BRODOSPLIT - SPLIT30.07.2014.NEJEDNAK TRETMAN
Državna jamstva za splitski škver zapela u Ministarstvu financijaOno što je dozvoljeno sjevernim jadranskim brodogradilištima, pulskom „Uljaniku“ i riječkom „3. maju“, nije dozvoljeno „Brodosplitu“. Vlada RH je početkom srpnja ovlastila Ministarstvo financija o davanju bankovnog jamstva u visini od čak 125 milijuna eura „Uljaniku“, a za financiranje novogradnje 500, odnosno broda-jaružala za belgijskog naručitelja.
Također, na sjednici Vlade održanoj danas donijeta je odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje „3. maja“, koje se nalazi u vlasništvu „Uljanika“, a za financiranje broda, novogradnje 730.
Međutim, ostaje nejasno zašto nisu dana jamstva koje je zatražilo splitsko brodogradilište, a za izgradnju radnog broda za „Plovput“ i velikih teglenica za norvešku brodarsku grupaciju.
S obzirom da će se nova sjednica Vlade održati tek početkom rujna, splitsko brodogradilište nepotrebno gubi mjesec dana u iščekivanju državnih jamstava za kreditno zaduženje.
Posljedično, škverani će kasniti sa početkom izgradnje „Plovputovog“ radnog broda i teglenica za naftna postrojenja u sjevernim europskim morima.
„Brodosplit“ prema programu restrukturiranja odobrenog od strane EK, te prema kupoprodajnom ugovoru, ima pravo na državna jamstva i to u roku od 45 dana po predaji zahtjeva.
- Državna jamstva za „Uljanik“ i „3. maj“ su odobrena, jer su predmeti rješavani prema redoslijedu zaprimanja - kažu u Ministarstvu gospodarstva.
Kako doznajemo, državna jamstva za splitski škver pozitivno su riješena u Ministarstvu gospodarstva. No, na odobrenje je zapelo u Ministarstvu financija.
Zašto? Po tom pitanju u spomenutom ministarstvu nisu se očitovali po zaključenju teksta, kao ni na pitanje zašto „Brodosplit“ nema jednak tretman kao pulsko i riječko brodogradilište.
Autor : Denis Krnić
Izvor :
SD01.08.2014. DOLARI KLIZE NIZ NAVOZE
Brodosplit predlaže klaster: Samo s domaćom opremom možemo do zaradeU “Brodosplitu” je održan veliki skup inženjera brodogradnje i projektantskih ureda iz cijele Hrvatske. Kako doznajemo, u škveru žele pokrenuti inicijativu formiranja klastera domaće brodogradnje po uzoru na norveški model, gdje brodogradilišta, iako imaju različite vlasnike, međusobno “koordiniraju” popunjenost navoza, ujedinjavaju projektna znanja, te, u najvećem dijelu, na brodove ugrađuju opremu iz vlastite proizvodnje.
Teuta Duletić, “Brodosplitova” direktorica prodaje, kaže nam kako je “forte” okupljanja projektanata i brodogradilišta bio da se vidi kako što više smanjiti ovisnost domaćih navoza o uvozu inozemne opreme.
– Ako želimo jače iskoračiti na svjetsko tržište, moramo umrežiti domaći “know-how” koji je trenutačno razjedinjen i usitnjen, te kao takav teško može konkurirati na svjetskom tržištu i brojnim međunarodnim natječajima. Uz to, ni jedno hrvatsko brodogradilište, ni projektni uredi, nema idealnu zaposlenost kapaciteta po strukama. Po uzoru na Norvešku, želimo proizvoditi brodove s visokom dodanom vrijednošću, međutim, to nije moguće bez ugradnje brodske opreme iz vlastite proizvodnje – objašnjava Duletić, te dodaje kako se malo toga od opreme, koja se inače kupuje izvan granica, zapravo ne bi moglo proizvoditi u “Brodosplitovim” pogonima.
– Splitski škver raspolaže s projektantima, gotovim projektima i radionicama u kojima dobar dio opreme možemo sami proizvoditi. Primjerice, u segmentu kruzinga možemo proizvoditi sustave za podvodnu rasvjetu broda. Također bismo mogli proizvoditi sustave za obradu balastnih voda, potom kormila i razne vrste brodskih dizalica. Dakle, sve to možemo zajednički projektirati, proizvoditi i ugrađivati na brodove, posebno kad je riječ o sofisticiranim brodovima iz “offshore” programa. “Brodosplit” je trenutačno u nekoliko predugovornih procesa za nekoliko većih brodova i želimo na njih ugraditi što više domaće opreme – kaže direktorica Duletić, najavljujući i potrebu za osnivanjem istraživačko-razvojnog centra za tehnološke inovacije.
