MORNAR
vodnik I klase
Offline
Gender:
Posts: 642
|
|
« Reply #27 on: April 23, 2008, 02:52:10 pm » |
|
Odgovor za FF: Iz arhive dnevnika "REPUBLIKA" PODGORICA - Kapetan bojnog broda Vojske Crne Gore Ilija Brčić, koji je uhapšen u nedjelju na rimskom aerodromu na osnovu naloga hrvatskih vlasti i Interpolove potjernice, prema presudi koja je juče dostavljena Republici, tereti se da je zajedno sa još 30 optuženih počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Okružni sud u Splitu, u Vijeću sastavljenom od sudije Marice Šćepanović, kao predsjednika Vijeća, sudije Igora Benzona, kao i sudija porotnika Miljenka Pražena, Ante Jerkovića i Ivana Šetke kao članova Vijeća, 14. septembra 1993. godine, donio presudu kojom je optužene osudio na ukupno 352 godine zatvora. Brčić je dobio 15 godina. Krivična djela, koja su počinili optuženi, opisana su na 11 stranica. Oni su upotrebom sile i terora, kako piše u presudi, počinili ta djela u periodu od 14. septembra 1991. do 28. januara 2002. godine na području Splita, Trogira, Kaštela, Solina, Brača i Ploča, ''obavljajući dužnosti zapovjednika određenih službi i borbenih postrojenja okupatorske srpsko-crnogorske vojske na teritoriji Republike Hrvatske''. Na stranicama 7 i 8 ove presude stoji da je od 16. do 21.septembra 1991. godine, devetoptuženi Jovan Strugar izdao naređenje jedanaestorici optuženih, među kojima je bio i Brčić, da bombarduju privredne, kulturne i civilne objekate na području Kaštela, Trogira, Solina i Splita. Optuženi su, kako se navodi, to i uradili udruženim vazdušnim snagama, ratnim brodovima i artiljerijom iz kasarne ''Ivo Purišić''. - Topovima kalibra 20, 30 i 56 milimetara oni su 16. septembra 1991. godine pogodili društveno preduzeće ''Rezalište'' Split, benzinsku pumpu na Brižinama, vlasništvo Republike Hrvatske i Dom Petra Duvnjaka. Na isti način 20. i 21 septembra, po naređenju Živomira Ninkovića i Jovana Strugara, uz ravnomjerno navođenje aviona na ciljeve od Tomislava Stamatovića, potpuno su razorili hotel '' Resnik'', znatno oštetili civilni aerodrum ''Resnik'', benzinsku stanicu vlasništvo INE Zagreb, objekte društvenog preduzeća ''Staklenici'', zgradu ribarskog preduzeća ''Jadranribolov'' Splir, zgradu preduzeća ''Pliva'', pogon ''Bilje'' i zapalili park šumu rt Marjan. Projektilima su pogodili i oštetili Komunalnu RO ''Dobrić'', Gradski vodovod ''Pantana'', poljoprivrednu apoteku ''Divulje'' i tri vjerska objekta – piše u presudi. Tih dana, kako se nadalje navodi, oni su na isti način uništili prijemnike Hrvatske pošte, Hrvatske televizije na Labišnici i trafostanicu Konjsko. Raketama i takozvanim ''napalm bombama'', kako se navodi u presudi, oni su zapalili šumu, oštetili nekoliko kuća, vikendica i automobila, a ovom prilikom, od granate, lakše su povrijeđeni Tomislav Tomaš i Ivica Vidović. - Na ovaj način, oni su pričinili materijalnu štetu u iznosu od 18.777.836 njemačkih maraka i 330.265.990 HRD - piše u presudi. S. Đokić Na spisku još dva Crnogorca Na spisku osuđenih, osim Brčića, našli su i Crnogorci Nikola Ercegović (1935), rođen u Grblju, opština Tivat, i Jovan Strugar, kojima je, takođe, suđeno u odsustvu. Ercegović i Strugar osuđeni su na po 15 godina robije. Istom presudom, zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva osuđeni su: Mile Kandić (1933), Dojčilo J. Isaković (1935), Ljubiša Beara (1939) Nikola Zdravković (1943), Ljubo Šekuljica (1947), Tomislav Stamatović (1950), Mladen P.Vučeljić (1938), Petar Koljanin (1950), Branislav Crnić (1951), Dragiša Lekić (1948), Miljenko Jakovljević (1950), Dane Kokotović (1948), Radovan Štetin (1954), Risto Zekanović (1955) i Dragutin Horvat (1957), svi s posljednjim mjestom prebivališta u Splitu. Po istoj optužnici, presuđeno je Živomiru Miljkoviću zvanom Đubre (1950) s posljednjim prebivalištem u Mostaru i Pavlu Pantiću (1939) s posljednjim prebivalištem u Puli. Osuđeni su još i Nikola Mladenić (1934), rođen u Kukuljanovu, Slobodan Tejić (1946), rođen u Staroj Gradišci, Milan B. Urošević (1943), rođen u Boljevićima, Dragan Jovin (1948), rođen u Srpskoj Novoj Crnji, Zoran Gilić (1950), rođen u Beogradu, Milan Kovač (1943), rođen u Kikindi i Radosav Manojlović (1944), rođen u Topoli. Na spisku su i Neđeljko