PALUBA

Remorker je posebno građeni, specijalni brod, osposobljen za tegljenje ( potiskivanje), spasavanje i pružanje pomoći drugim brodovima. Uglavnom se koristi za pomoć velikim brodovima prilikom manevrisanja u uskim lukama. Karakteristišu ga snažne pogonske mašine i velika pokretljivost. Prema području plovidbe se dele na morske, rečne i jezerske. Morski mogu biti za otvoreno more ( flotni) ili lučki, a rečni i jezerski tegljači ili potiskivači.

[attachment=1]

Remorkeri su brodovi jake konstrukcije sa kratkim zdepastim pramcem i niskom prostranom krmom, relativno male dužine. Odlikuju ih jake pogonske mašine pomoću kojih obavljaju svoje zadatke tegljenja, odnosno potiskivanja ( boksovanja). Radi boljeg iskorištenja snage imaju velike propelere koji se nalaze u sapnicama, dok se na savremenim remorkerima ugrađuju i  Vojt-Šnajderovi propeleri (https://www.paluba.info/smf/pomorstvo/vojt-snajderov-propeler/) koji im omogućavaju velike manevarske sposobnosti. Od opreme za  tegljenje imaju vitla i bubnjve sa teglećim konopima dužine do 1000 m, teglećim kukama i specijalnim puškama za dobacivanje teglja. Osim toga raspolažu i sa vodenim topovima i snažnim pumpama velikog kapaciteta ( do 350 t/h vode) za gašenje požara, kao i opremom za spasvanje brodova.

[attachment=2]

Na rekama se uglavnom koriste potiskivači koji potiskuju rečne barže natovarene teretom, i oni se dele prema snazi mašina.

[attachment=3]

Remorkeri se javljaju tokom druge polovine 19-og veka kada se uvidela potreba za brodovima posebne namene koji bi pomagali sve većim i većim parobrodima  manevrisanje u tadašnjim lukama. Morski remorkeri su mali su parni pogon sa bočnim točkovima, dok su na rekama i jezerima uglavnom korišteni krmeni točkovi. Pojavom propelera, mnogi remorkeri zadržavaju bočne točkove zbog većeg stepena iskorištenja snage. Uskoro im deplasman raste do 1000 t i dobijaju i druge zadatke, kao što su gašenje požara i spasavanje brodova. Za vreme ratova se naoružavaju sa PAT kalibra 20-76 mm i koriste prilikom desantnih operacija ( naročito tokom DSR-a). Danas su nezamenljiva pomoć prilikom pristajanja sve većih i većih trgovačkih brodova u lukama širom sveta.

Imam jedno tehničko pitanje. Koliko se remorkeri koji se koriste na moru razlikuju od tegljača na Dunavu?
Pretpostavljam da rečni imaju manji gaz ali me zanima da li ima neke veće razlike u snazi i konstrukciji.
Video sam da se na petoj strani pominje da je jedan dunavski tegljač postao morski remorker, zanima me da li je u nekoj većoj meri prepravljen?

Pretpostavljam da remorkeri koji se koriste na moru moraju imati dobra pomoračka svojstva, tj. morehodnost. Moraju biti takvi da mogu praktično po svakom vremenu izaći na more i pružiti pomoć plovilu u nevolji. Zato oni imaju nisko težište i veliki dijapazon stabilnosti. Iskreno, npr. LR meni uopšte ne izgledaju kao brodovi dobre morehodnosti, zbog niskog boka, mada im je pramac visok. Dobro, LR je kako mu ime kaže lučki remorker, prema tome i nije namenjen da ide daleko vanka. PR-41 je potpuno druga priča, odmah se vidi da je to radni brod za svako jadransko nevreme. Zlu ne trebalo, mislim da bi takav brod mogao poneti i jedan ili dva Boforsa 40mm, čime bi postao dobar patrolni brod, mada u osnovi spor, ali bi se to moglo rešiti brzim RIB čamcem na palubi.

Pa dobro i samo ime mu kaže 'lučki remorker', dakle brod mesne plovidbe, sigurno nije toliko jake konstrukcije kao neki brod velike morske plovidbe.
Imaš li možda podatke o snazi motora?