– Pravila EU-a o brodograđevnoj industriji predviđaju potpore za tehničke inovacije u iznosu od 20 posto opravdanih troškova, dok za inovativne projekte u brodogradnji koji unaprjeđuju ekološku zaštitu na način da premašuju ekološke standarde Unije intenzitet potpore može biti i 30 posto. Dakle, Bruxelles nam pruža sredstva sa razvoj i inovacije koje možemo sami razviti – primjećuje šefica škverske prodaje.
Nema nikakve sumnje da naši mali škverovi na velikom globalnom tržištu mogu opstati samo ujedinjenjem pameti i navoza. Norveška formula to najbolje potvrđuje.
Autor : Denis Krnić
Izvor :
SD03.08.2014.FALE DVIJE RATE
Škver: Država nam opet duguje - 150 milijuna kuna; Vlada: Platit ćemo ubrzoHoće li se Vlada, čiji ministri upravo provode prve dane ljetnoga godišnjeg odmora, zbog neispunjenja financijskih obveza za restrukturiranje riječkog, trogirskog i splitskog brodogradilišta ubrzo naći na udaru Europske komisije? Mnogi se nadaju kako do takvog scenarija ipak neće doći.
Naime, još uvijek nisu riješeni problemi koji su se pojavili još koncem prošle godine, kada je država počela kasniti s uplatama svojih financijskih obveza u postupku restrukturiranja privatiziranih škverova. Zbog proračunskog deficita nisu uplaćene po dvije mjesečne rate, a podmirenje tog duga riješeno je tek u svibnju ove godine.
No, isplata je opet zapela. Riječkom i trogirskom škveru država duguje rate za srpanj, a "Brodosplit", osim za srpanj, još čeka ratu za lipanj. Kako doznajemo, riječ je o iznosu od gotovo 150 milijuna kuna!
– Predviđena, ali još neuplaćena državna sredstva, već smo ukalkulirali u naše poslovne planove. Bez obzira što novac nismo dobili, uspjeli smo prebroditi proteklo razdoblje. U tijeku su pregovori za koje se nadamo da će uroditi poštovanjem ugovornih obveza – kratko su nam kazali u škverskoj Upravi.
Splitsko brodogradilište ima mogućnost ovrhe nad državom za neisplaćene potpore, ali sasvim je jasno kako bi to bilo krajnje rješenje, jer bi to ujedno značilo i upuštanje "Brodosplita" u otvoreni rat s Vladom. Treba reći i kako se na uplatama državnih potpora temelji veći dio planova restrukturiranja privatiziranih navoza.
Iz Ministarstva gospodarstva šalju pozitivne signale.
– "Brodosplitu" smo zadnju ratu isplatili 13. svibnja, što znači da nisu isplaćena zadnja dva obroka. Ovih dana očekuje se potpisivanje ugovora o faktoringu kojim će se splitskoj tvrtki isplatiti sva zaostala potraživanja, te buduće obveze za ovu godinu – poručuju iz Ministarstva gospodarstva.
Prema najavama iz resornog ministarstva, u splitskom brodogradilištu su oprezni, pa se za sada suzdržavaju od komentara. Još nije poznato hoće li se novac isplatiti u ratama ili odjednom. Brodograditelji ne skrivaju da bi njima odgovaralo da sredstva dobiju odjednom, jer bi time mogli pokriti trošak faktoringa.
Prema ugovoru o privatizaciji i restrukturiranju brodogradilišta, tvrtka DIV provodi i drugu dokapitalizaciju "Brodosplita", vrijednu 20 milijuna kuna. Škverska uprava za 12. kolovoza sazvala je Glavnu skupštinu dioničara, na kojoj će se odlučiti i o povećanju temeljnog kapitala s 505,5 milijuna kuna na 525,5 milijuna kuna.
Prema ugovoru zaključenom s Vladom početkom prošle godine, DIV se obvezao na ulaganje vlastitih novčanih sredstava u "Brodosplit", u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna, a prva DIV-ova uplata provedena je u lipnju prošle godine.
