Imigrantska kriza

[duje]

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
http://dnevnik.hr/
18.01.2016.

POTRESNO ISKUSTVO 'Vrlo su zahtjevni, traže stan, dobar auto, da im sredim posao...'

Donosimo iskustvo žene koja u Hamburgu već nekoliko mjeseci radi na prijemu i pomoći u Centru za izbjeglice.
 
'Zahtjevni su, ne poštuju dogovore, podvaljuju lažne papire i ne poštuju žene', samo su neke karakteristike koje je, žena koja radi u hamburškom Centru za izbjeglice, izdvojila kada je pričala o izbjeglicama koji dolaze u Njemačku.

Kako piše njemački list Die Welt, žena je posao u Centru za izbjeglice žarko željela, jer je osjećala da tamo pripada i da tim ljudima mora pomoći. Radi kao savjetnik oko papira, zahtjeva za azil, a pomagala je i prilikom obavljanja medicinskih pregleda.

Već pri ulasku prvih ljudi u njezin ured, shvatila je kako je slika koju je stvorila o izbjeglicama idealizirana te nema veze s realnošću.

'Velik broj izbjeglica bilo je sretno što su došli do Centra, iznimno prijateljskog raspoloženja, ugodni i zahvalni ljudi s voljom za integracijom. No, ako ću biti iskrena, suradnja s 90 posto onih koje sam srela bila je neugodna i ne onakva kakva sam mislila da će biti', ispričala je te dodala kako je većina izbjeglica koja dolazi u Centar, iznimno zahtjevna.

'Dođu kod mene i traže stan, dobar auto i da im sredim dobar posao, a kad ih odbiješ postanu bučni i ponekad vrlo agresivni. Afganistanac mi je nedavno zaprijetio da će se ubiti', rekla je žena za Die Welt.

Drugi problem s kojim se svakodnevno suočavaju je problem lažnih i nepouzdanih informacija. Često se dogodi da daju drugačije informacije različitim savjetnicima, predstavljaju se lažnim imenima i jedni drugima uzimaju papire. Ono što ju je najviše zgrozilo je odnos mnogih izbjeglica prema ženama.

'Ako im ja kažem nešto kao žena ili želim uzeti izjavu, jedva me slušaju, odbace to kao nevažno i pozovu mog muškog kolegu. Za nas žene ostavljaju samo prezirne ili uvredljive poglede. Kasnije glasno zvižde, poviknu nešto na stranom jeziku što većina kolega i ja ne razumijemo, smijući se. To je izuzetno neugodno', svjedoči ona.

Upravo zbog tog problema sada oblači široke hlače i majice zakopčane do grla. Šminku gotovo da ne koristi. Svoje je ponašanje u potpunosti promijenila. Više ne prolazi mjestima gdje se muškarci okupljaju, a ako baš mora, požuri i ne smije se nikome kako je netko ne bi pogrešno shvatio. Na posao obavezno ide automobilom jer, kako kaže, javni prijevoz više nije siguran.

'Bila sam uvjerena u ovaj posao i cijelu stvar, a teško je priznati da su stvari malo drugačije od onog što sam zamišljala. I dalje konkretno razmišljam o tome da dam otkaz kao i mnogi kolege koji više to ne mogu podnijeti', zaključila je.

[duje]

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
http://dnevnik.hr/
18.01.2016.

SCHENGEN U OPASNOSTI Šest članica ga suspendiralo, u EU sve više ograda

Sve je više članica Europske unije koji se u nedostatku zajedničke europske politike prema izbjegličkoj krizi odlučuju za uvođenje jednostranih mjera, pa je tako šest država potpisnica Schengenskog ugovora do sada privremeno suspendiralo njegove odredbe i ponovo uvelo kontrole na granicama.
 
Takve kontrole trenutačno provode Austrija, Danska, Švedska, Njemačka i Norveška zbog migrantske krize, dok ih je Francuska uvela zbog terorističnih napada u Parizu.