Može li da mi neko pojasni značenje riječi u predhodnim postovima:
-morehodnost
-mesna plovidba
Završio sam pomorske škole u SFRJ,i sa tim izrazima se nijesam sretao.

Izvinite na upotrebi termina "morehodnost". Omaklo mi se omaškom da ubacim neposredno reč iz ruskog jezika. Naša najčešće korišćena reč je "pomoračka ili pomorska svojstva broda", ili "pomorstvenost", što je ML napomenuo u komentaru. Izvinite, Ruski jezik koristim svakodnevno, pa mi se dogodi lapsus.

Ovde se koriste dosta inovativni termini, što baš nije za neku pohvalu.
Ako govorimo o brodovima, onda se potrudimo da to bude korektno. Mišljeno je na izraze "brod mesne plovidbe", "brod velike morske plovidbe",
a bogami ni izraz "brodska morehodnost" nije daleko umakao. Kod morehodnosti se vijerojatno mislilo na pomorstvenost.
A remorker, ama baš svaki, mora imati dobru stabilnost. To proizilazi iz jednog od zadataka remorkera, a to je teglenje. Ko je imao prilike raditi sa remorkerima, ili ih pak gledao za vrijeme manevra i okretanja sa konopom na kuki, zna o čemu govorim.

Ovo nije nikakva kritika, već želja da se upotrebljava korektna pomorska terminologija.

Ovdje još nadopuna, vidim da je za vrijeme mog pisanja već bilo reakcija, ali nnije na odmet ponoviti.

Mesna plovidba se ne koristi kao termin, makar ja to nisam nikad čuo, a ne liči na "novogovor" tipa "prekoramenog doguznika". Verovatno se ovde ima na umu obalna / obalska plovidba. Velika morska plovidba takođe nije najsrećniji termin, ali, šta je, tu je.

Može li neko od uvaženih članova iz pomoračkih porodica skenirati, ili na drugi dogovoreni način poslati mi r(j)ečnik pomorskog nazivlja / terminologije, ili Pomorski rječnik od Vidovića, ili drugi odgovarajući. Uz dogovorenu naknadu, naravno.

Nekadašnja duga plovidba zamijenjena je nazivom neograničena. Mala i  velika obalna u ograničena plovidba.

NAREDBU O KATEGORIJAMA PLOVIDBE POMORSKIH BRODOVA
 
(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 46/06 i 48/08)
 
I.
Pomorski brod, ovisno o svojoj veličini, konstrukciji, uređajima i opremi i drugim tehničkim uvjetima utvrđenim obavljenim tehničkim nadzorom prema odredbama članaka 76. do 101. Pomorskog zakonika, može ploviti u područjima jedne od ovih kategorija plovidbe:
1. neograničena plovidba;
2. velika obalna plovidba;
3. mala obalna plovidba;
4. obalna plovidba Jadranskim morem;
5. nacionalna plovidba;
6. nacionalna obalna plovidba;
7. nacionalna priobalna plovidba;
8. lokalna plovidba.

To je u Hrvatskoj, a u Sloveniji,
Meja plovbe je kategorija plovbe, v kateri sme glede na svojo velikost, konstrukcijo, priprave, opremo in druge tehnične pogoje pluti morska ladja.

Kategorije plovbe so:

– neomejeno območje plovbe ali dolga plovba,

– velika obalna plovba,

– mala obalna plovba,

– plovba po Jadranskem morju in

– plovba po obalnem morju.

Po udžbenicima 'Teorija boda' (Vladeta Čolić i Vladimir Škiljaica) i 'Rečna navigacija' (Slobodan Živanić), brodovi se prema podruučju (oblasti) plovidbe dele na morske, morsko-rečne, rečno-morske i brodove unutrašnje plovidbe gde se brodovi morske plovidbe dele na :
- brodove mesne (lokalne ) plovidbe (pretpostavljam trajekti i lučki remorkeri)
- brodove male obalne pomorske plovidbe (250-300 nautičkih milja plovidbe)
- brodove velike obalne morske plovidbe (do 1500 nautičkih milja)
- brodove duge pomorske (ili prekookeanse) plovidbe.