Stolić (1958), Milomir Šuka (1955), Miroslav Pejčić (1941) i Dragan Tarbuk (1956), za koje u spisima nema bližih podataka. Stamatović: Izručenje Brčića neće ići brzo Direktor Direkcije za konzularne poslove crnogorskog Ministarstva inostranih poslova Željko Stamatović kazao je da postupak ekstradicije kapetana Ilije Brčića Hrvatskoj neće ići brzo, navodeći da se preduzimaju sve mjere da bi se utvrdila osnovanost naloga za njegovo hapšenje. Stamatović je rekao da su angažovane crnogorske ambasade u Rimu i Zagrebu kako bi se preduzele odgovarajuće mjere s vlastima i utvrdio osnov hapšenja. - Vidjećemo da li se diplomatskim kanalima može nešto uraditi kako bi se taj postupak odložio. Iako je pravosnažno osuđen u Hrvatskoj, zna se da su pojedine presude iz tog perioda bile dosta ubrzane s nepotpunim postupkom, ali mi ne želimo ni u kom slučaju da aboliramo nekog za zločin, posebno za ratni -kazao je Stamatović. On je za Radio Slobodna Evropa naglasio da je Ambasada u Rimu stalno u kontaktu s Ministarstvom inostranih poslova i nadležnim organima u Italiji kako bi se sagledao osnov potjernice. (Mina) Ministarstvo nije znalo Ministarstvo odbrane i državni organi Crne Gore nijesu znali da je za kapetanom bojnog broda crnogorske vojske Ilijom Brčićem Hrvatska izdala nalog za hapšenje, jer takvu informaciju nijesu dobili iz te zemlje - kazao je juče ministar odbrane Boro Vučinić. Prema njegovim riječima, Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane su se i ranije obraćali svim zemljama u regionu za obavještenja i sugestije vezane za vojna lica koja su u Crnoj Gori po pitanju njihovog učešća u događajima u minulom periodu - kazao je Vučinić. - Za sada takav odgovor nijesmo imali, tako da nijesmo raspolagali podatkom da je jedan od naših aktivnih oficira počinio takvo djelo. Odmah nakon što smo dobili informaciju iz crnogorske Ambasade u Rimu proslijedili smo je, jer smo cijenili odgovornim da Ministarstvo odmah s tim izađe u javnost. Ono što je juče saopšteno to je podatak koji mi sada imamo- kazao je Vučinić i istakao da će Ministarstvo odbrane kada bude u posjedu novih informacija obavijestiti javnost. Ministar odbrane je ocijenio da sada ne treba istračavati sa komentarima po pitanju slučaja Brčić. - Neka nadležni organi daju odgovor na ovaj slučaj, sve neka bude u skladu sa zakonom i neka svako odgovara za ono što je učinio - kazao je on. Upitan da li je moguće, kao i da li će neko odgovarati, zbog činjenice da se ime osuđenog Brčića nalazilo na potjernici Interpola i na raznim sajtovima, a da Ministarstvo odbrane i Vojska sa time nijesu upoznati i da li u Crnoj Gori ima još takvih oficira, Vučinić je kazao: - Ministarstvo se vrlo odgovorno odnosi prema ovom slučaju i zaista neka se sve ono što postoji vezano za bilo kog pripadnika Vojske Crne Gore rasvijetli i utvrdi, neka svako odgovara za ono što je učinio -zaključio je Vučinić. Vučinić je ukazao da se Brčić sada nalazi u pritvoru u Rimu, kao i da su u vezi sa slučajem Brčić nadležni državni organi Crne Gore kontaktirati nadležne organe Hrvatske. S.R. Medenica o hapšenju saznala iz medija Vrhovni državni tužilac Crne Gore Vesna Medenica kazala je juče da je za zadržavanje crnogorskog oficira Ilije Brčića u Rimu, po nalogu hrvatskog Tužilaštva, saznala iz medija. Ona je rekla da nije znala za međunarodnu potjernicu Hrvatske za Brčićem, koji je kapetan bojnog broda Crnogorske vojske. Medenica je Radiju Antena M kazala da je nakon toga u telefonskom razgovoru od glavnog tužioca Hrvatske Mladena Bajića dobila podatak da je Brčić 1993. godine u Splitu pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. - Kancelarija generalnog tužioca Hrvatske nije me obavještavala o ovom hapšenju, a želim ukazati da, po sporazumu tužilaštava Crne Gore i Hrvatske iz jula prošle godine, Zagreb nije u obavezi da nas obavještava o hapšenjima crnogorskih državljana protiv kojih se vodi krivični postupak ili je donesena pravosnažna presuda - rekla je ona. Medenica je navela da je suština tog sporazuma u dostavi kopije dokaza za određene događaje iz vremena ratnih dejstava koji upućuju da postoji osnovana sumnja da su crnogorski državljani na području Hrvatske počinili krivična djela ratnih zločina. (Mina)
|