jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #15 on: February 24, 2016, 07:25:21 am » |
|
B. Supek je amnestiran 29.3.1962, o cemu je obavijesten 4.1.1963. i repatriran 21.1.1966. (ranije spomenuti izvor).
|
|
|
Logged
|
|
|
|
momo PT61
Prijatelj foruma
poručnik korvete
Offline
Gender:
Posts: 3 053
ПЕНЗИОНЕР
|
|
« Reply #16 on: February 24, 2016, 08:04:18 pm » |
|
A kolika je bila prolaznost(upis-diploma)u %_?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vladimir bošković
vodnik I klase
Offline
Posts: 560
|
|
« Reply #17 on: February 25, 2016, 02:55:18 am » |
|
B. Supek je amnestiran 29.3.1962, o cemu je obavijesten 4.1.1963. i repatriran 21.1.1966. (ranije spomenuti izvor).
Hvala Jadrane, odličan podatak! Radi preciznosti, radi se o Zakonu o amnestiji usvojenom 14.03., objavljenog 21.03. pa stupilog na snagu 29.03.1962. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Informbirovce su prvi put djelimično amnestirali 1953. za Dan Republike i u čast Staljinove smrti, zatim nakon posjete Hruščova i pomirenja sa SSSR kada je Goli Otok zatvoren za njih po osnovu amnestije sa kraja 1955. Ovim amnestiijama međutim nije tretirana informbirovska emigracija niti politička emigracija uopšte, tako da je meta amnestije iz 1962. upravo bila ta emigracija koja je procjenjivana na 150.000 lljudi: da se pokrene njena diferencijacija i jedan broj emigranata motiviše na povlačenje iz tamošnjih organizacija. Prema podatcima Predsjedništva SFRJ iz sredine sedamdesetih, oko 45.000 je repatrirano po ovom Zakonu o amnestiji. Amnestijom je između ostalog oproštena kazna za djela podrivanja odbrambene moći države (čl. 102: "... ko omogući da u ruke neprijatelja pređu odbrambeni objekti, položaji, naoružanje i druga odbrambena sredstva..."), djela učestvovanja u neprijateljskoj djelatnosti protiv FNRJ (109), bjegstva radi neprijateljske djelatnosti (110), udruživanja protiv naroda i države (117: "…ko stvori zavjeru, bandu ili kakvu drugu grupu radi vršenja djela iz čl. 102, 109 I 117…” pri čemu je osobito težak slučaj podrazumjevao izvršenje djela u pripravnosti, mobilizaciji ili ratnom stanju te smrtnu kaznu za počinioca. Oproštena su i djela prinuđivanja na povredu službene dužnosti vojnog lica u pripravnom, mobilnom ili ratnom stanju (čl. 330) i djelo samovoljnog udaljenja i bjegstva iz vojske u inostranstvo (čl. 342). Navodim ono što predpsotavljam da je teretilo Berislava Supeka. Te četiri godine, od Zakona do repatrijacije, moguće su vezane za složenu situaciju informbirovske emigracije u Moskvi. Oni su nakon prebjega živjeli tamo na visokoj nozi da bi im, nakon što su sovjeti jugoslovensku emigraciju zvanično raspustili u vrijeme zbližavanja sa Titom - neke privilegije još bile i ostale – do amnestije iz 1962. Tada su ih domaćini stavili pred svršen čin: zaposlenje ili školovanje u SSSR - ili repatrijacija u FNRJ. Nije ni ti išlo jednostavno jer se tvrđi dio emigracije obračunavao sa onima koji su razmišljali o povratku, bilo je dosta slučajeva prebijanja, prijetnji.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vladimir bošković
vodnik I klase
Offline
Posts: 560
|
|
« Reply #18 on: February 25, 2016, 03:25:48 am » |
|
A kolika je bila prolaznost(upis-diploma)u %_?