Izvinjavam se ukoliko sam uneo zabunu, pišem ono što sam i sam pročitao iz udžbenika, pretpostavljam da se to u praksi drugačije kaže. Za morehodnost i ja prvi put čujem jer sam na prekvalifikaciji za rečni smer tako da veze s morem nemam.

Pošto vidim da se ovde javilo dosta eksperta za morsku plovidbu nadam se da ćete mi odgovoriti i na pitanje sa prethodne strane (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7269.msg247784#msg247784). Unapred hvala.

Prvo nešto o remorkerima-tegljačima RM.
Kao što znamo tegljači se dijele na lučke i tegljače za otvoreno more(oceanske tegljače).
Ni jedan od tegljača RM ni LR ni PR nisu po svojim karakteristikama tegljači za otvoreno more.
I po dimenzijama i po snazi motore PR spadaju  ni u veće ni u jače tegljače. Upitno je i šta je prvinsko značenje onoga PR ( pomočni remorker ili pučinski remorker). Ni sam izgled broda nam ne pokazuje da se brod građen za otvoreno more. Pramac je dosta nizak i nije baš građen za jače more.
Lučki tegljači su snage do 3000kw, dužine do 30m, dok su teglači za otvoreno more dimenzija od 60-80m, kao i snage motora od 10000 do 30000kw.
Tegljači otvorenog mora, osim veličine i snage imaju i neke druge specifične karakteristike, pre svega povišen pramčani kaštel, imaju veče nastambe za posadu, velike brzine u slobodnoj plovidbi takođe su važne, pa je brodski trup tome prilagođen.
http://www.youtube.com/watch?v=kOejtcuMkf8
tegljač otvorenog mora[attachment=1][attachment=2][attachment=3]
Tegljač na slici je dimenzija 80x16.5x6m , ima motore 4x2000kw=8000kw, brzinu max. 19.8čv.
A za uporedbu evo i podataka  PR-41 :
Dimenzije 29,5x8.2x3,2m, pogon 2x685kw, brzina 10/12. Snaga motora odgovara približno vučnoj sili od 25 tona, što je vučna sila manjeg tegljača.[attachment=4]

Još jedan tegljač (slo.vlačilec) Zeus, ADRIA-tow,Kopar.
Dimenzije 34,5x11,60x6,4m, pogon 2x2640kw,brzina 14čv, snaga teglenja 74T.[attachment=1]

Često se miješa stabilitet tegljača i granice plovidbe.
Najnepovoljniji slučaj i najkritičniji momenat nastaje kada tegljač manevrira tako da mu konop pod punom silom djeluje poprečno.
Zato tegljač ima posebne dodatne zahtjeve kod stabiliteta(ovdje dajem podatke za tegljač , kojem je Lpp=30m):
MoG ne manje od 90cm,
Maksimum poluge statičkog stabiliteta GH ne manji od 36cm i ne smije nastupiti prije nagiba 30st.
Obseg stabiliteta ne smije biti manji od 60 stupnjeva , uz uranjanje ruba palube pri ne manje od 10st.,što se računa sa trupom brez palubne kućice.
Kuka za teglenje mora biti slipna, da se uže može trenutačno odpustiti, ili da se pri pretjeranom bočnom nagibu sama otvori.[attachment=1]

Otprilike za dobiti osječaj o broju potrebnih tegljača, odnosno potrebnoj vučnoj sili, dole prilažem dio pravilnika za luku Kopar.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Pitanje koje se odnosi na riječne tegljače, mogu samo pogledati u VE.
Oni su projektovani zavisno od rijeka po kojima će ploviti, ograničenjima gaza na tim rijekama, duljini i širini ustava, predviđenim brzinama za transport..
Uglavnom su plitki i relativno široki.
Odlike riječnih tegljača su takođe dobar stabilitet, velika pokretljivost i dobra upravljivost.
Gurač
[attachment=1]

Jedan interesantan video, u 38-42 sec, se vidi ponašanje tegljača, kod koga konop radi bočno.http://www.youtube.com/watch?v=sNPwB9Sxav4

Na Dunavu je najpoželjniji gaz od 2.5 metra (najviše 2.8 na donjem Dunavu) a širina brodova ne prelazi 11.5 zbog prevodnica. Okačio si slike gurača a oni su druga priča, mogli bi i oni da dobiju svoju temu obzirom da se na rekama treret češće prevozi pomoću njih.

