvojima. Porinut je u Hamburgu 1922. godine, a bio je dug 104 i širok 14 metara. parni stroj od 1450 KS davao je brzinu od 9.5 čvorova. Zavidna brzina za teretni brod tog vremena. Nosivost je bila skromna, samo 3840 tona po tadašnjim izmjerama. U stvari svaki ovaj brod je mogao ukrcati nekoliko stotina tona više tereta. Po nacionalizaciji pripao je Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|