Nema standarda, svaka klasa je priča za sebe. Kao što se vidi, u prvoj generaciji Pripremnog kursa od upisanih 20 ispalo je 8, dok je u VI klasi PVA 36 završilo a troje ispalo. Evo za primjer i II. klasa PVA, lista onih koji su stigli do poručnika korvete: Dušan V. Banović, Vinko I. Džikovski, Mirko I. Stipetić, Đorđe M. Mitrović, Zlatko S. Frkić, Otmar P. Krepel, Jovan V. Stanković, Luka S. Jurković, Sava R. Salmič, Franjo F. Rauš, Nastas S Krstič, Albin X. Hofbauer, Josip M. Čučić, Vladislav E. Kandare, Evgen A. Šoštarić - Pisačić, Alfred E. Malbohan, Nikola P. Ljutić, Branislav L. Popović, Boris A. Tomažić, Joža J. Kvac i Adalbert A. Šoštarić - Pisačić. Naveo sam ih prema objavi. Dakle 21 završilo, 12 ispalo
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 150
|
|
« Reply #19 on: February 25, 2016, 06:05:41 pm » |
|
A kolika je bila prolaznost(upis-diploma)u %_?
Alfred E. Malbohan, Naveo sam ih prema objavi. Dakle 21 završilo, 12 ispalo Bila su tri brata Malbohan u ratnoj mornarici. Spomenuti Alfred (fotografija sa suprugom na torpiljarci), zatim u momentu primanja u novu Mornaricu Artur - inzenjer I klase i Eduard Malbohan (kako je ranije navedeno - poginuo 16.11.1918. na dvije milje od Liznjana kod navedenog rta. Desilo se to na putu iz Pule za Rijeku na talijanskoj lakoj krstarici Cesare Rossarol. Poginula su ukupno 93 clana posade). Postoji spomen ploca sa popisom svih poginulih - osim, nazalost, Eduarda Malbohana.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
m-hobby
desetar
Offline
Gender:
Posts: 106
|
|
« Reply #20 on: February 25, 2016, 10:51:46 pm » |
|
Da ispravim gornji lapsus, 28.06.1931. proizvedena je u oficire VI klasa PVA, odnosno unaprijeđeni su poručnike korvete dotadašnji narednici prema rang listi... Kad smo kod ove klase PVA, osim PF Omerse, ne manje kontroverzna je biografija tridesetog na ovoj listi.
Berislav Supek, (Tešanj, 10.06.1909. – Zagreb, 31.03.1989.), sin sudskog nadsavjetnika Viktora, maturirao 1928. u banjalučkoj gimnaziji. Malo prije toga, 1927. godine, primljen je u SKOJ zajedno sa Veljkom Đorđevićem, Vilkom Vinterhalterom i Eduardom Kunštekom - Edom (kasnije član KPJ, a u toku rata ustaški povjerenik za ponovu u Banjaluci). Supekov skojevski staž je ubrzo prekinut, jer je postao pitomac Pomorske vojne akademije. Njegov period u KM se većim dijelom može rekonstruisati kroz SVL. U čin poručnika korvete unaprijeđen je 28.06.1931. i raspoređen na Kr. Brod „Moćni“ 25.07.1931., a zatim Kr. brod „Dalmacija“ 16.10.1931. Tokom 1932. (23.09.) biva raspoređen na Kr. brod „Krka“... redovno je unaprijeđen u poručnika fregate, kao i većina iz njegove klase...U SVL 1938-41 se ne navode rasporedi i dužnosti... Ovo su vrlo korisni i pregledni podaci za klase pitomaca Pomorske vojne akademije. Za istrazivace samo jedna manja napomena: Sluzbeni vojni listovi Kraljevine Jugoslavije koji su dostupni preko interneta iz fonda Univerzitetske biblioteke u Beogradu nisu kompletni. Naime, posle 1936. podaci o postavljenjima i kretanju u sluzbi su (radi poverljivosti) stampani u posebnim Prilozima SVL koje su uz redovne brojeve SVL dobijali, kako se navodi, samo organi I, II i III reda! Radi pracenja kretanja u sluzbi oficira Kraljevine Jugoslavije od 1936. do 1941. potrebno je pregledati i ove Priloge koji se mogu pronaci (koliko je meni poznato) u Beogradu u Centralnoj vojnoj biblioteci ili u Vojnom arhivu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vladimir bošković
vodnik I klase
Offline
Posts: 560
|
|
« Reply #21 on: February 25, 2016, 11:48:34 pm » |
|
A kolika je bila prolaznost(upis-diploma)u %_?
Alfred E. Malbohan, Naveo sam ih prema objavi. Dakle 21 završilo, 12 ispalo Bila su tri brata Malbohan u ratnoj mornarici. Spomenuti Alfred (fotografija sa suprugom na torpiljarci), zatim u momentu primanja u novu Mornaricu Artur - inzenjer I klase i Eduard Malbohan (kako je ranije navedeno - poginuo 16.11.1918. na dvije milje od Liznjana kod navedenog rta. Desilo se to na putu iz Pule za Rijeku na talijanskoj lakoj krstarici Cesare Rossarol. Poginula su ukupno 93 clana posade). Postoji spomen ploca sa popisom svih poginulih - osim, nazalost, Eduarda Malbohana. Poručnik fregate Eduard Malbohan (1895) je poginuo kao kurir Narodnog vijeća, inženjer Artur (1883) je penzionisan kao podpukovnik 03.10.1940. dok je Alfred (1905) u poručnika bojnog broda I klase unaprijeđen 11.12.1936. Između Artura i Alfreda je razlika 22 godine. Možda bi jednom imalo smisla pokrenuti temu o braći, sinovima i očevima u Kraljevskoj mornarici
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vladimir bošković
vodnik I klase
Offline
Posts: 560
|
|
« Reply #22 on: February 25, 2016, 11:56:30 pm » |
|
Da ispravim gornji lapsus, 28.06.1931. proizvedena je u oficire VI klasa PVA, odnosno unaprijeđeni su poručnike korvete dotadašnji narednici prema rang listi... Kad smo kod ove klase PVA, osim PF Omerse, ne manje kontroverzna je biografija tridesetog na ovoj listi.
Naime, posle 1936. podaci o postavljenjima i kretanju u sluzbi su (radi poverljivosti) stampani u posebnim Prilozima SVL koje su uz redovne brojeve SVL dobijali, kako se navodi, samo organi I, II i III reda! Radi pracenja kretanja u sluzbi oficira Kraljevine Jugoslavije od 1936. do 1941. potrebno je pregledati i ove Priloge koji se mogu pronaci (koliko je meni poznato) u Beogradu u Centralnoj vojnoj biblioteci ili u Vojnom arhivu. Znate li gdje su objavljivane presude vojnih sudova nakon 01.01.1929. jer u SVL od tada nema objava ko je lišen čina?
|
|
« Last Edit: February 26, 2016, 12:01:39 am by vladimir bošković »
|
Logged
|
|
|
|
m-hobby
desetar
Offline
Gender:
Posts: 106
|
|
« Reply #23 on: February 29, 2016, 06:12:01 pm » |
|
... Znate li gdje su objavljivane presude vojnih sudova nakon 01.01.1929. jer u SVL od tada nema objava ko je lišen čina?
Nije mi poznato da su ovi podaci negde publikovani, ali kolega Predrag M. kaze da se u Vojnom arhivu u Beogradu u fondu Vojske Kraljevine Srbije i Jugoslavije, 1913-1941 u popisniku broj 5 (pet) nalaze trazeni dokumenti vojnog suda.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
vladimir bošković
vodnik I klase
Offline
Posts: 560
|
|
« Reply #24 on: February 29, 2016, 10:19:38 pm » |
|
Hvala
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|