duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« on: November 12, 2011, 08:59:48 pm » |
|
Privezište na obali
Zapristajanje brodova u lukama služe kamena, betonska ili drvena privezišta. Privezišta su građena kao pristani, gatovi i lukobrani. Pristani se prostiru uz rubove luka. Gatovi se protežu od pristana prema unutrašnjosti luke da brodovi mogu pristajati s obe strane i na glavi gata; što je luka prostranija, to ima veći broj gatova. Lukobran štiti luku s morske strane od valova i nevremena a s unutrašnje strane služi kao privezište. Uz vanjski rub lukobrana izgrađen je valobran; to je visok čvrst zid od kamena ili betona, građen tako da izdrži i snažnije valove. Uz vanjski zid valobrana, prema moru, nabacano je krupno zaštitno kamenje ili betonski blokovi da bi se valovi razbili i time ublažili udar na valobran. Za privezivanje brodova uz pristan, gat i lukobran služe čvrsto ukopane čelične ili kamene bitve; one su valjkasta oblika sa zaobljenom i proširenom glavom, tako da privezano uže ne bi ispalo s bitve. Na okomitom dijelu ispod pristana, gata i lukobrana obično su ugrađeni čelični karišnjaci, služe za vezivanje čamaca a ponekad i brodova. Danas postoje brodovi velike tonaže, problem njihova priveza u terminalima nije tako jednostavan zbog njihova gaza i njihove goleme mase koja kad dirnu obalu oslobađa znatnu energiju i može prouzročiti velika oštečenja i nezgode. Danas postoje več tankerski terminali s relativno jeftinim pristanišnim uređajima na koga mogu, isključivo uz pomoć tegljača, pristati i mamut tanker. Na ukopanim čeličnim stupovima određenog profila izgrađeni su pristani za brodove na koje se postavljaju gumeni pneumatski bokobrani velikih dimenzija; koji su zbog toga što su napunjeni zrakom, sposobni apsorbirati veliku količinu kinetičke energije koju brod velike tonaže ima kad se približava obali. Odmah iza pristana za brodove nalazi se čelična platforma s uređajima za iskrcavanje-ukrcavanje tekućeg tereta. Ta platforma spojena je s obalom mostom koji također počiva na ukopanim čeličnim stupovima. Tamo gdje veliki brodovi mogu pomoću tegljača pristati uz normalnu kamenu ili betonsku obalu, također su uz obalu privezani gumeni pneumatski bokobrani. Pri manevriranju velikim brodovima potreban je velik oprez. Ponekad promatraču može izgledati da se brod jedva primjetno približava obali, ali ako on dotakne obalu, ona se može srušiti, a brod ulupiti ili probiti. Osim oštečenja obale i broda, postoji potencijalna opasnost da pri udaru, zbog loma na brodskoj konstrukciji, može doći do iskrenja, požara i eksplozije, osobito kad je riječ o tankerima. Upravo zbog toga suvremeni brodovi velike tonaže opremljeni su vrlo preciznim elektronskim brzinomjerima koji pri pristajanju (redovito uz asistenciju tegljača) trenutno pokazuju brzinu kretanja broda naprijed i bočnu brzinu približavanja krme broda prema obali. Instrumenti te vrste najčešće rade na principu Dopplerovog efekta ili su pak aparati laserskog tipa. (JLZ Zagreb)
-standardna oprema privezišta -luka koja ima sve; privezišta, gatove, lukobran, valobran...... -kamenje za zaštitu valobrana na lukobranu -kada nema kamenja za zaštitu valobrana
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #1 on: November 12, 2011, 09:06:47 pm » |
|
Kada brod ne prilagodi brzinu, a pogotovo kurs!! Luka je dobro prošla, kamenje je spasilo lukobran i valobran!
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2 on: November 13, 2011, 05:33:37 pm » |
|
Različite čelične bitve u splitskoj gradskoj luci. Ima jih uzidanih a na novom gatu pričvršćene sa vijcima. Bitve služe i kao nosači za bokobrane.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #3 on: November 13, 2011, 05:34:48 pm » |
|
Sjeverni dio splitske luke ima uglavnom kamene bitve, različitih oblika. Ova zadnja je sa Matejuške.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #4 on: November 13, 2011, 05:40:16 pm » |
|
Kod te teme pripadaju i bokobrani koji su fiksni uz gatove. Različiti su, od običnih gimenih, koje vise na lancu do modernih koji su vijcima pričvršćeni na gat. (splitska gradska luka)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Hrundi
stariji vodnik
Offline
Posts: 736
|
|
« Reply #5 on: November 13, 2011, 10:03:56 pm » |
|
Ovi moderni sa vijcima (vidama, bulunima) su čista katastrofa. Većinu ih je projektirao netko tko nikad na moru bio nije. Loše rade, korodiraju i pucaju, ispadaju djelovi. I onda umjesto zaštite imaš opasnost - konstrukciju i bulune koji vire iz rive tako da se ne možeš ni na koji način vezat. Dosta pomorskih pumpi za gorivo je također problematično.
Primjeri koji mi sad prvi padaju na pamet su Ubli (katastrofa čista, postavljani su dijagonalno i otpali i apsolutno nema načina pristat ako nisi barem 50m dug čelični brod), većina novih (Kalmetinih) trajektnih pristaništa u Zadarskoj županiji, bivši vojni pristani na Malom Lošinju...
|
|
|
Logged
|
|
|
|
madmitch
stariji vodnik I klase
Offline
Posts: 1 159
|
|
« Reply #6 on: November 13, 2011, 10:06:49 pm » |
|
Baš sam htio pitati, dal imaju nekog zaposlenog puno radno vrijeme, da mjenja i maže ove vide, to ne može izdržati jednu sezoni. Varan pristan, baciš lancanu preko bitve, koju drže vide, je kako da ne.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Hrundi
stariji vodnik
Offline
Posts: 736
|
|
« Reply #7 on: November 13, 2011, 10:14:32 pm » |
|
Ovaj model sa slike 979, na primjer, ima u Sibri na trajektnom pristaništu. Guma je inače problematična jer teško izdržava drastične promjene suho-mokro, vrelo-hladno, sunce... I kad guma postane krta i pukne ona otpadne a buluni ostanu. Još je gori slučaj kad idioti rade rive ali ne uzmu profesionalce nego nekoga 'tko će se snać'. Pa im more očas sruši gornji sloj i ostane katastrofa da se ne možeš vezat. Najdrastičniji primjer toga je Plenkovićeva "riva" i "marina" na južnoj strani Hvara koja se svake godine popravlja ali i dalje otpadaju djelovi a iz rive viri armatura. Valjda se samo ferocementni brod može vezat A lijepo su mu govorili domaći i ribari da tu tako tuče šiloko da šanse nema da se tu napravi marina i pristan. Steklo lovu na državnoj protekciji pa je može tako sprđivat.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
madmitch
stariji vodnik I klase
Offline
Posts: 1 159
|
|
« Reply #8 on: November 13, 2011, 10:23:52 pm » |
|
Još za vrijeme zajedniče nam majke zemlje u tadašnjoh hrvatskoj republički skupštini tokom razprave o obalama (tako nešto) na binu je izašao izaslanik (jel su se tako zvali) negdje iz primorja, lupio šakom, da je probudio ostale gospodine drugare i rekao, kako su odlučili, da se promorje vrati Austriji. Normalno, svi su se probudili, kad ovaj nastavi, da ako su Austrianci izgradili sva ta pristaništa, mulove, ige... Najbolje, da se primorje tamo vrati, neka Austrijanci sve lijepo poprave, da bude, kako treba za sljedečih sto do sto pedeset godina. Kad če biti sve uredno popravjeno, Primorje se vrača u Jugoslaviju.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Hrundi
stariji vodnik
Offline
Posts: 736
|
|
« Reply #9 on: November 13, 2011, 10:29:10 pm » |
|
Taj bi prijedlog i danas u Dalmaciji na referendumu lako dobio 50%+
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #10 on: November 14, 2011, 06:12:08 am » |
|
Bokobrani koji su izrađeni od automobilskih guma, kroz koje je provučem balvan, bili su i u Lori. Ne sječam se na kojem vezu su bili montirani (možda tama gdje su bili VPBR?). Ti bokobrani su rađeni u Tehničkoj radionici u Lori. Gume su nabavljene u SPC u K. Sučurcu, a balvani su bili formirano iz greda (kao na slici) jer nije bilo dovoljnio velikih na tržištu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
aramis
vodnik
Offline
Posts: 476
|
|
« Reply #11 on: January 18, 2013, 06:32:25 pm » |
|
Nedavno su u Riječkoj Luci počeli montirati nove bitve. Izgleda da će ove prastare definitivno završiti u povjesti. Neznam koliko su stare, ali su vjerojatno vidjele jedrenjake. Nadajmo se da neće završiti u Metisu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|