Ja sam napisao da se u riječne tegljače ne razumijem najbolje, napisao sam ono što piše u PE odnosno slika je iz Wikipedije - tegljači, a piše riječni tegljač.
Tegljači na rijekama (prema engl.) su brodovi koji tegle i koji guraju. Na slici je klasični brod koji gura, gurač, ali i gurač spada u tegljače ili ako ti je draže remorkere.(River tugs are also referred to as towboats or pushboats-eng wikipedija)
I tegljači na moru obavljaju obadvije uloge, ponekad i spojeni sa maonom, pa se to zove spojeni tegljač-gurač /maona ili barža.
PE, Tegljač 8 tom st 86.
Korisno pogledati
 http://en.wikipedia.org/wiki/Tugboat
http://hr.wikipedia.org/wiki/Teglja%C4%8D_(brod)

 Rečni gurač, je gurač. Rečni gurač koji ima kuku je gurač-tegljač. U današnje vreme se jednostavno ne rade gurači koji imaju kuku za tegalj. Ostali su kod nas na rekama bivši tegljači kojima su nadograđeni gurački rogovi te time postaju gurači-tegljači.

Nisam stručnjak za riječna plovila, ali interesantno je da svi svrstavaju potiskivače -gurače kao vrstu remorkera -tegljača.
Kod Rusa je tegljač- Буксир, a kao podvrsta postoje i potiskivači-Буксиры-толкачи.
http://dic.academic.ru/dic.nsf/es/10226/%D0%B1%D1%83%D0%BA%D1%81%D0%B8%D1%80

Ne bih rekao da neko trpa gurače i tegljače u istu vreću, osim omaškom.  I Rusi razlikuju буксир од толкача, tj. tegljač od gurača, tako da buksir ostaje samo tradicionalni naziv vrste broda. Čisti tegljači su danas ionako mnogo ređi, jer preovlađuju gurani sastavi kao ekonomičniji i veće mogućnosti.

 Našao sam par slika Gurača-tegljača o čemu sam pričao. Danas se čak i na brodovima za rasuti teret ili brodovima za prevoz gasa ugrađuju gurački rogovi. To sam radio i prošle godine i pre nedelju dana.

 [attachment=1]
 [attachment=2]
 [attachment=3]
 [attachment=4]

Meni jako interesantna i zanimljiva tema.
Prolozicu slike nekih remorkera sa kojima sam se susreo.
Za pocetak SMIT PANTHER,holandske kompanije SMIT.
Dimenzije:32,14m-13,29m-6,00m
GRT: 484t
Pogon: 2xCaterpillar,total 5420KW
Brzina: 14 cvorova
Snaga tegljenja: naprijed-95t;krmom-89t

RT ADRIAAN kompanije KOTUG,koja pokriva tri veoma jake evropska luke,Roterdam,Hamburg i Bremerhaven.
Duzina:32m
Sirina:12m
Gaz:5,95/6,45m
GRT:463t
Pogon: 3xCaterpillar,total 6884HP
Snaga tegljenja: 84t

SD DOLPHIN,takodje kompanije KOTUG. Baziran u luci Hamburg.
Duzina: 32.70m
Sirina: 12.82m
Gaz: 5.35m
GRT: 453t
Pogon: 2xCAT,total 6873HP
Brzina: 14 cvorova
Snaga tegljenja: 80t

HUNTE,Njemacke kompanije URAG. Baziran u luci Bremerhaven.
Duzina: 28.00m
Sirina: 11.80m
Gaz: 6.10m
GRT: 377t
Pogon: 3x1768KW,total 7213hp
Brzina: >12 cvorova
Snaga tegljenja: 90t