U teškoj situaciji na brodograđevnom tržištu svako veće odstupanje države, ali i samih vlasnika, od ugovornih obveza bilo bi opasno petljanje u likvidnost i planirano restrukturiranje škverova. Osim toga, Vlada mora svako moguće smanjenje potpora domaćim škverovima, definiranih kupoprodajnim ugovorima, dogovoriti s Europskom komisijom, a pitanje je hoće li dobiti odobrenje za to.
‘To je kršenje ugovora!’Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, neispunjenje ugovornih obveza od strane Vlade otvoreno je nazvao “opasnim potezom”.
– To je loš potez koji može dovesti u pitanje planirano petogodišnje restrukturiranje škvera. Uz to, planirana državna sredstva za taj postupak, po iznosima za svaku godinu, definirana su ugovorom o prijenosu dionica brodogradilišta između Vlade i DIV-a. Dakle, sada možemo govoriti o jednostranom kršenju kupoprodajnog ugovora. Dakle, pozivam Vladu da ispunjava svoje obveze, a vlasnika da nastavi puniti knjigu narudžbi – poručio je Dragičević.
Autor : Denis Krnić
Izvor :
SD07.08.2014.SKINUT S NAVOZA
Škverani održali riječ: "Jumbo" konačno zaplovio [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brod za posebno teške terete „Jumbo kinetic“ jučer je iz „Brodosplita“ zaplovio prema riječkom brodgradilištu „Viktor Lenac“ na dokovanje.
U sljedećih desetak dana koliko će ovaj teškaš, odnosno 'heavy lifter' najveći svoje vrste na svijetu, provesti u „Lenčevom“ doku, uklonit će se ostatci metalnih izdanaka (oslonaca) sa trupa zaostali dok je brod bio na navozu.
Autogenim aparatima uklonit će svi metalni oslonci, po desetak za svake strane trupa. Nakon uklanjanja slijedi brušenje i bojanje povodnog dijela trupa „Jumbo kinetica“.
Ovaj 152 metra dugi ‘heavy lifter’, ukupne nosivosti 3 tisuće tona, u cijelosti je gotov. Nakon povratka iz Rijeke obaviti će se probne vožnje uz montažu dizalica bez kojih je brod neupotrebljiv. Riječ je o dizalicama koje se u Kini proizvode po njemačkoj licenciji.
Podsjetimo, početkom lipnja naručitelj, nizozemski brodar „Jumbo shipping“ odlučio je prije isteka produženog roka isporuke jednostrano raskinuti ugovor za isporuku prvog ‘heavy liftera’.
Ispostavilo se da su to napravili iz dva razloga; nisu na vrijeme produljili avansna jamstva, te su nastojali sniziti cijenu broda ugovorenog za 42,5 milijuna eura.
Ugovor potpisan s bivšom upravom početkom lipnja prestao je važiti, brod prelazi u vlasništvo „Brodosplita“.
Uz to, nije manjkalo ni interesa europskih brodara za kupnju posebnog škverskog broda.
Valja naglasiti kako je ovaj brod građen i za dostavu teške opreme naftnim platformama diljem svjetskih mora, pa je interes kupaca očekivan.
Međutim kako je nizozemski brodar i dalje želio vidjeti „Jumbo kinetic“ u svojoj floti, pristupilo novoj rundi pregovora koji su nedavno okončani dogovorom korisnim za obje strane.
Škverski pregovarači, uz pravnu podršku jedne velike odvjetničke kuće iz Londona, ostvarili su na koncu i višu konačnu cijenu od prvobitno ugovorenih 42,5 milijuna eura.
Drugi brod za teške terete, „Fairmaster“, nakon primjene iskustava na prvom, škverani grade se prema planu i bit će isporučen do kraja godine.
Velike ugovorne ovlasti
Ključni razlog u kašnjenju isporuke „Jumbo kinetica“ jesu velike ugovorne ovlasti naručitelja koji je doslovno tijekom izgradnje mijenjao pojedinosti iz tehničke dokumentacije i samostalno odlučivao kada stati i kada nastaviti pojedine radove.
Svaki novi zahtjev više mjeseci usporavao je škveranima u Supavlovoj uvali dinamiku radova.
Autor : Denis Krnić
Izvor :
SD