Novi život vremešnog „Heroja“
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prvih dana sam bio stalno u strahu da nećemo uspjeti da je vratimo u ono što bih ja želio. Jednom mom prijatelju sam rekao: „Ništa me ne pitaj, nikako ne ide! Noćima ne spavam...“ I u početku je to zaista bilo tako. Imali smo i dosta problema da nađemo djelove... Ali, sada je sve to gotovo! Uspjeli smo da završimo, da skupimo skoro sve rezervne djelove, a tamo gdje nismo – prilagodili smo ono što smo imali u ovom momentu, sa nekom simulacijom, priča za Portal Analitika Rajko Bulatović, posljednji zapovjednik podmornice Heroj.
Govoriti o jednoj ličnoj priči – o životu u ovoj podmornici – je i teško i lako. Osvrnuću se samo na kraj, koji je nama i najinteresantniji, počinje svoju priču Rajko Bulatović, bivši oficir na Podmornici 821 - Heroj, koji je 18 godina služio tom, kako ističe, časnom pozivu podmorničara.
Izuzetno umoran, ali ne manje srećan što će podmornica na kojoj je proveo najveći dio radnog vijeka i, ujedno, bio njen posljednji zapovjednik, konačno biti otvorena za javnost, Bulatović nam je otkrio interesatne, nesvakidašnje detalje o ovom jedinstvnom eksponatu Zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu, smještenog u sadašnjem prostoru naselja i marine Porto Montenegro. Naime, P-821 će od večeras biti dostupna javnosti, a upravo će njen posljednji zapovjednik biti vodič tokom upoznavanja sa ovim nekadašnjim bojnim brodom, napravljenim davne 1967. godine. U skoro 23 godine aktivne službe, podmornica je imala 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je 46.659 nautičkih milja, što je praktično znači da je dva puta oplovila Zemlju.
Ipak, Bulatović ne nalazi riječi kojim bi opisao osjećaj kada se 1991. godine Heroj našao na suvom, u tadašnjem
Arsenalu, a zatim decenijama tu i ostao, zapostavljen, zaboravljen. Ali sada - kada je jednoj od pet velikih podmornica koju je imala nekadašnja Jugoslovenska narodna armija konačno vraćen stari sjaj i kada će kroz njenu utrobu svakodnevno prolaziti znatiželjni gosti – Bulatović s ponosom govori na čemu se radilo protekla tri i po mjeseca.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
- Nakon svih napora i saglasnosti Ministarstva odbrane i kompanije Adriatic Marinas, podrške članova Udruženja podmorničara Crne Gore, pristupili smo restauraciji, odnosno dovođenju u autentično stanje Podmornice 821. Posao je izveden od 15. marta do 1. jula ove godine. Nije bilo nimalo lako. Uložen je veliki trud, veliki napor i velika želja svih onih koji su bili angažovani na ovom projektu. I uspjeli smo u ova tri i po mjeseca da u potpunosti vratimo autentičnost naše podmornice – pojašnjava on
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Takođe, naglašava kako je Heroj jedna od rijetkih podmornica duža od 50 metara koja je muzejski eksponat.
- Od danas, pa ubuduće, ona će predstavljati veliku turističku atrakciju ne samo Crne Gore i Tivta, već i čitave regije. Na vrhu će biti svijetleće gale, a sa donje strane plava svjetla koja će simbolizirati morsku dubinu. Biće to najljepši kutak naselja Porto Montenegro. I, da ne zaboravimo: kraj nje nalazi i mala, diverzantska Podmornica 912 – Una.
Pedeset moćnih metara: Obilazak dizel-električne podmornice P-821 – Heroj uz vodiča koji praktično napamet zna svaki njen pedalj, počinjemo u centralnom odsjeku, prvom od tri koji čine ovaj bojni brod. Bulatović nas tu upoznaje sa osnovnim tehničkim karakteristikama podmornice. Duga je 50,4 metara, široka 4,7 metara i visoka 9,75 metara. Nekadašnjih 709 bruto registarskih tona, sada je svedeno na oko 600 tona.
- Podmornica je sagrađena u Splitu 1967. godine. Iskorištena je sva pamet ondašnje SFRJ i mislim da nema republike koja nije na neki način učestvovala u njenoj gradnji – bilo proizvodnjom nekih djelova ili radnom snagom. Nekadašnja vojska je imala pet velikih podmornica - tri ovog tipa (oko 50 metara) i dvije veće P-831 - kao i šest malih, diverzantskih podmornica P-911. To je ukupno 11 podmornica kojim je država raspolagala, što je u ono doba bilo upozoravajuće za druge: da računaju na opasnost koja može da ih sačeka – vraća nas u Bulatović u sredinu druge polovine prošlog vijeka.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
A onda nas pojedinačno upoznaje sa svim bitnim djelovima i instrumentima, ističući da je tim koji je radio na restauraciji uspio skoro u potpunosti da vrati sve rezevne djelove koji su bili potrebni i „oživi kompletnu elektroinstalaciju na podmornici“.
Život ispod površine: Prvo u oči padaju četiri velike, torpedne cijevi. Iz jedne malo viri stari torpedo – tek da se stekne utisak čime je podmornica raspolagala za eventualnu odbranu. Pokazuje nam trim pult koji je korišten u podvodnoj vožnji i jednostavno objašnjava njegovu namjenu: pretakanje vode iz krme u pramac, odnosno iz jednog tanka u drugi da bi podmornica uvijek bila „na ravnom trimu“. Uz njega su i svi ostali pokazivači potrebni za bezbjednu podvodnu plovidbu i mjesta za smjernog i dubinskog kormilara koji su „održavali pravac“.
- Ovdje je stajao oficir službe, koji je sve kontrolisao. Imao je svoj pokazivač kursa, dubinu, brzinu, broj okretaja, nagib, trim i kontrolisao je navigaciju u toku podvodne vožnje. Tokom te podvodne vožnje se vodi samo zbrojna navigacija, a nakon izvjesnog vremena bi se izronilo na periskopsku dubinu i periskopom se određivala pozicija podmornice. A onda bi se opet vraćali u dubinu i na zbrojnu navigaciju – opisuje nekadašnji zapovjednik ovog bojnog broda.
Sa takvim činom, on je ujedno, bio jedini privilegovani od 28 „stanovnika“ podmornice, koji je imao svoju kabinu i krevet, ali i obavezu da u sefu čuva povjerljiva dokumenta i brodsku knjigu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
- Ovo je brzinomjer, kojeg ćemo jednom popraviti, a ovo radio-kabina u koju su ugrađeni svi uređaji koje je imala podmornica u momentu dolaska u Tivat – objašnjava Bulatović svrhu malene, skučene prostorije koja je, praktično, cijela pokrivena dugmadima, ekranima, pokazivačima, čitačima...
Zatim nam objašnjava neke od najznačajnijih instrumenata podmornice. To je, prije svega, analizator zvučnog snopa, koji je davao informacije gdje i na kojim dubinama se treba maskirati.
- Kada bismo vršili analizu tog kanala, tačno bismo znali što je najpovoljnije: na kojoj dubini da se krijemo od onga ko nas prati, odnosno na kojoj dubini mi možemo njega najlakše da otkrijemo i uzvratimo.