Njemačka, koja je do sada primila najveći broj migranata, privremenu je suspenziju schengenskog režima uvela 14. studenoga, a vrijedi do 13. veljače ove godine, s time da se može i produžiti.

Za kontrolu granice odlučila se i Austrija, koja je nedavno uz granični prijelaz sa Slovenijom u Šentilju počela postavljati metalnu ogradu.

Na barijeru se prije nje odlučila i Slovenija, koja je dosad prema Hrvatskoj postavila 155 kilometara opasne ograde sa žilet-žicom, izazvavši diplomatske prosvjede jer je žica na nekim mjestima ušla i u hrvatski teritoriij, ali su protestirali i ekolozi i turistički djelatnici na obje strane granice.

Danska je privremeni granični nadzor na svojoj granici s Njemačkom uvela 4. siječnja ove godine, nakon što je Švedska zbog migranata odredila dodatno obvezno provjeravanje identiteta svih putnika na autobusima, vlakovima i putničkim brodovima koji dolaze iz Danske.

Švedska, koja je uz Njemačku primila najviše migranata, s pojačanim je graničnim nadzorom započela još 12. studenog prošle godine.

Privremeni nadzor na granicama zbog migranata na svojim granicama provodi i Norveška koja nije članica Europske unije, ali je dio schengenskog prostora bez kontrole dokumenata na unutarnjim granicama. Ona je schengenski pravilnik privremeno suspendirala 26. studenog prošle godine, a takav će režim pojačane granične kontrole ostati na snazi barem do 14. veljače. Norveška posebno nadzire promet na trajektnim linijama koje je povezuju sa drugim državama sjevera Europe i Baltika.

Francuska je zbog napada u Parizu schengenska pravila opozvala 13. studenog, a mjera će ostati na snazi do najmanje 26. veljače.

Mađarska je zbog priljeva migranata preko njezina teritorija ogradu od bodljikave žice prošle godine prvo postavila na cijeloj granici sa Srbijom, a nakon toga i na cijeloj kopnenoj granici s Hrvatskom, osim na dijelu gdje je Drava prirodna granica.

Slovenija je žicu poistavila i uz rijeke Kupu, Sutlu i Dragonju, navevši kako je riječ o preprekama za sprečavanje možebitnog nekontroliranog ulaska migranata koji već tri mjeseca dolaze vlakom u Sloveniju, na graničnu željezničku postaju Dobova.

No, već sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća žicom se, u nastojanju da spriječi iilegalne migracije, zaštitila Španjolska, postavivši ogradu oko svojih afričkih enklava Ceuti i Melilli.

Zbog novog migrantskog vala 2012. godine žičanu ogradu na svojoj granici s Turskom postavila je Bugarska, a najnovija ograda koja se postavlja je ona na granici Makedonije i Grčke. Bugarska je članica EU-a, ali ne i Schengena, dok Makedonija nije ni u EU-u ni u Schengenu.

S druge strane, Grčka jest članica Schengena, ali ne poštuje njegova pravila zbog vrlo velikog migrantskog vala koji joj već mjesecima dolazi iz Turske, uglavnom iz tamošnjih logora za sirijske izbjeglice, a problem je u tome da je grčko-tursku granicu teško kontrolirati zbog razvedenosti morske granice i obale, te brojnih otoka bliskih turskom kopnu. (Hina)

"Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez."

[Milan (longtrip)]

Gledao sam  intervju sa nekim muftijom na nemačkoj televiziji ZDF gde on objašnjava zašto ti muškarci tako reaguju na evropske žene. Kaže on da ih izaziva i iritira to što evropske žene koriste parfeme , to budi seksualni nagon kod njih  i postaju agresivni jer ih ne mgu "osvojiti". Te iste evropske žene ih gledaju pravo u oči i to im budi nadu da možda imaju šanse kod njih.

[Karlo]

I ako sam i sam svjestan da se na forumu ne mogu pisati "romani",čak mislim da je to i pravilima zabranjeno,evo da pokušam prokomentirati zadnjih nekoliko postova ukartko,bez obzira što se tim ulijeće u drugu grešku(nejasnoća,samim tim i dosta netačnog itd).

Na prdhodnoj stranici je dana fotka praznog graničnog prijelaza(što bi Crnogorci rekli,za vrijeme socijalizma:"niđe nikog ni milicajac",definicija za pustoš,jer smo onda imali milicajaca na pretek).
Već duže vrijeme izbjeglice se ne kreću pješke u grupi nego autobusima,vozovima-vlakovima,autima itd..pa se niti ne može očekivati da je na granici gužva.Dakle,fotka nikako ne može biti odraz stvarnog stanja.Zbog utjecaja zime a i ograničenja priliva zbog "podjele" na "imigrante i izbjeglice" iz Sirije i u to vrijeme(fotke),dnevno je prolazilo oko 2.500 ljudi,Makedonci su dali podatak da je oko 15.ooo jludi ulazilo nedjeljno,te više vjerujem u te podatke nego u ovu "pustoš" jer ili nije snimljena u vrijeme ili na pravom mjestu.

Što se tiče posta o iskustvu te žene na prijemu mislim da je on dosta dobar ali i vjerojatno ublažen,jer je ona vidjela samo taj dio u odnosu na žene i nešto ekonomskih (materijalnih)zahtjeva ne ulazeći u njihovo ponašenje u vezi ishrane,želje za "asimilacijom"(učenje jezika itd),higijenske navike,ponašanje na ulici itd...

Što se tiče šengena,interesantno mi je  da se tu potencira to kao najveća vrijednost EU a pri tome se zaboravlja,da je on i pravljen za članice u okviru EU a ne za ljude sa drugih područja.Ne mogu to shvatiti drugačije sem da se radi o prikrivanju nečeg što ne bi smjelo,u koju svrhu prosudite sami.Dodatnu zabunu ali možda i razjašnjenje unosi Merkelino davanje Turskoj bezviznog režima a i samo očekivanje da će ona(Turska)
kao glavni vinovnik,bilo što učiniti za sprečavanje priliva izbjeglica.  

Poz.

[duje]

Sliku graničnog prelaza je Božo postavio kao primjer, da nisu svi granični prelazi prema Austriji pod pojačanom kontrolom sa strane austrijske policije. Koliko ja razumijem sa tom slikom je baš prikazano, da nisu svi granični prelazi "zatvoreni". Prelaz Jezersko, je međunarogni, ali ga uglavnom koristi lokalno stanovništvo (Gorenjska). U vrijeme "neštašica" u SFRJ bio je jako frkventan.

[Bozo13]

Tako je Duje.

Ima graničnih prelaza, koji nisu pod kontrolom, ali ima i onih, npr Šentilj, gde ide migracija, i tako je normalno da se vrši pojačana kontrola. Ali bit svega je bilo, da Austrija ne zatvara hermetično granicu.

[duje]

Austrija pritvara vrata izbjeglicama. Ove godine namjeravaju odobrit samo 37.500 azila (prošle godine 90.000 molbi). Broj migranata  nesmije preči 1,5%  od broja stanovnika...

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/
20.01.2016

Avstrija pripira vrata pribežnikom

Lani je bilo v Avstriji 90.000 novih prosilcev za azil, letos hočejo to število omejiti na 37.500.

Dunaj − »Ne moremo sprejeti vseh,« je izjavil avstrijski kancler Werner Faymann, podpredsednik vlade Reinhold Mitterlehner pa dodal, da bi morala biti letos »zgornja meja« za število prebežnikov, ki jih bo sprejela Avstrija, 37.500.

Avstrija, kjer je lani za azil zaprosilo 90.000 ljudi, bo v bodoče na leto sprejemala le še od 30.000 do 40.000 novih prosilcev, so sklenili na »vrhu« nacionalnih in deželnih voditeljev o begunski problematiki. Še bolj bodo poostrili nadzor na mejah, skrbneje preverjali pribežnike in začeli zavračati tiste, ki ne nameravajo za azil zaprositi v njihovi državi.

Le kaka desetina tistih, ki so po balkanski poti čez Avstrijo bežali na sever Evrope, se je doslej odločila ostati v severni sosedi, a če bi migrantski tok in priseljenska politika ostala enaka, bi po nekaterih ocenah v Avstriji, ki ima okoli 8,5 milijona prebivalcev, letos za azil zaprosilo do 150.000 novih pribežnikov. Toda »smernice«, o katerih sta se pred vrhom za zaprtimi vrati dogovorili vladajoči stranki, določajo, da število sprejetih prišlekov ne sme presegati 1,5 odstotka avstrijskega prebivalstva. To je 127.500 ljudi do 30. junija 2019, kar pomeni, da bo Avstrija letos sprejela le še 37.500, naslednje leto 35.000, leta 2018 30.000, leta 2019 pa 25.000 novih prosilcev. Kaj bodo storili, ko bo ta številka dosežena, na tiskovni konferenci po vrhu niso odgovorili......

[duje]

Srbija prima samo migrante koje namjeravaju zaprosit za azilu Austriji ili Njemačkoj....

Vir: "24ur.com" Ljubljana
http://www.24ur.com/
20.01.2016.

....Srbija sprejema le migrante, ki bodo zaprosili za azil v v Avstriji in Nemčiji

Tudi Srbija je ukrepala. Migranti, ki ne bodo izrazili namere za vložitev prošnje za azil v Avstriji ali Nemčiji, od danes naprej ne bodo mogli prepotovati Srbije, je povedal srbski minister za delo in vodja vladne koordinacijske delovne skupine za migracije Aleksandar Vulin.

"Od danes na osnovi odločitve avstrijske vlade, ki sta nam jo predložili vladi Slovenije in Hrvaške, migranti ne bodo mogli nadaljevati svoje poti, če ne bodo izrazili namero za iskanje azila na ozemlju Avstrije in Nemčije," je po poročanju srbske tiskovne agencije Tanjug povedal Vulin novinarjem med obiskom začasnega sprejemnega centra za migrante v Adaševcih.

Vulin je pojasnil, da migranti, ki želijo priti v druge države oz. želijo prošnjo za azil vložiti v drugih državah, ne bodo mogli prečkati ozemlja Hrvaške, Slovenije, Avstrije in Nemčije. Po njegovih besedah se je srbska vlada na podlagi odločitev teh držav, da migrantom ne bodo omogočile prehoda svojega ozemlja, odločila za podoben ukrep in je o tem obvestila tudi Makedonijo.

Na meji z Makedonijo so po besedah Vulina že vzpostavljene mejne kontrole migrantov, ki pa jih bodo sedaj še vprašali, kje želijo zaprositi za azil.....

[borovnica]

Srbija prima samo migrante koje namjeravaju zaprosit za azilu Austriji ili Njemačkoj....

Kako će to funkcionisati? Migranti imaju telefone i internet na njima, a verujem da su ovo saznali pre nego što je dospelo do novina i sada će svi reći kako su na putu za Nemačku i Austriju! Na kraju, kako će ih Srbija zaustaviti kada je granica porozna?

[Milan (longtrip)]

Nije jasno da li se ova izjava odnosi na izbeglice (Sirija, Irak, Avganistan), ili na ekonomske migrante iz drugih zemalja. Pošto je poznat stav EU država da ne primaju ekonomske migrante, i da će dobar deo od onih koji su već ušli tamo, da vraćaju.Ovo se valjda odnosi na izbeglice uopšte. Pitanje je međutim što sve ovo nije baš  kompatibilno sa najavom Austrije da će ograničiti prijem izbeglica na 40.000 godišnje, i da je taj broj premašen već prošle godine. U Nemačkoj se "kuva", i samo što ne ozvaniče ograničenje. I, šta onda? Izbeglice koje izjave da će tražiti azil u Austriji i Nemačkoj, Srbija pusti na svoju teritoriju, a, onda, dobije obaveštenje da ih "pričuva u čekaonici"do sledeće godine, jer su ovogodišnje kvote popunjene?

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
20.01.2016.

I Hrvatska uvodi nova pravila za migrante

Tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je da će nakon što je Austrija uvela, a Slovenija najavila novi režim prijelaza granica za migranate i Hrvatska uvesti nova pravila.

 "Uz do sada tražene podatke bit će dodan i podatak da li traže azil u Njemačkoj ili Austriji", izjavio je Ostojić Hini, zamoljen da komentira novi austrijski režim prijelaza migranata preko granice, a u svijetlu slovenskih najava da će iste mjere kao Austrija odmah primijeniti na granici s Hrvatskom.

 Dodao je i da će Hrvatska postupiti kao i ostale zemlje koje su "dobile obavijest" te da će isto raditi i Srbija iz koje migranti ulaze u Hrvatsku. No, istaknuo je da će o svemu detaljnije govoriti na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije zakazanoj za četvrtak u 13 sati.

 Austrija je u srijedu uvela restrikcije u prijemu izbjeglica i migranata iz Slovenije pa će ubuduće primati manji broj migranata nego do sada, na što je već reagirao slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavivši da će o recipročnim mjerama na granici s Hrvatskom u četvrtak odlučiti slovenska vlada.

 "O tome će vlada odlučivati u četvrtak, a jedna od mogućnosti je i određivanje limita za prijem migranata iz Hrvatske. Morat ćemo se prilagoditi onome što radi Austrija", kazao je Erjavec, dodavši da je slovenska vlada u stalnim kontaktima s austrijskom.

 Mjerama koje je prihvatila u srijedu austrijska vlada je odlučila da će ubuduće iz Slovenije primati samo izbjeglice kojima se može utvrditi identitet, one koji namjeravaju azil zatražiti u Austriji ili Njemačkoj i ljude bez kriminalne prošlosti ili koji ne predstavljaju sigurnosni rizik, a limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. godine, na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije.

(H

Vir: "Večetrnji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/
20.01.2016.

Tajni plan za Balkan

Migrantima ni ne dopustiti da dođu do granice Austrije i Njemačke, zadržati ih što dalje na jugu – to je cilj akcije Berlina i Beča
 
Migrantima ni ne dopustiti da dođu do granice Austrije i Njemačke, zadržati ih što dalje na jugu, po mogućnosti u Grčkoj, za što će ta država biti obilno novčano nagrađena, a moguće je i da joj se otpiše dio duga. Ne uspije li plan o pretvaranju Grčke u veliki logor, svim državama na balkanskoj ruti ponuditi financijsku injekciju kako bi iz mase imigranata koji tim putem dolaze do Austrije i Njemačke izdvojila one koji imaju pravo na azil- prave izbjeglice koje bježe od rata - a sve ostale vratile natrag u države iz kojih su došli.
   
Detalji su to “tajnog plana za Balkan” koji su ovih dana usuglasile Njemačka i Austrija, govori njemački novinar Peter Tiede. Ogroman pritisak javnosti, kojemu je pridodan i nikad veći politički pritisak, natjerao je na akciju austrijskog kancelara Wernera Faymanna i njemačku  kancelarku Angelu Merkel, kojoj je jučer stigla kritika i iz vlastite vlade kad je ministar prometa Alexander Dobrindt, poručio da je zatvaranje granica neizbježno.  Njemačko-austrijski plan sastoji se od dvije točke, a prva i najvažnija jest: svim silama štititi granicu Grčke i Makedonije.

