Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
Offline
Posts: 5 327
|
|
« Reply #148 on: January 29, 2014, 09:33:58 am » |
|
Jedan stariji članak iz HV no ništa manje zanimljiv a usko je vezan za ovu temu ;
Piše puk. Miroslav DŽIDARA dipl.ing. Osnove tehnologije gašenja požara otvorenih prostora zrakoplovima
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ljeto je tu, a s njim i sezona šumskih požara. Kako svake godine šumski požari iza sebe ostave velika spaljena područja nastojat ćemo vas u ovom tekstu upoznati s osnovama te s nekim problemima gašenja požara otvorenih prostora pomoću zrakoplova
Velike štete koje požari ostavljaju iza sebe najbolji su dokaz kako svaka država , a posebno mediteranska mora posvetiti punu pažnju protupožarnoj borbi i preventivi. Velike opožarene površine, koje izgledaju dijabolično, gubici šumskih područja, obradivih polja, raznih poljoprivrednih kultura, raznih objekata pa i ono najgore, ljudskih života samo su neke od brojnih posljedica požara. Zato se stalno pronalaze novi načini suprotstavljanja požarima na otvorenim prostorima. Zbog same prirode takvih požara, zahvaćenog velikog područja, brzog širenja, često slabe pristupačnosti zemaljskoj protupožarnoj tehnici uporaba zrakoplova u gašenju nameće se kao jedna od učinkovitih mogućnosti. Naravno, zrakoplovi (avioni i helikopteri) nisu jedini način protupožarne borbe. A zbog svoje visoke cijene uporabe moraju se rabiti razborito i u suglasnosti s ostalim protupožarnim metodama kako bi se postigli najracionalniji rezultati i požar što prije stavio pod nadzor i na kraju ugasio.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Uloga zrakoplovstva
Zrakoplovstvo se određuje u svom dijelu učinkovitee i namjenske sposobnosti na zadaće izviđanja za što se rabe bespilotne letjelice, ultralaki zrakoplovi i laki zrakoplovi. Zatim na zadaće preventivnog djelovanja gdje se rabe izvidničko-navalni zrakoplovi te konačno, na zadaće gašenja požara uporabom aviona i helikoptera. Izviđanje iz zraka je učinkovita metoda otkrivanja požara već na samom njegovom početku i njom se u ovom prikazu nećemo odveć baviti. Zadaće preventivnog djelovanja u sebi već nose elemente gašenja. Rabe se zrakoplovi (oni imaju šire primjene - naročito u poljoprivredi) koji mogu ponijeti određenu količinu vode, te dovoljno dugo ostati u zraku, imajući u vidu i dobre manevarske sposobnosti. Zadaća im se sastoji u tome da u "kriznom" dijelu dana vrše maršrutno letenje, izviđanje, uočavanje početka požara, dojavu VOC-u (Vatrogasnom operativnom centru) podataka o požaru (lokalitet, veličinu, smjer) te inicijalno djelovanje. U tom dijelu, učinivši navedeno, ti avioni su svoju namjensku zadaću obavili, dok se u zamahu požara također rabe i za gašenje, s obzirom na to da imaju karakteristiku kvalitetnog raspršenja vode i vode s dodatkom pjenila i retardanata. Poznati tipovi aviona koji se rabe za preventivno djelovanje su npr. AT (Air Traktor), Dromader, Zlin. Broj zrakoplova koji bi zadovoljio minimalne izvidničko-navalne zadaće našeg priobalja je 5 do 6 (poštujući zaposlenost tih aviona izvan protupožarne sezone da bi se investicija opravdala). U Hrvatskoj imamo već iskustva s tim avionima: - dva aviona tipa AT su došla prošle godine i tijekom uvođenja u eksploataciju u srpnju i kolovozu napravili cca 300 sati naleta u protupožarnom djelovanju - još dva aviona toga tipa stoje neiskorišteni već nekoliko godina na aerodromu Lučko. Osposobljavanjem ta dva aviona (ne treba ih kupovati već samo dovesti u potrebno stanje koje omogućava učinkovitu primjenu u protupožarnim zadaćama) izvidničko-navalni dio za 1 do 2 mjeseca povećao bi nam se s 2 na 4, što je povećanje od 100%. Prije nego objasnim samo gašenje požara potrebno je pojasniti pojmove koji će se rabiti.