HRANAHraniti se u prirodi znaci da tamo skoro sve namirnice i nalazimo. Prividan oblik je tzv. „rostiljanje” koje je, u stvari, samo boravak u prirodi. Ne retko tada se dogadjaju trovanja celih porodica po konzumiranju nedovoljno poznatih gljiva i bilja. Ovo se desavalo i u zbegovima naroda tokom naše burne istorije (jela se, cak, kora drveta). Ova upozorenja navode na zakljucak da je neophodno da se, uporedo sa obrazovanjem u pogledu koriscenja prirodnih izvora hrane, sprovodi obrazovanje i vaspitanje korisnika kao cuvara prirode. Samo onaj ko prirodu postuje, stiti i neguje ima pravo i da se posluzi njenim blagom!
Sta se sve moze jesti u prirodi?
Sirok je spektar onoga sto nam moze posluziti kao hrana kada se nadjemo u prirodi. Mogu to biti razne biljke, pecurke, riba,ptice, divlje zivotinje, rakovi, zabe, mravlja jaja, crvi… Vecina ovoga se sprema na jednostavan nacin: opere se od necistoce, ocedi od vode i przi pece ili kuva na razlicite nacine.
Jestive biljke
Kako jednostavno odrediti sta je jestivo a sta nejestivo bilje?
Ako biljka luci mlecastu tecnost (izuzetak su koprive i maslacak) i nagriza kozu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko "skupljaju usta" - nisu za jelo. Mozete jesti bilje koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno. Ipak i ovde treba biti oprezan te je ipak najbolje za ishranu preporucljivo koristiti samo one biljke za koje smo apsolutno sigurni da su jestive. U prirodi ima otrovnih i jestivih biljaka koje su izgledom veoma slicne. Jedan od primera su borovnica i vranino oko kod kojih plod (bobica) veoma lice ali je kod borovnice jestiv dok je kod vraninog oka najveca koncentracija otrova u samoj bobici.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ovo su samo neke jestive biljke sa naseg podrucja:
Kopriva Sipak (sipurak)MaslacakSremusVec ranije pomenut
KiseljakJedan link ka spisku samoniklih jestivih I lekovitih biljaka Srbije gde se mogu procitati i svojstva tih biljaka.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Hleb se spravlja ne samo od psenicnog brasna, vec, prema mogucnostima, dodaju mu se razeno, jecmeno i kukuruzno brasno, krompir, mekinje/posije, osusena
divlja kruska (Pirus piraster),
leskove rese,
islandski lisaj (Cetraria islandica) i podanci
bujadi (Pteridium aquilinum) i
lokvanja (Nymphaea alba), sve u količini oko 10% (pojedinačno ili pomesano) a u oskudici i više. (I
hrastov zir /Quercus sp./ se przi i melje ali je oporog ukusa!) Kukuruzno brasno se prethodno popari kljucalom vodom, krompir se skuva,
leskove rese (Corylus avellana) se prokuvaju, osuse i melju, islandski lisaj treba da prenoci u vodi radi odstranjenja gorcine pa se susi i melje(ovako narodi severa Evrope prave hleb!) a podanci se kuvaju, suse i samelju.
Pripremanje pogace: u prosejano osnovno/pomesano brasno dolije se posoljena voda i zamesi testo. Srazmera mešanja iznosi 100:55-60, što zavisi od vrste i kvaliteta brasna. Pri zamesivanju treba dodati malo kvasca, ako ga ima. U testo se dodaje neki od navedenih dodataka, ostavi da pokriveno stoji 15-30 minuta, pa se pogaca otkrije i stoji jos 15 minuta, a pre pecenja izbode se viljuskom ili siljatim drvcetom i pece 45-50 minuta.
Čorbe i variva treba pripremati od nekoliko biljnih vrsta jer se na taj nacin dobijaju vece kolicine hrane i ukusnija jela. Kuvanje divljeg povrca obicno traje od 15-30 minuta sto zavisi od vegetativnog uzrasta a prva vrela voda se odliva posle par minuta kuvanja zbog eventualne gorcine i dodaje se nova. Ponekad teba i vise voda promeniti kako bi se eliminisala gorcina.