Otpis duga Grčkoj

– Austrija i Njemačka moraju zaustaviti rijeke migranata pred granicama. Plan je zadržati migrante što dalje, odnosno zadržati ih u prvoj državi u kojoj stupe na europske tlo, kako kažu i europski zakoni. Neodrživo ih je sve propuštati dalje, i one koji imaju i one koji nemaju pravo na azil. Merkel i Faymann su se složili da je prioritet dobro osigurati i čuvati granice Grčke i Makedonije kako bi spriječili nastavak puta. Kao pomoć, uputilele bi se dodatne snage Frontexa, ali i policijske snage drugih država, poput Njemačke i Austrije – objašnjava Tiede, urednik u Bildu.

Posljedica toga, računa se, bilo bi pretvaranje Grčke u veliki sabirni centar, hot-spot. Tamo bi se razvrstavali migranti te podnosili i obrađivali zahtjevi za azilom. Azil bi se, kako govore zakoni, odobravao samo onima koji mogu dokazati da im je život u domovini ugrožen.

Svi ostali, a riječ je o ekonomskim migrantima, ne bi smjeli dalje, već bi bili vraćeni u države otkuda dolaze. No pretvaranje države u sabirni cenar opcija je koju su do sad, redom, odbile sve države tzv. balkanske rute, uključujući i Hrvatsku. Zašto bi onda Grčka pristala?

– Novac. Priprema se obilna novčana pomoć i iz ove dvije države, Astrije i Njemačke, ali i iz Bruxellesa. Siguran sam da će Grčka takvu ponudu prihvatiti. Već se govori da, zauzvrat, Grčka želi i otpis dijela duga – kaže Tiede.  Krajnji rok za uspostavu ovog režima je sredina ožujka. Ako do tada plan ne profunkcionira, Njemačka i Austrija prelaze na drugu točku plana - pritisak na države uzduž balkanske rute.

– Sve bi države morale razdvajati izbjeglice od ekonomskih migranata, od Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Naravno, što južnije, to bolje. Ekonomske migrante bi odmah morali vratiti u države iz kojih su došli. Računa se da su zakoni u tim državama omogućavaju lakšu i diskretniju deportaciju – kaže te dodaje da bi se i tim državama financijski obilno pomoglo.

Iz Austrije stižu vijesti da se profil migranata promijenio: još početkom jeseni, prevladavale su izbjeglice, a sada većinu čine ekonomski migranti. Ta je država lani primila  90.000 azilanata, što je tri puta više nego 2014. pa je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz govori da se takvo što ove godine ne smije ponoviti.

Pomoć Makedoniji

Najave o strožoj kontroli  ulazaka, primjerice nova regulacija  koja bi se danas trebala donijeti u Beču, te odlučni signali iz Berlina i Beča da je dosta, trebali bi natjerati sve države s balkanske rute da se “uozbilje” i da, ili zatvore granice, ili ozbiljno pristupe prihvatu i obradi zahtjeva za azilom i odmah deportiraju one koji tim zahtjevima ne udovoljavaju ili one koji ne žele podniejti zahtjev u toj državi, već, primjerice u Njemačkoj. Cilj je prestati samo propuštati kolone ljudi prema Austriji i Njemačkoj.

U tom smjeru ide i pismo koje je slovenski premijer Miro Cerar poslao svojim kolegama s tzv. balkanske rute i glavnim protagonistima u Bruxellesu. Sve državama na balkanskoj ruti podnose izniman teret, kaže u pismu. Grčka je jedna od ključnih igrača, ali već dobiva pomoć i kroz Frontex, kroz “znatna sredstva” te kroz suspenziju povrata migranata. Slovenski premijer, stoga, poziva da sve EU države pruže pomoć - u opremi ili ljudstvu - makedonskoj Vladi kako bi bolje štitila granicu i spriječavala ilegalne prijelaze. Fokus na Makedoniju ima još jednu svrhu, upozorava Cerar: Djelovanjem na jugu, spriječili bi se mogući konflikti i tenzije između zemalja Zapadnog Balkana i Središnje Europe.•

[Solaris]

I šta onda, opet podavljeni migranti u kamionskim prikolicama. 