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Šuma (slavonska, kanadska...): I sami odmah predstavljamo sebi velike površine obrasle moćnim drvećem kroz čije krošnje tu i tamo prođe neki trak sunca, a i kiša ne pada do zemlje nego do krošnje drveća, a onda se niz lišće slijeva prema dolje. To je šuma koju možemo vidjeti u Slavoniji ili Kanadi... (požar počinje na zemlji, a "boravi" u krošnjama drveća). Otvoreni prostor (Mediteran, jadransko priobalje) Mediteran, zapravo jadransko priobalje, nema tu sliku nego kamenite predjele obrasle makijom, niskim raslinjem i šušnjem, ispresijecane niskim borom, smrekom. To je slika otvorenih prostora. Ovakvo podneblje je pogodno za početak požara i njegovo brzo širenje. Isto tako, ova podneblja uglavnom su siromašna slatkom vodom koja je tijekom turističke sezone potrebna stanovništvu i gostima, što zahtijeva od zrakoplovne tehnike uporabu morske vode za gašenje požara (avioni-amfibije, helikopteri s podvjesnim posudama), osim u izvidničko-navalnom dijelu. Na Shemi 1 je prikazano djelovanje "vodenih bombi" na visoke šume (slavonske, kanadske) i niske šume (mediteranske, jadranske). Ova dva osnovna pojma: šuma i otvoreni prostori sigurno se ne gase na isti način i istim sredstvima. Najuspješniji način gašenja i šuma i otvorenih prostora svakako je iz zraka zrakoplovima, vodenim bombama i vodenim tepisima. Te dvije izvedenice ćemo pojasniti svaku za sebe dok u primjeni ne smiju i ne mogu biti razdvojene, pogotovo zato što se nadopunjavaju i čine skupo gašenje požara zrakoplovima puno jeftinijim, bržim i djelotvornijim od svakog posebno. Vodena bomba To je "gromada vode" (koeficijent raspršenja 0,4 - 0,5) koja osim gasnog svojstva vode ima i udarno djelovanje (nosi u centru cca 7 l vode/m2) koje se traži kod velikih i visokih šuma čije krošnje sežu do 30 - 40 m visine. Ulaskom "vodene bombe" u krošnju drveća (gdje "boravi" požar) ona bude krošnjom raspršena te do zemlje stiže uglavnom onoliko koliko je potrebno vode na zemlji (cca 0,5 l/m2). "Vodenim bombama" se djeluje po žarištima požara, frontalnim "jezicima" proboja požara... Ne primjenjuju se u urbanim sredinama zbog udarnog učinka. Ispod "vodenih bombi" ne mogu na zemlji u isto vrijeme biti gasitelji zbog opasnosti od udarnog djelovanja, odnosno polomljenih dijelova krošnji. Vodeni tepih To je "ploha raspršene vode" (koeficijent raspršenja 0,8 - 1) koja koristi gasno svojstvo vode i čija zadaća je pokrivanje što većih površina otvorenog prostora (nosi 1,5 - 2,5 l vode/m2). Ove količine fino raspršene vode kod otvorenih prostora imaju gasni učinak kao "vodene bombe" na visoke šume. "Vodeni tepisi" primjenjuju se za pravljenje prilaza požaru, prolaza kroz požar te u urbanim sredinama. Ispod "vodenih tepiha" gasitelji mogu djelovati (pozor! opasnost blizine energentskih vodova pod naponom). U početku primjene zrakoplovstva bilo je osnovno odraditi ulogu mlaza vode - donijeti vodu na mjesto vatre. S obzirom na to da se stroj (letjelica) osposobio za osnovne radnje (uzimanje vode, transport vode), a razvijeno je i vertikalno polijetanje i slijetanje, ostalo je još područje na kojem se počelo raditi, a to je izbacivanje vode (da bi se dosegla veličina Kr=1(*) ili više - dodatkom pjenila).