U obzir dolaze herba
koprive (Urtica dioica), listovi
bokvice (Plantago sp.),
maslacka (Taraxacum officinale),
rusomace (Capsella bursa pastoris), mlade lipe i bukve, puzicima slični vrhovi mlade paprati (Nephrodium filix mas, Athyrium filix femina), razne vrste divljeg zelja (stavelj odn. više vrsta Rumex sp., bitno je da ovo lišće raste svuda u dovoljnoj količini i da nije gorko!), troskot (Polygonum aviculare), poponac/slak (Convolvulus arvensis) i loboda (Chenopodium urbicum) isto, razne ukusne deteline (Trifolium sp.), krasuljak/bela rada (Bellis perennis) ima odlican kiselkast ukus lista, pronadjite herbu i koren divlje mrkve (Daucus carota), list crnog sleza... te sigurno poznate gljive.
Corba od divljeg povrca se spravlja od prethodno kratko prokuvanog i iseckanog lisca koje se sipa u proprzeno brasno na masnoci, przi jos par minuta, doliva se dovoljno vode, soli i kuva jos oko 15 minuta. Od zacina treba dodati kopitnjak, dobricicu i sremus. Da bi se poboljsali ukus, konzistencija i hranljivost, mogu se dodati i nasecene sveze/suve gljive. Takođe, mesano povrce se moze kratko popariti vrelom vodom, sitno iseckati, pomesati sa brasnom i nekom masnocom, formirati male odreske koji se peku u masti ili ulju (malo su rastresitiji jer se ne koristi jaje kao vezivo).
Paprikaš od gljiva, u posudi se zagreje masnoća i stavi iseckana lukovica sremusa (ili luka). Kada lukovica omeksa, treba dodati ociscene i iseckane gljive pa malo dinstati, zatim se doda brasno i uz mesanje nastavi sa kuvanjem dok brasno porumeni, pa se doda aleva paprika i nalije toplom vodom, posoli, stavi iseckano zacinsko bilje i ostavi da se kuva jos pola casa.
Gljive pecene na zaru predstavljaju najjednostavniji i najbrzi nacin pripreme gljiva. Ako nemamo resetku tada se koriste samo ocisceni sesiri koji se posole sa donje strane i stavljaju na cist zar naglavce i peku desetak minuta.
Gljive su pogodne i za kuvanu ili sirovu salatu (ovo je redje zbog nemanja navike da se gljive konzumiraju presne). Prokuvaju se mladje pecurke 5 minuta, malo se usitne, zacine solju i zacinskim biljem (uobicajeno je da uvek pri ruci imamo biljno ulje i sirce te ih mozemo dodati a i ne mora).
Salate se spravljaju od vecine navedenog bilja na uobičajeni nacin i sluze ili kao prilog ili kao samostalno jelo.
Aromatični čajevi su nam, ipak, najbolje poznati: iglice cetinara, hajducka trava (Achillea millefolium), kantarion (Hypericum perforatum), vodopija (Cichorium intybus, njen isprzen pa samleven koren upotrebljava se kao zamena za kafu), majcina dusica (Thymus serpylum), listovi jagode i kupine nisu retki, crni slez (Malva silvestris), divlje nane (Mentha sp.) i td.
Zacinsko bilje npr. list i koren kopitnjaka (Asarum europeum, zamena za biber), herba dobricice (Glechoma hederacea, vrlo je aromatična) i list/lukovice sremusa (Allium ursinum, mirisa na luk) sasvim su dovoljni za izuzetan gastronomski dozivljaj.
A
ovo je jedan korisna knjiga o jestivom i samoniklom bilju
Kada smo kod biljaka jedan savet za pusace.
Za ocekivati je da ako nemamo vode i hrane ostanemo vremenom i bez cigareta ili duvana.
Zamena za duvan:
Glog - svezi listovi gloga se koriste kao zamena za duvan, a uz cigaretu dobro dodje i kafa za koju zamena mogu biti semenke gloga ili koren
maslacka ali i
cikorija i
hrastov zirSecam se ali ne mogu sa sigurnoscu da tvrdim da sam svojevremno u SVS KoV ucio da i
kopitnjak ili neka biljka ciji su listovi slicni kopitnjaku (moze se poznati po belim dlacicama sa donje strane lista) moze da posluzi kao zamena za duvan (jos jednom ponavljavam da nisam apsolutno siguran da li je kopitnjak ili biljka slicnog izgleda)