Novac. Priprema se obilna novčana pomoć i iz ove dvije države, Astrije i Njemačke, ali i iz Bruxellesa. Siguran sam da će Grčka takvu ponudu prihvatiti. Već se govori da, zauzvrat, Grčka želi i otpis dijela duga – kaže Tiede.

Ovo možda djelomično pomogne, očito je da Grke boli ona stvar za sve, ovako ih se možda motivira da pojačaju nadzor ali čisto sumnjam.

poz.

[Milan (longtrip)]

Sve vreme se zaobilazi Turska i akcenat se stavlja na Grčku koja zbog ogromne krize treba da postane sabirni centar.Zar ne trebaju Turci da obezbeđuju svoju granicu? Kakvu ulogu igra sada pripadnost nato alijansi u pogledu tursko-grčke granice ili to ustvari nema nikakve veze po viđenom i na hrvatsko-slovenačkoj granici.

[Karlo]

Evo još jedne kratke vijesti.Mislim da spada u dobre,ali vjerovatno privremene,te da bi smo trebali ponova biti zahvalni Makedoncima.Privremena je i zbog toga što nisam siguran da će Makedonci izdržati pritisak a i zbog toga što će vjerovatno "izbjeglice" samo promjeniti rutu na Albaniju a preko nje na Italiju,CG,Kosovo i eto ih opet kod nas makar kad ih budu vraćali.Vjerovatno je ovo skuplja i duža ruta ali mislim da je oni nisu osobno niti do sada financirali.Nadajmo se da neće biti ovako a ove što smo do sada primili(AV reče da ih u Srbiji ima nešta preko 12.ooo trenutno)će mo se Boga mi teško kurtalisati.

Makedonija zatvorila granicu sa Grčkom

Skoplje -- Makedonija je zatvorila za izbeglice svoju granicu s Grčkom, navodeći kao razlog probleme s njihovim daljim prolazom duž balkanske rute.
Izvor: Tanjug sreda, 20.01.2016. | 18:22

Grčka policija je saopštila da je oko 650 tražilaca azila iz Sirije, Iraka i Avganistana ostalo zarobljeno na makedonskoj granici, odnosno u izbegličkom kampu na granici, prenela je agencija AP.

Grčka policija je saopštila da je oko 650 tražilaca azila iz Sirije, Iraka i Avganistana ostalo zarobljeno na makedonskoj granici, odnosno u izbegličkom kampu na granici, prenela je agencija AP.

Veći broj njih čeka na makedonskoj granici još od sinoć, kad je ona zatvorena.

Makedonske vlasti navode kako se čini da je problem samo privremen, a započeo je u Sloveniji kad je došlo do poremećaja u železničkom saobraćaju, koji izbeglice koriste da bi stigle u Austriju.

Kao rezultat toga, Slovenija, Hrvatska i Srbija su prestale da propuštaju izbeglice, podseća AP.

[duje]

Ulazak migranata u Sloveniju će se odobrit samo onima koji mogu dokazati da će podjenet zahtjev za azil u Njemačkoj ili Austriji....Ovaj uvjet vrijedi za one koji će doći danas u 22.00.

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/
21.01.2016.

Vstop v državo omejuje tudi Slovenija

Vstop v državo bo dovoljen le tistim, ki bodo dokazali, da bodo zaprosili za azil v Avstriji ali Nemčiji.

O zgornji meji sprejemanja migrantov Slovenija po ministričinih besedah za zdaj še ne govori. Foto: Tadej Regent/Delo
 
Ljubljana − Potem ko so se številne evropske države v zadnjih dneh odločile uvesti strožji nadzor na mejah in nekatere omejevalne ukrepe za prebežnike, bo drevi podobno storila še Slovenija.

