Sudar Turske i Arapske lige na severu IrakaPosle Sirije, Libije i ranije Republike Kipar, turska armija je upala i u Irak – da bi se obračunala s „kurdskim teroristima” koji tamo imaju baze
Turska je pokrenula dve velike prekogranične operacije na severu Iraka da bi se obračunala s „kurdskim teroristima” koji na tamošnjim planinama imaju baze. To je odmah izazvalo osude u Bagdadu i sedištu Arapske lige u Kairu, u kojoj optužuju turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da se osilio i da se u poslednje vreme ponaša kao nekada „osmanski osvajači”.
U dva vojna upada pod nazivom „Kandža – tigar” i „Kandža – orao” na severu Iraka napadnuto je, kako se zvanično tvrdi, 500 položaja terorista u Turskoj zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK), koja u planinama susedne zemlje ima svoja uporišta. Oni povremeno upadaju u Anadoliju i napadaju turske snage bezbednosti i civilne ciljeve. Turske specijalce, čiji broj nije saopšten, snažno podržavaju artiljerija, helikopteri i avijacija.
„Operacije se odvijaju po planu. Uveren sam da ćete i ovog puta pokazati nesumnjivu snagu turskih komandosa”, poručio je svojim vojnicima ministar odbrane Hulusi Akar, koji je obišao pogranično područje prema susednoj zemlji. Neimenovani zvaničnici, na koje se pozivaju mediji, tvrde da Turska planira da na severu Iraka uspostavi vojnu bazu kako bi osigurala istočnu granicu sa susednom zemljom koju decenijama potresaju unutrašnji nemiri.
U Bagdadu su odmah osudili ovaj potez i pozvali vladu u Ankari da prekine operacije na severu Iraka. „Turska mora odmah da obustavi bombardovanje naše teritorije i da povuče svoje snage koje ugrožavaju irački suverenitet”, istakli su iz Bagdada, u protestnoj noti koju su uručili ambasadoru Fatihu Jilmazu. U Ankari to odbijaju i kažu da očekuju da će im se Irak pridruži u borbi protiv terorista.
I Arapska liga (AL), čiji je Irak član, osudila je Tursku zbog najnovijeg vojnog upada u Irak. „Mi tražimo od vlade u Ankari da odmah povuče svoje snage iz Iraka. Taj potez Turske je pretnja, ne samo Bagdadu, nego celom regionu”, istakao je Ahmet Abdul Heit, generalni sekretar te međunarodne organizacije. Izuzetak je, ipak, Katar, s kojim Turska ima „posebne odnose”.
U Ministarstvu spoljnih poslova u Ankari posebno kritikuju čelnika Arapske lige koji, kako kažu, toleriše agresivno ponašanje terorista iz PKK, koji ne ugrožavaju samo turski suverenitet, nego i sam Irak. „Mi pozivamo generalnog sekretara AL da konačno zauzme dosledan stav u borbi protiv terorizma”, kažu u turskoj prestonici.
PKK je osnovan pre skoro četiri decenije, kako bi se izborio za veća prava kurdskog naroda koji živi u Turskoj i još nema ni status manjine. U međuvremenu je zabranjen u Americi, EU i Turskoj i našao se na listi terorističkih grupa. U povremenim sukobima do sada je stradalo 40.000 pripadnika turskih snaga bezbednosti, kurdskih gerilaca i civila.
Upad u Irak je samo jedna od nekoliko velikih prekograničnih operacija turske armije u poslednje vreme, koje se najčešće pravdaju borbom protiv terorizma. Na severu Sirije od kraja 2016. godine askeri su izveli tri velika vojna upada, od kojih je poslednji (Operacija mira) još u toku u provinciji Idlib, uporištu sirijskih opozicionih grupa i terorista Islamske države. To se pravda borbom protiv „kurdskih separatista”, koji pokušavaju da u pograničnom području uz granicu Anadolije proteraju Arape i Turkmene i „stvore etnički čist koridor”.
Na osnovu dogovora sa vladom u Tripoliju Ankara je nedavno uputila vojnike i naoružanje i u Libiju, što je izazvalo kritike i u NATO-u i arapskom svetu. U Briselu i Kairu se strahuje da će to usporiti put za pronalaženje političkog rešenja krize koja potresa tu zemlju posle ubistva Muamera Gadafija 2011. godine, kada je u Libiju stiglo „arapsko proleće”.
U Ankari imaju objašnjenje za svoje prekogranične vojne operacije, koje u zemljama u regionu osuđuju: to je u skladu s međunarodnim pravom jer se oni na taj način bore protiv terorizma. Kad završe posao, vojnici će se povući iz tih zemalja, neće trajno okupirati te teritorije, tvrde u turskoj vladi.
U Damasku, Bagdadu, Bengaziju i Nikoziji to doživljavaju kao ugrožavanje svog suvereniteta. „Erdogan se ponaša kao da je sultan. Nasuprot međunarodnom pravu, on otima naše teritorije, našu naftu…”, ističu u Ministarstvu spoljnih poslova u Damasku, koji godinama uzaludno traži povlačenje „turskih okupacionih snaga” sa svoje teritorije.
izvor