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Gašenje požara
Svojim djelovanjem iz zraka u gašenju požara, zrakoplovstvo je djelotvorno i skupo te je potreban i gospodarski pristup tome problemu. Takav pristup vodi nas u područje tehnološkog pristupa požarištu, odnosno kombinaciji pojedinačnih najkvalitetnijih osobina svakog stroja. Niti jedno sredstvo za gašenje požara iz zraka nije bolje od drugog (avion, helikopter) pa se u tehnološkoj primjeni nadopunjavaju. Zadaća zrakoplovstva: u tehnološkom pristupu požarištu iz zraka prva i osnovna zadaća u djelovanju nije gašenje požara (respektirajući u dosta slučajeva i takav pristup zbog konfiguracije terena, nepristupačnosti, miniranosti terena i dr.), nego lokalizacija požara, zaustavljanje širenja požara, smanjenje brzine širenja požara odnosno dovođenje požarišta u takvo stanje, da ga zemaljske snage mogu držati pod kontrolom i u konačnosti ugasiti. Za gašenje požara u svjetskoj ponudi od zrakoplovne tehnike postoje: a) Avioni općetransportne namjene prilagodljivi za gašenje požara (dodatnom opremom) b) Avioni specijalizirani "samo" za tu namjenu (avioni - amfibije) c) Helikopteri općetransportne namjene prilagodljivi za gašenje požara (dodatnom opremom - vedrima za gašenje požara) d) Helikopteri specijalizirani "samo" za tu namjenu (helikopteri - amfibije) Prijašnjom opaskom (korištenje morske vode), osim u izvidničko-navalnom dijelu, napravit ćemo eliminaciju: a) (radi siromašnosti Mediterana slatkom vodom) i b) (helikopteri - amfibije radi rijetkosti izvedbe te zbog nemogućnosti držanja stroja izvan domašaja korozivnog djelovanja morske vode, kod vertikalnog spuštanja i dizanja na moru). Konačno za mediteranski akvatorij, zbog najboljih uvjeta treba se orijentirati na: avione - amfibije za gašenje požara i helikoptere općetransportne namjene, koji, opremljeni vedrima, pri uzimanju morske vode ostaju izvan domašaja štetnosti morske vode (odnosno njezinog korozivnog djelovanja). Daljnju podjelu možemo napraviti prema nosivosti na: - lake nosače vode (do 3 t) - srednje nosače vode (3 - 10 t) - teške nosače vode (10 t i više) Taktika gašenja požara otvorenih prostora Mediterana iz zraka uglavnom se svodi na kombinaciju "vodenih" tepiha i bombi, a ovisno o veličini i snazi požara, na uporabu lakih, srednjih i teških nosača vode. U ponudi zrakoplova za potrebe gašenja požara imamo: - Izvidničko-navalni avioni - uzimaju vodu priključenjem na hidrant SAD AT (Air Traktor) 3 t Poljska Dromader 2,5 t Češka Zlin 1,5 T - Avioni - amfibije - uzimaju vodu s vodenih površina u fazi glisiranja po toj površini (i priključenjem na hidrant) Kanada Canadair CL-215 5 t - Canadair CL-415 6 t Japan US-1 (PS-1) 7,3 t Rusija Beriev Be-200 12 t
- Helikopteri - općetransportne namjene - prilagođeni za nošenje vedara SAD i ostale zapadne države - Bell-212 2,2 t Bell-412 2,0 t Bell-430 4,2 t UH-1 1,0 t SA-330 PUMA 2,5 t AS-332 SUP PUMA 4,5 t SH-3G SEA KING 3,6 t CH-70A B. HAWK 3,6 t CH-47 CHINOOK 5,2 - 12,7 t CH-53E Super Stallion 16,3 t Kina - Z-8 5 t Poljska - W-3W 2,1 t - SW-4 0,75 t Rusija - Ka-32 5 t - Ka-62M 6,7 t - Mi-8 3 t - Mi-8 MTV1 3-5 t - Mi-17 KF 4 - 5 t - Mi-38 6 t - Mi-26 20 t