Kot je po seji vlade sporočila notranja ministrica Vesna Györkös Žnidar, bo s prvim prihodom vlaka s prebežniki danes ob 22. uri vstop v državo dovoljen le tistim beguncem, ki bodo dokazali, da bodo zaprosili za azil v Avstriji ali Nemčiji. Györkös Žnidarjeva ocenjuje, da sprejeti omejevalni ukrep glede sprejema migrantov ne prejudicira postopkov mednarodne zaščite, poroča STA.
________________________________________________________________________________________________________________________

Evo kako to prenosi "Slobodna Dalmacija" Split http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Slovenija propušta samo migrante koji u Austriji ili Njemačkoj traže azil

Slovenska vlada u četvrtak je donijela restriktivne mjere za buduće primanje migranata koji se kreću balkanskom rutom i primat će samo one koji dokažu da će azil tražiti u Austriji ili Njemačkoj.

 Mjere će se početi primjenjivati za migrante koji stižu u Dobovu vlakom najavljenim večeras oko 22 sata, kazala je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar.

 "Ulazak u Sloveniju bit će dopušten samo onima koji dokažu da će azil zatražiti u Austriji i Njemačkoj, ostali će se odbijati", kazala je slovenska ministrica, dodavši da će se uvesti i pojačana kontrola zelene granice.

 Riječ je o recipročnoj mjeri kojom Slovenija reagira na odluku Austrije da ograniči broj migranata kojima će ove i sliijedećih godina odobriti azil, te da naprijed prema sjeveru propušta samo one koji namjeravaju azil zatražiti u Njemačkoj, dok će ostale, te one koji imaju kriminalni dosje ili predstavljaju sigurnosni rizik zadržati nakon granične provjere i vratiti u Sloveniju.

 Slovenska je ministrica rekla da ju je o austrijskim restrikcijama i intenzivnijoj kontroli granice sa Slovenijom, te novim kriterijima za primanje izbjeglica, danas obavijestila austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner, te da Slovenija uspješno nadzire slovensko-hrvatsku granicu i kontrolira migrantski val.
 Kako će Hrvatska reagirati na mjere koje je danas uvela Slovenija, prerano je ocjenjivati, navela je Gjerkeš Žnidar.

 Slovenska vlada danas još nije odredila limit za dnevni priljev migranata iz Hrvatske, što ministar vanjskih poslova Karl Erjavec jučer nije isključio, navevši to kao opciju ako se situacija bude zaoštravala.

 "Naša vlada ima razrađen plan moguće eskalacije mjera kako bi se spriječilo da Slovenija postane džep u kojemu će ostati velik broj migranata", kazala je Gjerkeš Žnidar, te dodala da je slovenska vlada o novim pravilima za ulazak migranata u Sloveniju već obavijestila hrvatsku vladu.

 Dodala je da mjere koje stupaju na snagu danas ne znače da se Slovenija neće držati ženevske konvencije o međunarodnoj pomoći izbjeglicama.

 Slovenske mjere za kontrolu migrantskog vala su pripremljene za različite scenarije, a Slovenija neće dopustiti da postane "džep", odnosno hot-spot za migrante, kazala je ministrica na bojazni da će Austrija ubuduće u Sloveniju vraćati veći broj odbijenih migranata.

 "Poručujem građanima da je svaka takva briga suvišna, sve ćemo učiniti da se to ne dogodi", rekla je ministrica unutarnjih poslova Slovenije.

Slovenija ne želi postati hot-spot, najviše čitatelja "Dela" migrante bi vratilo u Hrvatsku

 Počnu li Njemačka i Austrija migrante pristigle balkanskom rutom vraćati u Sloveniju, slovenska bi ih vlada trebala vratiti Hrvatskoj, drži 43 posto čitatelja ljubljanskog "Dela" u brzoj anketi na nereprezentativnom uzorku.

 U anketi koju je vodeći slovenski list priredio glede opasnosti da Slovenija postane "džep", odnosno hot-spot za neželjene migrante 32 posto ispitanika je navelo da bi vraćene migrante trebalo repatrirati u zemlje iz kojih su došli, 13 posto da bi povratak migranata iz Austrije trebalo spriječiti podizanjem ograde, a 11 posto da bi Slovenija  trebala vraćene migrante primiti na duže vrijeme i postupno ih integrirati u društvo.

(H)