"Svoji protiv svojih"Kako se Efremov izborio za prvu direktnu prodaju nekog sistema PVO od strane proizvođača drugoj državi?Sredinom devedesetih godina prošlog veka Nemačka je svom NATO savezniku Grčkoj poklonila nekoliko diviziona protivvazduhoplovnih raketnih sistema
Osa-AK, koje je nasledila od vojske DDR. Grci su prihvatili ovaj poklon i zatražili od Rusije da modernizuje kompleks. Modernizovani kompleks
Osa se već više puta pojavio na međunarodnim izložbama oružja. I
NPO Antej je ovaj posao uradio brzo i kvalitetno. Ali u procesu modernizacije, upoznali su Grke sa svojim drugim vozilom – protivvazduhoplovnim raketnim sistemom
Tor-M1, koji je bio superiorniji od
Ose i po dometu i po efikasnosti.
-Da li želite da kupite ovaj kompleks od nas? - Venijamin Efremov je ponudio svoju "mašinu" Grcima.
Grčka vojska je bila "zapaljena" ovim predlogom. Počeli su da "bombarduju"
Rosvooruženje zahtevima da pregovaraju, da se dogovore oko cene...
A u to vreme došlo je do promene rukovodstva u
Rosvooruženiju. Generalnog direktora Aleksandra Kotelkina zamenio je predsednik odbora direktora banke, koji je blizak nekim ljudima u
Kremlju. Nije ga interesovao ugovor o prodaji
Tora Grcima. Iz kojih razloga još uvek nije jasno. Ili suma nije bila zadovoljavajuća - samo 650 miliona dolara, a borba u novom rukovodstvu
Rosvora bila je samo za milijarde dolara (trebalo je pokazati kako "novi tim može da radi i zaradi"). Da li postoji još neki razlog, pitanje je, ali ostaje činjenica da niko iz rukovodstva
Rosvoruženije nije podržao želju Efremova da zaradi nekoliko stotina miliona dolara za zemlju i
NPO Antej, i da tim novcem podigne odbrambenu industriju koja je ležala na njenoj strani i da ga rekonstruiše, započne rad na novim projektima za domaću rusku vojsku.
Ali Efremova je podržalo nekoliko bivših zaposlenih u
Rosvooruženiju, koji su pod novim rukovodstvom kompanije bili primorani da traže drugi posao. Primljeni su u
NPO Antej, koji je, zahvaljujući upornosti generalnog projektanta, uspeo da dobije licencu za samostalnu spoljnopolitičku delatnost. Upravo su oni vodili sve potrebne pregovore sa Grcima. Pripremili smo veoma povoljan ugovor za Rusiju. Trebalo je samo potpisati.
Kada je rukovodstvo
Rosvoruženije saznalo da je ugovor gotov i da će ga Grci potpisati, generalni direktor je od Venijamina Efremova zahtevao da se ugovor potpiše ne direktno, već samo preko posrednika, preko
Rosvoruženija. To je značilo da bi
NPO Antej morao da se odrekne oko deset odsto troškova svog rada ljudima koji nisu ni prstom mrdnuli za uspeh pregovora. I štaviše, koji zavise od njih u nabavci rezervnih delova, u modernizaciji kompleksa... Bilo je nepravedno.
Efremov je započeo borbu protiv ove tiranije. Ali ništa nije uspelo. Nije bilo moguće zaobići generalnog direktora, koga su podržavali ljudi u Kremlju. Sudbina ugovora vrednog pola milijarde dolara postala je preteća.
Pomoć je stigla iz neočekivanog pravca.
Efremov je iznenada dobio veliku pomoć od izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Rusije u Grčkoj Valentine Matvijenko. Ona je poslala nekoliko pisama predsedniku Rusije, premijeru, tražeći dozvolu za potpisivanje ugovora ne generalnom direktoru
Rosvoruženja, već osobi koja ga je dobila – generalnom projektantu
NPO Antej.
Istina, još uvek nije bilo moguće probiti zid. Sve odluke Kremlja koje podržavaju inicijativu Efremova i Matvijenka bile su „usporene“ na nekom neprimetnom birokratskom nivou.
„Antej” nije dobio konkretan odgovor – ni da ni ne.
Situacija se promenila kada je Jevgenij Primakov postao premijer vlade, a njegov kolega u Spoljnoj obaveštajnoj službi, general-potpukovnik Grigorij Rapota, došao je na čelo
Rosvoruženja. Čovek visokih moralnih kvaliteta, odmah je podržao Venijamina Efremova. On nije dozvolio nekim posebno revnosnim službenicima državnog posrednika da prisvajaju zasluge drugih, iako je to
Rosvooru uskratilo prilično pristojan iznos, a zaposlenima odgovarajući bonus.
„Novac treba da pripada onima koji su ga zaradili“, podvukao je Rapota crtu ispod spora ko treba da potpiše ugovor.
A sporazum između
NPO Antej i grčke vlade o nabavci protivvazduhoplovnih raketnih sistema
Tor-M1 bio je prvi u ruskoj istoriji koji su direktno zaključili proizvođač i tvorac oružja i njegov strani korisnik bez ikakvih posrednika. To je zemlji donelo 650 miliona dolara, a zatim i druge ugovore između Grčke i Rusije u oblasti protivvazduhoplovne odbrane.
Grčka je danas jedina država NATO-a koja ima ceo sistem PVO zemlje i trupa – od najkraćeg dometa poput
Strela i
Igle, Ose-AK/AKM i
Tor-M1 kratkog dometa do sistema srednjeg do velikog dometa
S-300PMU1, koji se praktično sastoji samo od najpouzdanijih - ruskih sistema protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane. A kada Amerikanci ubede svoje partnere u Severnoatlantskoj alijansi da sistem PVO na evropskom bojnom polju može da se sastoji samo od kompleksa koje je razvila kompanija
Raytheon, Atina sa ruskim protivvazduhoplovnim raketnim sistemima je veoma ozbiljan argument za borbu protiv prekookeanskog monopoliste na Starom kontinentu.
Osa-AKM u Grčkoj vojsci:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tor-M1 u Grčkoj vojsci: [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
S-300PMU-1 u Grčkoj vojsci: [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor