Saudijska Arabija: I bogati plačuNekada poznata kao poreski raj, naftni gigant Saudijska Arabija je pre neki dan objavila povećanje PDV-a sa pet na 15 odsto, istovremeno najavivši da od juna neće više građanima isplaćivati redovne subvencije za troškove života, jer je cena "crnog zlata" na kojem se bazira njena ekonomija, skoro upola pala na svetskom tržištu u odnosu na isti period prošle godine, izazvano pandemijom Covid-19, bolesti koja već mesecima svetu ne da da normalno živi.
Državna naftna kompanija Saudi Aramko već se u prvom kvartalu ove godine suočila sa padom neto profita za 25 odsto. Cela situacija je uslovila i da je Vlada inkasirala 22 odsto manje novca u budžet, a glavni projekti su "na čekanju".
"Ove mere odražavaju drastičnu potrebu za štednjom i pokušaj da se stabilizuje niska cena sirove nafte. Ekonomija ove kraljevine je u užasnom stanju i biće potrebno neko vreme da se vrati u tokove normalnosti", smatra Majkl Stivens, analitičar za prilike u Persijskom zalivu, a prenosi BBC.
Covid-19 je pogodio i ovu zemlju u Persijskom zalivu (44.830 zaraženih, 273 umrla), koja u velikoj meri zavisi od miliona nekvalifikovanih radnika iz ostatka Azije, od kojih većina radi za siću i živi u nehigijenskim uslovima, a u situaciji pandemije koronavirusa vratili su se kućama.
Istovremeno, princ prestolonaslednik Muhamed bin Salman, faktički prvi čovek države-kraljevine, i dalje je veoma popularan kod kuće, dok baš i nije omiljen na Zapadu, zbog sumnje da je imao ulogu u ubistvu saudijskog novinara Džamala Kašogija.
Klima stranih investicija nikad se nije u potpunosti oporavila u toj zemlji od jezivog ubistva Kašogija, koji je raskomadan u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2018.
Takođe, rat u susednom Jemenu crpi saudijsku blagajnu već više od pet godina, bez opipljivog cilja, ali i razmirice sa Katarom dovele su u pitanje jedinstvo šestočlanog Saveta za saradnju zalivskih zemalja.
Pa, da li je Saudijska Arabija u ozbiljnim problemima?Najpre, pre nego što se neki rasplaču nad tužnom saudijskom pričom, treba podsetiti da je pandemija Covid-19 bacila na kolena sve svetske ekonomije, tako da ova zemlja nije nikakav izuzetak.
Potom, Saudijska Arabija ima Javni investicioni fond na koji može da se osloni u sličnim situacijama, a u kome, kako se procenjuje, leži 320 milijardi dolara. Takođe, glavna naftna kompanija, Saudi Aramko, koja je u većinskom vlasništvu države, prošle godine je vredela 1.700 milijardi dolara, koliko su zajedno u isto vreme vredeli i Gugl i Amazon.
Prodavši samo delić te firme, odnosno 1,5 odsto, Saudijska Arabija je inkasirala više od 25 milijardi dolara, što se smatra najvećom dobiti u trgovini akcijama u istoriji.
"Saudijska Arabija ima dosta mogućnosti da se vrati u prvobitno stanje. Imaju dosta rezervi da nastave dalje, i, takođe, mogu da izađu iz ovog teškog pada cena nafte, a da njihovo tržište ostane netaknuto ili čak da doživi poboljšanje", smatra bivši britanski ambasador u Rijadu (2007-10), Vilijam Peti.
Izgleda da se, strateška pretnja zemlji od Irana, bar za sada stišala, posle raketnog napada prošlog septembra na saudijske rafinerije nafte, nakon čega je u januaru usledio američki napad i ubistvo komandanta iranske Revolucionarne garde, Kasima Sulejmanija.
Ovog meseca je Pentagon povukao raketne baterije sistema Patriot, poslate u Saudijsku Arabiju kao hitna odbrambena mera.
Latentna pretnja na domaćem terenu, koju predstavljaju džihadisti povezani sa Islamskom državom i Al Kaidom, ako nije potpuno iščezla, a ono je bar u velikoj meri umanjena.
Uprkos svemu tome, Saudijska Arabija se i dalje suočava sa problemima, poput ekonomije, reputacije u svetu i neograničene moći princa, u najmanju ruku.
Kako je moguće da saudijska ekonomija trpi štetu zbog Covid-19?
Ono što brojni analitičari ocenjuju je da će mere štednje koje je ovih dana uvela saudijska vlada naići na negodovanje mnogih njenih građana, koji su se nadali svetlijoj budućnosti, usled grandioznih najava da će se ekonomija zemlje odvojiti od naftnih prihoda.
Uvedene mere je čak i sam ministar finansija nazvao "bolnim". Njihov cilj je da se uštedi 26 milijardi dolara, što je približna suma koju je, od kombinovane štete od Covid-19 i pada cene nafte, saudijska Centralna banka izgubila samo u martu mesecu.
U prvom kvartalu 2020. budžetski deficit Saudijske Arabije iznosio je devet milijardi dolara.
Iako ovo nije prvi put da je Rijad morao da pritisne tzv. "dugme štednje", analitičari ocenjuju da bi sada situacija mogla da bude ozbiljnija nego ikada ranije, upravo zbog upitne realizacije prinčevog programa Vizija 2030, čiji cilj je da se oslabi istorijska zavisnost zemlje od proizvodnje nafte i strane radne snage, ali i da se u sred pustinje napravi futuristički grad, čija izgradnja bi koštala 500 milijardi dolara, a zvao bi se Neom.
Prema rečima Majkla Stivensa, novom situacijom će najžešće biti pogođen privatni sektor, jer će mere štednje destimulisati poslodavce, kojima će na duge staze biti još teže da se oporave.
Kako u svetu vide Saudijsku Arabiju?Saudijska reputacija u svetu dodatno je ugrožena brutalnim ubistvom Kašogija i prvobitnim "traljavim" prikrivanjem istog. Da ne spominjemo položaj žena u toj zemlji, na koji je Amnesty International upozoravao godinama, ali i bičevanja, kamenovanja i ostale surove kazne prema onima koji naruše šerijatski zakonik.
Međunarodna zajednica često žmuri na jedno oko kada se radi o nabrojanim kršenjima ljudskih prava. Možda su razlozi za to što je Rijad tako moćan proizvođač "crnog zlata", najvažniji američki saveznik u Persijskom zalivu, gde se nalazi i sedište Pete mornaričke flote SAD, ili činjenica da je jedan od najvećih protivnika neprijateljskog Irana u tom području, koji je već dugo "na tapetu" zbog navodne proizvodnje nuklearnog naoružanja.
Kako god, Saudijska Arabija se ne može baš razmetati civilnim slobodama.
Kada se radi o ubistvu Kašogija, čak je i saudijski ambasador u Londonu ocenio da je ono "mrlja na reputaciju zemlje".
Suđenje koje je usledilo i istraga koja je omogućila nekima od glavnih osumnjičenih da se "izvuku" naišla je na dodatan kriticizam grupa za zaštitu ljudskih prava i specijalnog izvestioca UN o vansudskim ubistvima.
Ne treba zaboraviti ni rat u Jemenu, delimično vođen vazdušnim operacijama koje je predvodilo saudijsko ratno vazduhoplovstvo, uz pomoć SAD i Bahreina, u kojem su sve strane počinile ratne zločine, prema analitičarima.
Čak je i Vašington kritikovao ogromne civilne žrtve u pomenutim bombardovanjima. Rat u Jemenu, osim ogromnih žrtava, nije doneo mnogo toga, osim što je, može se reći, "pokopao" i tako najsiromašniju zemlju arapskog sveta.
Mada je podrška Kapitol hila Rijadu u velikoj meri opala, mogao je donedavno i dalje da računa na američkog predsednika Donalda Trampa i njegovog ruskog kolegu Vladimira Putina.
No, ove godine, princ Bin Salman je namernim preplavljivanjem tržišta naftom, prema oceni BBC, uspeo da iznervira oba lidera, pričinvši tim činom štetu na tržištima i SAD i Rusije.
Velike količine nafte ostale su pohranjene u skladištima, koja nisu mogla to više da izdrže, te su, bukvalno, plaćala da je neko odnese, što je dovelo do strmoglavog pada cene "crnog zlata".
Pored svega toga, Rijad je prethodnih godina imao problem i na domaćem terenu, gde je princ prestolonaslednik bio pod velikim pritiskom da pogura realizaciju programa za socijalnu liberalizaciju, kojim je, između ostalog, u junu 2018. ukinuta zabrana ženama da voze, ali i dozvoljene do tad "neviđene" slobode u toj zemlji, kao što su bioskopi, koncerti na kojima mogu da prisustvuju pripadnici oba pola i auto-trke.
I, mada deluje da je na površini Saudijska Arabija manje represivno mesto nego što je nekad bila, ispod površine su se politički pritisci prilično povećali, pa tako, svako ko se usudi da dovede u pitanje prinčeve političke odluke rizikuje hapšenje i zatvor po optužbama za "ugrožavanje nacionalne bezbednosti".
I što najviše zabrinjava, Rijad i dalje ostaje veliki igrač u međunarodnoj ekonomiji, iako ga neki od njegovih saveznika smatraju nepodesnim i problematičnim partnerom. Između ostalog, Saudijska Arabija će biti domaćin sledećeg samita G20, koji bi trebalo da se održi u novembru.
Prinčeva strahovlada i ljubav mladihPrinc Muhamed bin Salman je prestolonaslednik od juna 2017, kada je njegov otac, kralj Salman, skinuo Muhameda bin Najefa sa svih funkcija. Muhamed bin Salman je trenutno zamenik premijera (premijer je kralj), predsedavajući Saveta za ekonomska i razvojna pitanja, predsedavajući Saveta za politička i bezbednosna pitanja i najmlađi ministar odbrane na svetu, u vreme postavljenja.
Sa svoje 34 godine deluje nedodirljivo, a uz punu podršku oca, kralja Salmana, sistematski je uklonio sve potencijalne rivale u borbi za saudijski tron.
Iza rešetaka je smestio i pomenutog Bin Najefa, njegovog nekad moćnog rođaka, koji je samo jedna u nizu visokih figura u saudijskoj politici koja je završila neslavno od ruke mladog Bin Salmana.
Mada neki stariji, konzervativni Saudijci gunđaju da bi Bin Salmanova, kako je oni vide, nekonvencionalna politika, mogla da odvede zemlju na opasan put, prisutna je i kao pozadinska muzika "klima straha", u kojoj se niko ne usuđuje da kaže šta misli, jer tako rizikuje hapšenje. Kod mladih, pak, Bin Salman uživa veliku popularnost, naročito zbog društvene liberalizacije.
Prema oceni nekih analitičara, deo te popularnosti počiva i u novouspostavljenom saudijskom nacionalizmu, koji otelotvoruje sam princ. No, najveći deo leži u široko rasprostranjenom optimizmu da će im mladi princ doneti zlatnu ekonomsku budućnost.
Ostaje nam da vidimo da li će se to ostvariti u narednih pet godina, i da li će Saudijska Arabija postati slobodnija zemlja, ili će se učvrstiti u vladarskom apsolutizmu.
izvor