Prošle godine za vrijeme požara na Promini (planina u Dalmatinskoj zagori) djelovali su i avioni Canadair, a o rezultatu i broju letova govore riječi jednog od domaćih: "Kako su jučer kanaderi bubali po Promini, do nas je voda potocima tekla". Požar je ugašen. To je najvažnije. S onim što smo imali na raspolaganju. Nitko dobrohotan ne postavlja pitanje o opravdanju sredstava, a pogotovo ljudskom trudu (letenje u atmosferi koja "kuha" i pentranja po vrletima za ljetne žege). Pristup tom problemu postavljam budućnosti, problemu koji treba riješiti tehnika koja mora odgovoriti sa što manje "da voda potocima teče" odnosno da zrakoplovstvo dovede požar u takvo stanje kako bi ga mogli "preuzeti" gasitelji na zemlji i u konačnosti ugasiti. Koliko to ustvari stoji? Kalkulacija djelovanja "vodenim bombama" na visoke i niske šume avionima Canadair (CL-215/5 t vode, CL-415/6 t vode) - uzimamo prosječno 5,5 t vode u jednom naletu. - visoke šume (slavonske, kanadske...) 30 - 40 m visine - od 5,5 tona vode cca 70% (4t) vode ostaje u krošnji drveća, a cca 30% (1,5 t) vode stiže do zemlje - niske šume (mediteranske, jadransko priobalje) 10 - 12 m visine - od 5,5 tona vode cca 30% (1,5 t) vode ostaje u krošnji drveća, a cca 70 % (4 t) vode stiže do zelje, što će nam tolika voda na zemlji ? - u uvjetima niskog raslinja, makije ... do visine 2 - 3 m - od 5,5 tona vode cca 20% (1t) vode ostaje u krošnji a cca 80% (4,5 t) vode stiže do zemlje, ne trebaju nam potoci vode na zemlji! U svim uvjetima potrebna je optimalizacija vode koja stiže do zemlje s obzirom na to da se radi o "najskupljoj vodi na svijetu" a nju trebamo u krošnji drveća i manji dio na zemlji. Cijena uporabe Canadaira je 5.000 $ / sat (ili 1/2 kg zlata bez izdvajanja za amortizaciju), uz uvjet da se obavi 8 krugova za jedan sat (7,5 minuta/ krug) s jednim avionom: 8 krugova / sat x 5,5 t vode = 44 t vode/ sat 5.000 $/ sat : 44 t vode/ sat = 114$/ t vode kanadski pokazatelji: avion 0,33 - 0,55 $/ l vode helikopter - veliki tepih 0,05 $/ l vode)
Zaključak Požar boravi u krošnji, a na zemlji počinje - velike šume (slavonske, kanadske) 30 - 40 m visine - 3.500 $ ostaje u krošnji - 1.500 $ stiže do zemlje - niske šume (mediteranske, jadranske) 10 - 12 m visine - 1.500 $ ostaje u krošnji - 3.500$ stiže do zemlje - prokockani novac - nisko raslinje, makija (Mediteran, jadransko priobalje) cca 2 - 3 m visine - 1.000 $ ostaje u krošnji - 4.000 $ stiže do zemlje - bačeni novac Iz ovoga se jasno vidi da zbog visoke cijene gašenja iz zraka treba maksimalno ekonomizirati kako se taj najskuplji način nebi nepotrebno dodatno poskupljivao. Trebalo bi se ugledati na kanadska iskustva, odnosno da do zemlje stigne 0,5 l vode/m2, (za naše priobalje još nema egzaktnih podataka), a stoga svakako treba naći način koji će to omogućiti. Kao najprimjereniji način nameće se veliki vodeni tepih kao izvrsna dopuna postojećoj metodi koju primjenjujemo. Primjenom velikog vodenog tepiha postiže se potrebna fleksibilnost i učinkovitije djelovanje na požar, naročito u uvjetima jadranskog priobalja. Veliki vodeni tepih -> 16.000 l vode -> 0,95 ha ->1,7 l/m2 1,7 l/m2 170% u krošnji -> 1,2 l/m2 30% do zemlje 1 0,5 l/m2 Uvođenjem velikog tepiha u tehnologiji gašenja požar (naročito na Mediteranu, jadranskom priobalju), upotpunila bi se najvažnija karika u gašenju požara otvorenih prostora. Uvođenje velikih tepiha u taktiku gašenja požara otvorenih prostora ne može se riješiti samo od sebe. Problem možemo riješiti na dva načina, tako što ćemo: 1. razviti veliku posudu od 16.000 l što je jeftinije za pokazati i demonstrirati veliki tepih; 2. U daljnjoj komercijalizaciji moguće je razviti jednu posudu od 4000 l koja se ovisno o mogućoj nosivosti helikoptera može konbinirati kao 2x4, 3x4, 4x4.
|