Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 16 530
|
|
« Reply #2 on: July 23, 2012, 09:50:10 pm » |
|
BIOLOŠKI NAPAD
Biološki napad kao oblik upotrebe bioloških borbenih sredstava može da ima različit opseg, zavisno od cilja koji se želi postići. Obično se razmatraju dve mogućnosti: otvoreni i diverzantski napad. Prvi pretpostavlja masovnu upotrebu Bioloških agensa, a drugi prikriveno ubacivanje odredenih vrsta Bioloških agensa s ograničenim ciljem. Otvoreni biološki napad, kao najteži vid upotrebe bioloških borbenih sredstava, može biti različiog intenziteta i opsega, već prema tome da li ima šire ili uže razmere, da li je izvršen radi uništavanja i onesposobljavanja stanovništva ili vojnih jedinica (ili kombinovano), domaćih životinja ili bilja, i sl. Diverzantski napad se izvodi prikriveno, ograničenog je cilja (zagadivanje izvora pitke vode, ubacivanje Bioloških agensa u skladišta hrane i si.), ali je upravo zato i opasniji. Za razliku od otvorenog biološkog napada, diverzantska akcija može da se izvodi i u miru, naročito u periodu zategnutosti ili neposredno pred početak agresije. U literaturi se, medutim, ističe da i u otvorenom napadu i diverzantskoj akciji sva biološka sredstva nemaju isti efekt: neki Biološki agensi se mogu veštački primeniti samo ako za to postoje odgovarajući klimatski uslovi, na neke svi ljudi i domaće životinje nisu podjednako osetljivi ili su već stekli imunitet, mnoge biljne vrste, pa čak i pojedine sorte unutar vrste, nisu podjednako osetljive prema određenim Biološkim agensima i sl.
INFEKTIVNI AEROSOLI I NAČIN NJIHOVE PRIMENE
Većina Bioloških agensa može se iz stanja suspenzije u nekoj tečnoj sredini ili suvog stanja (dobivenog naročitim načinom isušivanja) pretvoriti u zarazne aerosole, odnosno suspenziju čestica u atmosferskom vazduhu. Infektivnim aerosolima se Bioloski agensi mogu veštački unositi u disajne organe ljudi i životinja, bez obzira da li oni u prirodnim uslovima u organizam prodiru tim putem ili nekim drugim (usta, koža, sluzokoža), nanose se na površinu bilja, kao i na uskladištene sirovine i proizvode. S obzirom na to da se infektivnim aerosolima mogu pokriti velike površine i prouzrokovati masovna oboljenja sa visokim procentom smrtnosti, njihova primena se smatra po- tencijalno najefikasnijim načinom biološkog napada. Zbog toga se naročita pažnja posvećuje izučavanju problema iz tog domena, kao što su: način stvaranja infektivnih aerosola, njihova stabilnost u različitim uslovima, odnos optimalne veličine čestica i njihovog taloženja, uticaj toplote, kretanja vazduha i atmosferskih taloga na njih i dr. Eksperimentima je dokazano da su najpovoljniji uslovi za primenu aerosola pri brzini kretanja vazduha od 5 do 15 km/h, i u izotermnoj atmosferi. Takvi uslovi približno postoje u toku leta, pri vedrom vremenu, ujutru i uveče, a zimi pri potpunoj oblačnosti. Kako je upravo u takvim uslovima delovanje ultravioletnih zraka manjeg intenziteta, Bioloski agensi lansirani aerosolima mogu da prežive duže vreme. Ispitivanja su pokazala da infektivni aerosoli dobiveni raspršivanjem tečnih suspenzija Bioloski agensi dejstvuju efikasnije od aerosola dobivenih raspršivanjem Bioloških agensa u suvom stanju, pogotovo ako se lansiraju iznad ravničastog zemljišta (na brdovitom zemljištu aerosoli se neravnomerno rasporeduju i teže usmeravaju na cilj). Mogućnost infekcije traje duže ako se raspršivanje vrši u dolinama, šumama, većim naseljima ili u tesnacima, pošto se aerosoli, zbog težeg provetravanja, na takvim mestima duže zadržavaju. Aerosoli se mogu lansirati na različite načine. Koji će se primeniti — zavisi od mnogih okolnosti, pre svega cilja koji se želi postići. U otvorenom biološkom napadu, za lansiranje bi se, verovatno, najpre upotrebili avioni, brodovi i terenska vozila sa specijalno ugradenim uredajima (atomizerima). Iz aviona se mogu rasturati i pomoću specijalnih avio-bombi (koje eksplodiraju na maloj visini), zatim u specijalnim posudama koje se padobranima izbacuju iz aviona, otvaraju neposredno iznad zemlje i izbacuju insekte ili glodare zaražene Biološkim agensima, i si. Iz aviona se mogu rasturati i razni zaraženi predmeti ili zaražena hrana. Osim aviona, kao lansirna sredstva mogu se upotrebiti i rakete, artiljerijska municija i mine u koje su stavljeni Biološki agensi. U diverzantskom napadu, međutim, sredstva lansiranja zavisiće ne samo od cilja koji se želi postići (zaražavanje izvora pitke vode, hrane, pro- storija, ventilacionih uredaja i si.), već i od mogućnosti i snalažIjivosti diverzanata.
OSNOVNE MEDICINSKE I VETERINARSKE MERE ZA ODBRANU OD BIOLOŠKOG NAPADA
Osnovne medicinske i veterinarske mere za odbranu od biološkog napada obuhvataju, pre svega, obezbedenje potrebnog broja stručnih kadrova osposobljenih za detekciju, predohranu, lečenje i suzbijanje bolesti izazvanih potencijalnim biološkim agensima, a uporedo s tim i osposobljavanje mirnodopskih mikrobioloških odnosno fitopatoloških i entomoloških laboratorija za brzu detekciju i identifikaciju patogenih mikroorganizama i insekata, te organizovanje razgranate mreže ustanova za dezinfekciju , dezinsekciju i deratizaciju . Planiranje protivbiološke zaštite za potrebe zdravstvene i veterinarske službe zasniva se, u prvom redu, na organizaciji profilaktičkih mera u što širem obimu (vakcinacija, seroprofilaksa, primena antibiotika i dr.), zatim pooštrenim sanitarno-higijenskim merama, blagovremenom otkrivanju i lečenju obolelih, njihovom izolovanju, organizovanju karantina i dr. Uspešna zastita korisnog bilja pretpostavlja, takode, brojne akcije, od kojih su najznačajnije: stvaranje (uzgajanje) sorti i hibrida otpornih na Biološke agense, proizvodnja što većih količina pesticida i standardizacija metoda za njihovu racionalnu primenu, pravovremeno otkrivanje bolesti i insekata, njihovo brzo prijavljivanje i preduzimanje odgovarajućih mera za uništavanje. Obezbeđenje tehničkih sredstava za pojedinačnu i kolektivnu zaštitu, organizovanje stalnog nadzora nad sirovinama i fmalnim proizvodima, upoznavanje stanovništva sa suštinom i merama samopomoći — čine, takode, značajne elemente u okviru celokupne organizacije protivbiološke zaštite, jedan od važnih uslova suprotstavljanja biološkom napadu. Konačno, tome treba da doprinese i celokupna organizacija i efikasnost mirnodopske zdravstvene, veterinarske i poljoprivredne službe u borbi protiv prirodno nastalih zaraznih bolesti i napada insekata, jer i od toga zavisi njihova efikasnost u odnosu na potencijalne Bioloski agensi (v. Sanitetska i Veterinarska služba).
Literatura i izvor: - Vojna enciklopedija, Beograd, 1973., knjiga prva
|